REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

P Ob-70/2023-71

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Valentini Vedrina Parlov, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĐS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnik Denis Hüsein, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Hüsein & Partneri u Zagrebu, protiv tuženika SS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Marin Barić, odvjetnik u Rijeci, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 13. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika u zamjeni tuženika, dana 02. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ĐS (ranije IS), OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], s naslova izvanbračne i bračne stečevine stečene u izvanbračnoj zajednici i u bračnoj zajednici i braku s tuženikom VS, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], suvlasnica u ½ dijela nekretnina:

-suvlasničkog dijela 459/1000 Etažno vlasništvo (E-2), povezano za vlasništvom posebnog dijela – trosoban stan oznake S.2 u prizemlju i na katu stambene građevine, ukupne korisne površine 74,50 m2, s pripadajućim parkirnim mjestom u dvorištu, oznake PM.1, korisne površine 12,50 m2 i pripadajućim vrtom u dvorištu, oznake VRT.2, korisne površine 39,60 m2,

-suvlasničkog dijela 301/1000 Etažno vlasništvo (E-3), povezano za vlasništvom posebnog dijela – dvosoban stan oznake S.3 na katu stambene građevine, ukupne korisne površine 51,15 m2, s pripadajućim parkirnim mjestom u dvorištu, oznake PM.3, korisne površine 12,50 m2,

nalazeći se u zgradi izgrađenoj na z. k. č. [katastarska čestica], broj D.L. 20, Glavna ulica, površine 316 m2, dvorište, površine 206 m2, kuća, [adresa], površine 110 m2, ukupne površine 316 m2, upisano u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], uključujući suvlasnički dio zemljišta i suvlasnički dio zajedničkih dijelova i uređaja zgrade povezanih stvarnim pravima sa vlasništvom posebnih dijelova nekretnine temeljem čl. 68 i čl. 370 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, a što je tuženik dužan priznati te izdati tužiteljici valjanu tabularnu ispravu za prijenos prava suvlasništva tužiteljice u ½ dijela predmetnih nekretnina u zemljišnim knjigama, jer će u protivnom takvu ispravu zamijeniti ova presuda, i trpjeti upis prava vlasništva tužiteljice u zemljišnim knjigama u ½ dijela u z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] z. k. č. [katastarska čestica], na suvlasničkom dijelu 459/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-2) i suvlasničkom dijelu 301/1000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-3), uz istovremeno brisanje tuženikova prava vlasništva u ½ dijela.

i suvlasnica u ½ dijela pokretnina:

-osobnog automobila marke Volkswagen-VW Passat, broj šasije

AD6AD62EO83STPO7MGSNVR20/ WVWZZZ3CZBE392263, reg. oznake [registarska oznaka], diesel, registriranog u [adresa], godina proizvodnje 2011., i

-osobnog automobila marke M1 Mercedes klasa CL 500 COUPE, reg. oznake [registarska oznaka], broj šasije [broj šasije], godina proizvodnje 2007.g., benzin, boja crna s efektom, a što je tuženik dužan priznati.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici trošak parničnog postupka u iznosu od 23.522,42 EUR, s zakonskim zateznim kamatama koje se određuju za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, tekućom od 02. ožujka 2026. do isplate, u roku od 15 (petnaest) dana.

III. Odbija se tužiteljica sa zahtjevom za naknadu troška postupka u iznosu od 2.507,50 EUR kao i sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate na navedeni iznos tekuće od dana donošenja sudske presude do isplate.

IV. Odbija se tuženik sa zahtjevom za naknadu troška postupka u iznosu od 26.908,48 EUR, kao neosnovanim.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 16. siječnja 2023. podnijela ovome sudu tužbu u kojoj navodi da je pravomoćnim rješenjem Općinskog suda u Sesvetama R1 Ob-219/20 od 23. lipnja 2020. razveden brak stranaka koji je sklopljen 09. listopada 2009. u [adresa], i je odobren Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 22. svibnja 2020. u odnosu na zajedničku djecu stranaka- TS, rođenu **.**.2012., DS, rođenu **.**.2014. i RS, rođenog **.**.2016. Stranke su prije sklapanja braka, od ljeta 2005., pa do dana sklapanja braka, 09. listopada 2009., živjele u izvanbračnoj zajednici, koja je potom sklapanjem braka nastavljena bračnom zajednicom. Tužiteljica je za vrijeme trajanja izvanbračne i potom bračne zajednice vodila brigu o kućanstvu, kuhala je, čistila, prala i pospremala, te odgajala troje zajedničke mlt. djece. Za vrijeme trajanja izvanbračne i bračne zajednice, stranke su zajedno od prihoda ostvarenih radom na štandu na otoku Hvaru, gdje su radili kod tuženikovih roditelja i brata AS, kupili od djeda tužiteljice (i bake jer je zemljište formalno glasilo na djeda) po znatno nižoj cijeni od tržišne dio zemljišta oznake zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada k. č. [katastarska čestica]. k. o. [katastarska općina], kako bi na toj čestici izgradili obiteljsku kuću. Zemljište je kupljeno po nižoj cijeni jer su djed i baka tužiteljice željeli da si tužiteljica uredi stambeno pitanje. Naknadno su stranke našle investitora za gradnju stambenih jedinica na predmetnom zemljištu te su im na ime danog zemljišta, koje je formalno glasilo na tuženika radi pojednostavljenja postupka izdavanja dozvola odnosno ugovora sa investitorom CS, pripala u vlasništvu tri stana od novo izgrađenih objekata i to: suvlasnički dio 240/1000 Etažno vlasništvu (E-1) povezano s vlasništvom posebnog dijela-jednosoban stan oznake S- 1 u prizemlju stambene građevine ukupne korisne površine 31,55 m2, s pripadajućim spremištem ispod vanjskog stubišta SP.1., korisne površine 6,10 m2, pripadajućim parkirnim mjestom u dvorištu oznake PM.2, korisne površine 12,50 m2 i pripadajućim vrtom u dvorištu oznake VRT.1, korisne površine 71,25 m2; potom suvlasnički dio 459/1000 Etažno vlasništvo (E-2), povezano vlasništvom posebnog dijela-trosoban stan oznake S.2 u prizemlju i na katu stambene građevine, ukupne korisne površine 74,50 m2, s pripadajućim parkirnim mjestom u dvorištu oznake PM.1, korisne površine 12,50 m2 i pripadajućim vrtom u dvorištu oznake VRT.2, korisne površine 39,60 m2; i suvlasnički dio 301/1000 Etažno vlasništvo (E-3), povezano s vlasništvom posebnog dijela-dvosoban stan oznake S.3 na katu stambene građevine, ukupne korisne površine 51,15m2, s pripadajućim parkirnim mjestom u dvorištu, oznake PM.3, korisne površine 12,50 m2. Posebni dio E-1 je kasnije prodan kupcu OS i sada glasi na prezime MS, a E-2 i E-3, formalno glase na ime tuženika. Potonja je zgrada sagrađena na zkč. br. [katastarska čestica] broj D.L. 20, dvorište, kuća, [adresa], površine 316 m2, dvorište površine 206 m2, kuća, [adresa], površine 110 m2, ukupno 316 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Naime, ugovorom o zajedničkoj izgradnji zaključenim između parničnih stranaka i Gradnje Zrino d.o.o. te Germane d.o.o. dana 14. svibnja 2007., s investitorom je ugovorena zajednička izgradnja četiri stambena objekta na predmetnom dijelu zemljišta od 396/687 z. k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je u čl. 2. ugovoreno koja strana što ulaže, a u čl. 3. je među ostalim ugovoreno da će tužiteljici pripasti u vlasništvo objekt izgrađen na novoformiranoj zkč. br. [katastarska čestica], a tuženiku objekt za zkč. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. U čl. 4 ugovora je tuženik dozvolio tužiteljici predbilježbu prava vlasništva u zemljišnim knjigama. Potom je 15. svibnja 2007 zaključen Anex br. 1 Ugovoru o zajedničkoj izgradnji u kojem je među ostalim tužiteljica ovlastila investitora da će mu dati punomoć radi prodaje nekretnine koja će pripasti njoj u vlasništvo na novoformiranoj zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a dalje je rješenjem Grada Zagreba, Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo od 12. srpnja 2012. tužiteljici kao investitorici izgradnje objekta na poljoprivrednom zemljištu oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] određena visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta radi dozvoljene izgradnje obiteljske kuće. Pred Općinskim sudom u Sesvetama se vodio postupak P-167/12 po tužbi Gradnja Zrino d.o.o. protiv stranaka kao tuženika i Germane d.o.o. kao tuženika radi ispunjenja ugovora o zajedničkoj izgradnji i ulaganjima u kojem su parnične stranke kao tuženici podnijeli protutužbu protiv Gradnje Zrino d.o.o. i Germane d.o.o. radi isplate iznosa od 317.538,00 radi učinjenih nedostataka u gradnji u visini troškova sanacije nedostataka odnosno umanjenja vrijednosti nekretnine. U tužbi dalje navodi da su stranke prihode ostvarivale u pravilu radom na crno te je tuženik kasnije otišao raditi u Njemačku, DHL, gdje je dobio otkaz nakon čega je bio prijavljen na burzi. Do razvoda braka je dobivao potporu od Njemačke države i dječji doplatak, a tužiteljica je isti nastavila dobivati na svoj račun od razvoda braka do 2021., dokle je tuženik bio prijavljen na burzi. Tužiteljica je bila na porodiljnim dopustima te je dobivala potporu, a 2016. je dobila status roditelja odgojitelja koji ima i danas. Parnične stranke su se prije i prilikom razvoda braka usmeno dogovorile o podjeli imovine te je između njih postignut dogovor da će izvanbračnu i bračnu stečevinu podijeliti na način da tuženiku u samovlasništvo pripadne drugi stan na istoj adresi površine 51,15 m2, oznake E-3 i osobni automobil Mercedes klasa CL 500 Coupe reg. oznake [registarska oznaka] i VW Passat njemačke registracije, koja su oba vozila kupljena za vrijeme trajanja braka, a tužiteljici i djeci stan oznake E-2 površine 74,50 m2, pri čemu je prvi stan, oznake E-1 ranije prodan trećoj osobi, pri čemu ukazuje da je zgrada s predmetnim stanovima izgrađena za vrijeme trajanja braka, a zemljište je kupljeno za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice. Prema postignutom dogovoru tužiteljica je s djecom ostala živjeti u tom stanu, što je vidljivo i u Planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi. Do formalnog sklapanja ugovora o podjeli bračne imovine nije došlo radi narušenih odnosa između stranaka uslijed čega je tuženiku izrečena i zabrana pristupa na 100 m temeljem rješenja OKS Zagreb Kvm-357/2022, Kzd-60/21 od 28. studenoga 2022. i zabrana uspostavljanja i održavanja izravne i neizravne veze radi vođenja kaznenog postupka radi kaznenog djela nasilja u obitelji iz čl. 179 KZ/11 i tri kaznena djela povrede djetetovih prava iz čl. 177. st. 2. KZ/11. Nakon razvoda braka tužiteljica sve do sada radi straha i prijetnji tuženika nije pokretala postupak podjele bračne imovine te od useljenja u predmetni stan, 2011. pa nadalje, s mlt. djecom živi u istom stanu. Tužiteljica je s novim suprugom FS krajem prosinca 2022. od Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Vrbovcu, primila tužbu ovdje tuženika radi iseljenja iz predmetnog stana u kojem postupku Ps-19/22, tužitelj tvrdi da tužena stan koristi bez pravne osnove, radi čega je tužiteljica podnijela predmetnu tužbu radi utvrđenja bračne stečevine i rješenja imovinsko-pravnih odnosa. Kako su stoga predmetne nekretnine i pokretnine izvanbračna i bračna stečevina tužiteljice i tuženika jer su stečena za vrijeme njihove izvanbračne i bračne zajednice, tužiteljica tužbenim zahtjevom iz tužbe i u dijelu vozila preciziranim na ročištu od 13. prosinca 2023. , predlaže sudu po provedenom dokaznom postupku donijeti presudu kojom će se utvrditi da su stranke suvlasnici u ½ dijela spomenutih suvlasničkih dijela nekretnina (E-2 i E-3), koje se nalaze u zgradi izgrađenoj na zkč. br. [katastarska čestica], broj [adresa], površine 316 m2, dvorište, površine 206 m2, kuća, [adresa], površine 110 m2, ukupne površine 316 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao i zahtjev prema tuženiku da trpi upis prava vlasništva tužiteljice u ½ dijela u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zkč. br. [katastarska čestica] na suvlasničkom dijelu 459/1000 (E-2) i 301/1000 (E-3) uz istovremeno brisanje tuženikova prava vlasništva u ½ dijela; kao i da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela vozila Volkswagen-VW Passat, reg oznake M Y 9204 I M1 Mercedes klasa CL Coupe reg. oznake [registarska oznaka]. Zatražila je i naknadu prouzročenog troška postupka.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu prigovorio vrijednosti predmeta spora, predlažući da se ista tijekom prethodnog postupka odredi u primjerenom iznosu, dok se u preostalom dijelu protivio tužbi i tužbenom zahtjevu. Ne osporava da su stranke bile u braku koji je sklopljen 09. listopada 2009. i razveden spomenutim rješenjem suda od 23. lipnja 2020. te da je u braku rođeno troje zajedničke djece; međutim, osporava da bi stranke prije sklapanja braka i od ljeta 2005. živjele u izvanbračnoj zajednici; potom da bi stranke za vrijeme trajanja zajednice od svojih prihoda i zarade po znatno nižoj cijeni kupile dio ranije zkč. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sada zkč. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kako bi na dijelu iste čestice izgradili obiteljsku kuću za svoje potrebe, u kojem dijelu navodi da tužiteljica nije za svoje tvrdnje priložila ikakve dokaze, već da iz svih isprava koje prilaže tužbi slijedi da je samo i isključivo tuženik svojim sredstvima kupio to zemljište. U odnosu na navode tužbe da su stranke našle investitora za izgradnju višestambenih zgrada na predmetnom dijelu zemljišta temeljem koje zajedničke izgradnje su strankama trebala pripasti tri stana u zgradi na zkč. br. [katastarska čestica]- [adresa], navodi da je to točno samo u dijelu da su stranke našle investitora za zajedničku izgradnju više stambenih zgrada, a da su u svemu ostalom tvrdnje tužiteljice u suprotnosti s ispravama koje dostavlja jer da je iz Ugovora o zajedničkoj izgradnji vidljivo što koja strana unosi u zajedničku izgradnju, pa je tako tuženik unio zemljište, a tužiteljica je trebala unijeti svoja sredstva i rad, što nije nikada učinila i radi čega je i sklopljen Aneks ugovora dostavljen u tužbu. Potvrđuje dalje da se pred Općinskim sudom u Sesvetama vodio postupak P-167/12 po tužbi trgovačkog društva Gradnja Zrino d.o.o., protiv ovdje stranaka i Germane d.o.o. radi ispunjenja ugovora, u kojem su postupku stranke podnijele protutužbu radi isplate, no da iz navoda tužbe nije jasno što su to stranke ostvarile u tom postupku jer je isti završio povlačenjem tužbe. Navodi i da tužiteljica pojednostavljeno prikazuje odakle strankama sredstva za život nakon sklapanja braka, pri čemu da ne dokazuje odakle im sredstva za ulaganje u kupnju zemljišta i/ili izgradnju četiri višestambena objekta i kupnju dva vozila. Osporava i da bi stranke postigle ikakav dogovor vezan uz podjelu bračne imovine, jer da se iste nisu mogle dogovoriti niti oko djece, navodeći da iz svega iznesenog proizlazi da su utužene nekretnine isključivo vlasništvo tuženika jer su stečene prije zajednice života tužiteljice i tuženika vlastitim sredstvima tuženika i njegove obitelji. Potvrđuje da je tuženik dobio mjeru zabrane prilaska, kao i da se po prijavi tužiteljice vodi kazneni postupak radi nasilja u obitelji, no osporava da bi zbog istoga došlo zbog tuženikova ponašaja, kao i da nije točno da zbog toga stranke nisu mogle formalizirati ugovor o podjeli bračne stečevine. Ističe da tužiteljica nije nikada pokušala formalizirati podjelu bračne stečevine jer iste zapravo niti nema, a postupke koje je pokrenula koristi kako bi tuženika odvojila od djece i imovine jer su predmetne nekretnine isključivo vlasništvo tuženika budući da su stečene prije zaključenja zajednice života stranka vlastitim sredstvima tuženika i njegove obitelji. Temeljem takvih navoda i po provedenom dokaznom postupku predložio je odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice i obvezati je da mu nadoknadi prouzročeni trošak postupka s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama.

2.1. Očitujući se na tako iznesene navode tuženika, tužiteljica u podnesku od 12. svibnja 2023. ukazuje kako tuženik jednostrano i manipulativno tumači činjenično stanje koje proizlazi iz dokaza priloženih tužbi, te ukazuje na kontradiktornost njegovih navoda u dijelu kojim navodi da su nekretnine stečene njegovim vlastitim sredstvima, a potom u posljednjem dijelu odgovora navodi da su stečene vlastitim sredstvima tuženika i njegove obitelji. U očitovanju dalje navodi kako su stranke zajedničkim novčanim sredstvima ostvarenim radom i radom, kupile i stekle predmetne nekretnine i pokretnine i to na način da su dio novaca za kupnju zemljišta, nakon smanjenja njegove tržišne cijene radi darovanja tužiteljici dijela zemljišta kao unuci prodavatelja, posudili roditelji tuženika, a dio su imali ostvaren ušteđevinom od zajedničkog rada. Nakon izgradnje i dobivena tri stana u suvlasništvo, najmanji stan, garsonijera je pripala u vlasništvo roditeljima tuženika na ime povratka posuđenog dijela novca za kupnju zemljišta, čime su stranke u cijelosti vratile dug. Tu su garsonijeru roditelji tuženika prodali OS, a on potom MS. Ukazuje i kako tuženik izostavlja činjenicu da je zemljište kupljeno od njezinih bake i djeda po znatno nižoj cijeni te navodi da je tako iskazana cijena bila oblik darovanja predmetnih zemljišta tužiteljici kao unuci, a sve u svrhu sređivanja njezina/njihova stambena pitanja radi izgradnje zajedničke kuće stranaka, koji plan se kasnije promijenio zajedničkim pronalaskom od strane stranaka investitora radi izgradnje više stambenih jedinica. Navodi i da je svakom laiku jasno vidljivo, a i može se utvrditi pribavom podataka od porezne uprave o cijeni zemljišta na toj lokaciji u predmetnom periodu, da je kupoprodajna cijena iskazana u ugovorima o kupoprodaji nerealna i izrazito preniska u odnosu na tržišnu vrijednost i da time prikriva darovanje dijela zemljišta tužiteljici kao unuci u vidu smanjenja kupoprodajne cijene. U odnosu na izvanbračnu zajednicu dodatno pojašnjava da su stranke 01. srpnja 2005. započele vezu i to za vrijeme njezine prve godine sezonskog rada kod tuženika odnosno njegove obitelji, koji je rad obavljala neprijavljeno. Po završetku ljetne sezone su stranke odmah započele zajednički život te su periodično i naizmjenično živjele kod svojih roditelja do nove ljetne sezone. Od jeseni do proljeća 2008./09. su prijavljeno radile u kafiću Voljeni Vukovar u [adresa] i tada su prvi puta iznajmili stan u [adresa] u [adresa] u vremenu od jeseni do proljeća 2009., pa sve do nove ljetne sezone. Izgradnja objekata je počela u prvom tromjesečju 2010., a u tom su vremenu živjeli kod roditelja tužiteljice i tako sve do useljenja u novo izgrađenu kuću, stan početkom rujna 2011., u kojem tužiteljica i sada živi s mlt. djecom.

3. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u sadržaj isprava priloženih spisu predmeta: rješenje Općinskog suda u Sesvetama R1 Ob-219/20 od 23. lipnja 2020. s priloženim Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi od 22. svibnja 2020. i potvrdom pravomoćnostni; izvadak iz baze zemljišnih podataka na dan 16. siječnja 2023. za suvlasnički udio 240/1000 (E-1), 459/1000 (E-2) i 301/1000 (E-3), kao posebni dio zkč. br. [katastarska čestica] [adresa], dvorište, kuća, [adresa], ukupne površine 316 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 22 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 21. rujna 2006. (list 23-25 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 16. travnja 2007. (list 26-28 spisa), uvjerenje Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove, Odjela za katastar zemljišta i nekretnina, Odsjek III Sesvete od 23. ožujka 2009. (list 29 spisa): povijesni izvod iz zk za zkč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište, voćnjak (list 30-33 spisa); ugovor o diobi nekretnina od 18. travnja 2011. (list 35-37 spisa), Ugovor o diobi nekretnina 22. listopada 2014. (list 38-39 spisa), ugovor o zajedničkoj izgradnji od 14. svibnja 2007. (list 41-42 spisa), Aneks broj 1. Ugovoru o zajedničkoj izgradnji od 15. svibnja 2007. (list 43-45 spisa); podnesak I. i II.-tuženika u predmetu P-167/12 Općinskog suda u Sesveta (list 46-49 spisa); preslike prometnih dozvola (list 50-54 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnina od 22. travnja 2015. (list 55-58 spisa); rješenje Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvu od 12. srpnja 2012. (list 59 spisa); rješenje Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport od 14. studenoga 2016. (list 60-61 spisa); rješenje Općinskog suda u Sesvetama Z-696/23 od 23. siječnja 2023. (list 66 spisa); optužni prijedlog IX. PP Zagreb od 13. ožujka 2023. (list 100-101 spisa); zapisnik Općinskog kaznenog suda u Zagrebu broj Kzd-60/21 od 15. svibnja 2023. (list 102-106 spisa); potvrde HZMO od 02. siječnja 2024. (list 107-110 spisa); uvjerenja o prebivalištu (list 113-115 spisa); dopis Porezne uprave, Ispostave Sesvete od 28. veljače 2024. (list 116 spisa), potvrde Porezne uprave o dohotku (list 118-149 i 153-183 spisa); ispravu o porezu na promet nekretnina za 2007. (list 185 spisa); spis predmeta Općinskog suda u Sesvetama P 167/12; rješenje Županijskog suda u Vukovaru Gž-72/2025 (list 239- 243 spisa), na ročištu od 01. listopada 2024. i 21. studenoga 2014. su saslušane stranke (list 212-214 spisa); na ročištu od 11. veljače 2025. svjedoci JS, HS, LS, AS, KS (list 220-229 spisa); na ročištu od 29. travnja 2025. svjedok OS i na ročištu od 04. rujna 2025. svjedok ŠS (list 271-272 spisa). Svjedoci CS, BS i ŽS nisu saslušani jer je tuženik odustao od njihova saslušanja, pri čemu je u odnosu na svjedoka CS naveo da je svjedok u BiH i da neće dolaziti u Hrvatsku jer da će ga u protivnim uhititi (list 270 i 272 spisa), te nije saslušana svjedokinja ZS od čijeg je saslušanja tužiteljica odustala uslijed visoke životne dobi i zdravstvenog stanja svjedokinje (podnesak tužiteljice od 08. svibnja 2025.-list 261 spisa).

4. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, ocjenjujući sve dokaze zajedno i svaki dokaz posebno, sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne Novine“ broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, dalje ZPP), sud je ocijenio tužbeni zahtjev osnovanim.

5. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za utvrđenje da su suvlasnički dijelovi nekretnine:

- 459/1000 (E-2) trosoban stan oznake S.2 u prizemlju i na katu stambene građevine, ukupne korisne površine 74,50 m2, s pripadajućim parkirnim mjestom u dvorištu oznake PM.1, korisne površine 12,50 m2 i pripadajućim vrtom u dvorištu oznake VRT.2, korisne površine 39,60 m2; i

- 301/1000 (E-3) dvosoban stan oznake S.3 na katu stambene građevine ukupne korisne površine 51,15 m2, s pripadajućim parkirnim mjestom u dvorištu oznake PM.3 korisne površine 12,50 m2; kao posebni dijelovi zkč. br. [katastarska čestica] broj D.L. 20 [adresa], površine 316 m2, dvorište, površine 206 m2 kuća [adresa], površine 110 m2, ukupne površine 316 2m, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja je upisana kao vlasništvo tuženika, u suvlasništvu tužiteljice u ½ dijela, te zahtjev tužiteljice za uknjižbom njezina prava suvlasništva na tim nekretnina; kao i da zahtjev za utvrđenje da je tužiteljica suvlasnica u ½ dijela:

- osobnog automobial marke Volkswagen-VW Passat, broj šasije

AD6AD62E83STPO7MGSNVR20/WVWZZZ3CZBE392263, reg oznake M Y 9204, DISEL; i osobnog vozila Mercedes klasa CL 500 COUPE, reg. oznake [registarska oznaka], broj šasije [broj šasije], god proizvodnje 2007., benzin, boja crna s efektom.

5.1. Između stranka nije prijeporno da su bile u braku koji je sklopljen 09. listopada 2009. i razveden rješenjem Općinskog suda u Sesvetama R1 Ob-219/20 od 23. lipnja 2020., koje činjenice dodatno proizlaze iz spisu priloženog istog rješenja. Nadalje, nije prijeporno da je tuženik u zemljišnoj knjizi upisan kao vlasnik nekretnina koje su predmet tužbenog zahtjeva i da je vlasnik utuženih vozila. Činjeničnu osnovu tužbenog zahtjeva tužiteljica temelji na tvrdnji da su stranke od 01. srpnja 2005. do vremena sklapanja braka, 09. listopada 2009., živjele u izvanbračnoj zajednici i potom u bračnoj zajednici sve do 23. lipnja 2020. i da su utužene nekretnine i pokretnine stečene u tom periodu. Tvrdi da je imovina koja je predmet tužbenog zahtjeva stečena zajedničkim sredstvima ostvarenim radom i samim radom stranaka, pri čemu da su dio novaca za kupnju zemljišta, nakon smanjenja njegove tržišne cijene tužiteljici od bake i djeda, stranke pozajmile od tuženikovih roditelja, koji su zajam vratili na način da je roditeljima tuženika pripao stan E-1 (kao posebni dio zkč. br. [katastarska čestica] broj D. [adresa], površine 316 m2, dvorište, površine 206 m2 kuća [adresa], površine 110 m2, ukupne površine 316 2m, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]). Nadalje da je vozilo Mercedes pripalo strankama temeljem kompenzacije za dio potraživanih novčanih sredstava stranka u postupku Općinskog suda u Sesvetama P-167/12, dok je vozilo Passat tuženik kupio tijekom rada u Njemačkoj.

5.2. Činjeničnu osnovu protivljenja tužbenom zahtjevu tuženik temelji na tvrdnji da stranke prije sklapanja braka nisu živjele u izvanbračnoj zajednici, da je zemljište kupljeno vlastitim sredstvima tuženika i njegove obitelji. Time je prijeporno jesu li utužene nekretnine i pokretnine izvanbračna odnosno bračna stečevina stranaka svake u ½ dijela.

6. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina od 21. rujna 2006., sklopljen između GS iz [adresa] kao prodavatelja i SS iz [adresa] kao kupca, utvrđeno je da je njime prodavatelj, kao samovlasnik zkč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište te voćnjak, ukupne površine 687 čhv odnosno 2.472 čm, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prodao kupcu 821/687 dijela odnosno 294 čhv ili 1.057 čm nekretnina prostorno položenih iza gospodarskih zgrada prodavatelja (obilježeno na licu mjesta od strane geodeta) za ugovorenu cijenu od 35.000,00 kn, primitak kojeg iznosa je prodavatelj potvrdio potpisom ugovora (čl. 1. i 2. ugovora). Prema čl. 3. Ugovora, kupac ima pravo kolnog i pješačkog prijelaza preko zemljišta prodavatelja uz lijevu stranu, sve dok „ne bude probijena nova ulica s druge strane parcele kojom će kupac ostvariti direktan izlaz na javni put.

6.1. Spisu prileži ugovor o kupoprodaji nekretnina od 16. travnja 2007., sklopljen između NS kao prodavatelja i SS kao kupca kojim prodavatelj kupcu prodaje 102/687 dijela odnosno 102 čhv zkč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište te voćnjak, koja se nalazi u nastavku dijela nekretnine koju već kupac posjeduje, a obilježeno na licu mjesta od geodeta, za ugovorenu cijenu od 35.000,00 kn, primitak kojeg iznosa prodavatelj potvrđuje potpisom ugovora te će nakon provedbe ugovora u zemljišnim knjigama prodavatelj biti suvlasnik u 291/687, a kupac u 396/687 dijela.

6.2. Spisu dalje prileži ispis podataka Porezne uprave o porezu na promet od 17. travnja 2007. za građevinsko zemljište površine 367 m2 stjecatelja SS na adresi [adresa], kčbr. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pri čemu se u dijelu opisa nekretnine navodi da se zemljište nalazi u [adresa] uz [adresa], da je parcela uska i uvučena te da kupac samo dokupljuje dio uz već postojeću parcelu, kao i da do parcele nema puta već postoji pravo služnosti. Naznačena je cijena od 95,36 kn/m2.

6.3. Iz dopisa Porezne uprave od 28. veljače 2024. slijedi kako je prema podacima Informacijskog sustava Porezne uprave utvrđena prosječna cijena zemljišta u Sesvetskom Kraljevcu tijekom 2007. za zkč. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište te voćnjak površine 687 čhv/2.470,86 m2, upisano u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u iznosu od 358,35 EUR po m2 za kuću i 63,74 EUR/m2 za dvorište i voćnjak (cijena po m2 tijekom 2018. od kada Porezna raspolaže podacima. Prema uvjerenju Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove od 23. ožujka 2009., u postupku obnove zk za k. o. [katastarska općina] je z. k. č. br. [katastarska čestica] promijenjena u k.o.br. 506 k. o. [katastarska općina].

7. Uvidom u ugovor o diobi nekretnina od 18. travnja 2011. utvrđeno je da su njime NS i SS podijelili suvlasničku zajednicu nekretnina i to z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća i dvorište br. 13, dvije zgrade i dvorište u [adresa] ukupne površine 1067 m2, z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 13A i dvorište u [adresa] ukupne površine 316 m2, z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 13B i dvorište u [adresa] ukupne površine 234 m2, z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 13C i dvorište u [adresa] ukupne površine 209 m2, z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća br. 13D i dvorište u [adresa] ukupne površine 309 m2 i z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi voćnjak u [adresa] ukupne površine 337 m2, i to NS u 291/687 dijela, a SS u 396/687 dijela, na način da z. k. č. br. [katastarska čestica] pripadne u isključivo vlasništvo NS, a z. k. č. br. [katastarska čestica], z. k. č. br. [katastarska čestica], z. k. č. br. [katastarska čestica], z. k. č. br. [katastarska čestica] u z. k. č. br. [katastarska čestica] u isključivo samovlasništvo SS (čl. 2.) te dopuštaju da se u zemljišnim knjigama izvrši provedba svih neprovedenih isprava i uknjižba prava vlasništva prema čl. 2.

7.1. Spisu dalje prileži ugovor o diobi nekretnina sklopljen između ZS iz [adresa] i ovdje tuženika SS kojim ugovorne strane dalje utvrđuju da su suvlasnici nekretnina upisanih u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to: z. k. č. br. [katastarska čestica], površine 1067 m2 i k. č. br. [katastarska čestica] u naravi buća br. 13B i dvorište u [adresa] površine 234 m2, z. k. č. br. [katastarska čestica] kuća br. 13D i dvorište u Glavnoj površine 309 m2 i z. k. č. br. [katastarska čestica] voćnjak u [adresa] površine 337 m2 i to ZS u 291/687 dijela u SS u 396/687 dijela (čl.1.) te ugovorne strane dalje dijele suvlasničku zajednicu iz čl.1. na način da z. k. č. br. [katastarska čestica] u naravi kuća 13, dvije zgrade i dvorište u [adresa] površine 1067 m2 pripadne u isključivo samovlasništvo ZS, a z. k. č. br. [katastarska čestica] u samovlasništvo SS.

8. Uvidom u ugovor o zajedničkoj izgradnji od 14. svibnja 2007. utvrđeno je da je sklopljen između SS i ES s jedne strane te Gradnje Zrino d.o.o. (zastupana po CS) i Germane d.o.o. (zastupana po CS) i da se njime utvrđuje da je na suvlasničkom dijelu SS moguće izgraditi četiri stambena objekta te ugovorne strane pristupaju sklapanju ugovora radi zajedničke izgradnje stanova za tržište (čl.1.). Prema čl. 2. SS u zajedničku izgradnju ulaže 396/687 dijela nekretnine z. k. č. br. [katastarska čestica] kuća i dvorište te voćnjak, površine 687 čhv, time da se prije započinjanja zajedničke izgradnje obvezuje pristupiti zaključenju diobnog ugovora s US radi formiranja novih čestica i provedbe parcelacije u katastru i zk. (st.1.). ES, Gradnja Zrino i Germane se obvezuju u zajedničku izgradnju uložiti vlastita sredstva i rad radi izrade geodetskih elaborata, izrade projektne i druge dokumentacije potrebne za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole, izvođenja građevinskih i drugih radova na izgradnji četiri stambena objekta po načelu ključ u ruke; provođenja etažiranja svih sagrađenih objekata te upisa istih u katastar i zk; ishođenja uporabne dozvole; plaćanja komunalnih doprinosa i drugih troškova i pristojbu koji će teretiti predmetnu nekretninu (čl. 2). Prema čl. 3. SS na ime svojeg udjela u zajedničkoj izgradnji, a po završetku iste dobiva u cijelosti objekt koji će biti sagrađen na novoformiranoj z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]; ES na ime svog udjela u izgradnji i po završetku iste dobiva u cijelosti objekt koji će biti izgrađen na novoformiranoj z. k. č. br. [katastarska čestica]; Gradnaj Zrino objekt koji će biti izgrađen na z. k. č. br. [katastarska čestica], a Đ dobiva objekt koji će biti izgrađen na novoformiranoj z. k. č. br. [katastarska čestica], sve prema prijedlogu parcelacije koji je predmet tog ugovora (st. 2.); te SS dozvoljava ES, Đ i Gradnji Zrino predbilježbu svojeg prava vlasništva u zk, uz naznaku da će uknjižbu ostvariti po okončanju izgradnje sva četiri stambena objekta (čl. 4.).ž

8.1. Prema Anexu br. 1. Ugovoru o zajedničkoj izgradnji sklopljenom idućeg dana, 15. svibnja 2007., ugovorne strane mijenjaju čl. 2. st. 2. na način da se Gradnja Zrino i Germane u zajedničku izgradnju obvezuju uložiti vlastita sredstva i rad radi izrade potrebnih geodetskih elaborata, izrade projektne i druge dokumentacije za ishođenje lokacijske i građevinske dozvole, izvođenja građevinskih radova na izgradnji četiri stambena objekta, provođenja etažiranja, …, a ES se obvezuje PS, Germane i CS ili osobi koju oni odrede po izvršenom etažiranju potpisati i ovjeriti specijalnu ili generalnu punomoć kojim će ih ovlastiti da u njeno ime, a za svoj račun vrše prodaju nekretnine koje ovim ugovorom o zajedničkoj izgradnji pripadaju ES i to novoformirane z. k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

9. Uvidom u spis predmeta Općinskog suda u Sesvetama broj P-167/12 utvrđeno je da je riječ o pravnoj stvari tužitelja Gradnje Zrino d.o.o. protiv tuženika

1 0

SS, ES i Germane d.o.o. sa zahtjevom za utvrđenje da je tužitelj vlasnik z. k. č. br. [katastarska čestica] i z. k. č. br. [katastarska čestica], obzirom su čl. 3. Ugovora o diobi nekretnina od **.**.2011. NS i SS dopustili da se u zk izvrši provedba svih neprovedenih isprava te da uknjiže svoje pravo vlasništva na nekretnine za koje se suvlasnička zajednica dijeli, pri čemu spomenuti ugovor nije proveden u odnosu na z. k. č. br. [katastarska čestica] već samo u pogledu z. k. č. br [katastarska čestica] koja je pripada I.-tuženiku. Iz spisa dalje slijedi da je III. -tuženik priznao tužbeni zahtjev, dok su I. i II.-tuženici, stranke u ovom postupku, osporili tužbeni zahtjev te je I.-tuženik (ovdje tuženik) podnio protutužbu u kojoj je naveo kako nema saznanja da bi isključivo tužitelj vršio ulaganja za koja su se prema Ugovoru o zajedničkoj izgradnji obvezali tužitelj, II. i III. -tuženici, kao i da je I.-tuženik u cijelosti izvršio svoje ugovorne obveze iz Ugovora od 14. svibnja 2007., dok tužitelj i III. -tuženik nisu, obzirom I.-tužitelju kao samovlasniku z. k. č. br. [katastarska čestica] nisu nikada službeno predali nekretninu, nisu mu predali projektnu dokumentaciju, da nekretnine nisu izgrađene prema projektnoj dokumentaciji i svi objekti nisu izgrađeni istom kvalitetom materijala i opreme. U protutužbi navodi i da je I.-tuženik izvršio osiguranje dokaza procjenom troškova sanacije radi utvrđenih nedostataka, te protutužbenim zahtjevom od Gradnje Zrino i Germane potražuje iznos od 317.538,00 kn sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama. Tijekom tog postupka su I. i II. -tuženi, stranke ovog postupka, proširili protutužbu za iznose temeljem zaprimljenih rješenja o ovrsi s osnova neplaćenih rata vodnog doprinosa, i to za iznose od 13,946,82 kn i 14.742,12 kn. Spisu prileži zapisnik od 04. travnja 2013. sa iskazom stranaka u kojem je direktor tužitelja CS, među ostalim naveo kako je u ime društva Gradnja Zrino te u ime drugog društva Germane s I. i II. -tuženicima sklopio Ugovor o zajedničkoj izgradnji, a kada je primijetio da bi još nešto trebalo biti u tom ugovoru, onda je rađen Anex ugovora. Naveo je da je trebao napraviti kuću za I. i II. -tužene u kojoj su isti trebali živjeti nakon toga, sa još tri objekta koja je gradio za prodaju, a to je sve gradio sa svojim sredstvima. I. tuženik SS je naveo da je CS gradio neke zgrade preko puta čestica na kojima se sada nalaze predmetne zgrade, a koje da je čestice on kupio od ženine bake, s time da je novce zaradio sa svoja tri brata, ali su sve čestice išle na njegovo ime. Iskazao je da je CS u jednom trenutku došao do njega i pitao ga da on kupi te čestice jer je želio graditi na njima, međutim, kako je on nekretninu kupio da bi na njoj gradio, nije ih želio prodati već su vršili pregovore. Također da je njegova sadašnja supruga, tada djevojka bila uključena u taj Ugovor i anex ugovora zbog neplaćanja poreza jer ona u to vrijeme nije imala nikakvih nekretnina. On i supruga su se uselili u kuću 01. rujna 2011. bez obzira što u kući u tom momentu nije bilo vode, jer su živjeli kod punice i dolazilo je do obiteljskih trzavica, pa su mislili da je bolje da se usele. II.-tužena ĐSA je u iskazu navela kako iskazuje suglasno kao i I. -tuženik i da nema što posebno dodati. Na ročištu od 21. listopada 2014. su tuženici naveli da je pok. NS kao suvlasnik k. č. br. [katastarska čestica] umro te da ga je naslijedila supruga ZS s kojom će tuženici sklopiti novi ugovor o diobi suvlasništva na nekretninama koje su nastale parcelacijom k.č. bt. 506/3. Spisu dalje prileži podnesak svih stranaka kojim obavještavaju sud da su postigle izvansudsku nagodbu te da povlače tužbu i protutužbu.

10. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina od 22. travnja 2015. utvrđeno je da je njime SS kao prodavatelj prodao OS jednosobni stan u prizemlju objekta površine 31,55 m2 na adresi [adresa], k. č. br. [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] za cijenu od 189.300,00 kn.

1 1

11. Uvidom u rješenje Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo od 12. srpnja 2012. utvrđeno je da je njime ES kao investitorici izgradnje objekta na poljoprivrednom zemljištu k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 234 m2, određena visina naknade za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko zemljište, obzirom je na istom zemljištu ES u skladu s građevinskom dozvolom dozvoljena gradnja ugrađene obiteljske kuće.

11.1. Spisu prileži rješenje Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport od 14. studenoga 2016. kojim je ĐSA priznato pravo na novčanu pomoć za roditelja odgojitelja.

12. Spisu prileži presuda Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Kzd-60/21 od 15. svibnja 2023. kojom je ovdje tuženik proglašen krivim što je u vremenu od točno neutvrđenog dana tijekom 2015. do 28. kolovoza 2020. na adresi u [adresa] u nakani da ponizi i omalovaži suprugu ĐSA od koje se u međuvremenu razveo te da ugrozi pravilan psihofizički rast i razvoj djece TS, ĆS i RS u više navrata i često u nazočnosti svoje djece, bez razloga vikao na ĐSA psujući joj „pička ti materina te vrijeđajući je riječima glupačo mutava, unosio bi joj se u lice, govorio joj „da te prebijem?“, a nakon što je u srpnju 2019. krenuo postupak razvoda braka počeo joj govoriti da će je ubiti, da će završiti u invalidskim kolicima, da on to ne mora napraviti osobno, ….na djecu je bez razloga vikao i zabranjivao im da se igraju, govorio im je da su budale, a ako ga djeca ne bi poslušala, fizički ih je napadao, pa je tako jednom prilikom dijete ĆS udario nogom u stražnjicu, znao ju je primit za majicu, podući i baciti na krevet, dijete RS je znao primiti za majicu i podići od poda, ….čime je počinio kaznena djela protiv braka, obitelji i djece … te kazneno djelo povrede djetetovih prava, …. te je osuđen na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 godine uz primjenu uvjetne osude sa zaštitnim nadzorom od četiri godine.

13. Uvidom u potvrde HZMO utvrđeno je da je ĐS ostvarila prijavu na mirovinsko osiguranje kod Ali-prom, zastupa ČS, u vremenu od 07.11.2008. do 31.03.2009., potom od 16.07.2011. do **.**.2013. kod ĐD, instalaterski obrt i od 01.08.2013. do 30.09.2013. kod Gečević Serafin, trgovački obrt-sezonski. Tuženik SS ima ostvarenu prijavu na mirovinsko osiguranje od 01.10.2008. do 30.11.2008. i od 01.12.2008. do 31.03.2009. kod Ali- Prom i dalje od 11.07.2013. do 15.03.2014., kod Teri Trgovina, potom od 02.07.2014. do 22.08.2014. kod Ali-prom, od 02.07.2015. do 23.08.2015. kod Antić Saša, trgovački sezonski [obrt] te od 15.06.2023. do **.**.2023. kod [obrt], obrt za usluge dizajna i čišćenja.

13.1. Uvidom u uvjerenje o prebivalištu utvrđeno je da je ĐS od 24.11.1986. do 19.11.2009. imala prijavljeno prebivalište na adresi [adresa]; od 27.11.2009. do 22.12.2011. u [adresa] i od 22.12.2011. na adresi [adresa], dok je tuženik SS od 26.07.1996 do 22.12.2011. ima prijavljeno prebivalište na adresi [adresa], a od 22.12.2011. na adresi [adresa], pri čemu je 10.02.2017. prijavio privremeni odlazak u Njemačku

13.2. Uvidom u potvrde Porezne uprave, utvrđeno je da ĐS u vremenu od 2005. do 2007. nije ostvarila dohodak, dok je 2008. ostvarila dohodak od 4.419,45 kn; 2009. dohodak od 7.380,00 kn, 2010. nije ostvaren dohodak, potom je 2011. ostvaren dohodak od 4.039,49 kn, 2012. i 2013. nije ostvaren dohodak, dok je

1 2

od 2016. evidentiran drugi dohodak i socijalne potpore. U odnosu na tuženika za razdoblje od 2005. do 2007. nije evidentiran dohodak, za 2008. je ostvaren dohodak od 6.169,99 kn, u 2009. dohodak od 4.140,00 kn, u 2010., 2011. i 2012. nije evidentiran dohodak, potom je 2013. ostvaren dohodak od 11.109,39 kn, 2014. dohodak od 16.170,44 kn, 2015. dohodak od 2.422,36 kn, u 2016. dohodak od nesamostalnog rada od 36.583,45 kn, u 2017. inozemni dohodak od 107.369,43 kn, te dalje za 2018., 2019. i 2020. inozemni dohodak.

14. Uvidom u prometnu dozvolu za vozilo Volkswagen, VW, broja šasije [broj šasije], reg. oznake [registarska oznaka], datuma prve registracije 11.5.2011. utvrđeno je da je kao vlasnik istoga upisan tuženik. Spisu dalje prileži prometna dozvola za vozilo marke Mercedes Klasa CL 500 Coupe, broja šasije [broj šasije], boja crna s efektom, reg. oznake [registarska oznaka].

15. Tužiteljica je u iskazu danom na ročištu od 01. listopada 2024. navela da je s tuženikom započela vezu 01. srpnja 2005. kada su zajedno počeli raditi kod njegove obitelji sezonu na štandu na Hvaru, a poznavali su se još godinu dana ranije. Radili su neprijavljeno, dobivali su nešto sitno novaca, a isplata je bila na kraju sezone. Iskazala je da se ne može prisjetiti zarade, no zna da je bilo isplativo. Misli da mjesec nije bio ispod 10.000,00 kn. S početkom rada te sezone odmah su počeli zajedno živjeti na Hvaru. Bili su u kući s njegovima. Ona je za oboje kuhala, prala je zajednički veš, bili su intimni te su počeli graditi i planove za budućnost. Na kraju sezone, negdje početkom rujna su se vratili u Zagreb i počeli su zajedno stanovati kod njezinih roditelja u Glavnoj ulici 13. Zna da je tu prvu godinu kad su krenuli živjeti kod njezinih išla od zarade kupiti kutnu garnituru, dvosjed, trosjed, stolić i televizor da si urede sobu. Tada nisu bili zaposleni. Ona je radila na crno za Sve Svete, radila je aranžmane za Božić, potom za Uskrs, a tuženik je znao ići raditi na građevinu. Slijedeće godine su opet nastavili raditi sezonu kod njegovih koja je uvijek počinjala krajem svibnja i trajala je do mjeseca rujna i tako su radili sve do 2010. Zarađivali su jednako kako je ranije opisala. Ona je čitavo vrijeme radila i s cvijećem, svadbe, pri čemu je navela da ne želi imenovati ljude kod kojih je radila. Od svega toga oni su u prije i nakon sklapanja braka dobro zarađivali i dobro živjeli. Za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice nitko od njih nije imao nikakvu posebnu imovinu. Imali su taj Mercedes koji je gasio na tuženika. 2011. nisu radili, a 2012. su vodili kafić na Hvaru koji je bio u vlasništvu tuženikova kuma. Prisjetila se da je najstarija kćer tada imala svega pola godine. Ona je dalje bila na porodiljnom jer im se svake dvije godine rodilo dijete, pa je brinula o kućanstvu, djeci i dalje radila s cvijećem. Za djecu je svu skrb obavljala ona. Tuženik je znao prošetati s djecom kad je bio kod kuće, no uglavnom je ležao i spavao; znao joj je s kata vikati da napravi djetetu kakao. Za Novu Godinu 2006./07. su se zaručili, a u međuvremenu su počeli raditi i planove o gradnji obiteljske kuće. Nakon što su jedno vrijeme živjeli kod njezinih, jedno su vrijeme prije sklapanja braka živjeli kod njegovih na adresi [adresa], potom su jedno vrijeme radili u kafiću Voljeni Vukovar, gdje su oboje bili prijavljeni. Osim planova i realizacije gradnje kuće, imali su zajednički krug prijatelja s kojima su se družili, tuženik je bio krizmani kum njezinom bratu. Iskazala ja da su čitavo vrijeme zajedno živjeli, bili su intimni, voljeli su se i nitko od njih nije bio u drugoj bračnoj zajednici. U odnosu na gradnju obiteljske kuće, iskazala je da kako je zemljište na adresi gdje je ona stanovala veliko, rekla je da bi bilo dobro da tu grade kuću. Kad su razgovarali da bi tu kupili zemlju, razgovarali su s njegovima o tome koliko bi im novaca mogli dati. Dogovori oko posuđivanja novaca su bili uglavnom s njegovom

1 3

mamom i bratom KS. Iskazala je da ne zna kako su se s njima u početku dogovorili da bi im vratili novce, vjerojatno kroz rad tokom sezone. Njezini djed i baka su njoj darovali velik dio zemlje, no sve se pisalo na tuženika da bi se lakše napravili papiri. Navela je da je bio usmeni dogovor s bakom i djedom da se njoj da veći dio zemljišta samo da si budu dobri da si tu naprave kuću. Iznos cijene je bio nizak, oni su predložili, a baka i djed su pristali, pri čemu je navela kako opet ne bi bilo u redu da ne dobiju ništa. Iskazala je da je između nje i tuženika bilo „jasno kao dan“ da je velik dio zemljišta njoj darovan i da je radi toga plaćena manja cijena. Zapravo su njoj njezini darovali polovicu zemljišta, a polovicu su zapravo platili. Ugovor se sklapao s djedom dva puta jer su vidjeli da nedostaje jedan dio zemljišta kad su našli investitora. S gospodinom CS se ušlo u priču jer je on gradio zgrade preko puta tog zemljišta na adresi [adresa]. Na dogovore s njim je uglavnom išao tuženik, a nekad je znala ići i ona, no ona je uglavnom kao investitor potpisivala papire. Ideja je od početne gradnje obiteljske kuće prerasla u gradnju više stambenih objekata jer su shvatili da im je tako lakše da im se da zemljište i da potom njima u vlasništvo pripadne jedna zgrada sa stanovima. Ona je bila investitor za zgradu na drugom ulazu, a u priči su bile još dvije firme od CS. Dodatno su trebali platiti neke naknade, poput primjerice slivnih voda. Dalje je navela kako je dogovor bio da njoj i tuženiku pripadne cijela prva zgrada 13A, a ona se pisala kao investitor na drugoj zgradi radi papira. Po predočenju ugovora od 14.05.2007. je navela da se u dijelu vlastitih novčanih sredstava i rada mislilo na zemlju koja se uložila. U odnosu na novac posuđen od tuženikovih roditelja, dalje je iskazala kako je u trenutku kada su ušli u priču s investitorom, dogovor s njegovima bio da njima pripadne garsonijera u prvoj zgradi. Taj je stan čitavo vrijeme bio u vlasništvu tuženika, a potom ga je njegov brat prodao OS koji se kao vlasnik upisao 2016. Dalje je iskazala da je tuženik tijekom trajanja braka također radio na crno, a znalo je biti perioda da uopće nije radio te je bilo perioda kada su živjeli s dječjim doplatkom, porodiljnim i od najma stana jer se od 2012. iznajmljivao manji stan u prvoj zgradi koji je tuženik kasnije prodao. Tuženik je 2016. otišao na rad u Njemačku te je 2017. tamo kupio Passat. Vozilo je u trenutku kupnje bilo staro negdje 2 godine i rečeno joj je da je koštalo oko 13.000,00 EUR. Vozilo Mercedes je stečeno kao kompenzacija sa investitorom zgrada zbog utvrđenih nedostataka zgrada. Iskazala je da ih je investitor tužio, pa su oni za te nedostatke podnijeli protutužbu i na koncu je sklopljen dogovor prema kojem su oni uzeli taj Mercedes i nešto sitno novaca. Sjeća se da je to bilo kada je rođen sin RS jer zna da je bilo da će mu roditi sina i da će dobiti auto, iako je auto pisan na njega. Navela je da ništa od toga što su stjecali tokom zajedničkog suživota nije pisano na nju jer je tuženik u kući bio muško. Kada joj je predočen zapisnik s ročišta kod Općinskog suda u Sesvetama te iskaz tuženika gdje je iskazao da je ona u ugovor bila uključena radi poreza jer u to vrijeme nije imala nikakvih nekretnina, a s kojim se iskazom suglasila, navela je da je to bilo vrijeme kad su bili zajedno i imali su planove za obiteljski život i gradnju, planirali su brak. Zna da je nešto govorio da će to biti radi poreza. On je bio muško i sve se vodilo na njega. Još za vrijeme trajanja braka su u šali znali govoriti da kako se ikada rastanu da će njoj pripasti veći stan, a njemu manji i auti. Kada je došlo do toga da se razvode tako su se i dogovorili, dodatno tome su u Planu naznačili da ona s djecom ostaje u tom stanu. On je prije prodaje taj manji stan iznajmljivao. Kada mu je rekla da će pokrenuti formaliziranje toga, s njegove su strane počele prijetnje, a istih je bilo i prije. Upitana od strane punomoćnika tuženika zašto nije navedena niti u jednom projektu gradnje, iskazala je da to treba pitati njezina bivšeg supruga, a na daljnji upit što je ona konkretno uložila u gradnju, navela je da je uložila zemlju. Upitana zašto u

1 4

ovom postupku ne potražuje i garsonijeru, navela je da ne želi biti „đubre“ i uzimati njegovim roditeljima ono što su im dali i što je bio usmeni dogovor. Upitana dalje od tuženika da joj je pokojni otac kao dar za vjenčanje poklonio kakvu zemlju, navela je da joj je dao vinograd u Čučerju i to osobno njoj jer joj je kasnije rekao da je znao što je čeka, a upitana da li su njezini djed i baka od novaca od prodaje te zemlje nešto uređivali, navela je da su na mjestu ljetne kuhinje izgradili verandu.

15.1. Tuženik je u iskazu naveo da za njega pojam izvanbračne zajednice znači da zajedno s nekim kreneš, imate svoje gnijezdo i radite planove za budućnost, pa je prema tome po njegovom mišljenju izvanbračna zajednica s tužiteljicom počela negdje 2008. ili 2009. kad su počeli pravu vezu i kad su počeli zajedno stanovati. Nešto prije toga su bile zaruke, a 2009. je bila svadba. Tužiteljica je od 2005. do 2009. radila sezonu kod njegove obitelji i kroz te sezone su on i tužiteljica spavali u istoj sobi. On je također radio sezone kod svoje obitelji. Njegova je obitelj imala štandove i dućane na Hvaru. Živjela je u kući za radnike kod njegove obitelji. Tamo su se svi zajedno stiskali. Intimnu vezu su započeli negdje u kolovozu 2005., pri čemu je naveo da ne odgovara isti da bi već tada bili u izvanbračnoj zajednici i da bi nakon toga počeli živjeti kod njezinih. On je nju znao dovesti i svaka dva do tri dana je znao prespavati kod njezinih. Tamo nije jeo jer mu nije odgovarala ta kuhinja. Ručao je i večerao kod svojih, a tamo je išao prespavati i dalje je išao ujutro za svojim poslom. Tužiteljica je za vrijeme sezone kod njegova brata mjesečno zarađivala po 900 EUR i imala je stan i hranu. On nije imao plaću jer je bio u zajednici s obitelji i sezonski su radili štandove. On njihovu vezu doživljava ozbiljno od trenutka zaruka jer su do tada imali trzavica i prekida. Upitan kada su počeli razgovarati o obiteljskom životu, naveo je da je on sve do 2010. bio u zajednici sa svojom obitelji i uvijek su u nešto ulagali. Planove o zajedničkom životu su počeli raditi kada su se zaručili negdje 2008. i kad su počeli zajedno živjeti. Negdje početkom sezone 2008. su bili u najmu stana nekih 3 do 4 mjeseca, ali su koji mjesec prije sezone odgodili stan. Bilo je perioda prije sklapanja plana da je tužiteljica živjela kod njegovih, bilo je to 2008. Poslije sezone 2009. su oboje bili zaposleni u kafiću Voljeni Vukovar. Od te 2005. pa do vremena zaruka nitko od njih nije bio u drugoj vezi. U periodu od 2005. pa do svadbe, on i tužena nisu imali zajedničke planove, on je sve planirao sa svojom obitelji. Kad se vratila sa sezone, ona je nešto uređivala i kupovala za svoju kuću. Imala je dovoljno novaca da može cijelu zimu po malo trošiti, što zna po tome jer je on uvijek plaćao troškove, a ona to nešto malo za sebe. Upitan o kupnji zemlje u [adresa], naveo je da je kako je dolazio kod ĐS znao da je baka htjela prodati zemlju pored te kuće jer je željela renovirati kuću. Preko puta kuće je CS gradio objekte za prodaju, a poznavao ga je preko nekih zajedničkih poznanika. CS mu je rekao da bi bio zainteresiran za kupnju te zemlje. Baka je rekla da će provjeriti cijenu u općini. To je bilo negdje 2006. Iskazao je da je on tamo bio u gostima, znao je popiti kavu i pomoći nešto u dvorištu. Upitan da li je s ĐS spavao u istoj sobi, naveo je da ne zna da li je to bila njezina soba jer je kuća bila od bake i djeda. Dalje je naveo da je jednog dana došla baka i rekla da bi prodala zemlju za 45.000,00 EUR, što je on spomenuo svojima i rekao da je to dobra i zdrava zemlja i da bi se tu moglo nešto graditi i da bi prije prodala njemu nego CS po toj cijeni. Njegovi su se složili te je tako on u zajednici sa svojom braćom kupio tu zemlju. Tužiteljica je znala da su izvor prihoda za zemlju sredstva njegove obitelji. Dogovorima su bili prisutni on, ĐS jer je tamo živjela, baka, djed, njegova braća KS i S, a roditelji su sve to znali. U ugovoru su zamolili da piše jeftinija cijena radi poreza tako da je za nekretninu plaćena cijena od 45.000,00 EUR, a u ugovoru piše 30.000,00 kn. Upitan

1 5

kako to da su baka i djed odlučili zemlju prodati njemu, a ne Zrinušić Gradnji, naveo je da je to stoga što su dobili iste novce. On i ĐS tada nisu imali nikakve planove za budućnost i nisu razmišljali o gradnji kuće. Ugovor je sklapan dva puta jer im je za projekt trebalo još zemlje. Upitan o projektu naveo je da je CS za svoje objekte gradio cestu i da bi on za svoje projekte inače morao čekati njega, pa je s njim krenuo u pregovore. Pregovarali su on i brat KS i pregovori su trajali 2 godine, dok on nije napravio projekt kojim se procijenilo kolika će biti njegova dobit i koliko će investirati. Ponudio mu je na cijeli projekt jednu zgradu s prizemljem i katom. Upitan zašto ulazi u projekt s CS, a ne sa svojom obitelji, naveo je da su oni u [adresa] kupili jedan kompleks od 4 vlasnika i tada nisu imali novaca za izgradnju. Upitan dalje zašto je u ugovoru koji sklapa sa CS bila navedena tužiteljica, naveo je da je to bilo radi izbjegavanja plaćanja poreza. Jednom prilikom je ispred ĐS razgovarao sa CS i on je spomenuo da bi trebao nekoga za projekt tko bi ušao kako bi se smanjio porez, pa je ĐS rekla da ona nema ništa drugo i da može ona. Ona nije imala nikakvu posebnu vezu s CS. Upitan zašto dozvoljava da ĐS ulazi u ugovor ako je naveo da u cijelu priču ulaze on i obitelj i da s njom tada nije vidio zajedničku budućnost, naveo je da se ona samo tu našla u razgovoru i da tada u tome nije vidio nikakvu štetu. Po njemu je CS radila uslugu jer njemu nije imala što. Upitan u odnosu na navode čl. 2 da se ulaže rad i sredstva, naveo je da tužiteljica nije imala ništa već je CS samo radila uslugu. S gradnjom objekta se počelo 2009./2010., a planove za taj prvi objekt koji bi pripao njemu i obitelji nije imao jer nije imao sredstava. Objekt je završen 2011. On se u međuvremenu podijelio s braćom. Iskazao je da kako su imali dosta zemlje u [adresa] za koju su pri kupnji normalno sklapali ugovore, štandove na moru i kada su sve to podijelili, dogovorili su da bi on njima još trebao dati garsonijeru u tom objektu, a njemu bi pripada dva stana. Procjenu štandova nisu radili. Išli su se dijeliti jer su oni imali ideje za druge poslove u koje on nije želio ulaziti. Primjerice 2008. su braća uzeli kafić Voljeni Vukovar za koji je bio veliki najam i on im je odmah rekao da će im raditi za plaću, ali da u to neće ulaziti. U obitelji se nije radio nikakav ugovor o podjeli imovine, glavnu ulogu su imali mama i tada te je sve bilo na riječ. Posebno upitan što su od zajedničke imovine on i tužiteljica stekli u braku, naveo je da je u braku došao Mercedes, koji je on uzeo, a kojeg je stekao od CS te je došao Passat kojeg je uzeo u Njemačkoj. Iskazao je da su taj Mercedes i Passat zajedno stekli, time da Passat nije do kraja isplaćen i u vrijeme rastave je bio u ratama. Priznaje joj Mercedes, ali joj je priznaje Passat jer nije do kraja isplaćen. Nudio joj je 20.000,00 EUR za taj Mercedes i namještaj koji je došao u braku i koji su uzeli zajedno. Upitan o navodima tužiteljice da su razgovarali da bi u slučaju braka njoj pripao veći stan, a njemu manji stan i Mercedes, iskazao je da je njemu bolesno da si s nekim u braku i da se dijeliš. On i tužiteljica nisu nikada razgovarali o podjeli imovine. Upiran o prihodima, naveo je da je 2012. i 2013. radio u diskontu pića, a prije toga se bavio kupnjom i prodajom automobila te se uglavnom snalazio, a od 2000. do 2010. je sa svojom obitelji radio na štandovima na Hvaru. S kumom je 2012. imao kafić na Hvaru. 2014. ili 2015. je isto radio u diskontu pića, a 2016. je otišao u Njemačku. Tužiteljica od sklapanja braka nije bila zaposlena, nešto je pokušavala s tortama no nije uspjelo. Brinula je o kućanstvu, bila je prijateljica, majka, dobivala je dječji doplatak, on je dobro zarađivao. Upitan od strane svog punomoćnika dalje je naveo da su u zajednici bili roditelji, on, sestra i tri brata. Svi su se oko svega dogovarali. Iznio bi se cilj i radilo se na cilju dok se ne ostvari. Od 2000. su imali obrt na Hvaru; svi su zajedno živjeli u obiteljskoj kući i nitko nije bio u braku. Svi su zajedno radili, stjecali prihode i kupovali nekretnine. Tako je jedna nekretnina

1 6

u [adresa] kupljena na brata KS, a ova u [adresa] na njega. Obrt je bio na brata, no svi su zajedno radili i doprinosili. Zaključno je naveo da je nekretnina u [adresa] kupljena sredstvima njegove obitelji. Upitan od strane punomoćnika tužiteljice zašto baka nije ušla u posao s investitorima već je prodala zemlju njemu naveo je da je ona samo željela prodati zemlju i da je bilo svejedno da li će prodati njemu ili investitoru, u odnosu na koji navodi je punomoćnik tužiteljice naveo kako tuženik izbjegava odgovor jer da nije jasno koja je financijska korist prodati za trostruko manji iznos.

16. Svjedokinja JS, izvanbračna supruga oca tužiteljice je iskazala da živi u izvanbračnoj zajednici s ocem tužiteljice od 2001. i živjeli su u [adresa], u [adresa], a od studenoga 2006. u Ivanić Gradu. Često su dolazili kod ĐS i njezinih u [adresa], a i djeca su često dolazila kod njih. Sa bivšom suprugom od I, V, je u dobrim odnosima od samog početka. U dobrim je odnosima i s SS, nikada se nije s njim posvađala. Iskazala je da su se ĐS i SS zaručili za Novu godinu 2006. što pamti upravo po Novoj Godini i proslavi koja je bila. Bilo ih je puno, obitelj s jedne i druge strane, a proslava je bila kod roditelja od tuženika. Kad su se ĐS i SS vratili sa sezone 2005. počeli su razmišljati o zajedničkom životu i stambenom pitanju. Sjeća se da su im baka i djed ponudili zemljište uz njihovu obiteljsku kuću za gradnju obiteljske kuće, a to joj je rekao T, otac od ĐS i njezin izvanbračni suprug. Iskazala je kako je bila prisutna kada je pokojni T razgovarao s bakom oko toga da su ĐS i SS dobili ponudu da bi se na tom zemljištu gradile zgrade pa da bi oni dobili nekoliko stanova i zna da se oko toga jako ljutio jer nitko ne želi stanare u svojem dvorištu. Posebno upitana navela je da su baka i djed veliki dio zemljišta darovali, a dio zemljišta su platili. Koliko joj je iz onoga što joj je T rekao poznato, zna da je cijena zemljišta bila dosta niska za ono vrijeme, oko 60.000 kn, a dalje upitana je navela da ne zna zašto baka i djed nisu darovali cijelo zemljište ĐS. U pričama oko zemlje je od početka sudjelovala baka jer je djed već tada bio bolestan. Vidjela je ugovor i zna da je išao na SS, no zašto je ugovor išao na njega ne zna. Jedino zna da je D kasnije potpisivala neke ugovore radi oslobođenja od poreza jer nije imala nekretnine svojem vlasništvu. Ne zna kad su se ĐS i SS uselili u stan jer zna da se to dugo odugovlačilo. Znali su biti i kod njih u Čučerju, a kasnije i u Ivanić Gradu te su kod njih nekoliko puta prespavali. Na upit punomoćnika tuženika je iskazala da ne zna na temelju čega se odredila cijena nekretnine i ne zna što su ljudi učinili s tim novcem, nije ih pitala. O cijeni zna rečeno i jer joj je to pričala baka od tužiteljice.

17. Svjedokinja HS je iskazala da je prijateljica od tužiteljice i poznato joj je da je danas ovdje radi suđenja zbog imovine između ĐS i SS. S ŽS se zna od djetinjstva i odrasle su zajedno. Iz takvog odnosa s njom zna da je 2005. započela vezu s SS što zna po tome jer su te godina i ona i njezin suprug počeli vezu. Zna i da su se 2006./2007. za Novu godinu zaručili i da su im zaruke bile jako važne. Od kako su počeli vezu jedno su vrijeme živjeli kod njegovih u [adresa], kod njezinih, pa su bili podstanari na Poljanicama. Upitana čime su se bavili navela je da je ŽS radila jako lijepe aranžmane za Advent, Uskrs, radila je u cvjećarnici, a za SS ne zna. Zna da su u planovima zajedničkog života planirali gradnju kuće na zemljištu iza kuće od Aninih bake i djeda što joj je rekla ĐS, a zna i od njene bake jer je tamo često dolazila. Anamarijini su jako lijepo prihvatili SS. Od kad su prohodali oni su imali zajedničke planove, a upitana o

1 7

istima navela je da što god da im se potrefilo, bilo poslovni vezani uz sezonu ili gradnju, oni su sve zajednički pokretali što zna jer su kumovi 3 puta i često su pred njima o tome razgovarali, a upitana da navede neki konkretan polovni plan, navela je da sada ne može konkretizirati.

18. Svjedokinja LS, majka tužiteljice je iskazala da joj je poznato radi čega je danas ovdje pozvana. Navela je da je ŽS išla kod Franjinih roditelja na Hvar na sezonu 2005., dolje je stanovala u kući s njima koju su zakupili i to ljeto su ŽS i SS prohodali, a znali su se i od ranije. Po povratku sa sezone je ŽS dovela SS k njima u kuću i tu su s njima jedno vrijeme živjeli. Ona ili njezina majka su kuhale, jeli su kod njih, povremeno su doprinosili za troškove stanovanja, povremeno kupovali namirnice. Prihvatila je taj njihov dolazak jer su tada već planirali zajednički život i vidjela je da se vole. Planirali su brak. Navela je da je normalno da ako se ljudi vole da žive zajedno. Osim kod njih su jedno vrijeme živjeli i kod njegovih, a bili su jedno vrijeme i podstanari, no najviše su ipak živjeli kod njih. Kod njih su bili sve dok se nisu preselili u stan, pri čemu je na poseban upit navela da su u tom periodu živjeli tako čitavo vrijeme i da nije bilo perioda da bi SS povremeno dolazio i odlazio. Tuženik je imao svoje osobne stvari kod njih. Kada su radili sezonu, to se zna da su oboje tada bili na Hvaru. Dalje upitana odgovaram da od kako su zajedno počeli živjeti nije bilo prekida u njihovoj vezi. Njihove zaruke su uslijedile negdje 2007. ili 2008., nije se mogla sa sigurnošću prisjetiti, no navela je da su važan događaj jer su planirali taj zajednički život i kasnije vjenčanje, bila je proslava za zaruke, bila je prisutna obitelj s jedne i druge strane, a proslava je bila kod njih u kući. Upitana oko prodaje zemlje, navela je da su ŽS i SS rekli njezinim roditeljima, ZS i NS da bi gradili kuću na vrtu iz njihove kuće. Ona je bila prisutna tim razgovorima. Iskazala je da njezini roditelji nisu planirali prodati tu zemlju, a nisu za to imali niti potrebe i da je već ranije dolazio investitor koji je preko puta radio zgrade i pitao ih za prodaju da bi na tom zemljištu napravio zgrade, zna da je nudio stotine tisuća eura za tu zemlju, no njezini roditelji nisu željeli da im u dvorištu budu zgrade. Kada su ŽS i SS pitali da bi si tu gradili kuću, njezini su roditelji to zemljište najviše dali ŽS za poklon, a manji dio su im prodali. Ne zna o kojem se iznosu novaca radilo, no zna da je to bilo puno manje nego što je zemlja vrijedila. Zna da je ugovor išao na SS jer je ŽS rekla da je on muško. Novaca za kupnju zemlje oni nisu imali dovoljno i zna da su novac posudili od njegovih roditelja. Iskazala je da su ŽS i SS inzistirali da zemlju plate njezinim roditeljima, a dalje upitana je navela da su njezini roditelji zajedno odlučivali o toj zemlji. Posebno upitana je navela da su ŽS i SS imali novaca jer su radili sezonu i dobro su zaradili, no zna da su posudili novac i od njegovih roditelja i da su kasnije, da bi im novac vratili, njegovim roditeljima dali jedan stan. Upitana kako su se od početnog plana za gradnju kuće ipak odlučili za gradnju zgrada, navela da je tome tako jer im je valjda tako odgovaralo. Njezini su roditelji su bili jako ljuti kada su ŽS i SS rekli da će se tu ipak graditi zgrade, ali oni su tako odlučili i tu se više ništa nije moglo. U vrijeme kad se potpisao ugovor s njezinim ocem, su ŽS i SS stanovali kod njih i misli da su u stan u sagrađenoj zgradi uselili negdje 2010. Oni su dobili 3 stana u zgradi i znam da su jedan stan dali Franjinim roditeljima kako bi im vratili novac koji su im dali za kupnju zemljišta. Upitana od punomoćnika tuženika da li su se njezini roditelji, prije nego što su prodali zemlju, raspitali koja bi bila cijena tog zemljišta navela je da nisu, no da je izvršitelj radova bio više puta kod njezinih roditelja i tražio od njih da mu prodaju zemlju. Upitana da li zna za koliko se zemlja prodala, navela je da ne zna, no zna da je izvršitelj radova vrebao da njezin otac sam ostane u kući jer je već bio

1 8

bolestan, kako bi ga nagovorio na prodaju. Znam da ovaj iznos za koji su prodali ŽS i SS nije bio velik. Piše sve u ugovoru. ŽS i SS su zajednički odlučili ići u izgradnju zgrada, ŽS nije imala oko toga izdvojeni stav. Njezina je majka ZS radila u općini kao spremačica. Ne zna da li majka u općini raspitivala o vrijednosti zemlje, a upitana da li je od 2005. do 2010. živjela na toj adresi [adresa] ili je živjela kod nekog s kim je bila u vezi, navela je da je žvjela na adresi [adresa], a povremeno je znala otići kod osobe s kojom je bila u vezi, no tamo nije živjela.

19. Svjedok KS je iskazao da zna da je danas ovdje pred sud pozvan vezano uz zemlju. Oni su kao braća radili u zajednici. Najprije su kupili nekretninu u Banjolskoj ulici i dok su se čekale potrebne dozvole ukazala se prilika za zemlju u [adresa]. Zemlja se kupila od bake ili djeda od ŽS, ne zna na koga je glasila. ŽS i brat SS su tada bili cura i dečko, misli da su bili u vezi negdje od 2006. ili 2007., a zemlja se kupovala negdje 2007. ili 2008. U dva navrata su davali novac, 20 pa 25 tisuća eura, ili obrnuto, ne znam više. Zna da su baka ili djed od ŽS ponudili da bi prodali tu zemlju i da su se preko puta te zemlje radili objekti. Na razgovorima kod bake i djeda su bili on i brat SS, oni su njima ponudili tu zemlju za neku cijenu koja je njima bila prihvatljiva, a i vidjeli su i da se preko puta gradi. Riječ je bila o površini od oko 1000 m2. Ugovor za kupnju te zemlje je sklapao njihov odvjetnik Mladen Obradović. Kao kupac je u ugovoru bio naveden SS jer nije imalo smisla da ide na njih dvoje, a i lakše je radije kasnijih dozvola. Kako su bili u zajednici i gledali su da se odvoje kako su dolazili novi članovi obitelji, tako je i ova zemlja išla na SS, nekretnina u Banjolskoj je išla na njega. SS se odvojio 2010. On je zajedno s SS sudjelovao u razgovorima sa CS. U početku su mislili sami krenuti u gradnju na toj nekretnini u [adresa], no kako su čekali dozvole za nekretninu u Banjolskoj, mislili su da nema smisla kretati u gradnju na dva područja, pa su dogovorili sa CS da njima u vlasništvo pripadnu 3 stana. Kasnije su sebi ostavili jednu manju garsonijeru, a SS su pripala 2 stana. Upitan da li je u ičemu glede te nekretnine sudjelovala ĐS, naveo je da mu je ona bila cura, no glede toga nije sudjelovala, ona je dolazila kod njih raditi sezonu. Iskazao je da je bio upoznat sa svim etapama izgradnje zgrada u [adresa] i sa svim ugovorima, a ĐS u tim ugovorima nije sudjelovala. Dalje upitan je naveo je da novac za kupnju nekretnine u [adresa] bio od njihove obitelji. Nikakve ugovore nisu sklapali, kod njih je sve bilo na riječ, tu su bili roditelji koje su poštivali i koji su sve znali. Nikada nije čuo da bi dio te zemlje tužiteljici bio darovan. Kad je tužiteljica kod njih radila uvijek je dobivala plaću i bila isplaćena. Na daljnji upit je iskazao da su njegov brat i ĐS zaručili, ne zna kada, no možda je to bilo par mjeseci prije svadbe, ali sigurno ne 5 godina prije.

20. Svjedok AS, brat tuženika, je iskazao kako zna da je danas pozvan na sud radi brata i prije dolaska je s njim razgovarao. U iskazu je naveo kako mu je poznato da je njegova obitelj 2008. na 2009. dala novce obitelji od ĐS za kupnju zemlje. Upitan da pojasni pojam njegove obitelji, naveo je da su njih četiri brata i sestra radili u zajednici i tako sve dok se sestra nije udala, a onda su njih 4 brata nastavili tako raditi do Franjine svadbe, navodeći da je SS radio još to ljeto. Ljeti su radili „sezonu“, a zimi su gledali nešto za kupiti i graditi, a radili su i na štandovima u Bogovićevoj i na Zrinjevcu. Novac od zarade se stavljao na hrpu i čuvao se kod mame i tate. Nisu trošili na gluposti već se uzimalo koliko se trebalo za nešto što bi kupovali. Glede nekretnine u [adresa], poznato mu je da se tamo radila zgrada i da je preko puta te zgrade bila livada. Zna da je SS pitao čija je to

1 9

livada, no ne zna koga i tako je došlo do toga da bi oni tu livadu prodali. Pretpostavlja da su oni njezina obitelj. Naveo je da on u to nije previše ulazio jer ga nije niti zanimalo, budući da je tada bio star nekih 18, 19 godina, no zna da su njegova obitelj i to brat SS i KS dali novac i da se dalo dva puta i to jednom 20,000,00 EUR i jednom 25.000,00 EUR. Upitan da li je bio na nekretnini o kojoj je riječ, naveo je da se sjeća da su on i brat SD bili na nekom tamo rođendanu, da je na dvorištu bio pokojni otac od ĐS i da je brat rekao da oni uvijek gledaju nešto za kupit i da je bilo riječi da je ta zemlja na nekog od njih. Ne zna detalje oko toga kako je došlo do toga da će se ta zemlja kupiti. Misli da su ugovor za zemlju sklapali SS i KS, no ne zna što je stajalo u tom ugovoru i ne zna kolika se površina zemlje kupila. Poznato mu je da su se njegova braća sa CS dogovorila da oni daju zemlju i da za to dobiju 3 stana, a kad su prekinuli suradnju sa SS, oni su dobili garsonijeru, a SS je dobio 2 stana. Posebno upitan je naveo da su svi dogovori u njihovoj zajednici bili usmeni. U iskazu je naveo i kako su nekoliko godina prije kupnje ove zemlje u [adresa], oni kupili zemlju u [adresa], gdje su nedavno napravili igraonicu i kafić, a nakon ove zemlje u [adresa] su kupili kuću u [adresa], te su digli 3 kata na obiteljskoj kući, pri čemu je obiteljska kuća u vlasništvu majke, kuća na Hvaru je u vlasništvu brata S, a ova u Banjolskoj u je u vlasništvu brata KS. Posebno upitan od punomoćnika tuženika naveo je da mu nije poznato da bi jedan dio zemlje tužiteljici bio darovan, a upita da li mu je poznato da bi tužiteljica bila navedena u nekim ispravama vezanim uz tu nekretninu, naveo je da nije mogla navedena jer su tada bili cura i dečko. Njegov brat i tužiteljica su se zaručili prije svadbe, no ne zna kada je to bili. On se s tužiteljicom prije 2005. nije poznavao.

21. Svjedok OS je u iskazu naveo kako poznaje stranke, čuo je što se događa i zna radi čega je pozvan jer mu je KS prije nekih možda 2 godine rekao da njegov mlađi brat i bivša supruga vode sudski spor oko imovine i da će biti pozvan na sud kao svjedok. Upitan da li je bio u kakvom poslovnom odnosu sa ovdje strankama, naveo je da je sa SS sklopio ugovor o kupoprodaji nekretnine na adresi [adresa] prije nekih 7 do 8 godina i taj je stan prodao prije 3 do 4 godine. O prodaji nekretnine je doznao preko zajedničkog prijatelja ID, kuma od KS. Stanuje inače u [adresa] i razmišljao je o kupnji nekretnine za sebe i suprugu za stare dane. Našao se sa KS koji mu je rekao da je riječ o njegovom stanu, razgovarali su o cijeni i išao je s njim pogledati stan, a u tom trenutku nisu bili prisutni SD i ĐS. Kad je došlo do sklapanja ugovora vidio je da je kao vlasnik stana upisan SS, u odnosu na što mu je KS rekao da su on i brat imali zajedničke poslove i da je dogovorom stan upisan tako na SS. Sjeća se da su se on i SS našli kod javnog bilježnika i da su potpisali i ovjerili ugovor o kupoprodaji i ovjerili ga, a kupoprodajnu cijenu od nekih 37.000,00 EUR je dao na ruke KS. Njemu je prezentirana priča da su oni kao braća imali zajedničke poslove i da su kao obitelj zajednički ušli u izgradnju te zgrade. Rečeno mu je da oni kao braća imaju dogovor i da ništa ne brine, što mu je SS potvrdio i njega drugo nije interesiralo.

22. Svjedok ŠS, bratić tuženika, je iskazao da je tuženika zadnji puta vidio prije nekih 10 dana u kafiću kada ga je obavijestio da će biti pozvan na ročište kao svjedok. Upitan u kakvom je odnosu s tuženikom, naveo je da su si uvijek dobri, a ĐS nije vidio otkako su se rastali i otkako je otišla, a dok su bili u braku, s 2 0

njom je isto bio u normalnim odnosima i družili su se. Također su se družili i prije nego što su oni sklopili brak. Radio je s njima negdje tamo 2006. ili 2007. U [adresa] je radio kod ŽS kada su na kući nešto produživali jer se bavi građevinom. Upitan da li su oni prije sklapanja braka zajedno živjeli i kakav je bio njihov odnos prije sklapanja braka, naveo je da je SD živio na Pehinskoj, a ona u [adresa] i da su stalno bili skupa, no ne zna da li su zajedno živjeli jer on s njima nije spavao. Upitan ima li saznanja da su prije sklapanja braka nešto radili ili uređivali, naveo je da definitivno nisu ništa ulagali. Zna da su, obzirom je radio u [adresa], to plaćali njezini, a ovo što je SD radio, zna da je bilo riječ o nekakvim zgradama što je radio i to je on sam ulagao. Dok je kod njih radio, Anina baka mu je ponudila neko zemljište iza kuće, bili su neki vinogradi ili voćnjaci. Rekla mu je da bi prodala, no njega to nije interesiralo jer za to tada nije imao novaca. Ne sjeća se za koju cijenu mu je to ponudila. Posebno upitan je naveo da nije bio na vjenčanju ĐS i SS jer tada nije bio u Zagrebu, no bio je pozvan. Upitan zna li što su stranke radile prije sklapanja braka, naveo je da su bratići imali štandove na moru, a za tužiteljicu ne zna što je radila, no zna da su njih dvoje konstantno bili zajedno. Upitan tko ga je angažirao za te radove na kući u [adresa], naveo je da ga je angažirao SS, budući se znaju. On je rekao da ima bratića koji to može napraviti. Iskazao je da je tamo došao i dogovorio posao s njezinom bakom. Zidali su jednu prostoriju i radili deku te je za radove bio plaćen.

23. Prema odredbi čl. 249. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne Novine“ broj 116/03, 17/24, i 136/24, dalje ObZ), odredbe kojeg se zakona primjenjuju s obzirom na vrijeme stjecanja predmetnog stana, bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drugačije ugovorili. Prema odredbi čl. 258. ObZ-a, izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz čl. 3. Zakona, stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ObZ-a o imovinskim odnosima bračnih drugova. Iz navedenog slijedi da su bitna obilježja izvanbračne stečevine da je stečena radom ili da potječe iz imovine stečene radom te da je stečena za vrijeme trajanja izvanbračne zajednice.

23.1. Izvanbračna zajednica osim u emocionalnom, mora u voljnom i ekonomskom smislu ispunjavati preduvjete za izjednačavanje s bračnom zajednicom. Da bi se odnos neudate žene i neoženjenog muškarca mogao izjednačiti s bračnom zajednicom mora postojati visoki stupanj međusobne povezanosti izvanbračnih drugova uvjetovan intenzitetom njihovih odnosa, što podrazumijeva dakle zajedničko stanovanje, zajedničku svakodnevnicu, zajedničke financije i intimnu odanost, pa i namjeru da takva zajednica bude trajna jer upravo u takvoj zajednici izvanbračni drugovi zadovoljavaju složene životne potrebe.

24. Iz iskaza obiju stranaka i svjedokinje LS slijedi da su se ovdje stranke znale i prije 2005., te da su tijekom ljeta 2005. zajedno radili kod tuženikove obitelji na otoku Hvaru. Obje stranke iskazuju da su od toga ljeta započeli vezu, pri čemu tužiteljica tu vezu od 01. srpnja 2005. kvalificira kao izvanbračnu jer da je za njih oboje kuhala, prala zajednički veš, da su bili intimni i da su počeli raditi planove za budućnost koji su se dalje nastavili zajedničkim životom kod njezine obitelji početkom rujna 2005., kada su se sa sezonskog rada vratili u Zagreb. Tuženik pak iskazuje da je veza počela u kolovozu 2005. te odriče istoj značaj izvanbračne zajednice navodeći da pod tim pojmom on smatra „kad zajedno s nekim kreneš, imaš svoje gnijezdo i radiš planove za budućnost“. Rezultati dokaznog postupka ukazuju kako je odnos ovdje stranaka bio upravo takve naravi počevši od rujna 2005. Iz sigurnog

2 1

iskaza tužiteljice i svjedokinje LS i dovodeći njihov iskaz s iskazom svjedoka ŠS, predloženog od strane tuženika upravo na okolnost izvanbračne zajednice, sud je utvrdio da su povratkom u Zagreb u rujnu 2005. ovdje stranke zajedno živjele u kući od tužiteljičnih bake i djeda, povremeno su doprinosili za troškove stanovanja, povremeno su kupovali namirnice, pri čemu je tuženik u iskazu naveo kako je on plaćao sve troškove. Svjedok ŠS je dalje iskazao kako su ŽS i SS stalno bili skupa, pri čemu je naveo da ne zna da li su zajedno živjeli „jer nije s njima spavao“. Tuženik je u iskazu potvrdio i da od 2005. pa do sklapanja braka nitko od njih nije bio u drugoj vezi. Nadalje, iz iskaza stranaka i svjedokinje LS slijedi da su stranke nekoliko sezona zaredom radili kod tuženikove obitelji na Hvaru, pri čemu je iz iskaza tužiteljice, svjedokinje LS, ali i tuženika utvrđeno da su naizmjenice stanovali ili kod tužiteljičnih, ili kod tuženikovih roditelja ili su pak bili u najmu stana. Nadalje, iz sigurnih i s mnogo karakterističnih detalja iznesenih iskaza tužiteljice, svjedokinje JS i HS je utvrđeno da su se ovdje stranke zaručile za R 2006./07. Svjedokinja JS pamti zaruke upravo po Novoj godini, a svjedokinja HS iskazuje da su im zaruke bile jako važne, u kojem smislu sud nije prihvatio iskaz tuženika da bi zaruke uslijedile nekoliko mjeseci pred vjenčanje od 09. listopada 2009. Sud je poklonio vjeru iskazu tužiteljice i svjedokinje LS da su stranke odmah po dolasku u Zagreb u rujnu 2005. počeli planirati zajednički život. Da je namjera stranaka bila zasnivanje zajedničkog života i gradnja obiteljske kuće slijedi, osim iz takvog iskaza tužiteljice i svjedokinje LS, majke tužiteljice koja je neposredno vrlo iskreno iskazivala o tome kako je vidjela da se tužiteljica i tuženik vole kad ga je ŽS dovela u kuću, ali i iz iskaza svjedoka ŠS koji je iskazivao da su tužiteljica i tuženik stalno bili skupa, pri čemu je iz iskaza tužiteljice utvrđeno i da je tuženik bio kum njezinom bratu iz čega slijedi dodatno povezivanje obitelji. Cijeneći da su stranke živjele i kod jednih i drugih roditelja, a dijelom i podstanarstvu te da su uselile u novosagrađeni objekt na [adresa] i prije potrebnih dozvola, prema ocjeni suda govori u prilog tome da je volja stranaka bila usmjerena na vlastiti stambeni prostor i obiteljsku kuću na prostoru [adresa] jer druge svoje nekretnine nisu imali. U prilog tome govori i činjenica da se prvi ugovor između tuženika i djeda tužiteljice sklapa u rujnu 2006., po povratku stranaka sa sezone i pred zaruke koje su uslijedile za Novu godinu 2006./07, pri čemu svjedok KS, kojemu sud u ovom dijelu poklanja vjeru, navodi da su u obitelji gledali da se odvoje kako su dolazili novi članovi, a ovdje tužiteljica je prema ocjeni suda upravo bila novi član obitelji. Sud kao životan prihvaća iskaz tuženika i svjedoka KS da su u obitelj KS živjeli u zajednici, no jednako tako cijeni i da je tuženik, dijelom uz pomoć svoje obiteljske zajednice, krenuo u zajednicu s tužiteljicom s namjerom zajedničkog života. Ovaj sud nije povjerovao iskazu tuženika da nekretninu u [adresa] u rujnu 2006. kupuje jer je u tome vidio priliku za gradnju sa svojom obitelj, pri čemu da mu je baka tužiteljice ponudila nekretninu, u kojem je dijelu neposredno uvjerljiviji bio iskaz tužiteljice da su ona i tuženik s namjerom zajedničkog života rekli njezinim baki i djedu da bi tu gradili iza kuće jer je to zemljište bilo veliko. Njezin iskaz je potvrđen neposredno uvjerljivim i životnim iskazom svjedokinje LS, pri čemu je u odnosu na iskaz svjedokinje JS koja je iskazala da su baka i djed ponudili zemlju za gradnju obiteljske kuće cijenjen na način da je svjedokinja u tom dijelu imala posredna saznanja od svojeg pokojnog supruga. Dodatno tome, sud je povjerovao kao životnom iskazu svjedokinje LS da njezini roditelji, US i ZS nisu željeli nekretninu prodati CS koji je i ranije dolazio pitati za kupnju obzirom je gradio zgrade preko puta, jer da u dvorištu nije željeli stanare. Također, iskaz svjedoka KS sud nije prihvatio u dijelu kojim je naveo da su baka i

2 2

djed ponudili njemu i SS zemlju za prodaju, jer je u tom dijelu iskaz tužiteljice i svjedokinje LS bio neposredno uvjerljiviji te podupire tezu o kupnji zemljišta za potrebe gradnje obiteljske kuće. Dodatno tome, tuženik iskazuje da su dogovorima oko prodaje zemlje bili prisutni ĐS, baka, djed, te njegova braća S i KS. Tužiteljicu uvodi u priču navodeći da je bila prisutna jer je tamo živjela, međutim, sud cijeni da je ista bila prisutna jer je se kupnja tog zemljišta neposredno ticala. Iskaz tuženika u odnosnom je dijelu djelomično protivan iskazu svjedoka KS koji u iskazu navodi da su dogovorima bili prisutni samo SS i on (ne i S), dok je u dijelu kojim se odnosi na okolnosti stjecanja zemljišta iskaz svjedoka AS usmjeren na postizanje povoljnije pozicije za tuženika jer iskazuje da ga te stvari uslijed tada kronološke dobi od 18 ili 19 godina nisu zanimale, ali ipak u činjeničnu konstrukciju tuženika uvodi tuženikove teze da su zemlju kupovali SS i KS (pri čemu ne i S), da je njegova obitelj dala 20,000 EUR i 25.000 EUR, no ne zna kolika je površina zemlje i ne zna što je pisalo u ugovoru. Da je namjera stranaka bila usmjerena ka zajedničkom životu slijedi i iz činjenice da tužiteljica i tuženik oboje nalaze investitora, ali i iz zapisnika s ročišta pred Općinskim sudom u Sesvetama P-167/12 u dijelu kojim je tamo tužitelj CS iskazao da je trebao napraviti kuću za tamo I. i II. -tužene, ovdje stranke, u kojoj su po izgradnji trebali zajedno živjeti. Pritom se ukazuje kao se prvi ugovor sa CS sklapa tijekom 2007., što dodatno podupire tvrdnju tužiteljice da je namjera stranaka već od rujna 2005. i dalje sklapanjem ugovora tuženika i njenog djeda u rujnu 2006., bila stvaranje, kako to tuženik navodi „zajedničkg gnijezda“. Iz iskaza obiju stranaka i dovodeći iste u svezu s potvrdama HZMO-a i Porezne slijedi da ovdje stranke tijekom 2005., 2006. i 2007. nisu ostvarivale nikakve formalne prihode. Stranke su naime obje neprijavljeno radile kod tuženikove obitelji, a potom su obje formalno bile prijavljene tijekom 2008. i dijela 2009. u obrtu vlasnice VD gdje su radile zajedno u kafiću u [adresa]. Prema iskazu obje stranke i svjedokinje LS, stranke tijekom takvog rada tijekom sezone jesu zaradile novac i sud zaključuje da jesu imale ušteđevinu. Naime, tuženik iskazuje kako je tužiteljica povratkom sa sezone imala dovoljno novaca da cijelu zimu po malo trošiti „što zna jer je on plaćao sve troškove“. Dodatno tome, iz iskaza obiju stranaka i svjedokinje HS slijedi da je tužiteljica tijekom jeseni i zima te oko blagdana Uskrsa radila aranžmane i tako zarađivala. Iz iskaza obiju stranaka je utvrđeno da je cijena zemljišta plaćena dijelom novcima stranaka, a dijelom novcem koji su pozajmile od tuženikovih roditelja. Tome u prilog ide dio ranije navedenog iskaza svjedoka VD kada navodi da su gledali da se kao braća odvoje iz zajednice kako su dolazili novi članovi. Tužiteljica je naime iskazala da su već na početku iskazane namjere gradnje kuće na zemljištu bake i djeda razgovarali s njegovima koliko bi im novaca mogli dati, u kojem dijelu je u početku dogovor bio da im novac vrate kroz rad u sezoni, a kada su ušli u priču s investitorom, da njima pripadne garsonijera u prvoj zgradi. Navedeni je dio iskaza suglasan iskazu svjedoka OS koji iskazuje da je ugovor o kupnji stana u prizemlju zgrade sklapao s ovdje tuženikom, a novac je dao KS. Tužiteljica u iskazu tvrdi da su njezini baka i djed njoj darovali sigurno polovicu nekretnine, a da su ostalu polovicu ona i tuženik kupili ušteđenim novcima i novcima koje su pozajmili od tuženikovih roditelja. Premda ugovor o darovanju nekretnina mora biti u pisanom obliku te se u ovom dijelu niti ne bi mogla prihvatiti teza tužiteljice, sud iz iskaza tužiteljice i dovodeći ga u svezu s ranije navedenim dopisom Porezne o cijeni zemljišta u 2007. te iskazom tuženika i svjedoka KS gdje iskazuju o cijeni od nekoliko desetaka tisuća eura, nasuprot iznosa od 30.000,00 kn u ugovoru, cijeni da zemljište doista jest kupljeno po povoljnoj cijeni, međutim, sud

2 3

je navedeno cijenio kroz ranije utvrđenje da je tužiteljica dokazala, na način kako su ranije ocijenjeni dokazi, da su stranke od rujna 2005. živjele u stabilnoj izvanbračnoj zajednici u kojoj su zajednički financirale kupnju nekretnine i zajedno ulaze u investitorski projekt pri čemu sam investitor navodi da je trebao za ovdje stranke sagraditi objekt gdje bi zajedno živjeli. Opisana zajednica uključivala je zajedničku svakodnevnicu, zajedničko stanovanje i pomaganje obitelji, intimnu i emocionalnu zajednicu te zajedničko stjecanje nekretnine, pri čemu je zajam tuženikovoj obitelji vraćen kroz stan u prizemlju koji je prodan svjedoku OS. Nadalje, tuženik u stranačkim navodima u prilog teze o zajednici tuženika i njegove obitelji te odsustvu ikakve zajednice s tužiteljicom, iznosi da je samo ovdje tuženik u postupku pred Općinskim sudom u Sesvetama podnio protutužbu s osnova materijalnih nedostataka stvari. Sud je navedene stranačke navode posmatrao na način da je ovdje tuženik kao upisani vlasnik nekretnine jedini bio aktivno legitimiran postaviti takav zahtjev. Dodatno tome, taj je postupak prema iskazu obiju stranaka i njihovim stranačkim navodima završio sklapanjem nagodbe u kojoj je tuženiku s osnova kompenzacije za tamo postavljeni protutužbeni zahtjev pripalo vozilo Mercedes za koje pak u iskazu navodi da su ga stranke, jednako kao i vozilo Passat zajedno stekli. U prilog zajedničkog investicijskog projekta s tužiteljicom govori i po ocjeni suda činjenica da tuženik ne ulazi u projekt gradnje sa svojom obitelji već sa investitorom CS, koji strankama za ulog zemljišta radi zgradu u kojoj će oni živjeti. Sud pritom nije prihvatio iskaz tužitelja da s braćom ne ulazi u projekt gradnje jer tada nisu imali novaca obzirom su ranije kupili zemlju u [adresa] jer kada bi se prihvatio iskaz tuženika da su u zajednici obitelji radili i stjecali, pri čemu su čak u zakupu imali i kafić na Hvaru, ocjena je suda da je malo vjerojatno da ne bi imali novac za investiciju gradnje, pri čemu navode o kupnji zemljišta u [adresa] ničim ne dokazuje. Cijeneći da je iskazao kako su se za kupnje nekretnina koje je njegova obitelj realizirala sklapali ugovori, tuženik je barem neki od ugovora mogao pridonijeti na spis predmeta da je doista takav ugovor postojao. Nadalje, sud nije prihvatio iskaze svjedoka KS u dijelu kojim navode da tužiteljica nije ni na koji način sudjelovala u ugovorima s investitorom jer suprotno proizlazi iz ugovora u spisu te govori u prilog činjenice da braća tuženika uopće nisu znala konstrukciju investicije sa Gradnjom Zrin i Germane jer da jesu i da su bili uključeni u tu gradnju, to bi zasigurno znali te takvi njihovi navodi da tužiteljica u tom ugovoru nije sudjelovala jesu usmjereni na pokušaj postizanja povoljnije pozicije za svoga brata, ovdje tuženika. Time sud cijeni da su ovdje stranke stekle nekretnine koje su predmet tužbenog zahtjeva tijekom trajanja izvanbračne i kasnije bračne zajednice, pri čemu kraj činjenice da se predmnijeva da su suvlasnici u ½ dijela nije niti odlučno za koliko je smanjena cijena nekretnine od strane tužiteljičnih bake i djeda. Nadalje, u odnosu na vozila koja su predmet tužbenog zahtjeva, iz iskaza tuženika slijedi da su vozila stekli zajedno u braku, pri čemu dio iskaza da tužiteljici ne priznaje Passat jer je kupljen na kredit i u trenutku iskazivanja pred sudom još nije bio do kraja isplaćen, nije od utjecala na stvarnopravni zahtjev s osnova bračne stečevine već tuženiku da je mogućnost obveznopravnog zahtjeva prema tužiteljici, što u ovome postupku nije postavio. Stoga je primjenom odredbe čl. 249. st. 1. u vezi s čl. 258. ObZ-a odlučeno kao u točki I. izreke.

24.1. Navode tužiteljice da su stranke usmeno dogovorile podjelu imovine ovaj sud nije cijenio osnovanim u smislu odredbe čl. 255. st. 3. ObZ-a jer nisu sklopile ugovor u pisanom obliku.

2 4

25. Odluka o parničnom trošku donesena je primjenom odredbe čl.154. st. 1. ZPP-a, sukladno vrijednosti predmeta spora od 130.000,00 EUR, prema važećoj Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/23), te prema priloženom troškovniku.

25.1. Tužiteljici je priznat trošak sastava tužbe od 17.01.2023. u iznosu od 1.965,00 EUR (Tbr. 7/1 OT); trošak pristupa ročištima od 13.12.2023., 01.10.2024., 21.11.2024., 11.02.2025., 29.04.2025., 04.09.2025., 24.11.2025. i 13.02.2026. u iznosu od po 1.956,00 EUR (Tbr. 9. t. 1. OT), a trošak ročišta od 28.09.2023. i 05.09.2024. u iznosu od po 100,00 EUR obzirom su ista ročišta odgođena prije početka raspravljanja (Tbr. 9. t. 5. OT), trošak sastava podnesaka od 10.02.2023., 19.12.2024., 25.02.2025., 08.05.2025. i 14.05.2025. u iznosu od po 50,00 EUR (Tbr. 8. t. 4. OT), kao i podneska od 28.02.2025. u iznosu od po 50,00 EUR obzirom nije riječ o obrazloženom podnesku već o podnesku kojim tužiteljica dostavlja odluku Županijskog suda u Vukovaru Gž-72/25 od 11.02.2025. i dokaz o uplati troška za izlazak suda (Tbr. 8. t. 4. OT); što čini iznos troška od 18.185,00 EUR, a uvećano za pripadajući PDV (Tbr. 42 OT) iznos troška od 22.731,25 EUR. Tužiteljici je dalje priznat trošak sudske pristojbe na tužbu od 89,59 EUR-prema vps u tužbi (Tbr. br. 1. Uredbe o tarifi sudskih pristojbi –„Narodne Novine“ broj 37/23), trošak sudske pristojbe na presudu od 663,61 EUR (Tar.br. 1. –prema vps od 130.000,00 EUR) i trošak uplate iznosa od 20,00 EUR za sudsku dostavu i trošak prijevoda prometne dozvole u iznosu od 18,00 EUR, čime joj je kao potreban za vođenje postupka priznat trošak u iznosu od odnosno ukupno 23.522,42 EUR. Na navedeni iznos primjenom odredbe čl. 30. Ovršnog zakona („Narodne Novine„ 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 06/24) i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne Novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 155/23) tužiteljici pripadaju zakonske zatezne kamate s početkom od dana donošenja sudske presude do isplate (točka II. izreke).

25.2. Tužiteljici nije priznat trošak sastava podnesaka od 19.01.2023. u iznosu od ukupno 62,50 EUR i podneska od 12.05.2023. u iznosu od 2.445,00 EUR, koja je odluka sadržana u točki III. izreke

26. Slijedom svega naprijed navedenog sud je donio odluku u izreci ove presude.

U Zagrebu, 02. ožujka 2026. godine

Sutkinja

Valentina Vedrina Parlov

2 5

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi ovog suda, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA/

1. pun. tužiteljice uz nalog za plaćanje sudske pristojbe na presudu u iznosu od 663.61 EUR

2. pun. tuženika