Republika Hrvatska

R1 Ob-278/2025-18

Općinski sud u Osijeku

Europska avenija 7

31 000 Osijek

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Osijeku, po sutkinji Vandi Horvat, u izvanparničnom postupku predlagateljice JJ iz [adresa] Republike 12-a, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv I-protustranke ŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II-protustranke UJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i III-protustranke VJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], II i III-protustranke zastupane po punomoćniku HJ, odvjetniku u [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, nakon održanog ročišta, dana 2. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se prijedlog JJ iz [adresa] Republike 12-a, OIB: [osobni identifikacijski broj], radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice s pok. ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], umrlim **.**.2024. u Osijeku.

II. Nalaže se predlagateljici JJ nadoknaditi II-protustranci UJ i III-protustranci VJ trošak ovog postupka u iznosu od 125,00 eura te da pored navedenog III-protustranci VJ nadoknadi na ime troška ovog postupka iznos od 47,96 eura, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagateljica tvrdi kako je od 1998. živjela s pokojnim ŽJ sve do njegove smrti 3. srpnja 2024. Živjeli su u [adresa] u kući njezine majke gdje je bio prijavljen do 2019., no njezina majka ga je odjavila zbog nesuglasica pa je od tada kod njih živio neprijavljeno. Predlaže da sud donese rješenje kojim će utvrditi postojanje izvanbračne zajednice kako bi ostvarila pravo na obiteljsku mirovinu. Tijekom postupka ističe kako s pokojnim ŽJ ima kćerku ŠJ što je potvrda da su živjeli kao par i obitelj. Nadalje navodi kako nisu uvijek noćili pod istim krovom. Njezina majka se protivila njihovoj vezi pa predlagateljica nije mogla osigurati da ŽJ stalno prespava kod nje, no njihov život je bio zajednički jer je svakog dana dolazio k njoj, prala mu je rublje, zajedno su obavljali stvari te su brinuli jedno o drugom. Ostajao bi kod nje do večeri, a onda bi otišao „svojim putem“. Pred kraj života posrnuo je u alkohol i znao se skitati, no ipak joj se vraćao svakoga dana. Navodi kako su dijelili troškove i brigu: ona je nabavljala namirnice i kuhala, on je sudjelovao u kupnji i popravcima, a pratila ga je liječniku. Tvrdi da je njihova veza imala kontinuitet kroz godine, a razlog što nisu zajedno noćili bio je protivljenje njezine majke, a ne zato što zajednice nije bilo. Nakon njegove smrti pobrinula se oko pogreba i obavijesti.

2. I-protustranka ŠJ nije se protivila prijedlogu predlagateljice.

3. II i III-protustranke VJ i UJ su se protivili prijedlogu navodeći da je izvanbračna zajednica njihovog oca ŽJ i predlagateljice prestala još 2016. godine. II-protustranka navodi da je pokojni ŽJ, njegov otac, pred smrt bio smješten u udomiteljsku obitelj. III-protustranka navodi kako je njezin otac živio s predlagateljicom jedno vrijeme u izvanbračnoj zajednici, no od 2019. i ranije nije živio s predlagateljicom nego na ulici te je umro u bolnici u koju je došao iz udomiteljske obitelji. Navodi kako je njezin pokojni otac odjavljen s adrese predlagateljice zbog sukoba s predlagateljičinom majkom te je imao i zabranu pristupa. Otac je bio u suživotu s predlagateljicom, potom je dao otkaz i živio sa svojom majkom nakon čega je završio na ulici o čemu postoji i zapis na internetu gdje se navodi da je protjeran iz grada Osijeka zbog spavanja na ulici i remećenja javnog reda i mira. Dio troškova sahrane je snosio UJ, a ostatak vojska.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: uvjerenja o prebivalištu, smrtni list, izvatke iz matice rođenih, rodni list, članak s fotografijom sa stranica 43 do 47 spisa, podnesak Hrvatskog zavoda za socijalni rad, Područni ured Osijek (HZSR PU OS) od 17. listopada 2025., u ostalu dokumentaciju spisu te je saslušao svjedoke EJ, AJ, predlagateljicu i protustranke.

4.1. Prijedlog II i III-protustranaka da sud pribavi kazneni spis radi utvrđenja činjenice prestanka faktične zajednice te da sasluša udomiteljicu kod koje je bio smješten pok. ŽJ sud je odbio ocijenivši činjenično stanje dovoljno utvrđenim.

5. Iz dokaznog postupka slijedi kako je ŽJ umro **.**.2024. u [adresa], da je za života jednom bio u braku i to s GJ koji je razveden presudom ovog suda Ps-102/97 te je brak prestao 23. rujna 1998. nakon čega nije sklapalo brak, dok predlagateljica nije zasnivala brak. Predlagateljica i pokojni su roditelji ovdje I-protustranke KJ rođene 1999. godine.

6. Iz uvjerenja o prebivalištu za predlagateljicu i pok. ŽJ je utvrđeno kako je predlagateljica od 27. ožujka 1976. ima prijavljeno prebivalište u [adresa], a pokojni je na toj adresi bio prijavljen od 18. srpnja 2014. do 10. srpnja 2019. kada je odjavljen i nakon toga nema prijavljeno prebivalište niti boravište u [adresa].

7. Izvršen je uvid u članak od 24. svibnja 2019. s fotografijom muškarca na klupi s vrećicama u kojem se navodi kako je muškarcu (62) zabranjen pristup Gradu Osijeku zbog narušavanja javnog reda i mira. Nadalje se navodi da se radi o ŽJ te da isti živi kao skitnica, da od kolovoza nema mjesto stanovanja, da je 2017. dao otkaz te zbog svakodnevnog sukobljavanja s majkom žene s kojom je živio da ju je napustio i otišao na ulicu.

8. Iz obavijesti HZSR PU OS je utvrđeno kako je ŽJ priznato pravo na socijalnu uslugu smještaja te je bio smješten u udomiteljskoj obitelji OJ u [adresa] u razdoblju od 27. lipnja 2024. do 3. srpnja 2024.

9. Svjedokinja EJ iskazuje da pozna predlagateljicu i I-protustranku ŠJ jer je predlagateljica njezina prijateljica iz djetinjstva. Poznavala je pok. ŽJ. Iskazuje kako su predlagateljica i pok. ŽJ zajedno živjeli od 1995. ili 1996. u Osijeku pa su preselili u [adresa]. ŽJ nije bio u dobrim odnosima s majkom predlagateljice tako da je zadnjih par godina pred smrt preko dana negdje bio, a navečer bi dolazio u [adresa] kod predlagateljice. Spavao je u [adresa] kod predlagateljice. Majka predlagateljice je još uvijek živa. Iskazuje kako ih je posjećivala dva puta tjedno tako da je ŽJ znala vidjeti kod predlagateljice u večernjim satima. Predlagateljica je bila zaposlena, a potom je otišla u mirovinu, a pok. ŽJ je radio, a nakon toga nije imao nikakva primanja. Ne zna kada je otišao u mirovinu. Iskazuje nadalje kako je ŽJ bio bolestan pred smrt, imao je problema s bubrezima i tlakom te su ga predlagateljica, njezin suprug AJ i ona znali voziti na hitnu i to desetak dana pred smrt. Pokojni ŽJ je umro u udomiteljskoj obitelji u [adresa] gdje ga je smjestila predlagateljica budući da predlagateljičina majka nije željela da on stanuje s njima u [adresa]. Tamo je bio smješten par dana, a posjećivali su ga predlagateljica, ona i njezin suprug. Ne zna kako se zvala udomiteljica. Misli da je pok. ŽJ imao problema s alkoholom te ga je znala viđati u alkoholiziranom stanju u Osijeku. Ne zna nalazi li se na fotografiji sa stranice spisa 43 pokojni ŽJ niti da bi protiv njega bio vođen prekršajni postupak te da bi mu bio zabranjen pristup u Osijek zbog skitnje. Troškove sahrane pokojnog ŽJ platilo je Ministarstvo branitelja. Nema saznanja da bi ŽJ napustio predlagateljicu jer je on odlazio iz njezinog kućanstva i dolazio nazad. Misli da ŽJ i predlagateljica nisu nigdje zajedno putovali, ali družili su se s rodbinom. Na upit suda da prokomentira kako to da je ŽJ dolazio u [adresa], a bio je u sukobu s majkom predlagateljice, iskazuje da je on izbjegavao susret s predlagateljičinom majkom kada bi dolazio na adresu u [adresa]. Na upit suda gdje je ŽJ doručkovano, ručao i večerao, iskazuje da se predlagateljica za to pobrinula. Na daljnji upit da pojasni kako s obzirom da ga preko dana nije bilo u [adresa], odgovara da je ručao negdje vani te bi mu predlagateljica spakirala ručak. Na upit suda kako zna da mu je predlagateljica spakirala ručak s obzirom da bi ih posjećivala u večeranijim satima odgovara da je ŽJ to sam rekao. Ne zna zašto se predlagateljica i pok. ŽJ nisu vjenčali. Kuća u kojoj su živjeli predlagateljica i pok. ŽJ je u vlasništvu predlagateljičine majke i poznato joj je da je ista odjavila pok. ŽJ s adrese 2019. jer se dosta nisu dugo slagali. Na upit pun. II i III-protustranke navodi da kuća u [adresa] ima tri sobe s tim da je soba u kojoj stanuje predlagateljičina majka u prizemlju, a na gornjem katu su još dvije sobe te se na gornji kat pristupa kroz unutarnji hodnik odnosno kuća ima jedan ulaz. Kuća ima zajedničku kuhinju i dvije kupaonice. Navodi da se sjeća da je pok. ŽJ imao kao okrivljeni kazneni postupak radi nasilja u obitelji i to na štetu predlagateljičine majke odnosno poznato joj je da su se sukobljavali. Nije joj poznato da bi pokojni ŽJ živio u jednom periodu kod svoje majke. Na daljnji upit odakle ŽJ novčana sredstva da svakodnevno putuje iz [adresa] u [adresa] odgovara da bi ga nekada netko povezao, a na daljnji upit da precizira tko ga je vozio jer je isti svaki dan dolazio u Osijek prema njezinim navodima, odgovara da ne zna tko ga je vozio. Na upit pun. protustranaka da pojasni zašto je ŽJ bio smješten u udomiteljsku obitelj tek neposredno pred smrt, a još 2019. ga je majka predlagateljice odjavila s prebivališta u [adresa], svjedokinja odgovara da bi ŽJ kada bi dolazio u [adresa] boravio na terasi koja je imala grijanje.

Pun. II do III- protustranaka je imao primjedbe na iskaz svjedokinje u pravcu da pokojni nije bio u izvanbračnoj zajednici s predlagateljicom još od 2015. ili 2016. jer je iskaz suprotan materijalnoj dokumentaciji u spisu i potpuno neživotan. Najbitnija okolnost koja je nezamisliva je da zbog sukoba unutar obitelji predlagateljice, a prema tvrdnji svjedokinje, isti biva prisiljen napustiti predmetno domaćinstvo da bi zatim ostvarivao kontakt s predlagateljicom na grijanoj terasi, a u nekretnini kroz koju nužno mora proći pokraj predlagateljičine majke.

Svjedokinja je unatoč primjedbama ostala kod svog iskaza.

10. Svjedok AJ iskazuje da pozna predlagateljicu i I-protustranku jer mu je predlagateljica prijateljica, a II i III-protustranke zna iz viđenja. Iskazuje da je pokojni ŽJ bio nevjenčani suprug predlagateljice. Zajedno su bili od 90-tih sve do Miodragove smrti. Sjeća se da je Miodrag 2019. izgubio osobnu iskaznicu te ga je vozio da rješava nekakve papire jer je bio u vojsci. Zna da je pogubio sve dokumente, a ne zna da bi mu prebivalište iz [adresa] bio odjavljeno 2019. Sjeća se da je ŽJ nešto bio bolestan te ga je 2021. vozio u bolnicu zbog noge. Kada mu se pokaže fotografija sa str. 43 spisa, svjedok odgovara da misli da je to ŽJ na fotografiji, no nije mu poznat članak u kojem stoji da bi ŽJ odselio 2019., napustio predlagateljicu te otišao živjeti na ulicu. Iskazuje da je desetak puta ŽJ vozio iz [adresa] za Osijek i obratno. Nadalje iskazuje da je sa suprugom dva puta tjedno dolazio u [adresa] u večernjim satima i tamo je znao zateći ŽJ, a ne zna je li tamo noćio. Ne zna je li pokojni ŽJ imao nekakve prihode i kako su dijelili financije. Misli da je vojska platila troškove sahrane, a djelomično i predlagateljica. Kada je ŽJ dolazio kod predlagateljice, onda punica nije bila tamo odnosno ona bi izbjegavala da budu prisutni zajedno. Kuća ima dosta soba pa je bilo moguće izvesti da se ŽJ i punica ne susretnu. Ne zna u čijem vlasništvu je kuća u [adresa]. Misli da je umro u bolnici ili u domu. U dom ga je smjestila predlagateljica. Ne može se sjetiti gdje je bio taj dom niti kako se zvala udomiteljica. ŽJ je bio bolestan dvije godine pred smrt, a u dom je smješten neposredno pred smrt jer je bio bolestan. Ne zna tko je platio smještaj u domu.

Na upit pun. II i III-protustranke, svjedok odgovara da mu nije poznato da bi pok. ŽJ boravio kod svoje majke tijekom 2016. i duže. Koliko se sjeća ŽJ je zadnji puta vidio u [adresa] prije dvije ili tri godine, ali ne može se sjetiti točno. Pun. II i III- protstranaka stavlja primjedbe na iskaz svjedoka u dijelu da je neistinit navod da bi pok. ŽJ boravio u [adresa] i održavao izvanbračnu zajednicu s predlagateljicom obzirom da je isto u suprotnosti s materijalnom dokumentacijom u spisu.

Svjedok je unatoč primjedbama ostao kod svog iskaza.

11. I-protustranka ŠJ, kći predlagateljice i pokojnog ŽJ, iskazuje kako su njezin otac i majka bili zajedno od kada se rodila s tim da se otac posvađao s njezinom bakom koja je živjela s njima u kućanstvu u [adresa] oko 2004. ili 2005. kada su fizički nasrnuli jedno na drugo jer je on bio u alkoholiziranom stanju i tada on kreće krivim putem u smislu da sve više pije, bio je sve manje kod kuće, svi su se međusobno svađali. Svađe između oca i bake su trajale godinama i u jednom trenutku ona to više nije mogla podnijeti pa mu je odjavila prebivališta u [adresa]. Zna da je nakon toga otac u jednom periodu živio u [adresa] kod svoje majke, ali kratko, te ga je i ona izbacila iz kuće, pa se opet vratio kod njih i do smrti živio u kućanstvu s njom, majkom i bakom. Baka je bila ogorčena, u kući su se mimoilazili, ali ga na kraju ipak nije izbacila. Potvrđuje da se na fotografiji sa str. 43 nalazi njezin otac. Poznat joj je članak iz novina te iskazuje kako je njezin otac spavao po klupama u Osijeku, često bio u alkoholiziranom stanju te je izgledao kao beskućnik. Otac je cijele dane provodio u gradu, a navečer bi pijan došao kući i prenoćio u [adresa]. Iskazuje da je ŽJ bio smješten u udomiteljsku obitelj, te dodaje da se neposredno prije tog smještaja dogodilo da za njega nisu tri dana čuli niti ga vidjeli te su pozvani iz bolnice da mu nije dobro. Tada su ona i majka otišle u bolnicu i vidjele da je imao moždani udar. Nakon ovog kritičnog događaja baka nije željela da se otac vrati u kućanstvo. Bila je ljuta na oca i ne zna tko ga je smjestio u udomiteljsku obitelj. Udomiteljica se zvala OJ, a prezimena se ne sjeća. Iskazuje da su njezini roditelji deset godina funkcionirali na način da bi otac svakodnevno odlazio u grad, a vraćao se navečer u [adresa]. Na upit pun. II i III-protustranke, odgovara da misli da se otac vraćao u [adresa] i zato što je volio majku, a i zato što mu je trebao smještaj. Znao je da će mu ona uvijek otvoriti vrata.

Pun. II i III- protustranaka je imao primjedbe na iskaz I-protustranke da je neistinit navod da bi pok. ŽJ boravio u [adresa] i održavao izvanbračnu zajednicu s predlagateljicom obzirom da je isto u suprotnosti s materijalnom dokumentacijom u spisu.

I-protustranka je u cijelosti ostala kod svog iskaza.

12. II-protustranka UJ iskazuje kako sa svojim ocem ŽJ nije imao kontakt. Zna da je s predlagateljicom živio do 2015. jer se tada preselio kod svoje majke odnosno njegove bake. Kod njegove bake je živio do 2017. i tamo ga je viđao. Zna da je otac bio kod bake od 2015. do 2017. jer je ondje dolazio jednom do dva puta tjedno, te je ujedno odlazio u nabavku i donosio potrepštine baki i ocu. Tada je komunicirao s ocem, ali šturo. Nakon toga znao je vidjeti oca u Osijeku na osječkoj tržnici preko dana. On je uvijek bio pod utjecajem alkohola, a od svojih poznanika zna da je tražio novce. Misli da ga je zadnji puta vidio 2022. na autobusnom kolodvoru u večernjim satima gdje je spavao na klupi. Nakon smrti oca čuo je da je bio smješten u udomiteljsku obitelj. Troškove sahrane platila je vojska, a on je predlagateljici na ruke dao 400,00 eura kao razliku za troškove sahrane. Zna da otac nije imao prebivalište niti osobnu iskaznicu te ga je 2015. kod bake dovela policija. Od 2017. pa do svoje smrti otac je živio kao beskućnik, a to mu je poznato jer ga je on vidio, a i od poznanika. Ne zna je li on znao otići u [adresa] kod predlagateljice iza 2017., ali svakodnevno je viđan u Osijeku na raznim lokacijama. Poznanici su mu javili da postoji članak u novinama gdje se otac spominje kao beskućnik.

13. III-protustranaka VJ iskazuje kako je oca zadnji puta vidjela 2016. godine kada ju je izvrijeđao nakon čega je s njim prekinula kontakt. Zadnji puta je u [adresa] bila kada je njezina polusestra ŠJ bila u osnovnoj školi. Ne zna je li njezin otac živio s JJ odnosno je li dolazio u [adresa]. Ona živi već deset godina u Rijeci te iskazuje da su ju kontaktirali prijatelji da joj otac spava po klupama, da traži novce i da sa sobom ima nekakve vrećice. Zna da je jedno vrijeme živio u Domu sv. Vinka u Osijeku koji je prihvatilište za beskućnike, a to je bilo prije 2015. Nakon očeve smrti čula je da je bio u udomiteljskoj obitelji. Iskazuje da ju je neko vrijeme pred smrt kontaktirala polusestra FJ i rekla da bi ona i brat trebali ocu prijaviti prebivalište negdje kod njih jer su se dužni za njega brinuti. Ona i brat to nisu učinili jer se nisu osjećali dužnima, budući da nije bio prisutan u njihovim životima. Također ju je kontaktirao Hrvatski zavod za socijalni rad da prijavi oca na adresu svog prebivališta, što nije učinila i nakon toga ju više nitko nije kontaktirao. Brat joj je rekao da je participirao u troškovima očeve sahrane s iznosom od 400,00 eura, a ostavinski postupak nije provođen.

14. Predlagateljica iskazuje kako je s pokojnim ŽJ živjela od 1997. godine, a u [adresa] su doselili 1999. godine u kuću njezine majke. Tamo su živjeli sve dok ŽJ nije počeo intenzivnije konzumirati alkohol te se svađao s njezinom majkom. ŽJ je živio kod svoje majke jedan kratki period, no predlagateljica iskazuje kako je dolazio k njoj u kućanstvo. Nadalje iskazuje kako je njezina majka odjavila Miodragovo prebivalište 2019. jer su se posvađali. Ona po tom pitanju nije mogla ništa jer su i ona i kćerka kod njezine majke bili podstanari. Ona i ŽJ su se financirali od plaća koje su primali, no nisu imali zajedničko budžet odnosno ŽJ je sve svoje novce koji bi zaradio potrošio odnosno rekao joj je da je sve novce dao svojoj djeci. Misli da se ŽJ nalazi na fotografiji na str. 43 spisa jer je on znao odlaziti ujutro te bi se vraćao navečer u [adresa] kod nje. Iskazuje da bi on kada se napije preko dana spavao na klupi i stalno je nosio sa sobom nekakve vrećice, nekada je znao spavati kod svojih prijatelja, ali nije bio beskućnik. Nakon što je njezina majka ŽJ odjavila 2019. prebivalište, ona je za njega osposobila terasu i tamo mu je stavila jedan dvosjed gdje bi on spavao. Iskazuje kako je 2020. otišla u mirovinu, prije toga ŽJ je dane provodio vani, a kada je ona otišla u mirovinu onda je preko dana bio u [adresa], a spavao je na vani na terasi. Na daljnji upit da pojasni koja ja bila priroda njihovog odnosa, iskazuje da nisu bili intimni dugo vremena odnosno ona je spavala u odvojenoj prostoriji te ŽJ nije spavao s njom. Na upit suda da pojasni svoje očitovanje od 3. listopada 2025. u kojem navodi da bi pok. ŽJ kod nje dolazio na ručak, te da bi kod nje bio do večeri, a onda bi otišao "svojim putem" dok sada suprotno iskazuje, predlagateljica odgovara da ne zna zašto je tako navela u svom očitovanju i da je možda zaboravila navesti da bi ŽJ kod nje prespavljivao. Centar za socijalnu skrb je ŽJ našao smještaj u udomiteljskoj obitelji na temelju njezine molbe. Naime, njezina majka nije htjela čuti da se on vrati u njihovo kućanstvo, a to nisu željela niti njegova djeca. Troškove sahrane snosila je vojska, a točno je da joj je UJ dao 400,00 eura, a ona je nadoplatila još 950,00 kako bi napravila pok. ŽJ okvir na grobno mjestu. Iskazuje da se brinula o pok. ŽJ, davala mu je novce za autobusnu kartu, po potrebi hrane, jedino što nisu imali intimne odnose. Potvrđuje da je ŽJ jedno vrijeme bio u Domu sv. Vinka. Na upit suda je li ŽJ imao kazneni postupak zbog nasilja prema njezinoj majci, odgovara da je imao kazneni postupak, gurnuo je njezinu majku u kuhinji, te je imao zabranu prilaska njezinoj majci i iz tog razloga mu je napravila smještaj da noći na terasi. Ne sjeća se kada je to bilo. Navodi da je unatoč zabrani pristupa pok. ŽJ ipak dolazio u [adresa]. Pun. II i III- protustranke je imao primjedbu na iskaz predlagateljice da je neistinit navod da bi pok. ŽJ boravio u [adresa] i održavao s njom izvanbračnu zajednicu obzirom da je isto u suprotnosti s materijalnom dokumentacijom u spisu.

15. Prijedlog predlagateljice za utvrđenje izvanbračne zajednice između nje i pokojnog ŽJ nije osnovan.

16. Odredbom čl. 11. Obiteljskog zakona (Narodne novine, broj 103/15, 98/19 i 47/20, 49/23, 156/23 dalje ObZ) je propisano da izvanbračna zajednica predstavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

17. Iz provedenog postupka je utvrđeno kako su predlagateljica i pokojni ŽJ počeli zajedno živjeti najprije u Osijeku te su se 1999. preselili u [adresa] i stanovali u kući koja je u vlasništvu predlagateljičine majke, a 1999. im se rodila zajednička kćerka ŠJ ovdje I-protustranka. Oni su dakle u određenom periodu bili u izvanbračnoj zajednici, međutim na temelju materijalne dokumentacije u spisu te navoda i iskaza predlagateljice i protustranaka, a i svjedoka, sud je utvrdio da je ova izvanbračna zajednica prekinuta još 2016. kada je pokojni ŽJ otišao stanovati kod svoje majke. Sud je ocijenio da su iskazi svjedoka koji su ujedno i prijatelji predlagateljice usmjereni na to da predlagateljica uspije u ovom postupku, no isti su u dijelovima nelogični pa i suprotni onome što tvrdi sama predlagateljica u svom pisanom očitovanju. Svjedoci uopće nemaju saznanja da bi pokojni ŽJ otišao stanovati kod svoje majke i nemaju saznanja o novinskom članku gdje se navodi da je isti živio kao skitnica odnosno beskućnik. Oni iskazuju da su pokojnog ŽJ viđali u večernjim satima u [adresa], svjedokinja EJ iskazuje da je ŽJ noćio kod predlagateljice, a da bi preko dana bio odsutan te bi mu predlagateljica spakirala ručak, dok pak predlagateljica u svom pisanom očitovanju (str. 51) decidirano navodi i to nekoliko puta upravo suprotno da oni nisu zajedno noćili, a da bi on dolazio kod nje na ručak. Sve navedeno upućuje da su iskazi iskonstruirani ne bi li predlagateljica uspjela sa svojim prijedlogom. I-protustranka u svom iskazu potvrđuje da je pokojni ŽJ spavao po klupama, ona iskazuje o sukobima između predlagateljičine majke i pokojnog. Dijelovi iskaza I-protustranke i svjedoka da su se pokojni ŽJ i predlagateljičina majka "izbjegavali susresti u kući" upravo upućuju da ŽJ u toj kući nije živio jer ga je vlasnica kuće izbacila, odjavila mu prebivalište još 2019., on je i prije toga živio u Domu sv. Vinka za beskućnike, živio je i u kućanstvu svoje majke, a pred smrt je doslovno živio na ulici kao beskućnik i spavao po klupama. Uostalom, nakon moždanog udara kada je bio u najgorem stanju, predlagateljica i I-protustranka nisu znale nekoliko dana gdje je on te ih je kontaktirala bolnica da se tamo nalazi, a potom je neposredno pred smrt smješten u udomiteljsku obitelj. Stoga ako predlagateljica nekoliko dana nije znala gdje je pokojni te o njegovom stanju doznaje iz bolnice, tada nema govora da bi se radilo o međusobnoj brizi i solidarnosti u smislu čl. 4. st.1. ObZ-a. Sud smatra uistinu mogućim da bi pokojni ŽJ nekada i došao u kuću u [adresa], međutim iz provedenog postupka je utvrđeno da on nedvojbeno nije ondje živio i to od 2015. ili 2016. te je izvanbračna zajednica njega i predlagateljice prekinuta, a Miodragovi povremeni posjeti kući u [adresa] nisu imali značaj obnavljanja iste. I konačno, sama predlagateljica iskazuje kako ona i pokojni nisu dijeliti budžet niti su bili intimni, a u svom iskazu ne daje sudu smisleno objašnjenje zašto je najprije isticala da ŽJ kod nje nije noćio jer njezina majka to nije dopuštala, da bi potom iskazivala potpuno suprotno odnosno da je spavao na grijanoj terasi te kuće.

18. Za postojanje izvanbračne zajednice muškarca i žene nije od odlučnog značaja da žive na istoj adresi, ali u ovom predmetu je utvrđeno da predlagateljica nije dokazala kako bi u razdoblju od tri godine (do smrti pokojnog) između nje i pokojnog ŽJ postojala trajnija ekonomska i emotivna zajednica s obzirom da se mora raditi o faktičnoj zajednici dviju osoba suprotnog spola koja je trajna, a od bračne se zajednice razlikuje samo po tome što nije formalnopravno zaključen brak. Da bi se odnos neudane žene i neoženjenog muškarca mogao izjednačiti s bračnom zajednicom mora postojati visoki stupanj međusobne povezanosti izvanbračnih drugova uvjetovan intenzitetom njihovih odnosa, što podrazumijeva zajedničku svakodnevicu, zajedničke financije i intimnu odanost, pa i namjeru da takva zajednica bude trajna, te pored toga takva zajednica, a u smislu odredbe članka 11. ObZ-a mora trajati najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno dijete, odnosno da bi ona bila izvanbračna zajednica mora sadržavati sve kvalitete bračne zajednice. Iako se predlagateljica povremeno brinula o pokojnom te bi ju on posjećivao u [adresa], sud je iz provedenog postupka utvrdio da je razina bliskosti pokojnog i predlagateljice ostala samo na razini prijateljske te da predlagateljica nije dokazala da je njihov odnos imao takav stupanj životne, ekonomske i intimne povezanosti koji bi upućivao na to da je među njima postojala izvanbračna zajednica sukladno čl. 11. ObZ-a. Naime, predlagateljica sama navodi kako nisu bili intimni godinama, da nisu imali niti zajednički budžet pa stoga i iz njezinog iskaza slijedi da nisu bili niti u intimnoj niti u ekonomskoj zajednici i to godinama pred Miodragovu smrt što je uostalom i rezultiralo time da je on u času bolesti bio smješten u udomiteljsku obitelj. Apsolutno je neživotno da bi pokojni živio u kući u [adresa] koja je u vlasništvu predlagateljičine majke koja ima samo jedan zajednički ulaz i kojoj je imao zabranu prilaska te da je suživot bio koncipiran na način da se oni međusobno izbjegavaju, već je sud zaključio da se radilo o povremenim posjetima.

19. Slijedom navedenoga, valjalo je odbiti prijedlog kao neosnovan i odlučiti kao u izreci.

20. Odluka o trošku je utemeljena na odredbi čl. 32. st. 1 i 2. Zakona o izvanparničnom postupku (NN 59/23) te Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 138/23, 107/25, dalje Tarifa) imajući u vidu da je II i III protustranke zastupao odvjetnik. Naime, sukladno Tbr. 17. u vezi s Tbr. 16. Tarife za zastupanje na ročištu u iu7vanparničnom postupku u neprocjenjivim predmetima odvjetniku pripada nagrada od 50 bodova odnosno 100,00 eura, a s PDV-om 125,00 eura koje je predlagateljica dužna nadoknaditi II i III-protustranci. Pored navedenog, III-protustranci je dosuđen trošak putne karte od 47,96 eura za relaciju Osijek-Rijeka koji je sud ocijenio opravdanim jer III-protustranka stanuje u [adresa], a primjenom čl. 2. i 7. Pravilnika o naknadi troškova u sudskim postupcima (NN 8/98, 3/94, 150/05).

Osijek, 2. ožujka 2026.

Sutkinja

Vanda Horvat

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste. Žalba se podnosi pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu.

Dostaviti:

1. Predlagateljici

2. I-protustranci

3. Pun. II- i III-protustranaka