REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U SAMOBORU

Obrtnička 2

Poslovni broj: Ovr-351/2026-4

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, stalna služba u Samoboru po sucu toga suda Mireli Crnjak, kao sucu pojedincu, temeljem prijedloga nacrta odluke višeg sudskog savjetnika-specijaliste Almira Travljanina u ovršnom predmetu ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, OIB: [osobni identifikacijski broj], Zagreb, Prisavlje 3, zastupanog po punomoćnici Dori Hanžeković Žuža, odvjetnici u odvjetničkom društvu Hanžeković & partneri iz Zagreba protiv ovršenika SĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], odlučujući o prigovoru ovršenika protiv rješenja o ovrsi te o prijedlogu za odgodu ovrhe, 2. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Prigovor ovršenika SĐ od 18. veljače 2026. izjavljen protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Marka Jurline poslovni broj Ovrv-9598/2014 od 17. prosinca 2014. se odbacuje kao nepravodoban u dijelu kojim je naloženo ovršeniku da namiri tražbinu.

II. Upućuje se ovršenik SĐ u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja pokrenuti parnicu radi proglašenja nedopuštenom ovrhe određene rješenjem o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Marka Jurline poslovni broj Ovrv-9598/2014 od 17. prosinca 2014. zbog nastupanja zastare tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom što čini razlog iz čl. 46. st. 1. t. 11 Ovršnog zakona (NN 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 121/05, 67/08) te da dokaz o pokrenutoj parnici dostave na naprijed označeni broj spisa.

III. Odbija se kao neosnovan prijedlog ovršenika SĐ od 18. veljače 2026. za odgodu ovrhe.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika SĐ od 18. veljače 2026. za naknadu troškova ovog postupka.

Obrazloženje

1. Podneskom od 18. veljače 2026. ovršenik SĐ (dalje u tekstu: ovršenik) navodi da je Hrvatska radiotelevizija (dalje u tekstu: ovrhovoditelj) temeljem rješena o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s potvrdom pravomoćnosti i ovršnosti izdane pojavnom bilježniku u Zagrebu, Marku Jurlini pod brojem Ovrv-9598/2014 od 17. prosinca 2014. pokrenuo postupak prisilne naplate glavnice kamata i troškova putem FINA-e te blokirao račun ovršenika. Navodi da su taj način ovršeniku blokirana novčana sredstva na njegovom bankovnom računu iako je tražbina ovrhovoditelja zastarjela jer da je od trenutka pravomoćnosti ovršne isprave proteklo više od 10 godina, a da zastara nije prekidana. Navodi da je tražbina u cijelosti zastarijela još u siječnju 2025. tako potraživanje prema ovršeniku više nije moguće prisilino naplatiti.

2. Obzirom da je rok za prisilnu naplatu po naveedenoj ovršnoj ispravi protekao pa da je stoga ovrha u cijelosti nedopuštena to ovršenik smatra da su u cijelosti ispunjeni žalbeni razlozi iz čl. 50. OZ-a pa predlaže donijeti rješenje kojim će se naložiti FINA-i da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjnih sredstava odosno proglasiti nedopuštenim pljenidbu i prijenos na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Marka Jurline poslovni broj Ovrv-9598/2014 od 17. prosinca 2014.

2.1. Ovršenik traži naknadu troška ovog postupka.

3. Odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24) propisano je da nakon što primi obavijest da je protiv njega zatražena izravna naplata tražbine na temelju isprave iz čl. 209. st. 1. toga Zakona, prema odredbi čl. 209. st. 5. toga Zakona ili nakon što na drugi način sazna za to da je zatražena takva naplata protiv njega, ovršenik može predložiti sudu da donese rješenje kojim će se pljenidba i prijenos proglasiti nedopuštenim.

4. Odredbom čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24) propisano je da ako ovrhovoditelj izravno zatraži od Agencije da na temelju ovršne odluke domaćeg suda ili upravnog tijela koje imaju potvrdu ovršnosti, ovršne nagodbe sklopljene pred domaćim sudom ili upravnim tijelom, ovršne nagodbe postignute u postupku mirnog rješenja spora na temelju članka 186.a Zakona o parničnom postupku, zadužnice, bjanko zadužnice, naloga za plaćanje Hrvatske radiotelevizije s potvrdom o ovršnosti, europskog ovršnog naslova, europskog platnog naloga, a koje glase na ispunjenje određene novčane tražbine ili obračuna poslodavca o neisplati dospjelog iznosa plaće, naknade plaće ili otpremnine provede naplatu te tražbine prijenosom novčanih sredstava s računa koje ovršenik ima kod banaka na ovrhovoditeljev račun kojeg je odredio u zahtjevu za izravnu naplatu, Agencija će postupiti kao u povodu rješenja o ovrsi koje je dostavio sud.

5. Kako ovršenik u prijedlogu navodi, a što proizlazi i iz stanja spisa, prisilna naplata na novčanoj tražbini - računima ovršenika se provodi temeljem pravomoćnog rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koje je donio javni bilježnik, dakle ovršne isprave koja nije predviđena kao jedna od osnova za pokretanje postupka izravne naplate po citiranom čl. 209. st. 1. Ovršnog zakona, pa stoga ovršeniku nisu na raspolaganju pravna sredstva predviđena odredbom čl. 210. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24), a koja se odnose jedino na postupak izravne naplate.

6. Dakle, u konkretnom slučaju protiv ovršenika se ne vodi postupak izravne naplate, već postupak izvansudske ovrhe na temelju rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave kojim je određena ovrha općenito na imovini ovršenika., a koji je uređen člankom 284. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14).

7. Prema odredbi čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) ovršenik može tijekom izvansudske ovrhe nadležnom sudu (čl. 287.) protiv rješenja o ovrsi podnijeti žalbu nakon proteka roka (čl. 53), zatražiti od tog suda da odgodi ovrhu (čl. 65.) odnosno pred njime poduzimati druge radnje na koje ni inače bio ovlašten tijekom sudske ovrhe.

8. Iz prijedloga ovršenika proizlazi da je javni bilježnik Marka Jurlina rješenjem poslovni broj Ovrv-9598/2014 od 17. prosinca 2014. na temelju vjerodostojne isprave odredio u korist ovrhovoditelja ovrhu na imovini ovršenika. Protiv te odluke ovršenik može izjaviti prigovor u roku od 8 dana. Predmetno rješenje je prema navodu ovršenika postalo pravomoćno i ovršno iz čega proizlazi da na isto nije izjavljen prigovor.

9. Obzirom da je nesporno da je temeljem rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave određena ovrha na imovini ovršenika, to je ovršenik mogao konkretnom slučaju podnijeti prigovor u roku od 8 dana sukladno odredbi čl. 57. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14).

10. Sukladno 358. st. 1. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,155/23, 146/25, dalje u tekstu: ZPP), koji se u ovršnom postupku promjenjuje sukladno čl. 21. st. 1. Ovršnog zakona, nepravodobnu, nepotpunu (članak 351. stavak 1.) ili nedopuštenu žalbu odbacit će rješenjem sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijeća prvostupanjskog suda bez održavanja ročišta. Žalba je nepravodobna ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnošenje (st. 2. istog članka).

11. Prema čl. 113. st. 1. i 2. ZPP-a, , kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je dan u roku ako je prije nego što rok protekne predan nadležnom sudu. Ako je podnesak upućen preko pošte preporučenom pošiljkom ili telegrafski, dan predaje pošti smatra se danom predaje sudu kojemu je upućen.

12. Prema odredbi čl. 57. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može se u dijelu kojim je njime određena ovrha pobijati žalbom nakon proteka roka (članak 53.) iz razloga navedenih u članku 50. točkama 7., 9., 10. i 11. ovoga Zakona, , odnosno: 1. ako ovrhovoditelj nije ovlašten tražiti ovrhu na temelju ovršne isprave, odnosno ako nije ovlašten na temelju nje tražiti ovrhu protiv ovršenika ,

2. ako je tražbina prestala na temelju činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojeg potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanj, potvrđivanja ili ovjeravanja javnobilježničke isprave

3. ako je ispunjenje tražbine, makar i na određeno vrijeme, odgođeno, zabranjeno, izmijenjeno ili na drugi način onemogućeno zbog činjenice koja je nastala u vrijeme kad je ovršenik više nije mogao istaknuti u postupku iz kojega potječe odluka, odnosno nakon sklapanja sudske ili upravne nagodbe ili sastavljanja javnobilježničke isprave, ili

4. ako je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom ; i to samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi.

13. Prema čl. 58. st. 2. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) ako u prigovoru protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršenik nije odredio u kojem dijelu pobija rješenje, opseg pobijanja sud će utvrditi na temelju sadržaja prigovora. Prigovor protiv rješenja o ovrsi mora biti obrazložen (st. 1. istog članka).

14. Razmatrajući sadržaj prijedloga ovršenika od 18. veljače 2026. mišljenje je ovoga suda da bi se sa istim moglo postupati kao sa prigovorom protiv rješenja o ovrsi nakon proteka roka, obzirom da ovršenik ističe prigovor zastare potraživanja. Razlozi na koje se ovršenik poziva nisu mogli biti podneseni već u roku za žalbu protiv rješenja o ovrsi, obzirom da se prigovor zastare odnosi na razdoblje nakon donošenja rješenja o ovrsi. Stoga razloge na koje se ovršenik sukladno čl. 52. st. 1. poziva u prigovoru/žalbi nisu mogli istaknuti niti u postupku iz kojeg potječe ovršna odluka.

15. Odredbom čl. 52. st. 4. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) određeno je da sud će žalbu ovršenika prihvatiti ako on njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji njegova žalba općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnijevama. U suprotnom, ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja donijet će bez odgode zaključak kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana od dostave zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka zbog kojeg je izjavio žalbu (st. 3. istog članka)

16. Budući da su člankom 57. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) taksativno navedeni razlozi iz kojih se može pobijati rješenje o ovrsi nakon proteka roka za žalbu, a kako je u konkretnom slučaju zadnji dan za podnošenje žalbe/prigovora bio 14. siječnja 2015., to je žalba/prigovor ovršenika u dijelu koji se odnosi na dio kojim je ovršeniku naloženo da namiri tražbinu nepravodobna, odnosno podnesena je nakon proteka zakonskog roka propisanog za podnošenje pa je uzimajući u obzir odredbu čl. 58. st. 3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) prigovor/žalbu ovršenika valjalo odbaciti u tom dijelu. Stoga je odlučeno kao u točki I. izreke rješenja.

17. Prigovor ovršenika je u odnosu na žalbene razloge iz čl. 50. st. 1 t. 7. i t. 9.do 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) sukladno odredbi čl.52. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) dostavljen na očitovanje ovrhovoditelju uroku od 8 dana.

17.1. Podneskom od 25. veljače 2026. ovrhovoditelj je istaknuo da je ovršenikov prigovor zastare u cijelosti neosnovan budući da je predmetno rješenje o ovrsi Financijskoj agenciji prvi put dostavljeno na provedbu 16. veljače 2015. te da je zavedeno u redoslijed naplate. Poziva se na odredbe čl. 241. i 245. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18; dalje u tekstu: ZOO) koje propisuju prekid i ponovni početak tijeka zastare. Navodi da je predmetna osnova isknjižena iz redoslijeda naplate 4. kolovoza 2018. temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, kada da je zastara počela ponovno teći. Stoga zaključuje da nije nastupila zastara sukladno odedbi čl. 233. ZOO—a.

17.2. U odnosu na ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj ističe da su navodi ovršenika paušalni i nisu ničime dokazani. Smatra da u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu ovrhe, jer da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe. Slijedom svega dosad navedenog, ovrhovoditelj predlaže naslovnom sudu odbiti prijedlog ovršenika kao nesonovan.

18. Ovršeniku se u odnosu na navode da je nastupila zastara tražbine nakon podnošenja prijedloga za ovrhu ukazuje na odredbu čl. 241. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, dalje ZOO) kojom je propisano da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom drugom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Prema čl. 245. st. 1. ZOO-a, nakon prekida zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Kad je prekid zastare nastao podnošenjem tužbe ili pozivanjem u zaštitu, ili isticanjem prijeboja tražbine u sporu, odnosno prijavljivanjem tražbine u nekom drugom postupku, zastara počinje teći iznova od dana kad je spor okončan ili završen na neki drugi način (st. 3.).

19. Sukladno čl. 223. st. 1. ZOO-a sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.

20. Prema iskazima ovrhovoditelja zastarni rok je prekidan radnjama ovrhovoditelja, a ovršenik nije dokazao da je nastupila zastara predmetne tražbine.

21. Uvidom u zahtjev za naplatu od 13. veljače 2026. utvrđeno je da Hrvatska radiotelevizija na temelju rješenja o ovrsi javnog bilježnika Marka Jurline poslovni broj Ovrv-9598/14 od 17. prosinca 2014 ., koje je postalo pravomoćno i ovršno 14. siječnja 2015., zahtijeva naplatu cjelokupne tražbine prema rješenju o ovrsi (l. 3-6 spisa)

22. Slijedom navedenog, a budući da ovršenik tvrdi da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, čime ističe žalbeni razlog iz čl. 50 st. 1. točke 11. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14), a koje navode je ovrhovoditelj osporio, dok ovršenik osnovanost prigovora nije dokazao javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, niti su činjenice na kojima se žalba temelji općepoznate i ne mogu se utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama (čl.52. st.4 Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14)) valjalo je temeljem odredbe čl. 52. st.3. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14), odlučiti kao u točki II. izreke rješenja.

23. Prijedlog za odgodu ovrhe nije osnovan.

24. Člankom 65. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako su kumulativno ispunjena dva uvjeta. Prvi uvjet je da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, dok je drugi uvjet da je ovršenik poduzeo neku od 10 pravnih radnji koje su zakonom taksativno navedene u odredbi čl. 65. st. 1. t. 1.-10. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14).

24.1. Navedena odredba znači da sud može odgoditi ovrhu u slučaju kada su kumulativno ispunjene pretpostavke propisane tom odredbom.

25. Podnošenjem prijedloga za proglašenje pljenidbe i prijenos nedopuštenim (ispravno prigovora protiv rješenja o ovrsi) ovršenik je ispunio samo jedan od kumulativnih uvjeta za odgodu ovrhe iz čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14). Ovršenik, međutim, prijedlogom za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim nastupanje nenadoknadive ili teško nenadoknadive štete, odnosno da bi provođenje ovrhe dovelo do nasilja.

26. Ovršenik prijedlogom za odgodu ovrhe nije učinio vjerojatnim niti se uopće poziva na to da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda potrebna da bi se spriječilo nasilje. Ovršenik samo predlaže odgodu izdavanja naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

27. Da bi sud mogao odgoditi ovrhu, ovršenik je dužan učiniti vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu o kojoj bi se radilo ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provođenjem ovrhe nastala takva šteta koju on poslije ne bi mogao nadoknaditi ili bi pak to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće. Vjerojatnost opasnosti trpljenja nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, kao razlog za odgodu, ovršenik mora prijedlogom učiniti na jasan, određeni način i to okolnostima koje konkretno ukazuju na tu vjerojatnost. Pritom mora učiniti vjerojatnim i da bi se nastupanje štete upravo otklonilo odgodom ovrhe.

28. Umanjenje imovine do kojeg dolazi kod svake provedbe ovrhe na novčanim sredstvima ovršenika ne predstavlja nenadoknadivu ili teško nadoknadivu šteti koja nastaje provedbom ovrhe odnosno o izvanrednoj i privremenoj okolnosti koje za određeno vrijeme utječe na provedbu ovrhe u smislu čl. 65. st.1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14). Blokadom računa ovršeniku neće biti ugrožena ovršenikova egzistencija budući ovršenik može otvoriti poseban račun na koji će se uplaćivati sredstva izuzeta od ovrhe sukladno čl. 212. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20,114/22, 6/24). Ukoliko bi se prihvatila notornost nenadoknadive štete kada se radi o prisilnoj naplati ovrhovoditeljeve tražbine na novčanim sredstvima ovršenika tada bi pravni standard vjerojatnosti izgubio značaj, a nastup nenadoknadive štete podrazumijevao bi se u svakom slučaju čime bi vjerovnik bio onemogućen u namirenju svoje tražbine izravnom naplatom kod Financijske agencije.

29. Slijedom navedenog, a kako nisu kumulativno ostvareni uvjeti za odgodu ovrhe propisani odredbom čl. 65. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14), valjalo je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe odbiti te odlučiti u točki III. izreke rješenja.

30. Odluka o trošku temelji se na čl. 14. st. 4. i 5. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) u svezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a.

31. Člankom 14. st. 4. i 5. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 112/12, 25/13, 93/14) propisano je kako su ovršenik, odnosno protivnik osiguranja dužni ovrhovoditelju, odnosno predlagatelju osiguranja naknaditi troškove koji su bili potrebni za ovrhu ili osiguranje. Ovrhovoditelj, odnosno predlagatelj osiguranja dužni su ovršeniku, odnosno protivniku osiguranja naknaditi troškove koje su im neosnovano prouzročili. Stavkom 6. iste zakonske odredbe propisano je kako se zahtjev za naknadu troškova podnosi najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka.

32. Člankom 154. st. 1. ZPP-a određeno je da stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci i njezinu umješaču nadoknaditi troškove.

32.1. Sukladno čl. 155. st. 1. ZPP-a sud će prilikom odlučivanja o troškovima postupka stranci odrediti naknadu samo onih troškova koji su bili potrebni za vođenje parnice. O tome koji su troškovi bili potrebni te o visini troškova odlučuje sud ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, osobito vodeći računa o pravilima ovoga Zakona koja za pripremanje glavne rasprave određuju upućivanje podnesaka i jedno pripremno ročište te jedno ročište za glavnu raspravu. Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troškove, odmjerit će se takvi troškovi prema toj tarifi(st. 2. istog članka).

33. Obzirom da ovršenik nije uspio sa prijedlogom za odgodu ovrhe te da je prigovor ovršenika protiv rješenja o ovrsi odbačen, to nisu ispunjene pretpostavke iz članka 14. stavak 4. OZ-a u svezi sa čl. 154. st. 1. ZPP-a da mu se naknadi zatraženi trošak. Slijedom navedenog je odlučeno kao u točki IV. izreke rješenja.

U Samoboru, 2. ožujka 2026.

Sudac:

Mirela Crnjak

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik-specijalist:

Almir Travljanin

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv rješenja može se izjaviti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave rješenja (čl. 11. st. 1. i 3. OZ). Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje županijski sud.

DNA:

1. ovršenik po pun. uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na:

- prijedlog za odgodu ovrhe u iznosu od 19,91 eura Tbr 1. t. 3. Uredbe Uredbe o tarifi sudskih pristojbi (Narodne novine br.37/23) i

- rješenje o prijedlogu za odgodu u iznosu od 13,27 eura Tbr 2. t. 8. Uredbe

-prigovor protiv rješenja o ovrsi – 13,27 eura (VPS-63,72 eura)

2. ovrhovoditelj po pun.