Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13 35000 Slavonski Brod

Poslovni broj: Povrv-252/2017-47

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu po sutkinji toga suda Anđeli Bionda Martić, u pravnoj stvari tužitelja Brod-plin d.o.o., OIB: 93572453653, iz Slavonskog Broda, Trg pobjede 5, zastupan po punomoćniku po zaposlenju LM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], protiv tuženika AM, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćnici Ramoni Karakaš-Kovačević, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnici u Slavonskom Brodu, Trg pobjede 21, nakon održane glavne i javne rasprave 21. siječnja 2026. zaključene istog dana u nazočnosti tužiteljeva punomoćnika po zaposlenju Antonia Čarapine, dipl. iur. i punomoćnice tuženika Ramone Karakaš- Kovačević, odvjetnice u Slavonskom Brodu, nakon javne objave, 2. ožujka 2026.

p r e s u d i o  j e

I Održava se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi javnog bilježnika Roberta- Antona Čečatke u Slavonskom Brodu broj: Ovrv-911/17 od 12. travnja 2017.godine, u dijelu kojim je naloženo tuženiku ZM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju BROD-PLIN d.o.o., Slavonski Brod, Trg pobjede 5, OIB: 93572453653, isplati iznos od 2.220,09 EUR sa zakonskim zateznim kamatama koje na navedeni iznos teku od 25. studenog 2016. do 31. prosinca 2022. po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope za stanje kredita odobrenih za razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, a od 1. siječnja 2023. sa zateznom kamatom po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koje je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 postotn ih poena, do 29. prosinca 2023., a od 30. prosinca 2023. do isplate po stopi zateznih kamata koja se određu je za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za 3 postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, u roku 8 dana.

II Ukida se platni nalog sadržan u rješenju o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Roberta-Antona Čečatke broj Ovrv-911/17 od 12. travnja 2017. u dijelu kojim je naloženo tuženiku da tužitelju plati troškove ovršnog postupka u iznosu od 91,59 EUR (690,09 kuna[1] ).

III Nalaže se tuženiku ZM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], da tužitelju BROD-PLIN d.o.o., Slavonski Brod, Trg pobjede 5, OIB: 93572453653, naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 68,65 EUR (šezdeset osam eura i šezdeset pet centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 2. ožujka 2026. do isplate, po kamatnoj stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Na temelju prijedloga za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave tužitelja od 12. travnja 2017., javni bilježnik Robert-Anton Čečatka u [adresa] donio je rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave poslovni broj: Ovrv-911/17 od 12. travnja 2017., kojim je tuženiku naloženo u roku od 8 dana od dana dostave tog rješenja tužitelju namiriti tražbinu u iznosu od 16.727,24 kune, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 25. studenog 2016. do isplate određena je ovrha općenito na imovini tuženika, a radi prisilne naplate tražbine zajedno s nastalim i predvidim troškovima te je utvrđeno da nastali troškovi postupka iznose 690,09 kuna, a odmjereni troškovi postupka 89,50 kuna.

2. Tuženik je protiv navedenog rješenja o ovrsi pravodobno podnio prigovor 18. travnja 2017. U svom prigovoru tuženik je naveo kako je točno da je tužitelj kao ovrhovoditelj izdao račun broj: 908-P1-1, te je naveo da je on pravovremeno prigovorio navedenom računu jer smatra da isti nije utemeljen na stvarnoj potrošnji plina. Nadalje, naveo je kako je on korisnik usluga opskrbe plina od strane tužitelja dugi niz godina. Tuženik, tada ovršenik, naveo je kako su 13. lipnja 2016. djelatnici tužitelja, tada ovrhovoditelja, na nekretnini u [adresa], na adresi: [adresa], izvršili redovan pregled plinskog brojila, te su utvrdili da su na brojilu uredne plombe koje su uredno pregledane i godinu dana ranije kada su djelatnici tužitelja mijenjali kutiju plinskog brojila, a kako bi promijenili kutiju, skidali su brojilo, sve je bilo uredno plombirano i nije bilo nikakvih oštećenja. S tim u svezi tuženik je naveo kako je tužitelj prilikom pregleda brojila 13. lipnja 2016. utvrdio probušenu rupicu u samom broj ilu, nakon čega su djelatnici tužitelja skinuli brojilo i odnijeli ga, dok su tuženika isključili sa plinske mreže dok se ne utvrdi odgovornost za navedeno oštećenje. Tuženik je naveo kako su na opisani način on i njegova obitelj, a bez njihove krivnje, dovedeni u situaciju da ne mogu obavljati osnovne higijenske potrebe s obzirom da nisu imali tople vode, nisu mogli kuhati jer je kuhanje bilo isključivo na plin, s obzirom na navedeno tuženik je naveo kako su zbog svega navedenog bili uskraćeni za normalan i dostojanstven

1 Fiksni tečaj konverzije: 1 EUR = 7,53450 HRK

život, a o čemu je tuženik izvijestio tužitelja. Tuženik je naveo i kako između njega i tužitelja u njihovom ugovornom odnosu nikada nije bilo nikakvih problema. Tuženik je naveo kako njegova obitelj plin koristi u kućanstvu za kuhanje i zagrijavanje vode, a mjesečna obveza za potrošnju plina iznosila je oko 100,00 kuna. Tuženik je naveo i kako se on i njegova obitelj posljednjih 10-12 godina griju centralnim grijanjem na drva. U svezi s navedenim tuženik je dodatno naveo kako djelatnici tužitelja imaju nesmetan pristup brojilu tuženika, 0-24 sata, s obzirom da se brojilo nalazi s vanjske strane kuće, stoga smatra da tužiteljevi djelatnici mogu u bilo kojem trenutku, bez kontaktiranja tuženika kao vlasnika nekretnine, doći i raditi na brojilu. Nadalje, naveo je i kako su prije nekoliko godina u [adresa] izvedeni radovi na kanalizaciji, i nekoliko puta su djelatnici tužitelja, bez najave, otvarali sanduk s brojilom da bi označavali sistem zbog puknuća plinske cijevi izazvanog radovima na kanalizaciji. Tuženik je naveo kako je o navedenom on obavijestio tužitelja, ali se isti oglušio na sve navode tuženika i pokrenuo ovršni postupak, ignorirajući argumentirane navode tuženika. Tuženik je naveo kako on nije neovlašteno koristio plin, a iz kojeg razloga pobija predmetno rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave.

3. Povodom prigovora tuženika, temeljem članka 58. Ovršnog zakona („Narodne novine“ br. 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. - dalje OZ), ovosudnim rješenjem poslovni broj: Povrv-252/17-2 od 3. srpnja 2017., rješenje o ovrsi je stavljeno izvan snage u dijelu kojim je određena ovrha, ukinute su provedene radnje te je određeno da će se postupak se nastaviti kao u povodu prigovora protiv platnog naloga.

4. U tijeku postupka, nastavljenog po pravilima parničnog postupka, tužitelj se podneskom od 4. studenog 2019. očitovao na tuženikov prigovor. Tužitelj je naveo kako sukladno Zakonu o zaštiti od požara („Narodne novine“ broj: 92/10) i Zakona o zapaljivim tekućinama i plinovima („Narodne novine“ broj: 108/95, 56/10) tužitelj je kao operator distribucijskog sustava dužan periodično ispitati ispravnost i nepropusnost plinskih instalacija korisnika, kao i izvršiti promjenu ili umjeravanje plinomjera. Nadalje, naveo je kako nakon što se izvrši promjena, „stari“ plinomjer se šalje u ovlašteni laboratorij za baždarenje plinomjera na baždarenje kako bi se baždaren u umjeren plinomjer mogao vratiti u ponovnu uporabu. Nakon obavljenog baždarenja ovlašteni laboratorij izdaje izvješće o izvanrednom ispitivanju plinomjera. Tužitelj se pozvao i na odredbu članka 2. točke 2.L. Pravilnika o ovjerenim razdobljima za pojedina zakonita mjerila i načinu njihove primjene i o umjerenim razdobljima za etanole koji se upotrebljavaju za ovjeravanje zakonitih mjerila („Narodne novine“ broj: 107/15), te je naveo da je predmetnom odredbom propisano da je ovjereno razdoblje za redovito ovjeravanje plinomjera s mjehovima maksimalnog protoka do 10 m3/h osam godina. S tim u svezi tužitelj je naveo kako je u konkretnom slučaju plinomjer postavljen 25. ožujka 2008., te je tužitelj bio dužan izvršiti tzv. periodični pregled plinske instalacije nakon osam godina, dakle, 2016. godine, a što je tužitelj učinio 13. lipnja 2016.

4.1. Tužitelj je, nadalje, naveo kako je nakon pregleda mjerno-regulacijskog seta MRS-a 13. lipnja 2016. ta korisnika Šimu Borevkovića, [adresa], IB: 75774, OMM 23516, plinomjer broj: [broj plinomjera], na licu mjesta, kamerom, utvrđena izbušena rupa u „lulici“ mjernog djela plinomjera. S tim u svezi tužitelj je naveo kako, ukoliko bi se radilo, o vanjskom, oku vidljivom oštećenju koje bi djelatnici koji vrše mjesečno očitanje utrošenog plina uočili pri redovnom mjesečnom očitanju brojila, isti bi tada obavijestili tužitelja te bi djelatnici tužitelja bili dužni reagirati po prijavi. Nadalje, naveo je kako se u konkretnom slučaju radi o skrivenom oštećenju u unutrašnjosti plinomjera, koje nije bilo uočljivo prilikom očitanja. Tužitelj je naveo kako je takva vrsta oštećenja vidljiva ulaskom kamere u unutrašnjost plinomjera ili u ovlaštenom laboratoriju prilikom baždarenja i umjeravanja plinomjera ili prilikom mehanoskopskog vještačenja. U svezi s navedenim tužitelj je naveo kako su njegovi djelatnici odmah na licu mjesta kod tuženika kamerom pregledati unutrašnjost plinomjera i uočili spornu rupu. Nadalje, naveo je kako je predmetni plinomjer 17. lipnja 2016. tužitelj poslao na vještačenje u Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, pri Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske. S tim u svezi tužitelj je naveo kako su rezultati ispitivanja pokazali pokazala da je na spornom plinomje ru ručno načinjen otvor promjera oko 6 mm, na plastičnoj cijevi na izlaznoj strani plinomjera. Nadalje, naveo je kako prema rezultatima ispitivanja proizlazi da je otvor kružnog oblika i nalazi se na spoju horizontalne i vertikalne stijene plastične cijevi plinomjera.

4.2. Nadalje, tužitelj je naveo kako prema ispitivanju ovlaštene baždarnice „Gradska plinara Zagreb“ sporni plinomjer pokazuje manju potrošnju od 20,37 do 100% ovisno o brzini protoka plina, stoga nezadovoljava granična odstupanja propisana Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plin („Narodne novine“ broj : 74/14). Tužitelj je naveo kako je pogrešna u mjerenju obrnuto proporcionalna brzini protjecanja plina (ukoliko je potrošnja manja pogreška u mjerenju je veća jer je veća mogućnost prolaska plina kroz načinjenu rupu na spornom plinomjeru). Tužitelj je također naveo da je u samom zahtjevu za vještačenje upućenom navedenom Centru „Ivan Vučetić“ tužitelj naveo da je u razgovoru sa sinom tuženika, OM, isti izjavio da je prethodne godine na predmetnoj instalaciji rađena preinaka u smislu izmicanja instalacije od zida kuće jer su izvodili toplinsku izolaciji pa nisu željeli da plinska instalacija ostane zatvorena u instalaciji. Nadalje, tužitelj je naveo kako je HM iskazao da postoji mogućnost da je rupa u plinomjeru mogla nastati kao posljedica tog izmještanja na način da je u postupku zavarivanja rastaljeni dio (talina) pala iz vertikalnog dijela plinske instalacije u unutrašnjost plinomjera i tako ga oštetila. Tužitelj je naveo kako sukladno navedenome, a s obzirom da se rupa u izlaznoj grani plinomjera ne nalazi u okomici izlaznog otvora, već je smaknuta za par cm, prema unutrašnjosti plinomjera, tužitelj je zatražio od Centra „Ivan Vučetić“ da dostavi svoje mišljenje je li rupa mogla nastati na način kako je naveo HM, sin tuženika, ili je nastala na neki drugi način. S tim u svezi naveo je kako je Centar „Ivan Vučetić“ u svom nalazu naveo da detaljnim pregledom endoskopskom kamerom nisu uočeni tragovi taljevine materijala niti stranih predmeta, koji bi upućivali na upadanje vrućeg predmeta u unutrašnjost kućišta. Nadalje, naveo je kako je također utvrđeno da se na ulazu u horizontalni dio plastične cijevi nalaze tragovi mehaničkog oštećenja, a što upućuje na ulaz stranog tijela u plastičnu cijev, s ciljem izrade otvora.

Tužitelj je naveo i kako rupa u unutrašnjosti plinomjera nikako ne može nastati sama od sebe, odnosno bez ljudske aktivnosti. S tim u svezi naveo je kako postojanje rupe u unutrašnjosti plinomjera znači da dio plina ne prolazi kroz mehanizam za mjerenje obujma plina, nego direktno ulazi u plinsku instalaciju i samim tim se ne pokazuje točna potrošnja, dakle, ne registrira se cijela količina potrošenog plina. Nadalje, naveo je kako je na opisani način tuženik za sebe ostvario imovinsku korist i to u razdoblju do 2008., kada je plinomjer postavljen pa sve do otkrivanja rupe u plinomjeru, u lipnju 2016.

4.3. U odnosu na tuženikove prigovore da je tužitelj skinuo plinomjer i doveo ga u situaciju da je ostao bez plina, koji mu je potreban, tužitelj je naveo kako je on postupio sukladno članku 77. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj: 155/2014) koji u stavku 1. propisuje da će operator distribucijskog sustava uspostaviti ponovnu isporuku plina krajnjem kupcu u roku od dva radna dana od dana plaćanja naknade za neovlaštenu potrošnju plina, troškove zamjene plinomjera i/ili druge mjerne opreme, troškove izmještanja obračunskog mjernog mjesta, troškove obustave i nastavka isporuke plina, a što naplaćuje prema cjeniku nestandardnih usluga operatora distribucijskog sustava. S tim u svezi tužitelj se pozvao i na odredbu članka 74. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava, navodeći da se pod neovlaštenom potrošnjom plina razumijeva i preuzimanje plina putem plinomjera onesposobljenog za ispravan rad, a kakav je utvrđen kod korisnika, stoga je dužnost tužitelja bila obustaviti daljnju isporuku plina krajnjem kupcu i obračunati naknadu za neovlaštenu potrošnju plina.

4.4. U svezi s potonje navedenim, a u odnosu na način obračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina, tužitelj se pozvao na odredbu članka 76. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava te je naveo kako se sporna naknada obračunava mjesečno kao umnožak priključnog kapaciteta obračunskog mjernog mjesta, cijene energije uravnoteženja i trajanja neovlaštene potrošnje. S tim u svezi tužitelj je naveo kako je on u tablici izračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina, u koloni 3 prikazao izračun, koji predstavlja umnožak priključnog kapaciteta (u ovom slučaju iznosi 4-priključni kapacitet predstavlja najveći protok plina kojeg je moguće ostvariti na pojedinom obračunskom mjernom mjestu sukladno energetskoj suglasnosti izražen u kWh/h) i trajanja neovlaštene potrošnje plina koja za obračunsko mjerno mjesto i tarifnog modela TM1, TM2, TM3 i TM4, iznosi 160 h, odnosno 10 h za svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz, Cijena energije uravnoteženja utvrđuje se kao važeća pozitivna cijena energije uravnoteženja u mjesecu za koji se obračunava neovlaštena potrošnja plina, objavljena na internetskoj stranici operatera tržišta plina (HROTE).

4.5. U odnosu na trajanje neovlaštene potrošnje plina tužitelj se pozvao na članak 75. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava te je naveo da se razlikuje situacija kada operater distribucijskog sustava može utvrditi početak radnje neovlaštene potrošnje plina (tada se za obračun naknade koristi utvrđeno razdoblje neovlaštene potrošnje) i kada ne može utvrditi početak neovlaštene potrošnje (tada se za obračun naknade koristi zakonski rok zastare računa za naplatu plina odnosne kategorije krajnjih kupaca plina, a što iznosi period od jedne godine). Nadalje, naveo je da je razlog iz kojeg se nije moglo točno utvrditi početak neovlaštene potrošnje taj što je oštećenje skriveno te isto nije bilo uočljivo prilikom očitanja. S tim u svezi naveo je kako je takva vrsta oštećenja vidljiva, kako je i ranije tužitelj naveo, ulaskom kamere u unutrašnjost plinomjera ili ovlaštenom laboratoriju prilikom baždarenja i umjeravanja plinomjera, odnosno, prilikom vještačenja. Nadalje, tužitelj je naveo kako je on izvršio obračun naknade za neovlaštenu potrošnju na način da je upravo za to što nije mogao utvrditi točno vrijeme nastanka oštećenja, odnosno početak neovlaštene potrošnje, uzeo period od jedne godine i to sukladno odredbi članka 75. stavak 1. i 3. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava.

4.6. Tužitelj je naveo kako se u konkretnoj pravnoj stvari ne radi o obračunu i naplati potrošenog plina (redovna potrošnja plina) sukladno Općim uvjetima opskrbe plinom („Narodne novine“ broj: 158/13). Suprotno tome, tužitelj je naveo kako se u konkretnoj pravnoj stvari radi o naknadi za neovlaštenu potrošnju plina koja se obračunava sukladno člancima 75. i 76. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava („Narodne novine“ broj: 155/2014) i nije u svezi sa stvarno očitanom potrošnjom plina. Tužitelj je naveo kako činjenica da je on ispostavljao račune za redovnu potrošnju plina ne stoji niti u kakvoj svezi s naknadom za neovlaštenu potrošnju plina. Nadalje, naveo je kako je za neovlaštenu potrošnju plina period lipanj 2015. do lipanj 2016. predstavlja vremensko razdoblje koje prethodi utvrđenoj neovlaštenoj potrošnji te se isto razdoblje uzima kao jedan od parametara za utvrđivanja visine naknade za neovlaštenu potrošnju plina sukladno članku 77. stavak 1. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava.

Tužitelj je naveo i kako je kod tuženika došlo do naglog pada potrošnje i da 2915 i 2862 m3, koliko je potrošio u 2006. i 2007. godini (potrošnja evidentirana na prethodnom plinomjeru koji je bio kod tuženika montiran prije predmetnog plinomjera u kojemu je probušena rupa, a koji je kod tuženika montiran 2008. godine) pa do čak 178 m3 u 2013. godini, što iznosi pad potrošnje za preko 90%. S obzirom na navedeno tužitelj je naveo kako proizlazi da je netočan navod tuženika prema kojemu on 10 -12 godina unazad u odnosu na 2016. godinu, kada je predmetni plinomjer demontiran, koristi centralno grijanje na drva, s obzirom da pad potrošnje kreće upravo od 2008. godine što je osam godina unazad, a ne kako je tuženik naveo 10 -12 godina. Tužitelj je s tim u svezi naveo kako je pad potrošnje vidljiv i na grafičkom prikazu.

4.7. U odnosu na navode tuženikova prigovora da djelatnici tužitelja imaju nesmetan pristup brojilu na nekretnini tuženika 0-24 sata, tako da isti mogu doći bez javljanja vlasniku i raditi na brojilu, tužitelj je naveo kako je točno da je tužitelju omogućen pristup brojilu, i to iz razloga jer Mrežna pravila plinskog distribucijskog sustava u odredbama članka 59. stavak 9., članka 51. stavak 3. propisuju da je krajnji kupac dužan osigurati operatoru distribucijskog sustava nesmetan pristup priključku na obračunskom mjernom mjestu u svrhu održavanja. S tim u svezi naveo je da ukoliko su djelatnici tužitelja radili ozračivanje zbog puknuća plinskih cijevi prilikom radova na kanalizaciji, isto potpada upravo pod to održavanje na koje tužitelj kao operater distribucijskog sustava ima obvezu. S tim u svezi tužitelj se pozvao i na odredbu članka 17. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava te je naveo da je istom propisano da se pod neplaniranim radovima na distribucijskom sustavu razumijevaju radovi vezani uz kvar ili smetnje na distribucijskom sustavu ili povezanom sustavu koje operater distribucijskog sustavu nije mogao predvidjet. U tom smislu tužitelj je naveo da je to bio slučaj i kod puknuća plinske cijevi prilikom izvođenja radova na kanalizaciji. Tužitelj je naveo da u takvom slučaju, ukoliko se radi o neposrednoj opasnosti za sigurnost distribucijskog sustava, građevina, imovine, ljudi i životinja, operator distribucijskog sustava dužan je izaći na mjesto kvara ili smetnji u najkraćem mogućem roku te je dužan uspostaviti siguran i pouzdan pogon distribucijskog sustava, bez odlaganja. U svezi s tim, tužitelj je naveo kako radovi na uspostavljanju sigurnog i pouzdanog pogona distribucijskog sustava svakako ne mogu dovesti do rupe unutar brojila, kojom bi tužitelj dopustio da za njega nastaje direktna šteta kroz dugi niz godina, iz razloga što se ne bi registrirala ukupna količina potrošnje plina.

4.8. je također naveo kako je u pogledu krajnjeg kupca – tužitelja, kod kojega je također utvrđena neovlaštena potrošnja plina, koji dopis je upućen Hrvatskoj energetskoj regulatornoj agenciji (dalje: HERA), ista u svom očitovanju od 4. travnja 2017. navela da je sporni plinomjer bio onesposobljen za ispravan rad, a što se po članku 74. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava, razumijeva pod neovlaštenom potrošnjom plina. Tužitelj je, nadalje, naveo kako iz očitovanje HERA -e proizlazi da korisnica nije ekskulpirana od obveze plaćanja naknada za neovlaštenu potrošnju plina, a istodobno ju legitimira na upućivanje regresnog zahtjeva za isplaćeni iznos prema trećim osobama koje su joj odgovorne za štetu koju joj prouzroče, a koja šteta proizlazi iz njihovog eventualnog utjecaja na onesposobljenost plinomjera za rad.

5. U podnesku kojega je 6. studenog 2019. predao u sudski spis, tuženik je naveo kako ustraje kod podnesenog prigovora te u cijelosti osporava tražbinu tužitelja, te osporava tužbu kako po osnovi tako i u visini. U bitnome tuženik je predmetnim podneskom ponovio navode iz podnesenog prigovora, dodatno je naveo, kako nije utvrđeno tko je odgovoran za sporno oštećenje te mu je nepoznato je li sporno brojilo predano Ministarstvu unutarnjih poslova. Tuženik je osporavao svoju odgovornost za sporno oštećenje te je u tom smislu naveo da on nije odgovoran, niti ima bilo kakav interes za takvim postupanjem.

6. U daljnjem tijeku postupka stranke su ustrajale s navodima tužbe te navodima prigovora, odnosno odgovora na tužbu.

7. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naplatom po računu broj: 908-P01-1 od 9. studenog 2016., s dospijećem 24. studenog 2016., odnosno zahtjev za isplatom iznosa od 2.220,09 EUR (16.727,24 kune) na ime naknade za neovlaštenu potrošnju plina.

7.1. Među parničnim strankama nije sporno da su djelatnici tužitelja 13. lipnja 2016. izvršili pregled spornog plinomjera, da su uočili rupu na istome te ga uklonili, nije sporno da je tužitelj izdao račun broj: 908/P01-1 od 9. studenog 2016., a koju tražbinu tuženik nije podmirio nego je predmetni račun osporavao.

7.2. Sporni su među strankama u tijeku postupka bila osnova i visina tužbenog zahtjeva, pasivna legitimacija, te je bilo sporno je li tuženik neovlašteno koristio plin.

8. Radi potpunog i pravilnog razjašnjenja svih spornih činjenica važnih za konačno rješenja spora među strankama sud je proveo dokazni postupak u kojemu je izvršen uvid u cjelokupni spis predmeta te su pročitane isprave i to: Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, javnog bilježnika Roberta-Antona Čečatke, broj:

Ovrv-911/17 od 12. travnja 2017. (stranica spisa 2), RI račun Brod -plina broj: 908-01- 1 od 9. studenog 2016. (stranica spisa 3), prigovor ovršenika izjavljen protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave s prilozima (stranica spisa 6-8), Nalog za periodički pregled plinske instalacije, broj: 183/08 (stranica spisa 20), ispitni izvještaj o nepropusnosti i ispravnosti pri periodičnom pregledu plinske instalacije, broj: 1132/16 (stranica spisa 21), dnevnik rada broj: 6-122-06/16, od 13. lipnja 2016. (stranica spisa 22), dnevnik rada broj: 6123-06/16, od 13. lipnja 2016. (stranica spisa 23), zahtjev za vještačenje plinomjera, broj: ZŽ-1024 od 17. lipnja 2016. (stranica spisa 24-25), MUP, ravnateljstvo policije, Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "İvan Vučetić” — mehanoskopsko vještačenje broj 511-011 10-1 15/3-3705/16, od 29. lipnja 2016. i mišljenje vještaka sa zapisnikom o vještačenju (stranica spisa 26-33), izvještaj o izvanrednom ispitivanju gradske plinare Zagreb od 29. lipnja 2016. (stranica spisa 34-35), Izračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina — G4, TM 1 od 21. listopada 2016. (stranica spisa 36), analitiku potrošnje plina za potrošača 75774 ĆM za godine 2006.-2016. (stranica spisa 37-48), odgovor Hrvatske energetske regulatorne agencije, KLASA: 310-05/1702/48, URBROJ: 371-06/17-07 od 4. travnja 2017. (stranica spisa 49-51), provedeno je mehanoskopsko vještačenje po Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "İvan Vučetić” KLASA: NK235 -01/25- 02/1590, URBROJ: 511-01-1 15-25-3, od 7. srpnja 2025. (stranica spisa 155-166), očitovanje vještaka Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "İvan Vučetić” KLASA: NK-235-01/2502/1590, URBROJ: 511-01-115-25-5, od 25. rujna 2025. (stranica spisa 184-187), obavljen je očevid na licu mjesta 29. travnja 2021. (zapisnik stranica spisa 114), saslušani su svjedoci VM, DM, RM, BM i ŽM (stranica spisa 117-120).

8.1. Druge dokaze nije sud provodio iz razloga što bi isto bilo protivno načelu ekonomičnosti u smislu odredbe članka 10. stavka 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., 146/25. – dalje: ZPP) kao i ovlastima suda da u parničnom postupku izvede samo one dokaze koje su stranke predložile, a činjenično stanje u postupku je dovoljno utvrđeno za donošenje meritorne odluke.

9. Iz računa broj 908-P01-1 od 9. studenog 2016.proizlazi da je tužitelj zaračunao tuženiku naknadu za neovlaštenu potrošnju plina utvrđene dana 9. studenog 2016., na adresi: [adresa], kod krajnjeg kupca AM, a za koju je tužitelj naveo da ju je izračunao sukladno članku 75.i 76.Mrežnih pravila ("Narodne novine" 158/13), u iznosu 13.381,79 kn, na koje je obračunat PDV 25 % od 3.345,45 kuna, što ukupno iznosi 16.727,24 kn. Iz predmetnog računa proizlazi i da se na isti može podnijeti pisani prigovor.

9.1. Iz prigovora datiranog s 14. studenog 2016. proizlazi da je tuženik osporavao predmetni račun navodeći da on nikada nije neovlašteno koristio plin, a u kojemu je u bitnome ponovio navode istaknute u prigovoru podnesenom protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave javnog bilježnika Roberta-Antona Čečatke u [adresa], broj: Ovrv-911/17 od 12. travnja 2017.

9.2. Obavljenim očevidom, odnosno uviđajem na adresi [adresa], sud je neposrednim opažanjem utvrdio da se na nekretnini nalazi stambeni objekt izgrađen uz ulicu, plinomjer je pričvršćen na zid kuće s vanjske strane od ulice, te je istome moguće pristupiti bez da to vidi ili za to zna tuženik.

10. Svjedok VM u svom je iskazu naveo da je on zaposlenik tužitelja od 1996. godine te radi na poslovima tehničkog pregleda i instalacija. Svjedok je iskazao kako je kod tuženika je odrađen ispitni izvještaj o nepropusnosti i kod periodičnog pregleda instalacija koji tužitelj obavlja prema Zakonu, obavezno svakih 8 -10 godina. Nadalje, iskazao je da se kod takvih ispitnih izvještaja stari plinomjer skida i postavlja se novi, odnosno baždareni. Svjedok je iskazao da ukoliko se utvrdi da postoji rupa , odnosno oštećenje kod plinomjera, to znači da dio plina prolazi, a da se ne registrira. Nadalje, svjedok je iskazao da je potonje navedeno utvrđeno kod tuženika, odnosno, nađena je rupa. Svjedok je iskazao kako je tuženik plinomjer poslan na vještačenje te misli da je i policija obavještena o tom slučaju. Svjedok je iskazao kako je sam priključak tuženika na plinsku mrežu odrađen, odnosno izvršen prije nego što je tužitelj počeo obavljati distribuciju plina za tuženika, vjerojatno još dok su općine obavl jale taj posao preko svojih proizvođača. Svjedok je iskazao kako on pretpostavlja da je tuženiku plinomjer postavljen izvan njegove nekretnine, dakle sa vanjske strane kuće, zbog toga da bude što bliže kupaoni da bude što kraća instalacija do bojlera. Nadalje, iskazao je da se prilikom priključka na plinsku mrežu uzimaju se u obzir želje korisnika glede mjesta gdje će biti plinomjer ukoliko je to u skladu s pravilima distributera. S tim u svezi iskazao je kako mjesto na koje je plinomjer postavljen kod tuženika, nije nepropisno mjesto. Nadalje, iskazao je da ukoliko stranka traži izmještanje plinomjera, tada izlaze na lice mjesta, utvrde cijelu proceduru, dostave troškovnik stranki, nakon što se plati oni izvrše posao, naravno, ukoliko je u skladu s tužiteljevim pravilima. Svjedok je iskazao kako tužitelj distribuira plin na području zapadno od Oriovca pa istočno do Gundinaca, i u zadnjih desetak godina bilo je stotinjak slučajeva gdje se plin koristio protupravno. Nadalje, iskazao je da koliko je njemu poznato tuženikov plinomjer nije izmještan od strane tužitelja. S tim u svezi iskazao je kako nikada nije bilo nikakvih prijava od strane tuženika da bi netko njihov plinomjer oš tetio. Svjedok je, nadalje, iskazao kako on ima saznanja da je tuženik, kada je postavljao termoizolaciju na kuću, izmještao instalaciju, samo cijev odnosno ne plinomjer, ali u dogovoru sa svojim plinoinstalaterom, ali svjedok ne zna tko je plinoinstalater. Nadalje, iskazao je kako je samo oštećenje na plinomjeru kod tuženika bilo sa strane, a ne odozgor, što je utvrđeno i prilikom vještačenja u Centru „Ivan Vučetić“. Svjedok je iskazao kako takva smaknuta rupa, odnosno rupa sa strane, je bila priustna kod dobrog dijela slučajeva gdje se plin koristio neovlašteno, pri tome misli na druge slučajeve neovlaštene potrošnje, koji su različiti od tuženikovog. Svjedok je iskazao kako u tuženikovu slučaju, ukoliko se koristi, odnosno troši mala količina plina, ona se uopće ne registrira, odnosno ne evidentira, a što je vidljivo i u izvještaju ispitivanja plinomjera. Svjedok je, nadalje, iskazao ukoliko se kod tuženika trošilo puno plina, barem 20 -30% se ne bi evidentiralo, a pri najmanjem protoku 100% se ne evidentira. S tim u svezi iskazao je da pri srednjem protoku plina, pola plina se ne evidentira. Svjedok je također iskazao kako se ne može očitovati glede potrošača plina u kući. Iskazao je da on nije bio na licu mjesta kad je rađen pregled kod tuženika 13. lipnja 2016. te je iskazao da nema saznanja da bi 2015. -2016. u ulici u kojoj stanuje tuženik bili izvršavani građevinski radovi. Svjedok je također naveo da su mu nepoznate informacije glede činjenica da su radnici tužitelja izmještali plinomjer, jer navedeno nije u njegovoj intervenciji, ali ostavlja kao mogućnost da je to bilo u intervenciji druge službe tužitelja.

10.1. Svjedok FM iskazao je kako poznaje tuženika te je kod tuženika izolirao plinsku cijev, a misli da je to bilo 2015. godine, u ljeto kada se radila fasada. Iskazao je kako je radio izolaciju cijevi na dijelu kuće gdje se nalazi plinomjer. Nadalje, iskaza je da je on svoj posao obavio ranije te je vidio kada su došli djelatnici tužitelja, misli da su oni trebali zamijeniti sanduk plinomjera, ali nema saznanja jesu li oni tada pregledavali tuženikovo brojilo. Nadalje, iskazao je kako je on izolirao cijev koja je udaljena od plinomjera možda 7-8 m. Nemam saznanja da li su djelatnici tužitelja tada pregledavali brojilo kod tuženika.

10.2. Svjedokinja RM iskazala je kako je ona tuženikova susjeda, stanuje drugu kuću u odnosu na tuženikovu. Nadalje, iskazala je kako je tuženik ranije imao priključak na plin, a više ga nema, S tim u svezi iskazala je da u vrijeme kada je tuženik imao plin tada ga je koristio za grijanje, za toplu vodu i za štednjak. S tim u svezi svjedokinja je iskazala da nema saznanja koliko su iznosili mjesečni troškovi tuženika za plin, niti ima saznanja je li tužitelj radio nešto na tuženikovu brojilu. Nadalje, iskazala je da se tuženik unazad 15 godina grije na drva, odnosno grije se na drva od 2005. godine. Svjedokinja je iskazala kako tuženik ima sagrađenu peć izvan kuće, koju loži na drva, a u kući ima radijatore. Također je iskazala kako je moguće da je tijekom 2015. i 2016. godine rađena kanalizacija oko kuće tuženika.

10.3. Svjedok BM u svom je iskazu naveo kako oduvijek poznaje tuženika, viđaju se svaki dan. Svjedok je iskazao kako se obitelj AM grije na drva, imaju centralnu peć koja grije cijelu kuću, a u sobama se nalaze radijatori, a po sjećanju je iskazao da se na opisani način tuženik grije unazad 15-16 godina, a svjedoku je to poznato jer on tuženiku gotovo svake godine pomaže oko pripreme i uvoženja drva za ogrjev. Svjedok je, nadalje, iskazao kako on nije bio prisutan kada je rađena fasada na tuženikovoj kući. Nadalje, iskazao je da je kopan protok za kanalizaciju, a to je rađeno upravo pored mjesta gdje se nalazi plinomjer tuženika, odnosno 3 -4 m od tog mjesta, a kada se tuženik priključivao na kanalizaciju, morao je platiti 3 m za priključak, stoga su svjedoku navedene činjenice i poznate.

10.4. Svjedok ŽM iskazao je kako je on oko petnaest godina stanovao u kući koja je druga po redu od tuženikove, a odakle se odselio 2001. godine. Svjedok je iskazao i kako je on prijatelj sina tuženika i gotovo je svake godine kod obitelji AM. Svjedok je iskazao kako se tuženik, otprilike, priključio na plinsku mrežu u isto vrijeme kao i svjedok, ali nedugo nakon toga, s obzirom da tuženikova obitelj ima vlastitu šumu, oni su instalirali grijanje na drva, tako da plin koriste samo za toplu vodu i za kuhanje, dakle, najmanje unazad petnaest godina tuženik se grije na drva. Svjedok je s tim u svezi iskazao kako tuženik i dalje ima kombi bojler kao i prije, preko kojeg se zagrijava voda. Nadalje, iskazao je da kada je rađena fasada kod tuženika na kući, tada je dolazio DM koji je izmještao cijev, a dolazili su i djelatnici tužitelja koji su izmjestili sanduk gdje se nalazi plinomjer. Svjedok je iskazao i kako se na području Vrbe unazad 15 godina nešto radi, kanalizacija i slično.

10.5. Iskaze svih ispitanih svjedoka sud je prihvatio, iste je cijenio iskrenim osim u dijelu u kojemu su svjedoci iskazivali da tuženik ne koristi plinsko grijanje 15 godina jer je to u suprotnosti sa samim navodima tuženika koji je naveo da centralno gri janje na drva ima unazad 10-12 godina, od kada ne koristi plinsko grijanje. Činjenica da je tuženik plin koristio samo za kuhanje i zagrijavanje vode proizlazi i iz dnevnika rada gdje su evidentirana 2 plinska štednjaka i bojler, stoga u tom dijelu sud u c ijelosti poklanja vjeru svjedocima.

11. U tijeku postupka provedeno je mehanoskopsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku tehničke struke Ferdi Barbariću, dipl. ing. stroj. pri Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „ TM“. Zadatak vještačenja bio je nalaz i mišljenje dati na okolnost je li plinomjer marke "IKOM Zagreb", model G4R, godina proizvodnje 1998., tvorničkog broja: [tvornički broj], tehnički ispravan, postoje li ne istom preinake i ukoliko postoje, u čemu se one sastoje i što je uzrok istima, registrira li plinomjer marke "IKOM Zagreb", model G4R, godina proizvodnje 1998., tvorničkog broja: [tvornički broj] stvarnu potrošnju plina, te metodom usporedne analize dati svoje očitovanje o stvarnoj potrošnji plina tuženika unatrag posljednjih 10 godina. U pisanom nalazu i mišljenju od 7. srpnja 2025. imenovani vještak naveo je da plinomjer marke „IKOM Zagreb", model G4R, godina proizvodnje 1998, tv. broja [tvornički broj] nije tehnički ispravan. Na predmetnom plinomjeru ručno je načinjen otvor promjera oko 6 mm, na način da je ugrijana metalna šipka promjera oko 6mm te je sa istom propaljena plastična cijev na izlaznoj strani plinomjera. Na predmetnom plinomjeru na rubnom dijelu plastične cijevi nalazi se trag taljenja plastike koji nedvojbeno ukazuje da je rupa načinjena sa vrućim okruglim predmetom promjera oko 6 mm, trag taljenja plastike prikazan je na slici 2 i 3 nalaza. Sporni plinomjer registrira 23,60 — 100% manje potrošnje plina od stvarne ovisno o brzini protoka, što je brzina plina manja pogreška u mjerenju je veća. Usporedbom potrošnje plina utvrđeno je da u razdoblju od 2008 - 2015 godine, kada je bio ugrađen predmetni plinomjer, potrošnja plina je 83% manja u odnosu na razdoblje 2006 i 2007 godina, kada je bio ugrađen prethodni.

11.1. Pisani nalaz i mišljenje vještaka Ferde Barbarića pri Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja „Ivan Vučetić“, sud je dostavio strankama radi očitovanja.

11.2. Podneskom od 13. kolovoza 2025. tuženik je prigovarao nalazu i mišljenju navodeći da je u svom nalazu i mišljenju vještak naveo kako je utvrđeno da se na izlaznoj strani plinomjera nalazi mehaničko oštećenje u vidu topljenja plastike na samom kutnom dijelu izlazne plastične cijevi, te je naveo kako se također uočava trag taljenja plastike na rubu izlazne plastične cijevi što nedvojbeno ukazuje da je prilikom bušenja rupe korišten metalni predmet koji je bio ugrijan. S tim u svezi tuženik je naveo kako je isti vještak u prethodnom nalazu od 29. lipnja 2016. naveo da je plastična cijev na izlaznoj strani spornog plinomjera mehanički oštećena na način da je na istoj ručno načinjen otvor promjera oko 6 mm. Pregledom unutrašnjosti kućišta endoskopskom kamerom nisu uočeni tragovi taljevine niti strani predmeti. S obzirom na navedeno tuženik je zaključio kako prema nalazu i mišljenju vještaka 2016. godine nije bilo tragova taljevine niti topljenja plastike koje sada nakon proteka 9 godina vještak konstatira u svom nalazu. Tuženik je također naveo kako je u oba navedena nalaza utvrđeno da je na brojilu bila originalna plomba te da nije oštećena niti dirana. Tuženik je predložio da se vještak dodatno očituje je li sporno oštećenje moglo nastati bez oštećenja plombi na brojilu, bez da se otvori sandučić u kojemu se nalazi plinomjer, te je li se plinomjer mora odvojiti od instalacije da bi nastalo predmetno oštećenje. U istom podnesku tuženik je naveo kako se u konkretnom slučaju ne može sa sigurnošću utvrditi da je brojilo koje je skinuto s tuženikove kuće bilo predmetom oba provedena vještačenja, niti se može utvrditi da je na tom brojilu prije nego li je skinuto postojalo bilo kakvo oštećenje niti kada je takvo oštećenje nastalo. S tim u svezi tuženik je naveo kako je predmetno brojilo skinuto prije dolaska djelatnika Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, nadalje, naveo je kako su predmetno brojilo, djelatnici tužitelja otvarali, premještali, ulazili kamerom te isto nije prije toga i za vrijeme pregleda i poslije pravilno označeno niti skladišteno da bi se sa sigurnošću moglo utvrditi da je to upravo to brojilo. S tim u svezi tuženik je naveo kako u potvrdi Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske nije naveden broj brojila niti je isto izuzeto od strane Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske radi daljnjeg utvrđivanja eventualnih oštećenja niti je provedeno osiguranje dokaza. Tuženik smatra kako tužiteljeve tvrdnje iznesene u tijeku postupka nisu točne, a na što ukazuje razlika u provedenim vještačenjima koja se bitnome razlikuju, slijedom čega tuženik smatra da ne postoje vjerodostojni dokazi da bi tuženik oštetio brojilo i neovlašteno koristio plin slijedom čega je tužbeni zahtjev neosnovan. Tuženik je također naveo i kako tužitelj nije dokazao da je brojilo koje je ugradio 2008. bilo ispravno te da na njemu već tada prilikom ugradnje nije bilo oštećenja. Tuženik smatra da on nije kriv zbog smanjene potrošnje od ugradnje predmetnog brojila 2008. godine. Naime, tuženik smatra da ukoliko je nakon ugradnje brojila 2008 potrošnja bila manja tužitelj je to sve vidio na očitovanjima i računima, nije reagirao nego je čekao 10 godina. Tuženik je također naveo kako tužitelj nije dokazao: da se radi o brojilu koje je bilo na kući tuženika, kada je nastalo predmetno oštećenje, da je tuženik isti oštetio, nije dokazao visinu štete. S tim u svezi tuženik je naveo kako je tužitelj proizvoljno, paušalno i neosnovano ispostavio račun. Tuženik je naveo kako je u oba provedena vještačenja utvrđeno da je plinomjer bilježio potrošnju, ali da zbog predmetnog oštećenja može biti odstupanja u rasponu od 20 % do 100 %. Tuženik je opetovano naveo da kako predmetno brojilo nije pravilno označeno i čuvano, stoga se ne zna je li vještačeno upravo brojilo koje je bilo na kući tuženika niti prvi niti drugi put , te je naveo da se ne zna kada je nastalo oštećenje na brojilima koja su vještačena niti se zna tko je brojila oštetio. Tuženik smatra da on ne može biti odgovoran za nešto što nije učinio niti je dužan platiti nešto što nije potrošio. Nadalje, naveo je kako su opći uvjeti i Mrežna pravila propisali metodologiju za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koja polazi od pretpostavke da točnu količinu utrošenog plina koja nije evidentirana nije moguće utvrditi zbog preuzimanja plina mimo obračunskog mjernog mjesta ili zbog onesposobljenosti plinomjera. Iz navedenog razloga, smatra tuženik, ta metodologija prilikom obračuna naknade za neovlaštenu potrošnju polazi od priključnog kapaciteta i propisanog broja sati korištenja plina te umnoška tih parametara sa cijenom plina utvrđuje pretpostavljenu vrijednost neovlaštene potrošnje plina. Tuženik je, nadalje, naveo kako je tužitelj bio dužan dokazati visinu štete te je na tu okolnost bio dužan predložiti strojarsko vještačenje, u tom smislu tuženik je osporavao visinu štete te je naveo da tužitelj nije točno utvrdio visinu štete niti je predložio dokaze radi utvrđivanja iste. U svezi s navedenim tuženik je dodatno naveo kako se kod izračuna štete ne može uzeti o obzir potrošnja plina kao da se tuženik grije na plin jer tuženik uopće plin nije koristio za grijanje. Tuženik smatra kako je bilo potrebno utvrditi stvarnu potrošnju plina svih trošila te tada usporediti je li izmjerena količina potrošenog plina u skladu sa stvarnom potrošnjom. Naime, tuženik je naveo kako jer on plin koristio za kupanje i kuhanje te koliko je potrošio toliko je i platio. Tuženik je naveo kako je iznos koji tužitelj potražuje od tuženika znatno veći od iznosa koji je inače tuženik trošio na plin za kuhanje i kupanje te bi naplatom traženog iznosa došlo do neosnovanog bogaćenja tužitelja. Nadalje, naveo je da čak da je tuženik koristio plin i za grijanje ne bi u jednoj godini potrošio toliko koliko tužitelj od njega potražuje.

11.3. Podneskom od 12. rujna 2025. tužitelj se očitovao na zaprimljeni nalaz i mišljenje vještaka te je naveo da je suglasan s oba nalaza i mišljenja. U odnosu na istaknute prigovore tuženika tužitelj je ustrajao sa već iznesenim navodima u podnesku od 4. studenog 2019.

11.4. Podneskom od 25. rujna 2025. stalni sudski vještak dostavio je svoje očitovanje na istaknute prigovore tuženika. U svom očitovanju vještak je u odnosu na tuženikov prigovor da 2016 godine, nije bilo tragova taljenja niti tragova topljenja plastike koju sada nakon proteka 9 godina vještak konstatira u svom nalazu, vještak je naveo da je njegov prvi nalaz izrađen po nalazu tužitelja te je u istome isključivo odgovarao na pitanja tužitelja. Nadalje iskazao je kako je od njega zatraženo novo vještačenje od strane ovoga suda, on je stoga odgovarao isključivo na pitanja te je u detalje opisao trag tj. pojasnio je na koji način je isti nastao jer je pod točkom 2 (dva) mišljenja njegova prvog nalaza od 29. lipnja 2016 godine, jasno naveo da trag nije nastao upadanjem vrućeg predmeta (taline) prilikom zavarivanja plinske instalacije. Nadalje, naveo je kako u prvom nalogu koji je dan vještaku jasno stoji da je u razgovoru sa sinom korisnika isti izjavio, između ostalog da je prošle godine na predmetnoj plinskoj instalaciji rađena preinaka u smislu izmicanja instalacije od zida kuće jer su izvodili toplinsku izolaciju na fasadi te je dalje izjavio da je prilikom zavarivanja moglo doći do upadanja rastaljenog dijela (taline) prilikom zavarivanja plinske instalacije. Vještak je također naveo kako su u njegovu prvom nalazu i mišljenju na slici broj 2, listu 3 do 5, jasno prikazani tragovi taljenja plastike. Odgovarajući na prigovore i pitanja tuženika vještak je naveo kako je oštećenje na izlaznoj strani plinomjera tj. na strani gdje se plinomjer spaja na plinsku instalaciju, a u prvom nalazu je jasno napisano pod točkom 5 (pet) mišljenja, da je plomba poklopca brojčanika originalna. Dalje je naveo kako je njemu plinomjer dostavljen na vještačenje sa plombom Državnog zavoda za mjeriteljstvo koja se nalazi na poklopcu brojčanika, s tim u svezi vještak je naveo kako on niti u jednom od dva nalaza nigdje nije spomenuo uopće plombu distributera plina jer ista nije dostavljena na vještačenje, niti mu je poznato kako je ista bila postavljena na predmetni plinomjer prilikom montaže plinomjera na mjerno mjesto. Vještak je također naveo kako se na plinomjeru nalaze dvije plombe, a ne jedna, naime, jedna plomba je ovjerena plomba plinomjera, a druga plomba je distributera plina koja se postavlja prilikom montaže plinomjera na mjerno mjesto. Slijedom navedenoga vještak je naveo kako on može decidirano odgovoriti da je predmetno oštećenje moglo nastati bez da se ošteti ovjerna plomba, jer ista sprječava skidanje poklopca brojčanika, a ne izlaznu stranu plinomjera. Nadalje, vještak je naveo kako predmetno oštećenje nije moglo nastati da se ne otvori sandučić u kojem se nalazi plinomjer te je naveo da se plinomjer mora odvojiti od plinske instalacije da bi se načinilo predmetno oštećenje.

11.5. U podnesku od 20. studenog 2025. tuženik je u bitnome ustrajao kod svojih navoda iz podneska od 13. kolovoza 2025. Tuženik je dodatno naveo kako navodi vještaka dokazuju da je tuženik cijelo vrijeme u pravu i da su navodi tuženika točni. S tim u svezi opetovano je naveo kako on nema nikakve veze s predmetnim oštećenjem. S obzirom da je vještak naveo da mu nije dostavljena plomba distributera plina koja se postavlja prilikom montaže plinomjera, to tuženik smatra da se ne može utvrditi u kakvom je stanju bila plomba distributera plina prije nego je plinomjer skinut od strane tužitelja 13. lipnja 2016. Tuženik je naveo kako o tome nema evidencije, jer bi ista dokazala da nitko osim djelatnika tužitelja nije skidao plinomjer. U svezi s navedenim tuženik je naveo da ako je ta plomba bila netaknuta znači da nitko drugi osim djelatnika tužitelja nije skidao taj plinomjer, a prema navodima vještaka štećenje može nastati jedino ako se prethodno skine plinomjer i odvoji se od instalacije. Tuženik smatra kako nema dokaza da bi plomba distributera plina bila skinuta ili oštećena. Tuženik nespornim smatra da nije pravilno utvrđeno u kakvom je stanju zatečena plomba distributera plina niti je ista dostavljena na vještačenje. Nadalje, navodi kako on ne može, ne zna i nema kako otvoriti sandučić i odvojiti plinomjer od

instalacije. Tuženik, nadalje, smatra da je tuženik ili netko treći skidao brojilo plomba distributera plina bi bila oštećena, a s obzirom da nema dokaza da je plomba distributera plina bila oštećena nema dokaza da bi tuženik ili netko treći skidao brojilo i isto oštetio. Tuženik je, nadalje, naveo kako ne postoji uzročno posljedična veza između oštećenja na brojilu i postupanja tuženika. Tuženik je naveo, iako taj prigovor nije ranije iznosio, da ustraje kod prigovora promašene pasivne legitimacije.

11.6. U podnesku od 13. kolovoza 2025. tuženik je naveo da zbog ekonomičnosti postupka ne traži da vještak usmeno obrazloži svoj nalaz i mišljenje. Jednako tako, u podnesku od 24. studenog 2025. tužitelj je naveo da ne traži usmeno izlaganje nalaza i mišljenja vještaka te da je u cijelosti suglasan s nalazima vještačenja. Slijedom navedenoga, a budući da su parnične stranke bile suglasne da vještak usmeno ne iznosi svoj pisani nalaz i mišljenje, sud nije vještaka usmeno saslušavao u smislu odredbe članka 260. stavak 1. ZPP.

11.7. Nalaz i mišljenje vještaka tehničke struke Ferde Barbarića, dipl. ing. strojarstva pri Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" sud je u cijelosti prihvatio jer je istim vještak udovoljio zadatku vještačenja, a svoje mišljenje dao objektivno, nepristrano i u skladu s pravilima struke, uzimajući u obzir da je dodatnim očitovanjem vještak konkretno odgovorio na sve prigovore tuženika, te uzimajući u obzir da je vještak pojasnio razlike u svom nalazu u odnosu na prethodno provedeno vještačenje iz 2016. godine. Očitovanje vještaka sud cijeni stručnim i kao takvog ga prihvaća.

11.8. Iz priloženog dnevnika rada broj: 6-122-06/16 od 13. lipnja 2016. i saslušanja svjedoka VM utvrđeno je da su prilikom redovnog periodičkog pregleda ispravnosti plinomjera, i to unutrašnje plinske instalacije, a koja se vrši svakih 8-10 godina, na adresi [adresa], tvornički broj plinomjera [broj plinomjera] sa stanjem 3681 m3 uočena oštećenja (izbušena rupa) na dijelu koji se naziva "lulica" mjernog dijela plinomjera. Oštećenje je utvrđeno endoskopskom kamerom kojom prilikom je utvrđeno postojanje rupice koja je memorirana u kameru. Nadalje, iz dnevnika rada broj: 6-123-06/16 od 13. lipnja 2016. razvidno je da je obavljen periodični pregled unutrašnjih plinskih instalacija po izvješću broj: 137 od 13. lipnja 2016., da je izvršeno devet pregleda, da su svi demontirani plinomjeri pregledani kamerom, od čega je na jednom brojilu pronađeno sa rupom – dnevnik rada broj:

6/122-06/16. Iz iskaza svjedoka VM proizlazi da je isti zaposlenik tužitelja od 1996. godine te da u sluča jevima kada na plinomjeru postoji rupa, odnosno oštećenje to podrazumijeva da dio plina prolazi, da se ne registrira, a što je i utvrđeno kod tuženika, te je sporni plinomjer kod tuženika postavljen na propisnom mjestu. Svjedok je također iskazao da su na području distribucije plina u nadležnosti tužitelja postojale stotine slučajeva neovlaštenog korištenja plina. Svjedok je iskazao i kako tuženik nije prijavljivao da bi netko njegov plinomjer oštetio. Nadalje, iskazao je kako ima saznanja da je tuženik prilikom postavljanja termoizolacije na kuću izmještao instalaciju, samo cijev, ne plinomjer i što je činio u dogovoru s plinoinstalaterom. Ove navode potvrdio je i svjedok DM koji je iskazao da je u ljeto 2015. kod tuženika izolirao plinsku cijev, izolaciju cijevi radio je na dijelu kuće gdje se nalazi plinomjer, udaljenost predmetne cijevi i plinomjera je po iskazu svjedoka možda 7 -8 m. Oprečno navedenome svjedok ŽM iskazao je da je DM izmještao cijev, kada je rađena fasada na kući tuženika, dok su djelatnici tužitelja izmjestili sanduk gdje se nalazi plinomjer.

11.8.1. Svjedoci RM, BM i ŽM su svi susjedi i poznanici tuženika, su na ročištu 6. listopada 2021. svi su u bitnome istovjetno iskazali da je tuženik koristio plin za kuhanje i toplu vodu, grije se na drva putem peći za centralno grijanje unazad 15ak godina. Svjedocima ŠM i BM poznato je da su u [adresa] rađeni radovi na kanalizaciji, pri tome je svjedok BM naveo da su radovi rađeni upravo pored mjesta gdje se nalazio sporni plinomjer, a svjedokinja RM drži mogućim da su radovi na kanalizaciji rađeni oko tuženikove kuće. Svjedok VM iskazao je kako je u tuženikovu slučaju oštećenje plinomjera bilo sa strane, a ne odozgo. Svjedok je pojasnio da je u takvim slučajevima kada plinomjer ima oštećenje na način da se rupa nalazi sa strane, u dobrom dijelu slučajeva riječ o neovlaštenom korištenju plina. Nadalje je iskazao da se zbog predmetne rupe kod tuženika trošila manja količina plina, a koja se ne evidentira, odnosno ne registrira, nadalje, iskazao je ukoliko bi potrošnja plina bila velika, tada se 20 -30% ne bi evidentiralo, dok se pri najmanjem protoku 100% potrošnje ne evidentira.

12. Iz naloga za periodički pregled plinske instalacije broj: 183/08 od 25. ožujka 2008. proizlazi da je plinomjer postavljen vani, da nema dionica niti inastalacija nemjer. plin. instal. te da postoje 3 izvoda na mjernoj plinskoj instalaciji i 3 priključena trošila i to bojler u kupaoni, i dva plinska štednjaka u kuhinji. Nadalje, iz ispitnog izvještaja o nepropusnosti i ispravnosti pri periodičnom pregledu plinske instalacije broj naloga:

1132/16 od 13. lipnja 2016. razvidna je napomena "stranka upućena u pravnu službu Brod-plin, plinomjer je ostavljen u skladište Brod-plina". Nadaje razvidno je da su obavljene radnje skidanje brojila na PPPI je otkriven probušeni plinomjer – dnevnik rada broj: 6-122-06/16, izvijestio policiju u 12,05 h, plombiranje ventila, fotodokumentirano.

13. Iz zahtjeva za vještačenje kojega je tužitelj uputio Centru za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" broj: ZŽ/1024 od 17. lipnja 2016. razvidno je da je tužitelj od navedenog centra zatražio vještačenje stanja i oštećenja plinomjera kod potrošača AM IB potrošača 75774 te da se po potrebi provede ispitivanje u baždarnici. Iz istog zahtjeva razvidno je da su djelatnici tužitelja 13. lipnja 2016. prilikom redovitog periodičnog pregleda plinskih instalacija kod navedenog korisnika uočili da je izlazna grana plinomjera oštećena, odnosno da postoji rupa, a kakvo oštećenje ukazuje na neovlaštenu potrošnju. Iz predmetnog zahtjeva proizlazi da je u razgovoru sa sinom tuženika, UM, isti izjavio da je prethodne godine na predmetnoj instalaciji rađena preinaka u smislu izmicanja instalacije od zida kuće jer su izvodili toplinsku izolaciji pa nisu željeli da plinska instalacija ostane zatvorena u izolaciji. Nadalje, tužitelj je naveo kako je HM iskazao da postoji mogućnost da je rupa u plinomjeru mogla nastati kao posljedica tog izmještanja na način da je u postupku zavarivanja rastaljeni dio (talina) pala iz vertikalnog dijela plinske instalacije u unutrašnjost plinomjera i tako ga oštetila. S obzirom na navedeno tužitelj upitnim čini kako je predmetna rupa mogla nastati ne u okomici izlaznog otvora nego smaknuta za koji centimetar prema unutrašnjosti plinomjera te je li ista nastala namjernim (mehaničkim) zahvatom (bušenje, probijanje, sl.).

14. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka Ferde Barbarića, dipl.ing.stroj., Služba traseoloških vještačenja Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić" broj 511-01-110-115/3-3705/16 od 29. lipnja 2016. proizlazi da je predmet vještačenja plinomjer marke "IKOM Zagreb", model G4R, godina proizvodnje 1998. tvorničkog broja [tvornički broj]. Nadalje proizlazi da plastična cijev na izlaznoj strani spornog plinomjera mehanički oštećena na način da je na istoj ručno načinjen otpor promjera oko 6mm. S obzirom na položaj i oblik otvora isključuje se mogućnost nastanka otvora upadanjem vrućeg predme ta (taline) prilikom zavarivanja plinske instalacije. Nadalje, proizlazi da pregledom unutrašnjosti kućišta endoskopskom kamerom nisu uočeni tragovi taljevine niti strani predmeti. Također proizlazi da sporni plinomjer prema ispitivanju ovlaštene baždarnice „Gradska plinara Zagreb“ pokazuje manju potrošnju od 20,37 do 100% ovisno o brzini protoka plina, te stoga nezadovoljava granična odstupanja propisana Pravilnikom o mjeriteljskim zahtjevima za protočna mjerila obujma plin („Narodne novine“ broj : 74/14). Na spornom plinomjeru plomba poklopca brojčanika je originalna, a na mehanizmu brojčanika spornog plinomjera nisu načinjene preinake.

15. Uvidom u izvještaj o izvanrednom ispitivanju Gradske plinare Zagreb od 29. lipnja 2016. utvrđeno je da mjerilo ne zadovoljava mjeriteljske zahtjeve prema Zakonu o mjeriteljstvu („Narodne novine“ broj : 74/14).

16. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka sukladno odredbi članka 8. ZPP-a ovaj sud ocijenio je da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.

17. U odnosu na istaknuti prigovor nedostatka pasivne legitimacije ovaj sud isti cijeni neosnovanim. Navedeno iz razloga što je Općim uvjetima za opskrbu prirodnim plinom ("Narodne novine" broj: 43/2009) predviđeno sklapanje ugovora o priključenju na transportni ili distribucijski sustav (članak 13 Općih uvjeta), a do 2004. opskrba plina je bila komunalna djelatnost regulirana Zakonom o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 26/03 pročišćeni tekst) te je sukladno tom Zakonu odluku o priključenju na komunalnu infrastrukturu donosilo predstavničko tijelo lokalne samouprave, a naknadu za priključak plaća vlasnik gruntovne čestice. Dakle, predmetnim Zakonom nije predviđeno sklapanje ugovora o opskrbi plinom s korisnicima usluga. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o komunalnom gospodarstvu ("Narodne novine" broj: 82/04) brisan je u članku 3 stavak 1 točka 3 i 4 te je iz komunalne djelatnosti isključena djelatnost opskrbe plinom i ista sukladno Zakonu o energiji ("Narodne novine" broj: 68/01), a kako to proizlazi iz članka 15 stavak 1 točka 3 i Zakonom o tržištu plina ("Narodne novine" broj: 68/01) postaje energetska djelatnost. Prema članku 11 Zakona o tržištu plina distributer plina je dužan priključiti svakog kupca koji se nalazi na njegovom distribucijskom području na njegov zahtjev, na temelju nepristranih i razvidnih mjerila ako postoji dovoljan kapacitet sustava te ako su zadovoljeni tehnički i komercijalni uvjeti. Prema članku 2 stavak 2 točka 6 Zakona o tržištu plina krajnji kupac plina je pravna ili fizička osoba koja kupuje plin za vlastite potrebe. Kako je priključak plina obavljen na adresi [adresa], na ime tuženika osnovano tužitelj kao krajnjeg kupca u svojoj evidenciji ima tuženika. Također je nesporno da je i nakon 1. studenog 2009. (danom stupanja na snagu Općih uvjeta za opskrbu prirodnim plinom) tužitelj nastavio isporuku plina tužen iku iako nije sklopljen pismeni ugovor pa se smatra da postoji valjani ugovor, a sukladno članku 294 Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15 i 29/18 dalje ZOO). Nadalje, činjenica da tuženik osporava svoju odgovornost za nastanak spornog oštećenja ne umanjuje pravo tužitelja da potražuje naknadu za neovlašteno korištenje plina od tuženika jer je sud nesporno utvrdio da se radi o oštećenju plinomjera koje je takve naravi da sukladno članku 74. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava ("Narodne novine" broj: 155/14) se imaju smatrati neovlaštenom potrošnjom plina, a za koju odgovara tuženik kao vlasnik plinomjera i krajnji kupac, bez obzira je li u konkretnom slučaju namjerno oštećenje plinomjera, a koje je nastalo, kako je to i utvrdio stalni sudski vještak, ručnom izradom otvora promjera oko 6 mm na način da je ugrijana metalna šipka promjera oko 6mm te je s istom propaljena plastična cijev na izlaznoj strani plinomjera, izazvano od strane korisnika ili treće osobe.

18. Odredbama članka 74. do 77. Mrežnih pravila plinskog distribucijskog sustava ("Narodne novine" 155/14 – u daljnjem tekstu: Mrežna pravila) regulirana je neovlaštena potrošnja plina. Prema odredbama navedenih Mrežnih pravila, neovlaštenom potrošnjom plina od strane krajnjeg kupca razumijeva preuzimanje plina mimo obračunskog mjernog mjesta ili putem plinomjera onesposobljenog za ispravan rad, samovoljno priključenje na distribucijski sustav, te preuzimanje plina putem plinomjera s kojega je skinuta ili oštećena plomba operatora distribucijskog sustava (članak 74. stavak 1. Mrežnih pravila). U slučaju nastupa neovlaštene potrošnje, operator ima pravo i dužnost obustaviti isporuku plina krajnjem kupcu (članak 74. stavak 2. Mrežnih pravila) Navedeno tumačenje i stajalište je zauzela i Hrvatska energetska regulatorna agencija u svom odgovoru za neovlaštenu potrošnju plina od 4.travnja 2017. (stranica spisa 49-51).

19. Odredbom članka 75.stavak 1. Mrežnih pravila, također je propisano da krajnji kupac za kojeg se utvrdi neovlaštena potrošnja plina iz članka 74.stavak 1.Mrežih pravila, dužna je platiti naknadu za neovlaštenu potrošnju plina operatoru distribucijskog sustava, u roku od 8 dana od dana izdavanja računa. Način obračuna potrošnje neovlaštenog plina propisan je člankom 76 Mrežnih pravila.

19.1. Nadalje, ovaj sud smatra važnim istaknuti kako je odredbom članka 65.stavak 1.Mrežnih pravila propisano da je krajnji kupac dužan bez odlaganja obavijestiti operatora distribucijskog sustava o uočenom oštećenju priključka, oštećenju ili otuđenju plinomjera, druge mjerne, regulacijske ili sigurnosne opreme, skinutoj plombi ili oštećenom plinskom ormariću.

20. S obzirom da iz svih izvedenih dokaza, a osobito provedenih vještačenja, kao nesporno proizlazi da je sporni plinomjer bio onesposobljen za ispravan rad, to se prema citiranim odredbama Mrežnih pravila ima smatrati da se radi o neovlaštenoj potrošnji plina. Slijedom navedenog, tuženik je sukladno odredbama Mrežnih pravila obvezan platiti utuženi račun koji je tužitelj ispostavio na ime naknade za neovlaštenu potrošnju, stoga sud tužbeni zahtjev cijeni osnovanim.

20.1. Također, valja istaknuti da je u tijeku postupka tuženik kao krajnji kupac osporavao da bi on neovlašteno koristio plin kao i da bi on bio odgovoran za oštećenje plinomjera, a da pri tome nije dokazao da bi on obavijestio tužitelja kao operatora distribucijskog sustava o eventualno uočenom oštećenju plinomjera a za kojeg navodi da mu svatko ima nesmetan pristup i da mu djelatnici tužitelja mogu prići 0 -24 h bez javljanja tuženiku i bez da ih on vidi, a što je u konačnici utvrdio i sud obavljenim očevidom. Pri tome sud smatra važnim istaknuti da je u tijeku postupka nesporno utvrđeno da je plinomjer postavljen na vanjskom dijelu tuženikove kuće te da tuženik i odgovara za eventualno nastala oštećenja na pokretninama koje se nalaze u njegovom posjedu i vlasništvu.

21. U odnosu na tuženikovo osporavanje visine postavljenog tužbenog zahtjeva valja istaknuti da iz analitike potrošnje plina za tuženika kao potrošača, a za razdoblje od 2006. do 2016. godine (stranica spisa 37-47) proizlazi da je bila smanjena potrošnja plina, uzimajući u obzir da je plinomjer postavljen 25. ožujka 2008. te demontiran 13. lipnja 2016. Navedeno je razvidno i iz grafova godišnje potrošnje kojeg je dostavio tužitelj (stranica spisa 48), a također je i sam vještak u nalazu i mišljenju od 7. s rpnja 2025. naveo da je usporedbom potrošnje plina utvrđeno da je u razdoblju od 2008. do 2015. kada je bio ugrađen predmetni plinomjer potrošnja plina 83% manja u odnosu na razdoblje 2006. i 2007. godine kada je bio ugrađen prethodni plinomjer. U tijeku postupka nije bilo sporno da tužitelj ne zna točno vrijeme nastanka oštećenja, odnosno početak neovlaštene potrošnje, stoga je tužitelj naknadu za neovlaštenu potrošnju plina morao obračunati sukladno člancima 75. i 76. Mrežnih pravila. Dakle, tužitelj je bio dužan kao operator distribucijskog sustava, a s obzirom da ne može utvrditi početak neovlaštene potrošnje, za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koristiti utvrđeno razdoblje neovlaštene potrošnje plin, odnosno za obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina koristiti razdoblje od jedne godine (članak 75. stavak 1. – 3. Mrežnih pravila). S tim u svezi valja istaknuti da sukladno članku 76. je propisan način obračuna naknade za neovlaštenu potrošnju pa se ona tako sukladno članku 76. stavak 1. određuje mjesečno kao umnožak priključnog kapaciteta obračunskog mjernog mjesta iz energetske suglasnosti, primjenjive cijene, te trajanja neovlaštene potrošnje plina. Primjenjiva cijena iz stavka 1. toga članka utvrđuje se kao prosjek dnevnih kupovnih marginalnih cijena u mjesecu za koji se obračunava neovlaštena potrošnja plina, objavljenih na mrežnoj stranici operatora tržišta plina. Trajanje neovlaštene potrošnje plina iz stavka 1. toga članka za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM1, TM2, TM3 i TM4 iznosi 160 sati, dok za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM5, TM6, TM7, TM8 iznosi 250 sati, a za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM9, TM10, TM11 i TM12 iznosi 400 sati. Iznimno od potonje navedenog, za mjesece svibanj, lipanj, srpanj i kolovoz, trajanje neovlaštene potrošnje plina iz stavka 1. toga članka za obračunsko mjerno mjesto iz tarifnog modela TM1, TM2, TM3 i TM4 iznosi 10 sati. U vezi s citiranim odredbama valja istaknuti da visina tužbenog zahtjeva proizlazi iz izračuna naknade za neovlaštenu potrošnju plina od 21. listopada 2016. (stranica spisa 36) gdje je za razdoblje lipanj 2015. do lipanj 2016. utvrđena visina naknade sukladno članku 76. Mrežnih pravila. Sukladno odredbi članku 219. stavak 1. ZPP-a svaka stranka je dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. S tim u svezi valja istaknuti da tuženik, iako je osporavao visinu tužbenog zahtjeva, nije predlagao dokaze kojima bi uistinu i osporio visinu postavljenog tužbenog zahtjeva.

22. Iz svega navedenog, sud ocjenjuje u cijelosti osnovanim potraživanje tužitelja, a prema računu broj: 908-P01-1 od 9. studenog 2016. .u kojem je sadržan obračun naknade za neovlaštenu potrošnju plina, a sve u skladu s odredbom članka 75.i 76.Mrežnih pravila, na koji iznos je tužitelj obvezan obračunati PDV kod ispostavljanja računa za krajnjeg korisnika, a sve to sukladno članku 33.stavak 3.Zakona o PDV-u ("Narodne novine" 73/13), stoga je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti i odlučeno kao u točki I. presude, temeljem odredbe članka 451.stavak 3. ZPP.

22.1.Tužitelju pripada i zakonska zatezna kamata od dospijeća računa do isplate temeljem članka 29.stavak 1.i 2. Zakon o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22., 145/23., 155/23. - dalje: ZOO).

23. Prema Zaključku sa sastanka Vrhovnog suda Republike Hrvatske s predsjednicima građanskih odjela županijskih sudova broj Su – IV – 204/17 od 2. lipnja 2017. presudom kojom se odlučuje o osnovanosti platnog naloga, platni nalog iz rješenja o ovrsi ne održava se na snazi u odnosu na trošak postupka koji se odnosi na donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave već se o tom trošku odlučuje presudom kojom se odlučuje o osnovanosti prigovora protiv platnog naloga zajedno s ostalim troškovima nastalim u tom dijelu parničnog postupka, a zatezne kamate na dosuđeni trošak teku od donošenja prvostupanjske presude. Zbog toga je valjalo ukinuti platni nalog sadržan u navedenom rješenju o ovrsi u dijelu koji se odnosi na troškove ovršnog postupka te posebno odlučiti o troškovima cjelokupnog postupka (isto presuda Županijskog suda u Splitu, poslovni broj Gž – 1370/2021 od 20. prosinca 2021.).

23.1. Nakon što je po prigovoru tuženika ovaj sud rješenjem odredio nastavno postupanje kao povodom prigovora protiv platnog naloga, smatra se da je postupak započeo podnošenjem tužbe za izdavanje platnog naloga te se cjelokupni postupak ima smatrati jedinstvenim parničnim postupkom u kojem se o troškovima postupka odlučuje jedinstvenom odlukom, bez razlučivanja troškova ovršnog od troškova parničnog postupka.

23.2. O parničnim troškovima, uzevši u obzir da je tuženik u cijelosti uspio u sporu, sud je donio odluku na temelju odredbe članka 154. stavak 1. ZPP. Sud je kao osnovan trošak tuženiku priznao trošak sudske pristojbe na prvostupanjsku odluku u iznosu od 68,50 EUR sukladno članku 4. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" br. 118/18., 51/23.) i Tar.br. 2 Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" br. 37/23.). Sud tuženiku nije priznao troškove javnobilježničke nagrade u iznosu od 68,65 EUR (517,27 kuna) na ime javnobilježničke nagrade, trošak dostave u iznosu od 4.62 EUR (34,80 kuna) kao i PDV na taj iznos od 18,32 EUR (138,02 kune), odnosno ukupno 91,59 EUR (690,09 kuna) s obzirom da iz stanja spisa nije razvidno da bi tužitelj navedene troškove imao pa stoga sud cijeni da tuženik u smislu članka 155. stavak 1. ZPP-a nije dokazao da su predmetni troškovi nastali i bili nužni za vođenje konkretnog parničnog postupka.

23.3. Na navedeni iznos sud je tužitelju sukladno članku 151. stavak 3 ZPP u svezi s člankom 29. ZOO priznao i zakonsku zateznu kamatu od presuđenja do isplate.

24. Slijedom svega navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Slavonskom Brodu, 2. ožujka 2026.

Sutkinja

Anđela Bionda Martić

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.

O tome obavijest:

1. Tužitelj Brod-plin d.o.o. po punomoćniku po zaposlenju LM, dipl. iur. 2. Tuženik ĆM po punomoćnici Ramoni Karakaš-Kovačević, odvjetnici u Slavonskom Brodu