Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    

    REPUBLIKA HRVATSKA

    ŽUPANIJSKI SUD SLAVONSKI BROD

    Tome Skalice 2

    35000 SLAVONSKI BROD

    Poslovni broj: Gž R-24/2026-3

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Županijski sud u Slavonskom Brodu, u vijeću sastavljenom od sutkinja Irene Dikanović- Terzić predsjednice vijeća, Draženke Ilak članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Lidije Klašnja-Petrović članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja ŠZZ iz [adresa], zastupanog po punomoćnici Merici Miše, odvjetnici u Trogiru, protiv tuženika ... [adresa], zastupanog po punomoćniku Mariu Žaji, odvjetniku u Splitu, radi utvrđenja, rješavajući žalbu tuženika protiv presude Općinskog suda u Splitu od 12. prosinca 2025., poslovni broj: Pr- 145/2024-33, u sjednici vijeća održanoj 3. ožujka 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    I. Odbija se žalba tuženika ... [adresa] kao neosnovana i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu od 12. prosinca 2025., poslovni broj: Pr-145/2024- 33.

    II. Odbija se tuženik sa zahtjevom za nadoknadu troška žalbe.

    Obrazloženje

    1. Presudom suda prvog stupnja suđeno je:

    "I. Utvrđuje se da nije dopuštena Odluka Tuženika ..., [osobni identifikacijski broj], [adresa] od dana 07.12.2023.g. kojom je Tuženik kao poslodavac dao Tužitelju, OZZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] kao radniku izvanredan otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme sklopljenog između stranaka dana 08.10.2020.g. te prema tome radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.

    II. Nalaže se tuženiku ... sa sjedištem u [adresa] isplatiti tužitelju OZZ OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] troškove ovog postupka u iznosu od 1.181,25 zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana."

    2. Protiv presude tuženik je pravovremeno podnio žalbu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, kao i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

    2.1. Smatra da je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točke 11. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08,96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 – dalje: ZPP), budući je presuda nerazumljiva i nejasna, a ono što se u obrazloženju presude navodi o sadržaju dokaza izvedenih u postupku je u proturječju sa sadržajem tih dokaza.

    2.2. Mišljenja je da u obrazloženju presude i uopće u navođenju sadržaja iskaza svjedoka i tužitelja postoje mnogobrojne nelogičnosti i nejasnoće, kao i suprotnosti u odnosu na same sadržaje tih iskaza, naročito u dijelu u kojem sud navodi zašto je iskazima nekih svjedoka poklonio vjeru, odnosno zašto nekima nije. Mišljenja je također da prvostupanjski sud namjerno ne navodi dijelove iskaza svjedoka u kojem isti potvrđuju da je tužitelj izričito odbio odraditi naloženi prekovremeni rad, kao i dio u kojem je navedeno da je prekovremeni rad odrađivanjem radne subote bio potreban zbog izvršenja posla. Te dijelove iskaza i te činjenice koje je svjedok ŠZ iznio sud namjerno da ne navodi, jer idu u korist tuženiku, odnosno na štetu tužitelju, budući potvrđuju i opravdanost prekovremenog rada i odbijanje prekovremenog rada od strane tužitelja. Daljnji sadržaj žalbe odnosi se na analizu iskaza svjedoka i stranaka.

    2.3. Mišljenja je također da je u tijeku postupka dokazao apsolutno sve činjenice potrebne za ocjenjivanje odluke o otkazu ugovora o radu, a tim više što je tužitelj već imao opomenu pred otkaz od ranije i da mu se u takvoj situaciji nije niti trebala izdati druga opomena, jer ista nije nužna. Prvostupanjski sud je, kako se dalje navodi u žalbi, na temelju potpuno proizvoljnog stava utvrdio da tuženik nije dokazao počinjenje osobito teške povrede niti gubitak povjerenja u tužitelja kao radnika, te je izostavio činjenice i dokaze koji idu u korist tuženiku, odnosno kojima se dokazuje osnovanost odluke o otkazu.

    2.4. Sadržajem žalbe ukazuje se i na bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 1. u vezi s člankom 8. ZPP-a.

    2.5. Osim toga, tuženik je mišljenja da je prvostupanjski sud pogrešno primijenio materijalno pravo, odnosno odredbe Zakona o radu o izvanrednom otkazu ugovora o radu i razlozima otkaza, kao i odredbe o pisanom upozorenju radnika na obveze iz radnog odnosa o davanju radniku prava na obranu. Posebno ističe da je sud pogrešno i nepotpuno primijenio odredbu članka 64. Pravilnika o radu tuženika kao i odredbu članka 119. stavak 2. Zakona o radu.

    2.6. Uslijed nezakonite odluke u pogledu neosnovanog usvajanja tužbenog zahtjeva pogrešno je odlučeno i o troškovima postupka pod točkom II. izreke.

    2.7. Zaključno se predlaže usvojiti žalbu i preinačiti pobijanu presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev tužitelja uz obvezu naknade parničnog troška, podredno predlaže usvojiti žalbu, ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje. Traži trošak žalbe.

    3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

    4. Žalba nije osnovana.

    5. Suprotno žalbenim navodima, izreka presude ne proturječi sama sebi niti razlozima presude, razlozi presude o odlučnim činjenicama su jasni i neproturječni, a o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i zapisnika i samih tih isprava i zapisnika, pa presuda nema nedostataka zbog kojih se ne može ispitati.

    5.1. Stoga u prvostupanjskom postupku nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a, na koju se neosnovano ukazuje žalbom, a nisu počinjene ni bitne povrede postupka iz točaka 2., 4., 8., 9., 13. i 14. stavka 2. članka 354. ZPP-a, na koje se pazi po službenoj dužnosti, prema članku 365. stavku 2. ZPP-a.

    5.2. Prvostupanjski sud nije počinio niti relativno bitnu povredu iz članka 354. stavka 1. u vezi sa člankom 8. ZPP-a, jer je pravilno analizirao i ocijenio dokaze na kojima je utemeljio relevantne činjenice za ocjenu osnovanosti zahtjeva. Okolnost da je prvostupanjski sud izvedene dokaze ocijenio drugačije nego što to čini tuženik, ne predstavlja bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju se upire žalbom budući je ocjena dokaza u nadležnosti suda, koji ih cijeni prema svom slobodnom uvjerenju, sukladno zakonu.

    6. Predmet spora je zahtjev tužitelja da se utvrdi da nije dopuštena odluka tuženika od 7. prosinca 2023. kojom je tuženik, kao poslodavac, dao tužitelju, kao radniku, izvanredan otkaz ugovora o radu na neodređeno vrijeme, a koji ugovor o radu je sklopljen između stranaka 8. listopada 2020. i da dakle radni odnos tužitelja kod tuženika nije prestao.

    7. Pravilno prvostupanjski sud utvrđuje, a žalbom tuženika se ne osporava, da je tužba u ovom predmetu podnesena sukladno i u rokovima propisanim člankom 133. stavkom 1. i 2. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17, 98/19, 151/22, 64/23 – dalje: ZR).

    8. Činjenično stanje utvrđeno po prvostupanjskom sudu potpuno je i pravilno utvrđeno, pa nije ostvaren niti žalbeni razlog iz članka 355. ZPP-a.

    9. Tako je u prvostupanjskom postupku utvrđeno:

    - da je tužitelj radio kod tuženika na radnom mjestu električara temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 8. listopada 2020.,

    - da je tuženik, zbog kašnjenja s ukrašavanjem grada [adresa], izdao nalog da će se

    25. studenog 2023. (subota) raditi prekovremeno,

    - da tužitelj 25. studenog 2025. nije radio prekovremeno,

    - da je Odlukom o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 7. prosinca 2023. tužitelju otkazan ugovor o radu zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa,

    - da je tužitelj 22. prosinca 2023. podnio zahtjev za zaštitu prava iz radnog odnosa koji zahtjev je tuženik odbio odlukom od 16. siječnja 2024., nakon čega je tužitelj podnio tužbu,

    - da iz odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu proizlazi da je tužitelj teško povrijedio radnu obvezu, pa je tuženik izgubio povjerenje u tužitelja kao radnika. Iz odluke o otkazu da proizlazi da je tužitelj odbio postupiti po zahtjevu poslodavca za prekovremenim radom odbivši preuzeti pisani zahtjev za prekovremeni rad od 22. studenog 2023., potom da se tužitelj nije pojavio na radnom mjestu 25. studenog 2023. kada je bio određen prekovremeni rad koji nije odradio. pa da je na ovaj način povrijedio radnu obvezu, zbog čega poslodavac smatra da nema potrebe tužitelja pozivati na iznošenje obrane. Da dodatno tužitelj od ranije (2021.) ima izrečeno upozorenje pred otkaz također zbog osobito teške povrede radne obveze, zatim da je tužitelj i 29. studenog 2023. nenajavljeno i bez odobrenja nadređenih izostao sa posla bez da je naknadno na vjerodostojan način opravdao izostanak, što da predstavlja još jednu povredu radne obveze iz Pravilnika o radu zbog koje nije propisan izvanredni otkaz kao sankcija, ali apsolutno da isto prikazuje tužiteljev odnos prema poslu, radnom mjestu i poslodavcu zbog čega je poslodavac izgubio povjerenje u radnika, zbog čega njegov nastavak rada nije moguć,

    - da iz iskaza svjedoka ŠZ, koji je bio neposredno nadređen tužitelju, proizlazi da je tužitelj odmah po saznanju za potrebom obavljanja prekovremenog rada koji je bio određen za 25. studenog 2023. (subota) istoga izvijestio da zbog osobnih razloga ne može tu subotu raditi prekovremeno, o čemu je svjedok ŠZ obavijestio svog nadređenog svjedoka OZ,

    - da iz iskaza tužitelja proizlazi da nije potpisao zahtjev za prekovremenim radom, jer bi to značilo da se obvezao taj dan doći na rad,

    - da iz iskaza tužitelja također proizlazi da je samohrani otac maloljetne djece koja su mu povjerena na skrb, da ga je upravo iz tih razloga posjećivala djelatnica [obrt] koja je u posjete dolazila nenajavljeno osobito subotom kada nije bilo nastave i kada je djeci bio potreban dodatni nadzor, pa da ako bi djeca bila zatečena sama postojala je mogućnost da mu se djeca oduzmu,

    - da iz iskaza tužitelja, ali i iz iskaza svjedoka ŠZ proizlazi, da su se 25. studenog 2023. izvršavali manji radovi koji su se mogli obaviti pojedinačno bez jačih građevinskih radova, te da izostanak tužitelja s prekovremenog rada te subote nije prouzročio štetu za proces rada tuženika u cjelini,

    - da iz iskaza tužitelja proizlazi da je 29. studenog 2023. izostao sa posla zbog toga što je bio pozvan na sastanak zbog maloljetne djece u školi kod ravnateljice i psihologinje.

    10. Na temelju ovako utvrđenog činjeničnog stanja prvostupanjski sud smatra da tuženik, na kome je bio teret dokazivanja, nije dokazao da je tužitelj počinio osobito teške povrede zbog kojih radni odnos tužitelja kod tuženika ne bi bio moguć, odnosno da je tuženik kao poslodavac izgubio povjerenje u tužitelja kao radnika.

    11. Zaključke i utvrđenja prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj drugostupanjski sud.

    12. Naime, iz činjeničnih utvrđenja prvostupanjskog suda proizlazi da tužitelj nije radio prekovremeno 25. studenog 2023., iako je zahtjevom za prekovremenim radom od 22. studenog 2023. tuženik izdao nalog o obveznom prekovremenom radu.

    13. U pravu je tuženik kada navodi kako je člankom 64. Pravilnika o radu tuženika propisano da je odbijanje prekovremenog rada osobito teška povreda obveze iz radnog odnosa, zbog koje poslodavac može otkazati radniku ugovor o radu izvanrednim otkazom.

    13.1. Člankom 37. stavkom 1. Pravilnika o radu propisano je da je u slučaju više sile, izvanrednog povećanja opsega posla i u drugim sličnim slučajevima prijeke potrebe, radnik na pisani zahtjev poslodavca dužan raditi duže od punog, odnosno nepunog radnog vremena (prekovremeni rad).

    13.2. Prema članku 116. stavku 1. ZR-a poslodavac ima opravdani razlog za otkaz ugovora o radu, bez obveze poštivanja propisanog ili ugovorenog otkaznog roka (izvanredni otkaz), ako zbog osobito teške povrede obveze iz radnog odnosa ili neke druge osobito važne činjenice, uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka, nastavak radnog odnosa nije moguć, dok prema članku 119. stavku 2. ZR- a, prije izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

    13.3. Prema članku 135. stavku 3. [obrt] u slučaju spora zbog otkaza ugovora o radu, teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz ugovora o radu je na poslodavcu, ako je ugovor o radu otkazao poslodavac.

    13.4. Dakle, u smislu naprijed citiranih zakonskih odredbi, izvanredni otkaz je dopušten samo ako strana koja ga daje ima opravdani razlog za otkaz, a teret dokazivanja opravdanog razloga za otkaz je, u konkretnom slučaju, bio na tuženiku, jer je on otkazao ugovor o radu.

    14. Kako iz izvedenih dokaza, osobito iz iskaza svjedoka MZ proizlazi da su se 25. studenog 2023. izvršavali manji radovi i da izostanak tužitelja s prekovremenog rada nije prouzročio štetu za proces rada tuženika u cjelini, a budući je tuženik zbog obiteljskih razloga kao samohrani otac morao skrbiti o djeci koju nije mogao ostaviti same kod kuće, a što je njegovim nadređenima bilo poznato, to je i ovaj drugostupanjski sud stava da se u konkretnom slučaju nije radilo o opravdanom razlogu za izvanredni otkaz ugovora o radu.

    15. Također je pravilan zaključak prvostupanjskog suda da je tuženik povrijedio pravo tužitelja na iznošenje obrane. Svrha obveze poslodavca da zaposleniku prije otkazivanja ugovora o radu omogući iznošenje obrane je omogućavanje radniku da utječe na namjeravanu odluku poslodavca o otkazivanju ugovora o radu na način da poslodavcu ukaže na okolnosti koje utječu na ne otkazivanje ugovora o radu. U konkretnoj situaciji kada je tužitelj izvijestio neposredno nadređenog ŠZ da zbog osobnih problema ne može raditi prekovremeno, o čemu je ŠZ izvijestio svog neposredno nadređenog OZ, tada je bilo opravdano i tužitelja pozvati na iznošenje obrane, jer da je pozvan na iznošenje obrane tužitelj je mogao ukazati na činjenicu da je samohrani otac koji skrbi o djeci , a što je moglo i trebalo biti od utjecaja na ocjenu opravdanosti izvanrednog otkaza ugovora o radu. Pravilno je prvostupanjski sud zaključio da u konkretnom slučaju nisu postojale okolnosti zbog kojih nije bilo opravdano očekivati da poslodavac omogući tužitelju da iznese obranu. Stoga i ovaj propust tuženika kao poslodavca ima značenje povrede koja dovodi do ništavosti odluke o izvanrednom otkazu ugovora o radu.

    16. Što se tiče izostanka sa posla 29. studenog 2023. iz izvedenih dokaza proizlazi da je tužitelj navedenog dana bio pozvan od strane škole na sastanak sa ravnateljicom i psihologinjom i da je ŠZ o istome bio obaviješten. Tuženik u svojoj odluci o izvanrednom otkazu ugovora o radu izostanak sa posla navedenog dana ne navodi kao razlog za izvanredni otkaz, već kao okolnost zbog koje je tuženik dodatno izgubio povjerenje u tužitelja kao radnika. Ovdje treba istaknuti da se sastanak u školi, motiviran potrebom zaštite interesa djeteta odnosno djece, ne može kvalificirati kao teško kršenje radne obveze, niti kao ponašanje koje trajno narušava odnos povjerenja između radnika i poslodavca, osobito ako nije dokazano, kao u konkretnom slučaju da je time nastala znatna šteta ili poremećaj u poslovanju. Suprotno stajalište značilo bi da se radnika sankcionira zbog izvršavanja roditeljskih obveza, što je protivno zaštitnoj svrsi radnog zakonodavstva i načelu razmjernosti.

    17. S obzirom na sve navedeno, a prema ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno je postupio prvostupanjski sud kada je utvrdio da u vrijeme otkazivanja ugovora o radu nisu bili ispunjeni razlozi iz članka 116. stavka 1. ZR-a, zatim da je tuženik postupio protivno odredbi članka 119. stavka 2. ZR-a i da je stoga Odluka tuženika o izvanrednom otkazu ugovora o radu nedopuštena, kao i da radni odnos tužitelja nije prestao.

    18. I odluka o parničnom trošku pravilno je utemeljena na članku 154. stavku 1. u vezi s člankom 155. ZPP-a, a troškovi su pravilno obračunati sukladno odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/2023) koja je bila na snazi u vrijeme donošenja odluke o trošku.

    19. Slijedom navedenog, a temeljem članka 368. stavka 1. ZPP-a odlučeno je kao u točki I. izreke.

    20. Tuženik je, temeljem članka 166. stavak 1. u vezi s člankom 154. stavkom 1 ZPP- a, odbijen sa zahtjevom za naknadu troška žalbe jer sa istom nije uspio.

    21. Zbog svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

    Slavonski Brod, 3. ožujka 2026.

    Predsjednica vijeća

    Irena Dikanović-Terzić

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.