Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž-2972/2023-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sudcu tog suda Marku Pribisaliću, kao sudcu pojedincu, u građanskopravnoj stvari, izvanparničnom predmetu predlagatelja Općine Tar-Vabriga-Torre-Abrega, Tar, Istarska 8, OIB 93923679060, kojeg zastupa punomoćnica Anka Zaharija, odvjetnica u Rovinju i protustranke Republike Hrvatske, OIB 52634238587, koju zastupa zakonski zastupnik Općinsko državno odvjetništvo u Pazinu, radi utvrđenja suvlasničkog dijela u zajedničkom vlasništvu i razvrgnuća suvlasništva, odlučujući o predlagateljevoj žalbi protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, poslovni broj 29 R1-343/2023-2 od 3. studenoga 2023., dana 2. ožujka 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se predlagateljeva žalba kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču, poslovni broj 29 R1-343/2023-2 od 3. studenoga 2023.

Obrazloženje

1.Prvostupanjskim rješenjem je odlučeno kako slijedi:

„I Ovaj izvanparnični postupak se obustavlja u odnosu na prijedlog radi određivanja suvlasničkog dijela u zajedničkom vlasništvu.

II Odbacuje se prijedlog za razvrgnućem suvlasničke zajednice.

II Nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi postupak će se nastaviti po pravilima parničnog postupka.“

2.Protiv prvostupanjskoga rješenja žali se predlagatelj, pobijajući odluku u cijelosti i zbog svih žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje ZPP) u svezi s člankom 2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj 59/23, dalje ZIP), predlažući rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovan postupak.

3.Na žalbu nije odgovoreno.

4.Žalba nije utemeljena.

5.Predmet spora u ovom žalbenom stadiju postupka je odluka o prijedlogu radi određivanja suvlasničkog dijela stranaka u zajedničkom vlasništvu i radi razvrgnuća suvlasništva stranaka na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja nekretnina je u zemljišnoj knjizi upisana kao njihovo zajedničko vlasništvo.

6.Prema stanju u spisu predmeta, u postupku koji je prethodio donošenju pobijane odluke, u bitnom je utvrđeno kako je predlagatelj u prijedlogu od 31. listopada 2023. naveo da je predmetna nekretnina upisana u zemljišnoj knjizi kao zajedničko vlasništvo protustranke i predlagatelja, što predlagatelju ne odgovara te je predloženo provesti sudski postupak u kojem će se odrediti suvlasnički dijelovi protustranke i predlagatelja, a potom i odrediti razvrgnuće tog suvlasništva isplatom.

7.S obzirom na takva utvrđenja, prvostupanjski sud je zaključio kako je u odnosu na prijedlog radi određivanja suvlasničkog dijela u zajedničkom vlasništvu valjalo primijeniti odredbu članka 63. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje ZVDSP), a koja zakonska odredba ne upućuje da se takav postupak provodi po pravilima izvanparničnog postupka pa je u takvom slučaju sud uvijek parnični, odnosno kako postupak treba provesti po pravilima parničnog postupka. U odnosu na prijedlog za razvrgnućem suvlasništva, kako je člankom 47. stavak 1. ZVDSP-a propisano da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno i to mu pravo ne zastarijeva, no i kako predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], nije u suvlasništvu, već je u zajedničkom vlasništvu predlagatelja i protustranke te se ne zna koliki suvlasnički dio pripada svakoj stranci, pa i kako razvrgnuće suvlasništva takve nekretnine nije moguće. Pritom se prvostupanjski sud pozvao na odredbu članka 28. stavak 1. ZIP-a prema kojoj će sud, ako do donošenja odluke o glavnoj stvari utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima parničnog postupka, rješenjem obustaviti izvanparnični postupak, a nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi postupak će se nastaviti po pravilima parničnog postupka pred nadležnim sudom.

8.Ispitujući pobijano prvostupanjsko rješenje u granicama žalbenih razloga te pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba postupka a u smislu članka 365. stavak 2. u svezi s člankom 381. ZPP-a, ovaj sud drži kako prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. toč. 11. ZPP-a, a na koju bitnu povredu postupka sadržajno ukazuje predlagatelj u žalbi te se zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja može ispitati.

9.Člankom 63. ZVDSP-a propisano je:

(1) Svaki zajedničar ima pravo na diobu stvari koja je moguća i dopuštena; to mu pravo ne zastarijeva.

(2) Svaki je zajedničar ovlašten u svako doba zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli tako da se odredi koliki mu suvlasnički dio pripada na ime njegova udjela u zajedničkom vlasništvu. Određivanjem njegova suvlasničkoga dijela, postaje on suvlasnik s ostalima, koji u preostalom dijelu ostaju zajednički vlasnici, sve dok se i oni ne podijele.

(3) Veličina suvlasničkoga dijela koji će diobom pripasti dotadašnjem zajedničaru određuje se sporazumom svih zajedničara, a inače o tome odlučuje sud na zahtjev bilo kojega od zajedničara.

(4) Sud odlučuje o veličini suvlasničkoga dijela prema mjerilima koja za određivanje veličine udjela zakon postavlja za odnosni slučaj zajedničkoga vlasništva, a u sumnji će se uzeti da niti jedan od zajedničara nema više prava nego drugi.

(5) Pri određivanju dijelova uzet će se u obzir i one udjele u zajedničkom vlasništvu koje su jedni zajedničari valjano ustupili drugima.

(6) Kad zakonske odredbe zabranjuju diobu zajedničke stvari, ta se zabrana odnosi isključivo na fizičku diobu stvari, ako izričito nije postavljena za diobu određivanjem suvlasničkih dijelova, ili protegnuta i na određene druge načine diobe.

10.Člankom 48. stavak 3. ZVDSP-a propisano je da kad se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje o izvanparničnom postupku ako zakon ne određuje drukčije.

11.Prvostupanjski sud je pobijanim rješenjem obustavio izvanparnični postupak radi utvrđivanja suvlasničkog dijela u zajedničkom vlasništvu te je odlučio kako će, nakon pravomoćnosti rješenja o obustavi, postupak nastaviti po pravilima parničnog postupka pravilno držeći da se, sukladno odredbama ZVDSP-a, takav postupak može provesti jedino kao parnični postupak, odnosno kako navedenim Zakonom nije propisana mogućnost vođenja tog postupka kao izvanparničnog. Takvo stajalište u cijelosti prihvaća i ovaj drugostupanjski sud, a predlagatelj žalbenim navodima nije doveo u sumnju pravilnost utvrđenja i zaključaka prvostupanjskog suda.

12.Naime, odgovarajući na pitanje u kojoj vrsti postupka (parnični ili izvanparnični) sudovi u Republici Hrvatskoj sude u postupcima radi utvrđenja suvlasničkog dijela u zajedničkom vlasništvu i potom u kojim postupcima sude radi diobe tog suvlasništva, valja navesti kako se u hrvatskom pravnom sustavu ta dva zahtjeva rješavaju i postupci vode u različitim vrstama postupaka, jer imaju različitu pravnu narav. Pravno se razlikuju suvlasništvo i zajedničko vlasništvo pa je različit i način utvrđenja i diobe u tim postupcima. Dok postoji zajedničko vlasništvo ne zna se koliki je čiji udio i nitko ne može samostalno raspolagati „svojim dijelom”, zato je prije same diobe potrebno utvrditi udjele odnosno suvlasničke dijelove (sporazumno ili u parničnom postupku ako postoji spor), a tek nakon tih utvrđenja dolazi do razvrgnuća koje se tada provodi kao dioba suvlasništva.

13. Postupci radi utvrđenja suvlasničkog dijela u zajedničkom vlasništvu nisu posebno regulirani odredbama ZVDSP-a pa se vode po zakonskim odredbama kao parnični postupci (sukladno članku 1. ZPP-a prema kojemu se odlučuje o svim postupcima na temelju kojih sud raspravlja i odlučuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama čovjeka i građanina). Međutim, postupci radi diobe suvlasništva vode se u pravilu kao izvanparnični postupci (izričita odredba članka 48. stavak 3. ZVDSP-a), osim ako među strankama postoji spor oko toga tko je suvlasnik, koliki je suvlasnički dio ili je sporno samo postojanje prava, pa se i tada vodi parnični postupak pred nadležnim sudom, a sud tada presudom utvrđuje i postojanje i veličinu suvlasničkog dijela.

14.S obzirom da je u konkretnom slučaju predmetni postupak pokrenut radi određivanja suvlasničkog dijela stranaka u zajedničkom vlasništvu, to je pravilno prvostupanjski sud, sukladno članku 28. stavak 1. ZIP-a, postupak obustavio i odlučio nakon pravomoćnosti rješenja postupak nastaviti po pravilima parničnog postupka. Kako još uvijek nisu utvrđeni suvlasnički dijelovi stranaka u zajedničkom vlasništvu, to je i prijedlog za razvrgnuće suvlasništva u ovom stadiju postupka preuranjen pa je prvostupanjski sud pravilno taj prijedlog odbacio.

15.U pogledu žalbenih navoda treba reći kako prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba postupka iz članka 154. stavak 1. ZPP-a na koju žalitelj sadržajno ukazuje jer prije donošenja pobijanog rješenja sud prijedlog nije dostavio protustranci, s obzirom da se radi o izričitim zakonskim odredbama koje se odnose na postupanje suda u predmetnim postupcima. Osim toga treba dodati i kako će u nastavku postupka, u parničnom postupku, sud odlučiti o predmetnim zahtjevima, utvrditi suvlasničke dijelove stranaka na predmetnoj nekretnini, a nakon toga odlučiti i o možebitnom zahtjevu za diobu suvlasništva pa predmetnim odlukama predlagatelju nije onemogućeno ostvarivanje njegovih prava u sudskom postupku pred nadležnim sudom.

16.Iz iznijetoga proizlazi kako je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je donio pobijane odluke te je, postupajući temeljem članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi s člankom 368. stavak 1. ZPP-a, valjalo odbiti žalbu kao neutemeljenu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

17.Stoga je odlučeno kao u izrijeci ovog rješenja.

Split, 2. ožujka 2026.

Sudac

Marko Pribisalić