Poslovni broj: K-403/2024-38
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
Zlatar, Trg slobode 14A
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru po sutkinji toga suda Liviji Šrajbek kao sucu pojedincu s ovlastima vijeća, uz sudjelovanje Nikoline Blagec kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika EĆ, zbog kaznenog djela iz članka 292. stavka 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 110/97; 27/98; 50/00; 129/00; 51/01; 111/03. i 190/03. - odluka Ustavnog suda 105/04.), po optužnici ODO u Zlataru broj broj DO-K- 30/00. od 13. listopada 2000., izmijenjene podneskom od 17. lipnja 2002., podneskom od 26. svibnja 2004., na raspravi održanoj 16.05.2013. te pisanim podneskom zaprimljenim dana 27. rujna 2018. te izmijenjena podneskom od 22. srpnja 2020. broj: KO-DO- 391/2020 (list 495-497), nakon javne rasprave održane i zaključene 25. veljače 2026. u nazočnosti zamjenika Općinske državne odvjetnice u Zlataru, opunomoćenice oštećenika, te optuženika i njegovog branitelja, dana 2. ožujka 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Optuženi EĆ, OIB [osobni identifikacijski broj], sin E i Č, rođen **.**.1955. u [adresa], općina [adresa] gdje i prebiva, [adresa], H, državljanin Republike Hrvatske, pismen sa završenom VŠS, ing. građevinarstva, umirovljenik, mirovina u iznosu od 850,00 eura, oženjen, otac dvoje punoljetne djece, neosuđivan,
k r i v j e
što je
- dana 5. prosinca 1997. u Zagrebu, kao direktor Javnog komunalnog poduzeća „Komunalac“ s.p.o. iz Konjščine (dalje: "Komunalac"), na nagovor ČĆ, direktora i većinskog vlasnika trgovačkog društva "Mesna industrija Jakopec" d.o.o. iz Zlatar Bistrice (dalje: "MI Jakopec" d.o.o.), koje se nalazilo u stanju visoke zaduženosti i čiji se žiro-račun nalazio u blokadi od 25. listopada 1996., u nakani pribavljanja značajne nepripadne materijalne dobiti za trgovačko društvo "MI-Jakopec" d.o.o., protivno odredbama Ugovora o obvezama, ovlaštenjima i plaći direktora broj 1960/91 od 31.07.1991. i Aneksa Ugovora broj 540/94 od 03.02.1994. te bez odluke Upravnog odbora „Komunalca“, zaključio s "Agroobrtničkom bankom" d.d. iz Zagreba, Ugovor o kratkoročnom kreditu: broj 109627/97 na iznos od 5.300.000,00 kuna, namijenjen za trajna obrtna sredstva, s načinom i rokom korištenja sukcesivno do 31. siječnja 1998. te s rokom vraćanja od 12 mjeseci od dana korištenja kredita te kao sredstvo osiguranja otplate kredita i pripadajućih troškova banci dostavio tri akceptna naloga, tri barirana čeka i tri bianco mjenice, te je u svrhu osiguranja novčane tražbine u ugovoru navedeno da je založni dužnik TD "Naprijed Jakopec" d.d. suglasan da se na njegovim nekretninama upisanima u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zlataru u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište i zgrada uprave i trgovine površine 398 čhv zasnuje založno pravo u korist "Agroobrtničke banke" d.d., te je potom, protivno namjeni radi koje je kredit podigao, u dva navrata Ugovorima o upućivanju, sredstva kredita kao uputilac, preko "Agroobrtničke banke" d.d. kao upućenika, preusmjerio u korist trgovačkog društva "MI-Jakopec" d.o.o. kao primaoca upute, a obzirom da je žiro-račun "MI-Jakopec" d.o.o. bio blokiran, najprije je iznos od 3.206.656,37 kuna prebačen 3. prosinca 1997. na žiro- račun br. 35220-621-42-1507000128-1 obrta " [obrt]" iako u ugovoru o upućivanju od 3. prosinca 1997. stoji da se predmetni iznos ima uplatiti na račun primaoca TD "MI-Jakopec" d.o.o., a 09. prosinca 1997. temeljem drugog ugovora o upućivanju, prebačen je iznos od 2.067.557,77 kuna u korist trgovačkog društva "MI-Jakopec" d.o.o., a koje iznose trgovačko društvo "MI-Jakopec" d.o.o. nije vratilo niti "Agroobrtničkoj banci" d.d. niti "Komunalcu", čime je pribavio nepripadnu materijalnu korist za trgovačko društvo "MI Jakopec" d.o.o. u iznosu od 5.274.214,14 kuna, da bi potom, a obzirom da kredit nije vraćen, ponovno na nagovor ČĆ, u ime "Komunalca", 12. siječnja 1999. u Zagrebu, s "Kreditnom bankom Zagreb" d.d. zaključio Ugovor o kratkoročnom kreditu broj 1/99. na iznos od 6.000.000.00 kuna, namijenjen za obrtna sredstva, s načinom i rokom korištenja do 31. siječnja 1999. te s rokom vraćanja do 15. prosinca 1999., te je kao sredstvo osiguranja novčane tražbine između Kreditne banke Zagreb d.d. kao predlagatelja, "Komunalca" kao protivnika osiguranja i TD "Naprijed Jakopec" d.d. kao fiducijarnog dužnika, 14. siječnja 1999. sklopljen sporazum o osiguranju novčane tražbine prijenosom vlasništva kojim je ugovoreno da fiducijarni dužnik TD "Naprijed Jakopec" d.d. dozvoljava da se na predlagatelja osiguranja "Kreditnu banku Zagreb" d.d. prenese vlasništvo na njegovim nekretninama upisanima u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zlataru u k. o. [katastarska općina], zk. ul. [broj ZK uloška], čkbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište i zgrada uprave i trgovine površine 398 čhv te da se izvrši uknjižba prava vlasništva u zemljišnim knjigama, što je rješenjem Općinskog suda u Zlataru br. Z-91/99 od 19. siječnja 1999. i dopušteno, te je također kao sredstvo osiguranja otplate kredita i pripadajućih troškova, banci dostavio šest akceptnih i jednu bianco mjenicu s naznakom "bez protesta", nakon čega je temeljem Ugovora o upućivanju, u ime "Komunalca" kao uputioca, protivno namjeni radi koje je kredit podigao, istoga dana preko upućenika "Kreditne banke Zagreb" d.d., uputio primaocu upute "Agroobrtničkoj banci" d.d. iznos od 5.879.000,00 kuna, kojim je iznosom društvo "Komunalac" podmirilo svoju obvezu prema "Agroobrtničkoj banci" temeljem ugovora o kreditu br. 109627/97, međutim, kako društvo "Komunalac" nije vraćalo kredit "Kreditnoj banci" d.d., "Kreditna banka Zagreb" je otkazala ugovor o kreditu te s računa toga društva u vremenu od 31. kolovoza do 29. listopada 2004., prisilno naplatila iznos od 839.832,97 kuna, a prethodno je 16. siječnja 2004., društvo "Komunalac", temeljem Ugovora o reguliranju dugovanja s "Kreditnom bankom Zagreb" od 9. prosinca 2003., uplatilo iznos od 170.000,00 kuna, a ČĆ **.**.2003. kao pristupitelj dugu iznos od 200.000,00 kuna, a potom je, sukladno sporazumu s "Kreditnom bankom Zagreb" d.d. od 9. studenog 2004., društvo "Komunalac" d.o.o., 7. prosinca 2004. s "Privrednom bankom Zagreb" d.d. sklopilo ugovor o dugoročnom kreditu br. 5110053928/04 na iznos od 268.800,00 EUR-a te je iz navedenih sredstava 9. prosinca 2004. uplatilo "Kreditnoj banci Zagreb" d.d. iznos od 2.000.000,00 kuna, dok je na ime otplate kredita "Privrednoj banci Zagreb" d.d. uključujući glavnicu, kamate i tečajne razlike isplatilo 2.208.109,24 kune, čime je "Komunalac" oštetio za iznos od ukupno 3.217.942,21 kunu,
- dakle, kao odgovorna osoba u pravnoj osobi s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi za drugu pravnu osobu, namjenska sredstva kojima je raspolagao koristio protivno njihovoj namjeni i na drugi način grubo prekršio zakon ili pravila poslovanja glede uporabe i upravljanja imovinom, a pribavljena je znatna imovinska korist te je počinitelj postupao s ciljem pribavljanja takve koristi,
- čime je počinio kazneno djelo protiv sigurnosti platnog prometa i poslovanja - zlouporabom ovlasti u gospodarskom poslovanju opisano po članku 292. stavku 1. alineja 5. i 6. i stavku 2. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj 110/97), a kažnjivo po članku 292. stavku 2. KZ/97.
II. Na temelju članka 292. stavak 2. KZ/97 u vezi članka 67. stavak 2. i članka 57. stavak 2. KZ/97 optuženi EĆ se
o s u đ u j e
NA KAZNU ZATVORA
U TRAJAJU OD 1 (JEDNE) GODINE.
Temeljem članka 67. stavak 4. KZ/97 optuženiku EĆ se
i z r i č e
UVJETNA OSUDA
na način da se izrečena kazna zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku od 5 (pet) godina ne počini novo kazneno djelo.
III. U trajanje kazne zatvora uračunava se vrijeme za koje je optuženik bio uhićen od 5. travnja 2020. do 7. travnja 2020.
IV. Na temelju članka 158. stavak 2. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) oštećenom KOMUNALAC KONJŠČINA d.o.o. OIB 04274608715, Jertovec 150, Konjščina, dosuđuje se imovinsko pravni zahtjev na način da je optuženik dužan naknaditi štetu u ukupnom iznosu od 427.094,33 eur/3.217.942,21 kuna sa zakonskom zateznom kamatom navedenoj u prethodnom stavku i to iznos od 111.464,99 eur/839.832,97 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 28.10.2004. pa do isplate; 22.562,88 eur/170.000,00 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom od 16.01.2004. pa do isplate; 259.453,00 eur/1.954.848,60 kuna, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.01.2005. pa do isplate; 33.613,47 eur/253.260,64 kuna sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.09.2006. pa do isplate, u roku od 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude.
V. Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. ZKP/08 nalaže se optuženiku EĆ snašanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08. u paušalnom iznosu od 929,06 eur/7.000,00 kuna, te troškova vještačenja od 6.859 eur/51.679 kuna u roku od 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude. O troškovima punomoćnika oštećenika biti će donijeto posebno rješenje.
Obrazloženje
1. Općinsko državno odvjetništvo u Zlataru, optužnicom poslovni broj: DO-K-30/00. od 13. listopada 2000. izmijenjenoj podneskom od 26. svibnja 2004. pisanim podneskom od 27. rujna 2018. i podneskom od 22. srpnja 2020. poslovni broj: KO-DO-391/2020. optužilo je optuženika zbog kaznenog djela zlouporaba ovlasti u gospodarskom poslovanju sve činjenično i pravno opisano u izreci presude.
2. U vrijeme počinjenja kaznenog djela na snazi je KZ/97. koji za to kazneno djelo propisuje kaznu zatvora od 1 do 8 godina, a KZ/11. u članku 246. stavak 1. za istovjetno kazneno djelo propisuje kaznu zatvora od 1 do 10 godina. Dakle, za navedeni činjenični opis djela postoji pravni kontinuitet, a kasnije izmjene zakona nisu povoljnije za optuženika, pa je primijenjen zakon koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja djela. Prema stajalištu Vrhovnog suda RH znatna imovinska korist odnosno šteta postoji ako prelazi 60.000,00 kuna (7.963,37 EUR).
3. Optuženik se ne smatra krivim. U svojoj obrani navodi da je u teškoj gospodarskoj situaciji pomogao da tvrtka "MI Jakopec" d.o.o., koja je zapošljavala više od 400 ljudi na području Komunalca, nastavi dalje s normalnim radom obzirom da su trgovačka društva "Mesne industrije Jakopec" kao i zaposlenici "Mesne industrije Jakopec" bili korisnici usluga "Komunalc" Konjščina, odvoza smeća i opskrbe plinom. Naime, 400 obitelji su korisnici komunalnih usluga i u slučaju ne dobivanja plaća oni ne bi mogli podmirivati usluge Komunalca. To naročito iz razloga što je bio član Županijskog Poglavarstva Krapinsko-zagorske županije koje je u niz navrata razmatralo gospodarsku situaciju time da se na jednoj sjednici raspravljalo o teškoj situaciji u MI Jakopec nakon čega je donijet zaključak da se ide sa preporukom prema Vladi RH da se odobri kredit radi pokrića stanja u toj tvrtki, da bi ista mogla poslovati normalno na ovom području. Budući da je imao ugovor s tvrtkom "Komunalac", a u kojem je bilo navedeno da može zastupati tvrtku neograničeno, odlučio je, nakon konzultacija sa svim relevantnim subjektima koji su bili u tom procesu, pravnicima banaka kao i suradnicima, da se može potpisati ugovor s "MI Jakopec" i izaći im u susret za pomoć u daljnjem poslovanju jer "Komunalac" u tom trenutku nije preuzimao nikakve obveze na sebe. "MI Jakopec" je dala hipotekarno nekretnine koje su bile upisane prema PBZ Zagreb, uzela je potrebne dokumente da bi se to i ostvarilo i to je na sudu i provedeno.
4. U tijeku dokaznog postupka sud je pročitao: svjedočke Iskazi svjedoka HĆ (list 146), CĆ (147), RĆ (list 148), TĆ (list 123), ŽĆ (list 149), KĆ (list 122 spisa), FĆ, EĆU (list 12 spisa), OĆ (list 150), ZĆ (list 150), LĆ (list 1519), MĆ (list 151), NĆ (list 151), AĆ (list 210), ĐĆ (list 209, 540), UĆ (list 208), VĆ (list 540), IĆ (list 541), ŠĆ (211), vrši se uvid u podatke Trgovačkog suda u Zagrebu u svezi stečajnog postupka (list 157-204), dokumentaciju vezano za kreditni ispis Kreditne banke Zagreb (list 215-227, 230-252), pročitano je: podnesak oštećenika sa prilozima (list 25-38), Statut "Komunalca" od prosinca 1989 sa izmjenama i dopunama u prilogu ovog zapisnika, nalaz i mišljenje sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije Smiljane Josipović sa dopunama nalaza (list 254-300, 690-693, 15, 55-59 novoformiranog spisa), nalaz i mišljenje Željka Marinića, sudskog vještaka neuropsihijatra (list 99), vrši se uvid podatke Jedinstvenog registra osoba RH za ČĆ a koji čini sastavni dio ovog zapisnika, nalaz i mišljenje sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije iz TD Darfin d.o.o. za računovodstvo i financije, dopuna nalaz i mišljenja sudskog vještaka Darka Prpića iz Darfin d.o.o. (list 485-488) sa rasprave od 08. srpnja 2020., podnesak od 9. ožujka 2023. pun. oštećenika o postavljanju imovinskopravnog zahtjev (623-627), dokumentacija dostavljena od strane punomoćnika oštećenika elektronskom putem 22. ožujka 2023. i to: odluka o organiziranju javnog poduzeća "Komunalac" Konjščina od 28. veljače 1992. (list 635-638); Statut društva "Komunalac" komunalno poduzeće Konjščina , Jertovec 150, od 25. svibnja 2020. (list 639-648); odluka o izmjenama i dopunama Statuta poduzeća Komunalac Konjščina od 03. siječnja 1992. (649-651), odluka o izmjenama i dopunama Statuta, Urbroj: 3386/02 od 10. rujna 2002. (list 652), iskaz svjedoka ŽĆ i iskaz vještaka Darka Prpića. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu i kaznenu evidenciju za optuženika.
5. Ugovor o obvezama, ovlaštenjima i plaći direktora broj 1960/91 od 31.07.1991. godine i Aneks Ugovora broj 540/94 od 03.02.1994. u članku 3 propisana su ograničenja direktoru u pogledu raspolaganja sredstvima na 10.000,00 tadašnjih DEM , što je cca 5000,00 eur prema sadašnjoj valuti u RH (pa tako i za raspolaganje kreditnim sredstvima prema stajalištu II. stupanjskog suda u prvoj ukidnoj presudi), a u članku 2 istog ugovora propisano je da je direktor dužan osigurati profitabilno poslovanje poduzeća, a svoje ovlasti koristiti efikasno, odgovorno i pravedno. Dakle, on je tim ugovorom obavezan da upravlja poduzećem pažnjom dobrog gospodarstvenika odredbom članka 8; 9. i 10. Odluke o organiziranju javnog poduzeća "Komunalac" Konjščina od 28.02.1992.,a propisano je kao tijelo upravljanja upravni odbor od 5 članova, koji je prema internoj regulative bio nadležan dati ili uskratiti suglasnost za ovakvo raspolaganje sredstvima, što okrivljeni nije niti zatražio niti dobio.
6. Iz registarskog uloška Trgovačkog suda u Zagrebu proizlazi da je direktor EĆ neograničeno zastupao i predstavljao poduzeće "Komunalac", a da je direktor Komunalca bio neograničeno ovlašten za sklapanje ugovora proizlazi i iz svjedočenja TĆ, bivšeg direktora JKP "Komunalac".
7. Unatoč takvog upisa u registru Trgovačkog suda optuženik je postupao protivno spomenutim ugovorima sa pravnom osobom koji je on osobno sklopio kao odgovorna osoba te se obavezao da će upravljati sa pravnom osobom dužnom pažnjom i štiti njezine interese pažnjom dobrog gospodarstvenika efikasno odgovorno i pravedno, te internih akata pravne osobe, što je sve prekršio. On inicijalno uzima u ime "Komunalca" kredit od 5.300.000,00 kuna uz financijska osiguranja sredstava plaćanja samo "Komunalca", te osiguranje od TD "Naprijed Jakopec", što je pravna osoba pod kontrolom ČĆ, a te nekretnine iste firme realno procijenjene vrijednosti od 971.186,17 kuna (za koji iznos je nekretnina prodana u stečajnom postupku od strane Trgovačkog suda u Zagrebu u postupku posl. Br. LVIII-ST-44/00. Trgovački sud nekretnine prodaje isključivo na temelju nalaza vještaka te se radi o realnoj tržišnoj vrijednosti nekretnine. Dakle, optuženik sredstva kredita koja je uzeo za trajna obrtna sredstva za pravnu osobu "Komunalac" plasira pravnoj osobi koja se nalazi u poslovnim teškoćama, žiroračun joj je blokiran, što je tada bila notorna činjenica, radi pomoći istoj da prevlada poslovne teškoće. Kredit je bio osiguran sa ovom nekretninom samo u približno nešto manje od 1/5. Dakle, optuženik umišljajno radi zlouporabu ovlasti u gospodarskom poslovanju pri čemu je evidentna njegova namjera pomoći toj pravnoj osobi, odnosno posredno i ČĆ jer sredstva namijenjena toj tvrtki radi blokade žiroračuna ne upućuje toj tvrtki nego osobno ČĆ, te dio za plaćanje nekih njegovih obaveza, međutim, time je doveo u ozbiljne teškoće komunalnu tvrtku sa kojom je bio dužan, sukladno sklopljenom ugovoru, upravljati pažnjom dobrog gospodarstvenika, a imenovanoj tvrtki pribavio nepripadnu imovinsku korist.
8. Iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka za knjigovodstvo i financije, Smiljane Josipović, na bazi poslovne dokumentacije, proizlazi da se zaduženost "MI-Jakopec" d.o.o. iz godine povećavala, da je imao problema u održavanju likvidnosti, tako da "MI-Jakopec" d.o.o. ne bi mogla dobiti pozitivnu ocjenu boniteta, odnosno kreditnu sposobnost. Ujedno, da je "Komunalac" bio kreditno sposoban prije kreditnog zaduženja 12.01.1999., tako da se u pogledu boniteta poslovanje može ocijeniti pozitivnim. Nadalje, da se kod kreditora Agroobrtničke banke pokazuje velika koncentracija plasmana povezanih poduzeća MI- Jakopec koja je u nekim momentima i prelazila dozvoljenu izloženost, pa ukoliko bi novi plasman prouzročio nedozvoljenu izloženost iznalaze se druge osobe na koje će glasiti ugovori o kratkoročnim kreditima, a stvarni je korisnik "MI-Jakopec". Tijekom 1998. godine, JKP "Komunalac" je, izmjenom Zakona o bankama, ušao u skupinu "povezane osobe" kod izračunavanja dozvoljene izloženosti banke u plasmanima prema jednoj osobi tako da se pronalazi druga banka - Kreditna banka Zagreb koja dana 12.01.1999. odobrava kratkoročni kredit "Komunalcu". Imajući u vidu financijsku situaciju "MI Jakopec" d.o.o. i sačinjene analize, "MI Jakopec" d.o.o. nije bio kreditno sposoban i ne bi mogao dobiti pozitivnu ocjenu boniteta da bi mu banka odobrila nove kredite. "MI Jakopec" d.o.o. nije mogla samostalno dobiti kredit, a "Komunalac" je bio kreditno sposoban i njemu je banka odobrila kredit.
9. Dakle, optuženik svjesno i namjerno radi u korist tvrtke "MI Jakopec", a kao posljedica nastaje šteta tvrtki "Komunalac" koja je tada bila likvidna i kreditno sposobna, da bi pogodovao privatnoj tvrtki (odnosno ČĆ koji je direktor i većinski vlasnik te tvrtke koja je u teškoćama i kreditno nesposobna), pri čemu založena imovina ne osigurava cjelokupni povrat kredita, što se u konačnici i dogodilo. Daljnji slijed događaja pokazuje da se optuženik trudio sanirati štetu uzimanjem novog kredita od Kreditne banke Zagreb pri čemu je dug Agroobrtničkoj banci vraćen, a otvoren novi dug prema toj banci kojoj opet kredit nije vraćan, a vraćen je tek djelomično i manjim dijelom kreditom Privredne banke Zagreb.
10. Iz nalaza i mišljenja vještaka za financije Darka Prpića, koji nije mogao dobiti svu potrebnu dokumentaciju, jer je u međuvremenu uništena, proizlazi da iz postojeće dokumentacije proizlazi da je "Komunalac" kojeg je zastupao optuženik, sklopio ugovor o kratkoročnom kreditu 5.12.1997. sa Agroobrtničkom bankom na iznos od 5.300.000,00 kuna za trajna obrtna sredstva sa rokom povrata 12 mjeseci i kamatu od 12% godišnje. Prema referatu te banke "Komunalac" traži ta sredstva radi podmirenja svojih dobavljača- popravak vozila, uređivanje prometnica i parkova, te iznošenje i deponiranje otpadaka. Već kod realizacije putem ugovora o upućivanju osigurava da 3.232.442,23 kune budu uplaćeno na žiro račun "MI Jakopec" (račun Mladen Jakopec - obrt), te 2.067.557,77 kuna korisnicima "MI Jakopec", "Drvometal" i GĆ.
11. Potom "Komunalac" ukupni dug vraća kreditom Kreditne banke Zagreb i to uplatom KBZ od 5.879.000,00 kuna, uplatom ČĆ od 50.000,00 kuna i 6.913,56 kuna, te uplatom "Komunalca" od 102.252,48 kuna. Dakle, iz navedenog se vide grube zlouporabe optuženika koji svjesno obmanjuje banku u pogledu korištenja tih sredstava. Nema nikakve pravne osnove za upućivanje financijskih sredstava u korist "MI Jakopec" i za plaćanje dobavljača od istog, jer to nije proizlazilo iz nikakvog poslovnog odnosa (vještaku nisu dostavljeni nikakvih ugovori između tih pravnih subjekata) već iz preporuke Županijskog poglavarstva da se pomaže drugim gospodarskim subjektima. Međutim, ta činjenica nimalo ne ekskulpira odgovornosti optuženika jer se ne radi o neodoljivoj sili, već o pritisku koji svaki gospodarstvenik ako brine za pravnu osobu kojoj je na čelu može odoljeti i odbiti evidentno pribavljanje imovinske koristi drugoj pravnoj osobi, što ima za posljedicu nastanak štete za svoju pravnu osobu. Da bi vratio taj kredit, "Komunalac" je prethodno zaključio ugovor o kreditu sa Kreditnom bankom Zagreb na iznos od 6.000.000,00 kuna. Kako "Komunalac" ne vraća kredit, sklapa ugovore i sporazume o reprogramu duga, potom slijedi dulji niz otplata kredita čije detalje je nepotrebno spominjati jer su jasno vidljivi iz nalaza vještaka, a između ostalog, "Komunalac" uzima i kredit od Privredne banke Zagreb kako bi djelomično podmirivao dug prema KBZ, kojoj banci je podmireno ukupno 3.209.832,97 kuna kroz uplate, 971.186,17 kuna iz založene nekretnine "Naprijed Jakopec", dug od 15.846.613,72 kuna je otpisan, a koji se tiče ostatka glavnice, kamata i troškova.
12. Iz svih provedenih plaćanja "Komunalca" vještak utvrđuje da je isti oštećen za 3.217.942,21 kuna koliko je plaćao kredite tj. dospjele glavnice i kamate. Detalji transakcija se u ovom obrazloženju ne iznose, jer su nebitni, a jasno su vidljivi u nalazu vještaka. Vještak nije stručan niti nadležan tumačiti pravne aspekte ovih poslovnih odnosa, te su njegove konstatacije na mjestu.
13. Dakle, iz nalaza vještaka koji su stručni i na koje nema nikakvih primjedbi jasno proizlazi poslovni odnos "Komunalca" i "MI Jakopec", odnosno ČĆ koji je bio direktor te pravne osobe i većinski vlasnik, te ponašanje okrivljenika kao odgovorne osobe "Komunalca".
14. Iz svjedočenja HĆ, koji je tada bio direktor Kreditne banke Zagreb, vidi se da je ista banka dala kredit "Komunalcu" radi vraćanja kredita Agroobrtničkoj banci, a njegovoj banci kredit nije vraćan te je otkazan, a kao osiguranje je bila nekretnina poduzeća "Naprijed Jakopec".
15. Svjedok ČĆU bio je član upravnog odbora "Komunalca" od 1995. godine na kojem nikada nije bilo govora o garancijama za kredite ČĆ, a optuženik nije kao direktor bio ovlašten samostalno uzeti kredit od 6.000.000,00 kuna. Pred sudom pak tvrdi da iz Statuta proizlazi da direktor ima neograničene ovlasti pri sklapanju pravnih poslova.
16. Iz svjedočenja KĆ koja je radila u računovodstvu ČĆ, proizlazi da je "MI Jakopec d.o.o." imala većih potraživanja prema drugim tvrtkama, MORH-u, MUP-u, Ministarstvu zdravstva, a koje je "MI Jakopec" opskrbljivala. Vidjela je ugovor o kreditu između "Komunalca" i Agroobrtničke banke koji je zatvoren kreditom Kreditne banke Zagreb. Taj kredit nije proknjižen u "MI Jakopec". Situacija je tada bila jako loša jer "MI Jakopec" duguje 15.000.000,00 kuna. Vrijednost nekretnina je mogla pokriti taj dug. Misli da je optuženik radio preko gđe. CĆ i da on nije kriv.
17. TĆ, bivši direktor "Komunalca", svjedoči i to da su se firme međusobno ispomagale putem cesija, pozajmica i slično, sve zbog tadašnje nelikvidnosti. JKP "Komunalac" je poslovalo sa "MI Jakopec" i poduzećem "Naprijed Jakopec". U plinifikaciju su bila uključena poduzeće "MI Jakopec" i "Elcon", financijsko značajnije firme. Na nivou poglavarstva i ureda za privredu i gospodarstvo Županije vršila su se planiranja i ispomaganje između firmi. Odluke županije, koja bi ih poticala da međusobno posuđuju novce, nije bilo.
18. Svjedok IĆ iskazao je da je Poglavarstvo Krapinsko-zagorske županije u cilju očuvanja gospodarske djelatnosti u Krapinsko-zagorskoj županiji dalo pismenu preporuku (zaključak Županijskog poglavarstva od 13.10.1999. - list 227 spisa), da se svi međusobno gospodarski pomognu, pozajmicama, davanjem garancija. Iz njegovog svjedočenja proizlazi, da je prema planovima i poziciji Krapinsko-zagorske županije "MI Jakopec" bila svrstana u grupaciju koja je imala strateški značaj za Krapinsko-zagorsku županiju, da je u trenutku davanja preporuke bila jedina mesna industrija koja je bila preferirana na tržištu Županije i šire, da je bila od gospodarskog značaja za Županiju, da je bila jedina mesna industrija koja je zapošljavala cca 400 ljudi, da je bila intencija Krapinsko-zagorske županije i Vlade Republike Hrvatske da se pokuša spasiti zaposlenje tih ljudi. Svjedok ističe da se preporuka Županije odnosila na sve vidove pomoći koje je imala i Vlada Republike Hrvatske, sve radi održavanja likvidnosti gospodarskih subjekata, da se likvidnost održavala putem pozajmica, davanjem garancija sa imovinom u svrhu dobivanja kredita. Iz njegovog svjedočenja proizlazi da su u inkriminiranom razdoblju članovi Poglavarstva Krapinsko-zagorske županije bili EĆ (za komunalne djelatnosti) i ČĆ (za malo i srednje poduzetništvo i obrtništvo), da su svi članovi Poglavarstva shvatili preporuku da se međusobno pomognu, da je osobno davao podršku EĆ i ČĆ na način da ih je upoznao sa članovima Vlade i pomogao pri korespodenciji sa Vladom Republike Hrvatske.
19. CĆ, predsjednica uprave Agroobrtničke banke, svjedoči da je grupacija Jakopec činila jednu cjelinu koja se kreditno pratila. Krediti su se davali namjenski ili za osiguranje trenutne nelikvidnosti. Sa pozicije bankara, u momentu asignacije sredstva "MI Jakopec" nije bilo poznato da odobrena sredstva neće biti vraćena. Iz iskaza ove svjedokinje vidi se njezin neodgovoran odnos u upravljanju bankom, jer dopušta preusmjeravanje sredstava koja "Komunalac" uzima strogo namjenski za svoja trajna obrtna sredstva u korist tvrtke koja je prezadužena.
20. AĆ, voditelj pravne službe Agroobrtničke banke, svjedoči da je obavio sav papirnati dio za realizaciju kredita između "Komunalca" i Kreditne banke. Kontaktirao je s SĆ u Kreditnoj banci, odnio je u banku ovjeren Javnobilježnički sporazum i kasnije ishodio fiducijarni prijenos vlasništva. Navodi da se iz ugovora o kreditu vidjelo da će kredit završiti u korist žiroračuna Agroobrtničke banke kao i da je "Naprijed Jakopec" kao sredstvo osiguranja vraćanja kredita od strane "Komunalca" Kreditnoj banci dao fiducijarni prijenos vlasništva na svojoj upravnoj zgradi. Napominje da je banka u svojoj praksi odbijala potpisivati asignacije kada bi posumnjala u nenamjensko korištenje kredita. Poznato mu je da je zakonskim aktima Narodne banke regulirano da banka koja obrađuje kredit traži podatke o povezanim društvima sa pravnom osobom, a u obzir su se uzimali i obrtnici. To je bila i praksa Agroobrtničke banke.
21. Iz iskaza ovog svjedoka ne proizlaze nikakve nove činjenice koje već nisu utvrđene financijskim vještačenjima, dapače ista potvrđuju. Svjedokinja KĆ opisuje tada teško stanje "MI ČĆ" koji duguje dobavljačima svotu u približnoj vrijednosti svoje imovine, te se nalazi u poslovnom rasulu uz vrlo predvidljiv stečaj. Da se radilo o nelegalnom poslovanju, ukazuje i iskaz svjedoka ŽĆ koji u "Komunalcu" nije zatekao nikakvu financijsku dokumentaciju, iz čega je razvidno da je optuženik bio svjestan što je učinio, te je očito ista dokumentacija otuđena, a do koje nije mogao niti doći vještak Prpić. No iz dokumentacije u spisu činjenično stanje je potpuno i točno utvrđeno.
22.1. Svjedok ŽĆ svjedoči da je u svibnju 2000. godine došao u "Komunalac", da nije zatekao niti jedan dokument o tom kreditu, a poduzeće koje je bilo neprofitno nije imalo načina vratiti dug. Na raspravi pred ovim sudom dana 20. studenoga 2025. svjedok iskazuje: "ja sam bio načelnik Općine Konjščina od 1993. do 2001. Ja sam kao načelnik općine bio član Upravnog odbora i kada su nastali problemi u Komunalcu Konjščina, meni se obratio predsjednik Upravnog odbora sa prijedlogom da preuzmem Komunalac odnosno vodeću funkciju iako nisam bio formalno imenovan na nikakvu funkciju i dobio sam zadatak da raspišem natječaj za novog direktora Komunalca. Sve je to bilo 2000. godine. Po raspisanom natječaju ja sam bio izabran za direktora. Ovlasti okrivljenika prestale su u 5. mjesecu 2000. godine i tvrtka je funkcionirala bez direktora do 1.11.2000. godine kada sam ja imenovan. Od tog trenutka on preuzima odgovornost odnosno potpisuje sve ugovore odnosno akte vezane za poslovanje tvrtke Komunalac Konjščina. Dok sam bio član Upravnog odbora nisam gotovo ništa znao o kreditima koji su podignuti kod Agro obrtničke banke i Kreditne banke Zagreb, a do prvih saznanja sam došao kada je optuženik smijenjen s mjesta direktora. Sjećam se da je jedna revizijska kuća napravila reviziju poslovanja, ali ne znam po čijem nalogu. Tako sam se upoznao s postojanjem duga i onda smo počeli tražiti rješenja. Saznao sam da je kredit odnosno novac koji je tvrtka dobila od banke na ime kredita plasiran ČĆ. Također sam saznao da mu je plasiran novac iz dva kredita te se pretpostavio da je drugi kredit optuženik podigao i dao ga ČĆ kako bi on zatvorio dug po prvom kreditu. Ja sam čuo, mada nemam nikakvih dokaza konkretnih o tome, da je ČĆ trebao dobiti nekakav kredit u iznosu od 30 milijuna, maraka, međutim došlo je do smjene vlasti pa te novce on nije dobio. Onda se je županijski HDZ obratio EĆ koji je inače bio član županijskog HDZ da on kao direktor javnog poduzeća, uzme kredit u korist ČĆ, a tu ideju je podržao i HĆ koji je inače bio vlasnik Kreditne banke Zagreb koja je odobrila kredit Komunalcu Konjščina. Posrijedi je drugi kredit odobren 1.1.1999. Što je bilo s prvim kreditom kako je on odobren o tome nemam saznanja jer tada nisam bio u poziciji da bi to mogao saznati. Mislim da su u Županiji vršili pritisak na optuženika da potpiše kredit i uvjeravali ga da će se sve riješiti. Banka je naplaćivala svoj dug i na kraju nam je blokirala račun. Mislim da je to bila 2002. ili 2003. godina. Kreditna banka Zagreb je dala kredit Komunalcu Konjščina u iznosu od 6 milijuna kuna koji kredit je za 7 godina sa kamatom narastao na 13 milijuna kuna. Što se tiče kredita koji je uzet u Agro obrtničkoj banci ne znam ništa detaljno. Dakle prošlo je 7 godina dok nismo uspjeli otplatiti kredit i to na način da sam ja uspio ishoditi da Kreditna banka Zagreb otpiše dio kredita odnosno svede kreditno zaduženje Komunalca na 3 milijuna kuna temeljem čega smo uspjeli dobiti od Privredne banke kredit od 2 milijuna kuna pa kako smo još imali blokirana sredstva od strane suda od 1 milijun kuna uspjeli smo zatvoriti kredit kod Kreditne banke Zagreb. Mislim da je kredit otplaćen u 2007. godini. U zalog kredita ČĆ je dao jednu nekretninu, zgradu tvrtke Naprijed Jakopec, međutim ta je nekretnina bila dijelom stečajne mase u jednom drugom postupku, no ta nekretnina je bila zalog kojeg je ČĆ dao Kreditnoj banci Zagreb."
22.2. Na daljnje upite odgovara da ne zna kakva je vrsta hipoteke. Branitelj optuženika predočuje za sud, ODO, pun. oštećenika i za svjedoka Ugovor o reguliranju dugovanja od 9.12.2003. te postavlja pitanje svjedoku da li je na tom ugovoru njegov potpis u ime Komunalca Konjščina, na što svjedok potvrđuje da je to njegov potpis. Također se svjedoku predočava Sporazum sklopljen između Kreditne banke Zagreb i Komunalca Konjščina od 9.11.2004. sa istim pitanjem da li je na tom sporazumu njegov potpis, na što svjedok iskazuje da je potpis njegov. Također mu je predočena Potvrda o primopredaji instrumenta osiguranja od 14.12.2004., koju je izdala Kreditna banka te svjedok potvrđuje da je njegov potpis na tom dokumentu. Na pitanje branitelja optuženika da li je optuženik u vrijeme potpisivanja citiranih dokumenata imao bilo kakva utjecaj na sklapanja tih sporazuma i ugovora izjavljuje da optuženik nije mogao utjecati na sklapanje tih ugovora. Optuženik je radio još par godina kao tehnički direktor u Komunalcu Konjščina i misli da je otišao otprilike 2003. godine iz firme, dakle u vrijeme sklapanja gore citiranih sporazuma i ugovora on više nije niti radio u Komunalcu, dakle, nikakav utjecaj nije imao.
23.1. Vještak Darko Prpić na raspravi pred ovim sudom dana 25. veljače 2026. iskazuje: "u odnosu na pitanje branitelja optuženika na okolnost je li u trenutku davanja kredita ostvarena ikakva imovinskopravna korist prema Mesnoj industriji Jakopec odnosno je li nastala kakva imovinska šteta za tvrtku Komunalac Konjščina, vještak navodi da ovako formulirano pitanje pretpostavlja da se radi o kreditu koji je Agroobrtnička banka d.d. odobrila TD Komunalac d.o.o., a koju isplatu kredita je Agroobrtnička banka d.d. izvršila u korist Mesne industrije Jakopec, Jakopec izvoz, Drvometal d.d. i Ivan Cindori. Isplata se izvršavala po ugovoru o upućivanju asignacije od 3. prosinca 1997. i 9. prosinca 1997. U pravno pitanje nastupanja štete ili ostvarivanja imovinske koristi se ne mogu očitovati jer ako je netko izvršio isplatu u korist druge osobe, ta ista osoba mu ta sredstva ili treba vratiti ili je imao obvezu prema toj osobi."
23.2. Na upit ZODO Zlatar postoji li financijska veza između dva kredita koja je uzeo TD Komunalac d.o.o., prvi kod Agroobrtničke banke d.d. iz 1997. godine i kasnijeg kredita koji je uzet kod Kreditne banke Zagreb iz 1999. godine, vještak iskazuje da veza postoji, da je isplata dijela kredita Kreditne banke Zagreb izvršena u korist Agroobrtničke banke d.d. Na daljnji upit da li postoji poveznica između kredita kojeg je odobrila Privredna banka Zagreb od 7. prosinca 2004. sa kreditom od Kreditne banke Zagreb od 12. siječnja 1999., vještak iskazuje da isplata kredita PBZ-a u iznosu od 2.000.000,00 kn je izvršena u korist Kreditne banke Zagreb za podmirenje dijela obveza po kreditu broj 1/99 između Kreditne banke Zagreb i TD Komunalac d.o.o. Na daljnji upit ZODO C da li ostaje kod dijela svog nalaza u kojemu navodi da je šteta za TD Komunalac, a vezano uz kredite koje je društvo uzelo kod PBZ-a i Kreditne banke Zagreb, u iznosu od 3.217.942,21 kn, vještak navodi da ostaje kod tog dijela svojeg nalaza. Na daljnji upit ZODO Zlatar da li je tvrtka Mesna industrija Jakopec sudjelovala u otplati sva 3 navedena kredita, vještak iskazuje da je ČĆ u korist Agroobrtničke banke d.d. platio 56.913,56 kn, a da je prodajom imovine Naprijed Jakopec djelomično zatvorena obveza po kreditu Kreditne banke Zagreb u iznosu od 971.186,17 kn.
24. Na temelju analize i ocjene svih provedenih dokaza, pojedinačno i u njihovoj ukupnosti, povezujući ih s obranom optuženika, sud nalazi dokazanim da je optuženik ostvario sva bitna obilježja kaznenog djela za koje se tereti (ostvarenje znatne imovinske koristi pravnoj osobi "MI Jakopec", s posljedicom nastanka štete pravnoj osobi "Komunalac" koju je zastupao).
25. Nije sporno da je u inkriminiranom razdoblju optuženik bio direktor JKP "Komunalac" iz Konjščine, a koje je komunalno poduzeće podiglo kredit kod Agroobrtničke banke d.d. iz Zagreba za trajna obrtna sredstva "Komunalca" u iznosu od 5.300.000,00 kuna sa rokom korištenja sukcesivno do 31. siječnja 1998. te rokom vraćanja od 12 mjeseci od dana korištenja kredita. Kao sredstvo osiguranja banci predaje tri akceptna naloga, tri barirana čeka i tri bianco mjenice te u svrhu osiguranja novčane tražbine se TD "Naprijed Jakopec" suglasilo da se na njegovim nekretninama upisanim u zk. ul. [broj ZK uloška] čkbr. [katastarska čestica] u naravi dvorište i zgrada uprave i trgovina površine 398 čhv, zasnuje založno pravo u korist Agroobrtničke banke. Potom u dva navrata Ugovorima o upućivanju sredstava, sredstva usmjerava na "MI Jakopec" d.o.o., a kako je žiroračun društva bio blokiran, iznos od 3.206.656,37 kuna potom prebacuje 3. prosinca 1997. na žiroračun " ČĆ
– obrt", koji je ista trebao preusmjeriti na "MI Jakopec", a u drugom navratu Ugovorom o upućivanju prebacuje iznos od 2.067.557,77 kn na "MI Jakopec". Te iznose "MI Jakopec" ne vraća Agroobrtničkoj banci niti "Komunalcu", čime je optuženik pribavio nepripadnu imovinsku korist za društvo "MI Jakopec" u iznosu od 5.274.214,14 kuna, nakon čega je, a obzirom da kredit nije vraćen, sklopio ugovor kod Kreditne banke Zagreb kako bi vratio dug Agroobrtničkoj banci. Sve to radio je na nagovor suoptuženika ČĆ koji je u međuvremenu umro, jer je novac išao u korist pravne osobe koje je isti bio osnivač i odgovorna osoba.
26. Sve ove činjenice optuženik ne spori, međutim, tvrdi da nije prekoračio svoje ovlasti kao direktor "Komunalca" te da je htio pomoći ovoj velikoj firmi koja je bila u teškoćama, a zapošljavala je 400 radnika, a on je postupao prema smjernicama Županijskog poglavarstva čiji je bio član kao i ČĆ.
27. U to vrijeme već je bila umjesto dogovorne ekonomije nastupila tržišna ekonomija uz jasne ovlasti i odgovornosti odgovornih osoba u pravnim osoba. Optuženik stoga ne može ulaziti u takve kreditne aranžmane kojima drugoj pravnoj osobi sa kojom "Komunalac" nije u nikakvom pravnom, tj. poslovnom odnosu, pribavlja znatnu imovinsku korist sa posljedicom štete za pravnu osobe kojom upravlja, a koja je bila komunalna pravna osoba od javnog interesa, jer se bavila sakupljanjem otpada, uzimati kredit i sredstva preusmjeravati u korist privatne tvrtke. Nije mu bilo nepoznato da je "MI Jakopec" u teškoćama, da izvjesno ulazi u nepotreban rizik da ta sredstva nikada neće biti vraćena, te da će dovesti u velike teškoće pravnu osobu koju je zastupao. Dakle, optuženik je postupao s direktnim umišljajem ostvarujući drugoj tvrtki znatnu imovinsku korist na štetu tvrtke koja mu je povjerena na upravljanje i koja je tada bila likvidna u korist tvrtke koja je prezadužena te je na taj način doveo u ozbiljne teškoće tvrtku kojom je upravljao i kojoj radi njegovog nezakonitog postupanja do današnjeg dana nije vraćeno 427.094,33 eur/3.217.942,21 kuna za koji iznos je oštećena pravna osoba.
28. Dakle, optuženik je ostvario sva objektivna i subjektivna obilježja kaznenog djela za koje se tereti. Bitno obilježje ovog kaznenog djela jeste pribavljanje znatne imovinske koristi drugoj pravnoj osobi, a kao posljedica nastala je štete pravnoj osobi koju je zastupao.
29. U postupku ubrojivost optuženika ničim nije dovedena u pitanje, postupao je sa direktnim umišljajem svjestan protupravnosti.
30. Odlučujući o odmjeravanju kazne, sud se rukovodio temeljima kazne i okolnostima bitnim za odmjeravanje kazne, imajući u vidu svrhu kažnjavanja te sve okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i težini bude lakša ili teža.
31. Za kazneno djelo zapriječena je kazna zatvora od jedne do osam godina.
32. Kao olakotna okolnost optuženiku je uzeto prekršajno i kazneno nekažnjavanje, dulji protek vremena od počinjenja kaznenog djela, činjenica da je optuženik pokušao sanirati štetu uzimanjem novih kredita, okolnost da je optuženik osoba starije životne dobi, dok otegotne okolnosti nisu nađene.
33. Izrečenu kaznu sud drži primjerenim svim naprijed navedenim okolnostima i osobi optuženika. Isto tako cijeneći sve navedene okolnosti, sud nalazi da se svrha kažnjavanja sa tako dugim vremenskim odmakom može postići i izricanjem uvjetne osude u trajanju od 5 godina, pri čemu važnijim drži da optuženik vrati iznos za koji je oštetio oštećenika.
34. Kako je optuženik proglašen krivim i utvrđena visina štete koju je nanio oštećeniku, tada je sud odlučio i o imovinskopravnom zahtjevu.
35. Na temelju članka 158. stavak 2. ZKP/08. oštećenom KOMUNALAC KONJŠČINA d.o.o. OIB 04274608715, Jertovec 150, Konjščina, dosuđen je imovinskopravni zahtjev da je okrivljeni dužan naknaditi štetu u ukupnom iznosu od 427.094,33 eur / 3.217.942,21 kuna1 sa zakonskom zateznom kamatom navedenoj u prethodnom stavku i to iznos od 111.464,99 eur/839.832,97 kuna sa zakonskom zateznom kamatom od 28.10.2004. pa do isplate; 22.562,88 eur/170.000,00 kuna1, sa zakonskom zateznom kamatom od 16.01.2004. pa do isplate; 259.453,00 eur/1.954.848,60 kuna1, sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 01.01.2005. pa do isplate; 33.613,47 eur/253.260,64 kuna1 sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 12.09.2006. pa do isplate, u roku od 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude.
36. Obroci za uplatu sa zakonskim zateznim kamatama proizlaze iz nalaza vještaka, te je stoga dosuđen sukladno imovinskopravnom zahtjevu.
37. Točan iznos svih uplata koje je oštećeni obavljao po zadanoj kreditnoj obavezi ili su mu prisilno naplaćene utvrdio je vještak Darko Prpić na čiji iskaz nije bilo primjedbi, a sumarno i pojedinačno je vidljiv iz njegovog nalaza koji sud prihvaća, te je u tom iznosu dosuđen imovinskopravni zahtjev, a zakonske zatezne kamate teku od dana kada su uplate izvršene ili sredstva prisilno naplaćena sa računa oštećenika do dana isplate.
38. Temeljem odredbe članka 148. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, broj: 152/08; 76/09; 80/11; 91/12; 143/12; 56/13; 145/13; 152/14; 70/17., 126/19. i 80/22. - dalje: ZKP/08.) nalaže se optuženiku snašanje troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavka 2. točke 1. i 6. ZKP/08 u paušalnom iznosu od 929,06 eur/7.000,00 kuna, te troškova vještačenja od 6.859 eur/51.679 kuna, u roku od 6 (šest) mjeseci od pravomoćnosti presude.
39. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.
U Zlataru 2. ožujka 2026.
Sutkinja:
Livija Šrajbek
UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:
Protiv ove presude Državni odvjetnik, optuženik i njegov branitelj imaju pravo žalbe u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka. Žalba se podnosi ovom sudu neposredno ili preporučenom pošiljkom u dovoljnom broju primjeraka za sud te za protivnu stranku radi davanja odgovora, a o žalbi odlučuje Županijski sud.
DNA:
1. ODO u Zlataru na broj K-DO-30/00
2. Optuženik EĆ
3. Branitelj odvj. Tomislav Grahovac
4. Oštećenik TD Komunalac Konjščina d.o.o. – putem opunomoćenika
5. Opunomoćenik oštećenika PĆ & R
