Republika Hrvatska

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Biogradu na Moru

Kralja Tomislava 2 A, Biograd na Moru

Poslovni broj: P-1899/2024-31

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

i

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Biogradu na Moru, po sucu Ivici Marinoviću, u pravnoj stvari tužitelja ĐM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, Građansko-upravnom odjelu, Zadar, Braće Vranjanin 8, radi ispravka zemljišnoknjižnog upisa, nakon usmene, glavne i javne rasprave zaključene dana 17. prosinca 2025. u nazočnosti tužitelja i zamjenice punomoćnika tužitelja BM, odvjetničke vježbenice kod odvjetnika Ante Bogdanića u Biogradu na Moru, te nakon objave presude, dana 3. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan osnovni tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

"Ispravlja se pogrešan upis određen Rješenjem Općinskog suda u Zadru sadržanim u zapisniku posl. br. Z-27654/2024, Z-27655/2024,Z- 27663/2024,Z- 25204/2019, Z-25057/2019, Z-25739/2019 od 22.08.2024 godine na način da se vlasnikom za cijelo nekretnine oznake

- č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 2129 m2 ,

- č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 3967 m2, k. o. [katastarska općina] upiše tužitelj ĐM, [adresa], Đ [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz istovremeno brisanje ranijeg upisa s imena Republike Hrvatske."

i

r i j e š i o  j e

I. Smatra se da je tužitelj djelomično povukao tužbu i to u odnosu na č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 2129 m2.

II. Odbacuje se eventualno kumulirani tužbeni zahtjev tužitelja u sadržaju kako glasi:

"Utvrđuje se da je tužitelj vlasnik ĐM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], stekao pravo vlasništva na nekretnini označenoj kao:

- č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 2129 m2

- č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 2129 m2

- č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 3967 m2, k. o. [katastarska općina], za cijelo, što je tuženik dužan priznati i trpjeti da tužitelj temeljem ove presude u zemljišnoj knjizi izvrši uknjižbu svog prava vlasništva, za cijelo, predmetnih nekretnina u svoju korist i u svoje ime, uz istovremeno brisanje toga prava sa imena tuženika, sve u roku od 15 dana od pravomoćnosti ove presude.".

III. Nalaže se tužitelju naknaditi tuženoj parnični trošak od 100,00 EUR u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude.

Obrazloženje

1.1. U ovoj pravnoj stvari je dana 5. rujna 2024. zaprimljena tužba tužitelja ĐM u kojoj se navodi da je isti vlasnik i posjednik za cijelo č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 2129 m2 , č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 2129 m2 i č. zem. [katastarska čestica], naziva „Rajski Gaj”, u naravi pašnjak, površine 3967 m2, k. o. [katastarska općina]. Tužitelj tvrdi da se on te njegovi prednici (otac ŽM i dr.) računajući posjed, nalaze oduvijek u savjesnom posjedu predmetnih nekretnina, a koji su posjed navedenih nekretnina tužitelj te njegovi prednici vršili tako da su navedene nekretnine korist ili i obrađivali prema njihovoj gospodarskoj namjeni (nalaze se bajami i dr.). Tužitelj navodi da njemu i njegovim prednicima nitko nikada nije osporavao posjed i vlasništvo predmetnih nekretnina . Tužitelj je u tužbi osim postavljenog tužbenog zahtjeva usmjerenog na ispravljanje pogrešnog upisa, postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje da je on vlasnik čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina].

1.2. Tužitelj je u podnesku zaprimljenom 25. studenog 2025. naveo da on povlači tužbu u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

2.1. U odgovoru na tužbu tužene koji je zaprimljen u spis 2. listopada 2024. zakonski zastupnik tuženice navodi da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, prvenstveno ističući da uz tužbu nisu dostavljeni nikakvi dokaz koji bi potvrdili dugotrajni posjed tužitelja i njegovih prednika na predmetnih nekretnina. U tom smislu se navodi kako iz zapisnika u postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod brojem Z-10211/2015/1180 (koji se odnosi na čest. br. 2141), pod poslovnim brojem Z-10211/2015/1762 (koji se odnosi na čest. br. 2134) i pod poslovnim brojem Z-10211/2015/513 (koji se odnosi na čest. br. 2132) proizlazi kako iz dostavljenih isprava u postupku preoblikovanja i to izvod iz popisa domaćinstava br. 100 od 23. prosinca 1955., rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Biogradu na Moru broj Ov-155/05 od 4. travnja 2006. iza pok. UM i rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Zadru, Stalna služba Biograd na Moru broj O-49/15 od 25. ožujka 2015. iza pok. ZM, slijedi da u istima nisu obuhvaćene predmetne nekretnine odnosno nekretnina oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (kojoj odgovaraju predmetne nekretnine nove izmjere), te kako u starom katastarskom operatu predlagatelji nisu upisani kao posjednici istih nekretnina. Budući da je tuženica Republika Hrvatska sudjelovala u postupku obnove zemljišne knjige, te usprotivila se prigovoru tužitelja u ispravnom postupku, te uknjižila svoje pravo vlasništva, što znači, po tuženoj, da je prestalo poštenje posjeda tužitelja i njegove obitelji (ako ga je ikad i bilo), budući da je isti saznao da njemu ni njegovoj obitelji ne pripada pravo na posjed u dovršenom postupku obnove zemljišne knjige. Ujedno tužena dostavlja Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima Biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. – 1991. iz kojeg je razvidno da kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] stare izmjere (koja odgovara predmetnim nekretninama nove izmjere) bila obuhvaćena šumsko gospodarskom osnovom na dan 16. listopada 1990. kada je stupio na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama. Dakle, po tuženoj, iz dostavljene dokumentacije uz odgovor na tužbu proizlazi da je upis Republike Hrvatske na predmetnim nekretninama određen na zapisniku Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Biogradu na Moru sastavljenom povodom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] pod poslovnim brojem Z-10211/2015/1180 (koji se odnosi na čest. br. 2141), pod poslovnim brojem Z-10211/2015/1762 (koji se odnosi na čest. br. 2134) i pod poslovnim brojem Z-10211/2015/513 (koji se odnosi na čest. br. 2132) zakonit obzirom se radi o nekretninama koje predstavljaju šumu i šumsko zemljište, te se nalazi u programu gospodarenja javnog šumoposjednika. U odnosu na postavljene eventualne tužbene zahtjeve se ističe da je na sastanku predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 16. i 17. rujna 2015. u Šibeniku broj: Su-IV-246/2015 usvojen zaključak da rješenje doneseno u završenom postupku obnove zemljišne knjige veže sve stranke koje su sudjelovale u tom postupku, a nisu protiv rješenja izjavile prigovor ili podnijele tužbu za ispravak u smislu čl. 197. ZZK pa u prethodno navedenoj situaciji kada se tužba temelji na identičnom činjeničnom stanju tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan, a u situaciji kada se tužba temelji na drugačijem činjeničnom stanju (npr. takva stranka je naknadno tj. nakon okončanja zemljišnoknjižnog postupka stekla pravo vlasništva) uspjeh tužitelja ovisit će prvenstveno o tome je li ili ne dokazao tužbenu osnovu. Dakle, po tuženoj, sukladno gore navedenom stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske tužbeni zahtjev valja odbiti kao neosnovan.

2.2. Tužena je u podnesku zaprimljenom 27. studenog 2025., a nakon zaprimanja obavijesti suda od 26. studenog 2025., isticala kako pristaje na povlačenje tužbe u odnosu na nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

3. U dokaznom postupku sud je pročitao neslužbenu kopiju izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ls 5), neslužbene kopije izvatka iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], oba k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 4. rujna 2024. (ls 6 - 7), zapisnik Općinskog suda u Zadru sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] poslovni broj Z-27654/2024, Z-27655/2024, Z-27663/2024, Z-25204/2019, Z-25057/2019 i Z-25739/2019 od 22. kolovoza 2024. (ls 8-10), neslužbene kopije izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 4. rujna 2024. (ls 11-13), Program gospodarenja šumama i šumskim zemljištima Biogradskog užeg područja krša za razdoblje 1982. – 1991. (23-24), neslužbene kopije izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 6. svibnja 2025. (ls 26-32), izvršen je uvid u neslužbene kopije izvoda iz katastarskog plana za k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], oba k. o. [katastarska općina] sa stanjem na dan 6. svibnja 2025. (ls 33-34), pročitana je neslužbena kopija izvatka iz BZP-a za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (ls 35), zapisnik Općinskog suda u Zadru sastavljen u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] poslovni broj 21 Z-12282/24 (Z- 25575/19) dana 26. travnja 2024. (ls 36-38), na licu mjesta saslušani su svjedoci ŠM (ls 46), ČM (ls 47) i HM (ls 47-48), izvršen je uvid u skicu sudskog očevida stalnog sudskog vještaka za područje geodezije ing.geod. ĆM zaprimljenu u spis dana 2. listopada 2025. s prilogom u vidu fotografija sudskog očevida (ls 50-53), pročitane su Izjave HM, ŠM i ČM, sve zaprimljene u spis 19. studenog 2025. (ls 57 - 59) i Izjava HM zaprimljena u spis 1. prosinca 2025. (ls 64), saslušan je svjedok LM (ls 66) i tužitelj ĐM (ls 67).

4. Sukladno odredbi čl. 219 st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje ZPP) svaka je stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika, dok iz čl. 221. a ZPP-a proizlazi da ako sud na temelju izvedenih dokaza ne može utvrditi neku činjenicu da će o postojanju te činjenice zaključiti primjenom pravila o teretu dokazivanja. Prethodno citirane zakonske odredbe ukazuju da je upravo tužitelj onaj koji je ovome sudu na nedvojben način morao dokazati osnovanost njegovih navoda glede načina kako je stekao vlasništvo utuženih čestica.

5. Prema odredbi čl. 114. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09, dalje: ZV), a koja odredba određuje što predstavlja pravni temelj stjecanja vlasništva, proizlazi da se vlasništvo može steći na temelju pravnog posla, odluke suda, odnosno druge nadležne vlasti, nasljeđivanjem i na temelju zakona.

6. Prema odredbi čl. 120. st. 1. ZV proizlazi da se vlasništvo na nekretninama stječe uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu.

7. Prema odredbi čl. 128. st. 1. ZV nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva, ako zakonom nije drukčije određeno.

8. Prema odredbi čl. 159. st. 1. ZV proizlazi da se dosjelošću stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari, iz st. 2. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik čiji je posjed nekretnine zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, iz st. 3. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja, dok iz st. 4. te odredbe proizlazi da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske steći će dosjelošću vlasništvo te stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga i stavaka 2 . i 3. ovoga članka.

9. Prema odredbi čl. 18. st. 1. ZV proizlazi da je posjed zakonit ako posjednik ima valjani pravni temelj toga posjedovanja (pravo na posjed), iz st. 2. te odredbe proizlazi da je posjed istinit ako nije pribavljen ni silom, ni potajno ili prijevarom, ni zlouporabom povjerenja, iz st. 3. te odredbe proizlazi da je posjed pošten ako posjednik kad ga je stekao nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, ali poštenje prestaje čim posjedni sazna da mu pravo na taj posjed ne pripada, dok iz st. 5 te odredbe proizlazi da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno.

10. Obzirom se u predmetnoj pravnoj stvari radi o postupku pokrenutom tužbom za ispravak i koji postupak je proizašao iz postupka preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] sud će također ukazati i na odgovarajuće odredbe zemljišnoknjižnog prava primjenjive na konkretni slučaj, s tim da sud obzirom na čl. 241. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 63/19 i dr., koji je stupio na snagu 28. lipnja 2019., dalje ZZK/19) smatra da na konkretnu situaciju treba primijeniti odredbe "starog" Zakona o zemljišnim knjigama (Narodne novine broj 91/96 i dr., dalje ZZK/96) i to iz razloga jer je predmetni postupak obnove zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] započeo prije stupanja na snagu ZZK/19.

11. Prema odredbi čl. 8. st. 1. ZZK/96 proizlazi da zemljišne knjige i izvadci uživaju javnu vjeru i imaju dokaznu snagu javnih isprava, dok iz stavka 2. te odredbe proizlazi da se smatra da zemljišna knjiga istinito i potpuno odražava činjenično i pravno stanje zemljišta.

12. Prema odredbi čl. 195. st. 5. ZZK/96 proizlazi da će zemljišnoknjižni sud uputiti osobe čije prijave ili prigovore (misli se u postupku preoblikovanja zemljišne knjige) nije usvojio u cijelosti ili djelomično, da svoje navodno pravo ostvaruju u parnici tužbom za ispravak.

13. Prema odredbi čl. 197. st. 1. ZZK/96 proizlazi da zahtijevati ispravak upisa u zemljišnu knjigu pokretanjem parnice ili drugoga postupka pred nadležnim tijelom (tužba za ispravak) imaju pravo, između ostalih, osobe čijim prijavama ili prigovorima zemljišnoknjižni sud nije u cijelosti ili djelomično udovoljio u ispravnom postupku, dok iz stavka 3. te odredbe proizlazi da se na tužbu za ispravak na odgovarajući način primjenjuju pravila po kojima se u slučaju brisovne tužbe štite osobe koje su postupale s povjerenjem u potpunost i istinitost zemljišnih knjiga.

14. Ne bi se trebale ukazivati spornim među strankama slijedeće činjenice i to:

14.1. Da je od strane Općinskog suda u Zadru proveden postupak preoblikovanja zemljišne knjige za katastarsku općinu [katastarska općina],

14.2. Da tužitelj u predmetni parnični spis nije dostavio zapisnik ili zapisnike formirane prilikom preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] koji bi se odnosili na novonastale čestice zemlje koje su predmet ovog postupka, tj. u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], niti je tužitelj predlagao pribavljanje tih zapisnika u vidu dokaza u predmetnoj parnici,

14.3. Da je pod poslovnim brojem Z-27654/2024, Z-27655/2024, Z- 27663/2024, Z-25204/2019, Z-25057/2019 i Z-25739/2019 dana 22. kolovoza 2024. sastavljen zapisnik u ispravnom postupku za k. o. [katastarska općina] na kojem je kao podnositelji prigovora navedeni ĐM, [adresa] i DM, a kao predloženik navedena je Republika Hrvatska i na kojem zapisniku se od strane suda donosi rješenje kojim se odbijaju kao neosnovani prigovori podnositelja ĐM i [adresa] te se, između ostalog, i u odnosu na kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] određuje da uknjižba prava vlasništva ostaje neizmijenjena,

14.4. Da je aktualni zemljišnoknjižni upis glede tri utužene čestice zemlje slijedeći:

- čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 3967 m2, upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je u B Vlastovnici kao vlasnik za cijelo upisana Republika Hrvatska,

- čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 2129 m2, upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je u B Vlastovnici kao vlasnik za cijelo upisana Republika Hrvatska,

- čest. zem. [katastarska čestica], pašnjak površine 1943 m2, upisana je u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojem je u B Vlastovnici kao vlasnik za cijelo upisana Republika Hrvatska.

15. Obzirom na pozivanje tužitelja u povjesnici njegove tužbe u dijelu gdje isti u biti upire da bi vlasništvo predmetnih nekretnina stekao i dosjelošću, unatoč tome što predmetni osnovni tužbeni zahtjev po svojoj formi predstavlja tužbu za ispravak, a ne klasičnu tužbu za utvrđenje prava vlasništva, ovaj sud također želi ukazati i na shvaćanje koje je Vrhovni sud Republike Hrvatske zauzeo u predmetu broj Rev - 291/14-2 od 17. travnja 2018. koje glasi:

„Kod stjecanja prava vlasništva dosjelošću na stvarima koje su prije 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu treba u vrijeme dosjelosti računati i vrijeme prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe čl. 388. st. 4. ZV, nego na temelju drugih odredaba toga Zakona.

Rizik bilo kakve greške koja su počinila državna tijela, mora snositi država i ne smiju se ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba.“ 16. Međutim, prije samog osvrta na meritum tužbenog zahtjeva glede čest. zem. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], ovaj sud želi ukazati da nakon što je tužitelj u podnesku zaprimljenom 25. studenog 2025. naveo da povlači tužbu u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u odnosu na koje povlačenje je u podnesku zaprimljenom 27. studenog 2025. zakonska zastupnica tužene navela da daje pristanak na to povlačenje, slijedom čega ovome sudu nije preostalo ništa drugo nego pozivom na odredbu čl. 193. st. 2. ZPP konstatirati da se smatra da je tužba djelomično povučena i to u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], posljedično čemu je odlučeno kao pod točkom I. izreke rješenja.

17.1. Imajući u vidu rezultate provedenog dokaznog postupka, posebice činjenice na koje je ukazano ranije u obrazloženju ove presude, ovaj sud zaključuje da tužitelj nije uspio dokazati svoju temeljnu tvrdnju po kojoj je pravo vlasništva na dvije čestice koje su preostale za presuđenje, tj. čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], stekao temeljem instituta dosjelosti, a sud tako smatra iz razloga na koje će se ukazati u daljnjem tijeku obrazloženja ove presude. Naime, prvi od tih razloga se svodi na to da tužitelj u potkrjepu osnovanosti njegove tužbe i tužbenog zahtjeva glede instituta dosjelosti kao osnove stjecanje vlasništva nije priložio nikakvu ispravu javnopravnog karaktera (npr. posjedovni list, rješenje o nasljeđivanju i sl.) koja bi tužitelja ili njegove pravne prednike na neki način, makar i izvanknjižno, povezala sa dvije preostale utužene čestice, čak štoviše tužitelj u tome pravcu nije priložio niti ispravu privatnog karaktera kao npr. kupoprodajni ugovor i sl. 17.2. Kraj stanja stvari ukazanih u prethodnom odlomku obrazloženja ove presude razvidno je da tužitelj navode glede načina stjecanja njegova vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] potkrjepljuje isključivo tzv. personalnim dokazima i to iskazima saslušanih svjedoka ŠM, ČM, HM i LM. Međutim, što se tiče dokazne vrijednosti iskaza svjedoka ŠM, ČM i HM, za ukazati je od strane suda da se ti svjedoci nakon što su saslušani na licu mjesta dana 1. listopada 2025., u spis sva trojica dostavili dana 19. studenog 2025. izjave naslovljene kao „Predmet:

Dopuna i razjašnjenje svjedočkog iskaza“ (ls 57-59), a koje sve izjave su identičnog sadržaja i iz kojih se dade zaključiti u bitnome da su ti svjedoci bili uvjereni da su se tužitelj i njegovi djeljenici podijelili, no nakon što je brat stričević tužitelja stavio primjedbe na njihovo svjedočenje kao nevaljano, da su ova tri svjedoka stajališta da oni ne mogu svjedočiti o tome jer činjenice glede podjele poznaju samo tužitelj i njegovi djeljenici, odnosno svjedocima nisu niti mogu biti poznate te činjenice, radi čega ova trojica svjedoka predlažu sudu da donese odluku o „izuzimanju svjedočenja“.

17.3. Glede dokazne vrijednosti iskaza svjedoka LM saslušanog na ročištu za glavnu raspravu održanom 17. prosinca 2025., kraj činjenice da taj svjedok u bitnome iskazuje da nije njemu poznato kako je parcelirana lokacija na kojoj se nalaze predmetne čestice i koga je točno u obitelji HM dopala koja čestica, jer svjedok to ne zna niti ga je to interesiralo te nakon što je ovaj svjedok nakon što mu je predočena skica sudskog očevida sa ls 52 naveo da on ne zna tko danas koristi parcele koje su obojane na toj skici, stajalište je ovog suda da ovaj svjedok nema saznanja o odlučnim činjenicama koje su bitne za pravilno presuđenje u ovoj parnici te da se na njegovom iskazu ne mogu izvoditi zaključci koji bi išli u prilog tvrdnjama tužitelja iz povjesnice njegove tužbe glede toga kako je isti stekao vlasništvo na utuženim česticama.

17.4. Doduše, svjedok HM koji je, ponavlja se, saslušan na licu mjesta 1. listopada 2025. i koji je potom u njegovoj izjavi koja je zaprimljena u spis 19. studenog 2025. (ls 57) u biti povukao svoj iskaz sa uviđaja na licu mjesta , isti je u parnični spis dana 1. prosinca 2025. dostavio novu izjavu naslovljenu kao: „Predmet:

Zaključna izjava“ (ls 64) i u kojoj novoj izjavi taj svjedok u biti „povlači svoje povlačenje“ izjavljujući u odnosu na čestice 2141 i 2132 k. o. [katastarska općina] da ih je tužitelj stekao iza smrti svoga pokojnog oca JM, a njegov otac iza smrti svoga oca, pokojnog SM, a u odnosu na koje nekretnine da nitko nije smetao posjed obitelji tužitelja. Međutim, što se tiče dokazne vrijednosti svjedočkog iskaza HM u ovome parničnom postupku, kraj činjenice da ovaj sud drži da su svjedoci ŠM i ČM u biti povukli njihove iskaze dane na uviđaju na licu mjesta 1. listopada 2025. te da se na iskazu svjedoka LM ne mogu izvoditi zaključci glede postojanja odlučnih činjenica koje bi išle u prilog navodima tužitelja iz njegove tužbe (vidjeti točku 17.3. obrazloženja) , stajalište je ovog suda da bi se ovdje radilo o situaciji na koju je primjenjiva latinska pravna izreka „testis unus, testis nullus“ koja bi u svom hrvatskom prijevodu značila „jedan svjedok

– nijedan svjedok“, a u procesnopravnom kontekstu bi se radilo o situaciji po kojoj iskaz samo jedne osobe ne može potkrijepiti tvrdnju ili odlučnu činjenicu bez drugih dokaza. Pojednostavljeno rečeno, ovaj sud smatra da ukoliko bi se u situacijama kao što je ovdje predmetna u smislu da bi se zaključak o postojanju ili nepostojanju neke odlučne činjenice temeljio isključivo na jednom jedinom dokazu u vidu iskaza samo jednog svjedoka, u konkretnom slučaju svjedoka HM, da bi tako nešto zasigurno dovelo do snižavanja razine već dostignutih standarda dokazivanja postojanja činjenica bitnih za pravilno presuđenje.

18. Dakle, zaključujući da tužitelj u odnosu na preostali predmet postupka odnosno čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], nije dokazao da su ispunjeni svi zakonski uvjeti nužni za stjecanje prava vlasništva na nekretnini temeljem instituta dosjelosti, a samim time da nije dokazao da bi bio pogrešan upis na predmetu spora Republike Hrvatske još u „staroj“ zemljišnoj knjizi za k. o. [katastarska općina] i koji upis je u postupku preoblikovanja te zemljišne knjige očito prenesen i u novoformirane zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u kojima su upisane ovdje predmetne čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je sve doprinijelo tome da ovaj sud, neovisno o provedenim personalnim dokazima temeljem kojih tužitelj jedino i dokazuje osnovanost njegovih navoda iz tužbe vezano za postojanje dosjelosti, izvede zaključak da se kraj takvog stanja stvari ne može ocijeniti osnovanim predmetni osnovni tužbeni zahtjev tužitelja, radi čega je u ovome dijelu odlučeno kao u izreci ove presude.

19. Tužitelj je kao što je prethodno ukazano još u njegovoj tužbi postavio i eventualno kumulirani tužbeni zahtjev o kojem bi sud sukladno odredbi čl. 188. st. 2. ZPP trebao odlučivati nakon što je odbijen kao neosnovan tužiteljev osnovni tužbeni zahtjev. Međutim, za razliku od osnovnog tužbenog zahtjeva koji procesno gledajući predstavlja brisovnu tužbu u odnosu na koju vrstu tužbe je posebnim propisima, i to onima proizašlim iz odredbi ZZK, određen rok za podnošenje tužbe, tj. kod podnošenja brisovne tužbe tužitelj nije vezan imperativnom zakonskom odredbom iz čl. 186.a ZPP (prema kojoj se osoba koja namjerava podnijeti tužbu protiv Republike Hrvatske mora prije podnošenja tužbe obratiti sa zahtjevom za mirno rješenja spora nadležnom državnom odvjetništvu), stajalište je ovog suda da se tužitelj glede njegovog eventualno kumuliranog tužbenog zahtjeva ipak morao prethodno obratiti nadležnom državnom odvjetništvu radi pokušaja mirnog rješenja spora upravo sukladno ranije spomenutoj odredbi iz čl. 186.a ZPP. Naime, kraj činjenice da tužiteljev eventualno kumulirani tužbeni zahtjev u biti predstavlja klasičnu tužbu na utvrđenje te kraj činjenice da se tužitelj prije podnošenja predmetne tužbe u odnosu na njegov eventualno kumulirani tužbeni zahtjev prethodno nije obratio nadležnom državnom odvjetništvu radi pokušaja mirnog rješenja spora, a koje postupanje je regulirano u odredbama čl. 186.a st. 1. – 5. ZPP, slijedom čega je ovaj sud smatrao da njemu ne preostaje ništa drugo doli pozivom na odredbu čl. 186.a st. 6. ZPP odbaciti tužiteljev eventualno kumulirani tužbeni zahtjev, radi čega je odlučeno kao pod točkom II. izreke rješenja.

20.1. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP po kojoj je stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka te se temelji i na odredbi čl. 163. ZPP koja propisuje da se odredbe o troškovima primjenjuju i na stranke što ih zastupa državno odvjetništvo i u tom slučaju troškovi postupka obuhvaćaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade odvjetniku. Stoga je sud tuženoj prema njenom popisu troška iz odgovora na tužbu zaprimljenog 2. listopada 2024. (ls 20-22), pri tome imajući u vidu da je vrijednost predmeta spora u tužbi određena u iznosu od 500,00 EUR, priznao 50 bodova za sastav odgovora na tužbu i to sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine 138/2023, dalje Tarifa), a obzirom vrijednost jednog boda skladno Tbr. 54. Tarife iznosi 2,00 EUR dođe se do iznosa od 100,00 EUR koji sud priznaje tuženoj kao parnični trošak koji će joj morati podmiriti tužitelj, radi čega je u ovom dijelu odlučeno kao pod točkom III. izreke rješenja.

20.2. Doduše, zakonska zastupnica tužene u spis je dana 17. prosinca 2025., i to u 10,50 sati, kako je to konstatirano od strane suca u službenoj bilješci, predala osobno u spis podnesak u kojem je popisala troškove parničnog postupka i to u ukupnom iznosu od 300,00 EUR. Međutim, obzirom je zakonski zastupnik tužene uredno obaviješten da će ročište za glavnu raspravu u ovoj pravnoj stvari biti održano 17. prosinca 2025. i to u 8,15 sati, a na koje ročište nije pristupio zakonski zastupnik tužene (s tim da je sudac na zapisnik konstatirao da ga je u 8,17 sati telefonskim putem kontaktirala državnoodvjetnička savjetnica navodeći da će najvjerojatnije zakasniti na to ročište, a da u tome trenutku sud zove iz mjesta Sukošan – napomena suda: radi se o mjestu udaljenom 15-ak kilometara od Stalne službe u Biogradu na Moru) i na kojem ročištu je sud u 8,45 sati zaključio glavnu raspravu, slijedom čega po mišljenju ovog suda obzirom na odredbu čl. 164. st. 3. ZPP nije bilo prostora uzeti u obzir popisani parnični trošak tužene sa ls 69 jer je isti zaprimljen u spis nakon završetka raspravljanja u ovoj parnici.

Biograd na Moru, 3. ožujka 2026.

S U D A C

Ivica Marinović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenje dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka otpravka iste, putem ovog suda na Županijski sud kojemu će se dodijeliti u rad elektroničkom nasumičnom dodjelom s primjenom odgovarajućeg algoritma, sukladno odredbama Sudskog poslovnika.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

DNA:

1. Tužitelju po punomoćniku Anti Bogdaniću, odvjetniku u Biogradu na Moru,

2. Tuženoj po zakonskom zastupniku iz Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, Građansko-upravni odjel (na broj P-DO-214/2024).