REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] V 5

Poslovni broj: Us I-2307/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja VĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Renata Lukežić Juretić, odvjetnica u [adresa], protiv tuženika Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Ulica Republike Austrije 20, Zagreb, OIB: 95093210687, radi izdavanja potvrde o utvrđivanju samostalne cjeline, 2. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja radi poništavanja rješenja Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, KLASA: UP/II-361-05/25-07/4, URBROJ: 531-03-25-3 od 6. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troška upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-361-05/25-07/4, URBROJ: 531-03-25-3 od 6. listopada 2025., odbijena je kao neosnovana žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Primorsko-goranske županije, Grada Rijeke, Upravnog odjela za urbanizam, prostorno uređenje i graditeljstvo, KLASA: UP/I-361-02/24-01/9, URBROJ: 2170-1-06-02-24-2/VS/ od 29. listopada 2024. Navedenim prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužitelja za izdavanje potvrde o posebnim dijelovima zgrade u [adresa] na adresi [adresa], izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška].

2. Tužitelji je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi da stambena jedinica u suterenu nije rekonstruirana kako to tuženik neosnovano zaključuje, a kamoli da je rekonstruirana bez akta kojim se rekonstrukcija odobrava, da je već desetljećima takva kako je prikazana u etažnom elaboratu i da je ista takva bila i u vrijeme legalizacije iste. Navedeno da je razvidno i iz obrazloženja samog prvostupanjskog rješenja u kojem stoji da je prilikom očevida u postupku legalizacije očevidom utvrđeno da je umjesto nadstrešnice izveden zatvoreni prostor tj. hodnik. Pa ako je tome tako, a jeste, kako je onda moglo biti izdano rješenje o legalizaciji toga objekta kao pomoćnog? Očigledno da se radi o propustu službene osobe, zbog kojega tužitelj ne može niti smije snositi posljedice. Navodi da tužitelj nije sudjelovao kao stranka u postupku izdavanja rješenja o izvedenom stanju niti je upoznat sa tijekom istog kao ni sadržajem isprava priloženima u taj spis, pa tako ni sa sadržajem skice sa očevida sa terena u postupku legalizacije, slijedom čega da je prvostupanjsko tijelo takvu skicu bilo dužno predočiti strankama, ovdje tužitelju, kako bi se na istu imao mogućnost očitovati, a sve s obzirom na činjenicu da se na istu poziva kao razlog za odbijanje zahtjeva tužitelja. Tužitelj ističe da sa sigurnošću može potvrditi da je stanje predmetnog dijela nekretnine (suteren) nepromijenjeno od 2010., dakle da se sve ono što se danas tamo nalazi, bilo je tamo i 2010. i to upravo kao stambena jedinica u suterenu. Navedeno da proizlazi i iz fotografija koje će tužitelj dostaviti u sudski spis. Upravo u takvom uvjerenju laika, da je postupak legalizacije pravilno okončan, tužitelj je zajedno sa ostalim suvlasnicima zgrade pristupio izradi etažnog elaborata koji odražava stvarno stanje na terenu, i suglasili se sa istim i zatražili izdavanje potvrde posebnih dijelova nekretnine. Sada pak, zbog očiglednog propusta službene osobe u postupku legalizacije, tužitelj i ostali suvlasnici zgrade su onemogućeni razvrgnuti svoju suvlasničku zajednicu uspostavom etažnog vlasništva. Nevjerojatan da je stav tuženika koji uopće nije smatrao potrebnim pregledati spis predmeta legalizacije predmetne zgrade, niti uputiti prvostupanjsko tijelo da u ponovnom postupku isto učini, već samo olako zaključuje i potvrđuje da je zahtjev tužitelja opravdano odbijen. Da bi se na ispravan i zakonit način mogla donijeti ispravna i zakonita odluka potrebno je pribaviti cjelokupan spis predmeta legalizacije predmetne zgrade, zajedno sa arhitektonskim snimkom, iz kojih će biti razvidno da li su tvrdnje tužitelja osnovane ili neosnovane. Svako suprotno postupanje tuženika da je proizvoljno i površno, a kao takvo zadire u stečena prava tužitelja i ostalih suvlasnika zgrade, kao i njihov legitimni interes za razvrgnuće suvlasničke zajednice i predlaže odbiti tužbeni zahtjev.

3. U odgovoru na tužbu tuženik je ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja i predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva.

4. Sud je u ovom sporu održao raspravu 23. veljače 2026. u prisutnosti opunomoćenice tužitelja, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime je strankama u skladu s člankom 6. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ br. 36/24., - dalje: ZUS), prije donošenja presude, bila pružena mogućnost izjasniti se o navodima protivne stranke te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora.

5. Opunomoćenica tužitelja je ostala kod tužbe i tužbenog zahtjeva u cijelosti te predložila izvođenje dokaza.

6. Tijekom dokaznoga postupka Sud je izvršio uvid u spis, spis tuženika te u sve isprave koje prileže istima. Sud je odbio u sporu provesti predložene dokaze, ocijenivši te dokazne prijedloge suvišnima za rješavanje ovoga spora kraj činjenica koje su u ovom sporu nesporne, te činjenica koje su utvrđene uvidom u dokumentaciju koja prileži spisu predmeta upravnoga postupka i ovoga upravnog spora, a što će se u nastavku obrazložiti.

7. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

8. Iz spisa predmeta proizlazi da je tužitelj 5. lipnja 2024. uputio zahtjev upravnom tijelu za izdavanje potvrde posebnih dijelova zgrade u [adresa] na adresi [adresa], izgrađena na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Nova, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], kojom prilikom je dostavio i dokumentaciju. Prvostupanjsko tijelo je 17. listopada 2024. provelo očevid na licu mjesta kojom prilikom je utvrđeno da je priloženi etažni elaborat u skladu sa stanjem izvedenim na terenu.

9. Uvidom u dokumentaciju koju je dostavio tužitelj i temeljem izvršenog očevida na terenu, utvrđeno je da je dio stambenog prostora 1, u suterenu, u etažnom elaboratu označeno brojevima 1.2. -1.6. je izgrađen prije 15. veljače 1968. o čemu u spisu prileži Uvjerenje Državne geodetske uprave, Područni ured za katastar Rijeka, KLASA: 935-08/17-02/607, URBROJ: 541-17-02/12-17-2 od 11. srpnja 2017., a za pomoćnu zgradu (koja je kao takva i evidentirana u kopiji katastarskog plana) smještenu uz sjeverozapadno pročelje osnovne zgrade u razini etaže suterena, priloženo je Rješenje o izvedenom stanju KLASA: UP/l-361-03/13-03/4161, URBROJ: 2170/01-13-02-16-15/Rl/ od 28. siječnja 2016. kojim je ozakonjena pomoćna zgrada u funkciji osnovne — Ijetna kuhinja i spremište okvirnog gabarita cca 4,00 x 4,50 + 2,00 x 3,00 m, što bi u etažnom elaboratu odgovaralo označenim brojevima 1.7. i 1.8., dok je na prostoru označenim 1.1 hodnik- prema skici sa terena prilikom provođenja očevida na licu mjesta u postupku legalizacije, na tom mjestu trebala biti nadstrešnica do 6 m[2] okvirnih dimenzija cca 2,00 x 3,00 m, a u naravi je izveden zatvoreni prostor

— hodnik, putem kojeg se ulazi u stambenu jedinicu u suterenu i u dio ozakonjenog pomoćnog prostora, čime je sve postalo sastavni dio stana u suterenu i kao takav čini jednu arhitektonsku cjelinu i legalizirana pomoćna zgrada u funkciji osnovne postala je sastavni dio manje zahtjevne stambene zgrade odnosno dijelom stambene jedinice u suterenu, a kako je i prikazano u etažnom elaboratu. Uvidom u priloženu kopiju katastarskog plana uz ostale zgrade, evidentirane su stambena zgrada i pomoćna zgrada smještena uz sjeverozapadno pročelje osnovne zgrade, što ne odgovara stanju na terenu.

10. Odredbom članka 67. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, dalje: ZV), propisano je da vlasništvo posebnoga dijela može biti uspostavljeno glede dijela suvlasničke nekretnine koji čini samostalnu uporabnu cjelinu, prikladnu za samostalno izvršavanje suvlasnikovih ovlasti, kao što je stan ili druga samostalna prostorija (stavak 1.). Među druge samostalne prostorije spadaju osobito samostalne poslovne prostorije, samostalne garaže ili jasno omeđena mjesta u zgradi namijenjena ostavljanju motornih vozila (stavak 2.). Uz stan odnosno drugu samostalnu prostoriju, vlasništvo posebnoga dijela nekretnine može se protezati i na sporedne dijelove kao što su otvoreni balkoni, terase, podrumske ili tavanske prostorije, kućni vrtovi, mjesta za ostavljanje najviše do dva motorna vozila po pojedinom stanu ili drugoj samostalnoj prostoriji (stavak 3.).

11. Odredbom članka 71. stavak 1. ZV-a, propisano je da će se vlasništvo određenoga posebnoga dijela nekretnine uspostaviti na određenom suvlasničkom dijelu, ako to zahtijeva suvlasnik te nekretnine koji ima barem odgovarajući suvlasnički dio, te ako su ispunjene sve pretpostavke određene zakonom.

12. Odredbom članka 73. stavak 3. ZV-a, propisano je da se vlasništvo posebnog dijela ne može uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela.

13. Dakle, iz svega naprijed navedeno proizlazi da izvedeno stanje nije identično stanju, da katastarski plan i stvarno stanje nisu usklađeni, da pomoćna zgrada više faktično ne postoji kao zasebni objekt. Prema Zakon o gradnji i Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima posebni dijelovi moraju biti određeni u skladu sa zakonito izgrađenim stanjem, etažiranje mora odgovarati građevinskopravnom statusu objekta i nije dopušteno etažirati nešto što je izvedeno protivno rješenju o legalizaciji. U konkretnom slučaju je nadstrešnica pretvorena u zatvoreni prostor, što predstavlja drugačiji zahvat u prostoru, čime je promijenjena namjena i arhitektonska cjelina.

14. Sud ističe da se u postupku izdavanja potvrde o posebnim dijelovima zgrade ne preispituje zakonitost pravomoćnih upravnih akata donesenih u drugim upravnim postupcima. Zakonitost rješenja o izvedenom stanju može se ispitivati isključivo u postupku pokrenutom radi njegove izmjene, ukidanja, poništenja ili oglašavanja ništavim, a ne u drugom, odvojenom upravnom postupku. Stoga su prigovori tužitelja kojima osporava pravilnost i zakonitost postupka legalizacije pravno neodlučni za rješavanje ove upravne stvari.

15. Slijedom navedenog, na temelju cjelokupno provedenog postupka u sporu je utvrđeno da je u upravnom postupku pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje uz pravilnu primjenu materijalnog prava pa je stoga po ocjeni ovog Suda upravno tijelo pravilno postupilo odlučivši kao u pobijanoj odluci, dok prigovori koje je tužitelj iznio u tužbi odnosno u ovom sporu nisu doveli u sumnju zakonitost osporavane odluke, te je stoga na temelju članka 116. stavak 1. ZUS-a tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan.

16. Odluka o troškovima spora temelji se na odredbi članka 147. stavak 1. ZUS- a kojom je propisano da stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.

U Rijeci 2. ožujka 2026.

Sutkinja

Danica Vučinić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude.

DNA:

-opunomoćenici tužiteljice Renati Lukežić Juretić, odvjetnici u Rijeci, J [adresa]

-tuženiku Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike

Hrvatske, Ulica Republike Austrije 20