REPUBLIKA HRVATSKA

Trgovački sud u Zagrebu

Zagreb, Kennedyev trg 11

P-2093/2018

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Zagrebu, po sucu mr. sc. Maji Josipović, u pravnoj stvari tužitelja HRVATSKI ZAVOD ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJE, Zagreb, Margaretska 3, OIB: 02958272670, protiv tuženika PAPIRTRADE M.N. vl. VP, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Marijo Lovrić, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik iz Zagreba, Medulićeva 9, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 03. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika po zaposlenju tužitelja i punomoćnika tuženika, s danom objave 02. ožujka 2026. godine,

p r e s u d i o  j e:

I/ Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju iznos štete glavnici za obvezno zdravstveno osiguranje od 13.604,06 € (102.499,82 kn) u korist računa tužitelja IBAN: [broj bankovnog računa], model HR 64, uz pozivom na broj: 5916-41722-180000290 sa zakonskom zateznom kamatom po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022., od 01.01.2023. do 31.12.2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, od 01. siječnja 2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, u korist računa tužitelja IBAN [broj bankovnog računa], model HR 65, s pozivom na broj 5401-060- 41722-1800290, a koje teku:

- na iznos od 368,23 € (2.774,40 kn) od 22.03.2016. do isplate,

- na iznos od 59,43 € (447,77 kn) od 07.05.2015. do isplate,

- na iznos od 2,36 € (17,80 kn) od 01.10.2015. do isplate,

- na iznos od 5,40 € (40,69 kn) od 01.10.2015. do isplate,

- na iznos od 19,33 € (145,62 kn) od 07.05.2015. do isplate,

- na ìznos od 2,59 € (19,55 kn) od 01.10.2015. do isplate,

- na iznos od 32,12 € (242,15 kn) od 07.05.2015. do isplate,

- na iznos od 22,64 € (170,58 kn) od 07.05.2015. do isplate,

- na iznos od 22,79 € (171,69 kn) od 01.10.2015. do isplate,

- na iznos od 22,79 € (171,69 kn) od 01.10.2015. do isplate,

- na iznos od 18,39 € (138,55 kn) od 04.06.2015. do isplate,

- na iznos od 184,11 € (1.387,20 kn) od 22.03.2016. do isplate,

- na iznos od 17,12 € (128,98 kn) od 04.06.2015. do isplate,

- na iznos od 5,03 € (37,93 kn) od 04.06.2015. do isplate,

- na iznos od 5,03 € (37,93 kn) od 04.06.2015. do isplate,

- na iznos od 9,31 € (70,17 kn) od 09.07.2015. do isplate,

- na iznos od 128,42 € (967,55 kn) od 14.07.2015. do isplate,

- na iznos od 669,98 € (5.048,00 kn) od 22.12.2015. do isplate,

- na iznos od 122,52 € (923,15 kn) od 07.08.2015. do isplate,

- na iznos od 167,40 € (1.261,25 kn) od 08.08.2015. do isplate,

- na iznos od 6,39 € (48,15 kn) od 13.08.2015. do isplate,

- na iznos od 6,39 € (48,15 kn) od 17.11.2015. do isplate,

- na iznos od 191,12 € (1.440,00 kn) od 22.12.2015. do isplate,

- na iznos od 86,93 € (655,00 kn) od 22.01.2016. do isplate,

- na iznos od 2,59 € (19,55 kn) od 27.02.2016. do isplate,

- na iznos od 6,39 € (48,15 kn) od 17.12.2015. do isplate,

- na iznos od 941,77 € (7.095,77 kn) od 22.03.2016. do isplate,

- na iznos od 6,39 € (48,15 kn) od 13.11.2015. do isplate,

- na iznos od 423,46 € (3.190,56 kn) od 22.03.2016. do isplate,

- na iznos od 9,71 € (73,15 kn) od 16.02.2016. do isplate,

- na iznos od 386,64 € (2.913,12 kn) od 21.06.2016. do isplate,

- na iznos od 11,59 € (87,36 kn) od 14.04.2016. do isplate,

- na iznos od 9,71 € (73,15 kn) od 16.02.2016. do isplate,

- na iznos od 154,90 € (1.167,08 kn) od 14.05.2016. do isplate,

- na iznos od 386,64 € (2.913,12 kn) od 21.06.2016. do isplate,

- na iznos od 21,57 € (162,50 kn) od 16.04.2016. do isplate,

- na iznos od 58,40 € (440,00 kn) od 24.03.2016. do isplate,

- na iznos od 423,46 € (3.190,56 kn) od 21.06.2016. do isplate,

- na iznos od 14,31 € (107,80 kn) od 14.05.2016. do isplate,

- na iznos od 12,15 € (91,52 kn) od 14.05.2016. do isplate,

- na iznos od 386,64 € (2.913,12 kn) od 19.10.2016. do isplate,

- na iznos od 5,04 € (37,96 kn) od 15.06.2016. do isplate,

- na iznos od 405,05 € (3.051,84 kn) od 19.10.2016. do isplate,

- na iznos od 19,62 € (147,84 kn) od 11.05.2016. do isplate,

- na iznos od 8,15 € (61,44 kn) od 15.06.2016. do isplate,

- na iznos od 8,15 € (61,44 kn) od 15.06.2016. do isplate,

- na iznos od 5,04 € (37,96 kn) od 15.07.2016. do isplate.

- na iznos od 10,08 € (75,92 kn) od 15.07.2016. do isplate,

- na iznos od 405,05 € (3.051,84 kn) od 19.10.2016. do isplate,

- na iznos od 134,58 € (1.014,00 kn) od 09.07.2016. do isplate,

- na iznos od 252,70 € (1.904,00 kn) od 20.07.2016. do isplate,

- na iznos od 198,55 € (1.496,00 kn) od 20.08.2016. do isplate,

- na iznos od 12,81 € (96,55 kn) od 09.07.2016. do isplate,

- na iznos od 8,15 € (61,44 kn) od 13.08.2016. do isplate,

- na iznos od 7,80 € (56,76 kn) od 13.08.2016. do isplate,

- na iznos od 134,68 € (1.014,75 kn) od 15.09.2016. do isplate,

- na iznos od 386,64 € (2.913,12 kn) od 19.01.2017. do isplate,

- na iznos od 2,97 € (22,41 kn) od 31.12.2016. do isplate,

- na iznos od 16,13 € (121,55 kn) od 15.09.2016. do isplate,

- na iznos od 185,81 € (1.400,00 kn) od 20.08.2016. do isplate,

- na iznos od 155,48 € (1.171,50 kn) od 15.09.2016. do isplate,

- na iznos od 3,45 € (26,00 kn) od 15.09.2016. do isplate,

- na iznos od 423,46 € (3.190,56 kn) od 20.12.2016. do isplate,

- na iznos od 16,13 € (121,55 kn) od 15.09.2016. do isplate,

- na iznos od 5,02 € (37,84 kn) od 14.02.2017. do isplate,

- na iznos od 405,05 € (3.051,84 kn) od 19.01.2017. do isplate,

- na iznos od 16,13 € (121,55 kn) od 14.10.2016. do isplate,

- na iznos od 185,81 € (1.400,00 kn) od 20.10.2016. do isplate,

- na iznos od 167,97 € (1.265,55 kn) od 15.11.2016. do isplate,

- na iznos od 16,13 € (121,55 kn) od 15.11.2016. do isplate,

- na iznos od 6,39 € (48,15 kn) od 06.10.2016. do isplate,

- na iznos od 24,02 € (180,96 kn) od 15.11.2016. do isplate,

- na iznos od 176,80 € (1.332,10 kn) od 15.12.2016. do isplate,

- na iznos od 185,81 € (1.400,00 kn) od 19.11.2016. do isplate,

- na iznos od 386,64 € (2.913,12 kn) od 19.01.2017. do isplate,

- na iznos od 230,14 € (1.734,00 kn) od 19.05.2017. do isplate,

- na iznos od 7,41 € (55,84 kn) od 18.01.2017. do isplate,

- na iznos od 9,66 € (72,82 kn) od 18.01.2017. do isplate,

- na iznos od 9,04 € (68,12 kn) od 18.01.2017. do isplate,

- na iznos od 193,32 € (1.456,56 kn) od 19.05.2017. do isplate,

- na iznos od 27,33 € (205,92 kn) od 15.02.2017. do isplate,

- na iznos od 9,04 € (68,12 kn) od 15.12.2016. do isplate,

- na iznos od 193,32 € (1.456,56 kn) od 19.05.2017. do isplate,

- na iznos od 7,71 € (58,15 kn) od 20.03.2017. do isplate,

- na iznos od 193,32 € (1.456,56 kn) od 20.03.2018. do isplate,

- na iznos od 16,13 € (121,55 kn) od 14.04.2017. do isplate,

- na iznos od 265,98 € (2.004,00 kn) od 20.04.2017. do isplate,

- na iznos od 231,40 € (1.743,50 kn) od 16.05.2017. do isplate,

- na iznos od 193,32 € (1.456,56 kn) od 20.03.2018. do isplate,

- na iznos od 16,13 € (121,55 kn) od 16.05.2017. do isplate,

- na iznos od 290,66 € (2.190,00 kn) od 20.04.2017. do isplate,

- na iznos od 16,13 € (121,55 kn) od 16.05.2017. do isplate,

- na iznos od 170,30 € (1.283,16 kn) od 20.03.2016. do isplate,

- na iznos od 16,08 € (121,16 kn) od 14.10.2017. do isplate,

- na iznos od 232,53 € (1.752,00 kn) od 19.10.2017. do isplate,

- na iznos od 188,55 € (1.420,64 kn) od 15.11.2017. do isplate,

- na iznos od 16,08 € (121,16 kn) od 15.11.2017. do isplate,

- na iznos od 188,55 € (1.420,64 kn) od 15.11.2017. do isplate,

- na iznos od 465,06 € (3.504,00 kn) od 19.10.2017. do isplate,

- na iznos od 16,08 € (121,16 kn) od 15.11.2017. do isplate,

- na iznos od 21,88 € (164,84 kn) od 15.03.2018. do isplate,

- na iznos od 565,40 € (4.260,00 kn) od 21.03.2018. do isplate, iznos štete glavnice za dopunsko zdravstveno osiguranja u iznosu od 349,11 € (2.630,38 kn) uplati u korist računa Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje: IBAN [broj bankovnog računa] model 65, uz poziv na broj: 5959-043-41739-1800290 sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena do 31.12.2022., od 01.01.2023. do 31.12.2023. za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, od 01. siječnja 2024. godine pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište uvećanjem referentne stope (kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja 2024., a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, u korist računa broj:

IBAN [broj bankovnog računa], model HR 65, pozivom na broj: 5959-027-41739- 1800290, a koje teku kako slijedi:

- na iznos od 14,86 € (111,94 kn) od 08.07.2015. do isplate,

- na iznos od 4,83 € (36,40 kn) od 08.07.2015. do isplate,

- na iznos od 8,03 € (60,54 kn) od 08.07.2015. do isplate,

- na iznos od 5,66 € (42,65 kn) od 08.07.2015. do isplate,

- na iznos od 4,60 € (34,64 kn) od 29.07.2015. do isplate,

- na iznos od 4,28 € (32,25 kn) od 05.08.2015. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 05.08.2015. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 05.08.2015. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 27.08.2015. do isplate,

- na iznos od 33,18 € (250,00 kn) od 25.09.2015. do isplate,

- na iznos od 33,18 € (250,00 kn) od 25.09.2015. do isplate,

- na iznos od 49,77 € (375,00 kn) od 25.09.2015. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 25.09.2015. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 20.11.2015. do isplate,

- na iznos od 66,36 € (500,00 kn) od 20.01.2016. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 18.12.2015. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 20.01.2016. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 12.01.2016. do isplate,

- na iznos od 6,64 € (50,00 kn) od 20.04.2016. do isplate,

- na iznos od 33,18 € (250,00 kn) od 20.04.2016. do isplate,

- na iznos od 4,90 € (36,96 kn) od 30.06.2016. do isplate,

- na iznos od 46,45 € (350,00 kn) od 26.08.2016. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 26.08.2016. do isplate,

- na iznos od 3,32 € (25,00 kn) od 25.11.2016. do isplate,

a sve to u roku od 8 dana.

II/ Nalaže se tuženik naknaditi tužitelju u roku od 15 dana trošak ove parnice u iznosu od 1.347,24 €.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je osiguranik tužitelja LP zadobio dana 04.05.2015. tjelesne ozljede koje su priznate kao ozljede na radu, a koje su se dogodile prilikom rukovanja viličarom kada je isti u ler gasu krenuo unazad i prešao ozlijeđenom preko obje noge. Navodi kako je do ozljede došlo zbog propusta tuženika u primjeni mjera zaštite na radu, jer poslodavac nije mogao predočiti dokumentaciju kojom bi dokazao da je radnik osposobljen za rad na siguran način za poslove viličara, pa je poslodavac radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način dopustio da radi bez nadzora osposobljenog radnika. Poslodavac također nije mogao predočiti dokaze da je radnik u vrijeme ozljeđivanja bio zdravstveno sposoban za poslove viličariste odnosno dopustio je obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete zdravstvene sposobnosti propisane čl. 3. to. 2. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84)i to posebno na okolnost zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti propisano istim pravilnikom u popisu poslova s posebnim uvjetima rada, uvjetima koje moraju ispunjavati radnici i rokovima za ponovnu provjeru sposobnosti radnika. Nadalje, ističe da su svi propusti ustanovljeni i potvrđeni Zapisnikom o inspekcijskom nadzoru, Ministarstva rada i mirovinskom sustava, Inspektorata rada, Područni ured Zagreb od 25.09.2015. Tužitelj je platio zdravstvenim ustanovama na ime troškova liječenja i naknade plaće za vrijeme bolovanja za osiguranika LP iznos od ukupno 105.130,20 kn. Tuženik u mirnom postupku nije naknadio štetu pa ovdje tužitelj potražuje naknadu iste štete sukladno odredbama čl. 136. i čl. 139. st. 1. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Narodne novine 80/13, 137/13, dalje u tekstu: ZOZO).

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu istaknuo prigovor aktivne legitimacije, prigovor promašene pasivne legitimacije, osporio osnov i visinu te istaknuo prigovor zastare. Osporio je da se radi o ozljedi na radu te je osporio uzročno posljedičnu vezu između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda. Nadalje, navodi kako nisu ostvarene zakonske pretpostavke utvrđene odredbom čl. 139. st. 1. ZOZO-a te ukazuje kako je radnik tuženika LP bio stručno osposobljen za rukovanje viličarom po ovlaštenoj stručnoj ustanovi Otvoreno učilište Zagreb i to u veljači 1994. godine, a što je razvidno iz Uvjerenja ovlaštene ustanove Zaštita Atest d.o.o. Zagreb od 23.10.2013. kao i evidencijskog kartona radnika LP, a također je naveo kako je isti radnik bio zdravstveno sposoban. Isto tako navodi kako je radnik LP odgovoran za spornu ozljedu jer da isti nije postupao sukladno pravilima struke i pravilima zaštite na radu kod radnji kretanja i pri radu i rukovanju strojem. Dakle, iako je isti bio osposobljen za poslove rukovatelja viličarom isti nije primijenio znanje i vještine koje je stekao. Do ozljeđivanja je došlo isključivo radnjom radnik LP koji nije aktivirao ručnu kočnicu pa je uslijed navedenog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac oslobođen odgovornosti za prouzročenu štetu. Nadalje, navodi da radnik LP za izvršavanje navedenog posla nije imao ni usmeni ni pismeno nalog tuženika već je upravljao viličarom po vlastitom htjenju/volji/nahođenju. Također navodi da tužitelj nije dostavio dokaz da je ozljeda radnika LP od strane tužitelja kvalificirana kao ozljeda na radu, a sve sukladno čl. 12. st. 1. toč. 2. Pravilnika o ovlastima i načinu rada ovlaštenih doktora i liječničkih povjerenstava HZZO (Narodne novine 8/15, 17/15, 41/15, 107/17, 34/18). Slijedom svega navedenog smatra da je radnik LP dužan naknaditi štetu, a ne tuženik. U odnosu na prigovor zastare smatra kako se treba primijeniti zastarni rok od 3 godine.

3. Tužitelj se u daljnjem tijeku očitovao navodeći kako se primjenjuje zastarni rok od 5 godina od isplate troškova liječenja. Nadalje, osporio je navode tuženika te naveo kako je tuženik sada ospori prijavu ozljede na radu, a iz nje je crpio ranije koristi od tužitelja, da je u spis dostavio uvjerenje o osposobljenosti koje se ne odnosi na posao koji je prilikom ozljede obavljao osiguranik tužitelja te da su tuženikovi propusti kao poslodavca utvrđeni u inspekcijskom nadzoru.

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u dokaze koji prileže spisu i to očitovanje na zahtjev za naknadu štete (list 4-10 spisa), uvjerenje o osposobljenosti za rad na siguran način (list 11, 492 spisa), evidencijski karton (list 12 , 493 spisa), zapisnik o provjeri osposobljenosti (list 13-14 spisa), Uvjerenje (list 15, 496 spisa), zapisnik o obavljenom ispitivanju stroja za rad s povećanim opasnostima (list 16-17 spisa), zapisnike o inspekcijskom nadzoru (list 18-19, 22-23, 497-498 spisa), Zapisnike o izjavi povodom ozljede na radu radnika (list 20-21, 73-76, 78, 499-500 spisa), zahtjeva za naknadu štete s povratnicom (24-28 spisa), dopise (list 29-31, 54, 72, 85-94, 103-105, 123-124, 125- 126 spisa), medicinsku dokumentaciju (list 32-53, 77, 95-101, 106-122 spisa), izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad (list 55-71 spisa), prijavu o ozljedi na radu (list 79-84, 519-522 spisa), nalaz (list 127 spisa), izvode stavak, troškove liječenja, preglede realiziranih recepata, izvješća o bolovanju, putni/pogrebni troškovi (list 128- 476 spisa), zapisnik o provjeri osposobljenosti (list 494 -495 spisa), dopis (list 501 spisa), nalaz i mišljenje (list 502-505 spisa),presliku knjižice (list 511-512 spisa), ispis iz sustava (list 523-524 spisa), sudska praksa (list 529-599, 611-637, 736-741 spisa), kaznenu prijavu (list 684-686 spisa), nalaz i mišljenje vještaka JP (list 730- 734 spisa), saslušao je svjedoke LP (list 526-527 spisa), AP (list 563-564 spisa), ĐP (list 715-716 spisa), kao i stranke i to tužitelja VP (list 526 spisa) te je proveo vještačenje po vještaku zaštite na radu Ivan Ožanić, dipl. ing. znr (list 575-580, 591, 598-599,608-609 spisa) kao i medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku prim. dr. sc. Marija Bubaš, dr. med. spec. medicine rada i sporta (list 662-671, 707-709 spisa).

5. Na ročištu za glavnu raspravu 17. prosinca 2019. tužitelj je odustao od dokaznog prijedloga saslušanja ŽP (list 564).

6. Sud je odbio dokazni prijedlog saslušanja svjedoka IP na okolnost stručne osposobljenosti osiguranika tužitelja, obzirom da se isto može utvrditi iz priložene dokumentacije u spisu. Također je odbio dokazni prijedlog saslušanja liječničkog povjerenstva tužitelj, obzirom da postoji njihov nalaz i mišljenje u spisu pa bi njihovim saslušanjem došlo do nepotrebno odugovlačenja postupka i nepotrebnog povećanja troškova.

7. Sud je odbio dokazni prijedlog tuženika da se sasluša svjedok JP radi davanja usmenog nalaza i mišljenja, obzirom da isti vještak u ovom predmetu nije provodio vještačenje niti je određeno njegovo vještačenje u spisu pa stoga ne može ni iznositi usmeno nalaz i mišljenje. Također je odbio dokazni prijedlog da se provodi nadvještačenje kako bi se uskladili nalazi i mišljenja vještaka JP i vještakinje Marije Bubaš iz razloga što vještak JP u ovom predmetu nije vještačio, već ga je tuženik sam izvan postupa angažirao da izradi nalaz i mišljenje po njegovom nalogu.

8. Naime, značaj sudskog vještačkog nalaza i mišljenja u parnici ima samo nalaz i mišljenje vještaka kojeg je u tom svojstvu odredio sud u konkretnoj parnici. To znači da nalaz i mišljenje vještaka koji nije izrađen po nalogu suda, nema dokaznu snagu vještačkog nalaza. Međutim, taj nalaz i mišljenje sudskog vještaka predstavlja privatnu ispravu, a time, dakle, i valjano dokazno sredstvo, stoga je ovaj sud navedenu ispravu vještaka JP vrednovao i ocijenio u sklopu svih ostalih provedenih dokaza. Prema tome, kako sud u ovoj parnici nije provodio vještačenje po vještaku JP, sud nije sukladno čl. 260. st. 1. ZPP-a određivao saslušanje vještaka niti je bilo potrebno određivati novo vještačenje kako bi se njegov nalaz uskladio s nalazom i mišljenjem vještakinje Marija Bubaš (slično i VTS RH Pž-3736/2024).

9. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, kako svaki dokaz zasebno tako i sve dokaze zajedno, a na osnovi odredbe čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, dalje: ZPP), ovaj sud došao je do uvjerenja da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. U ovoj pravnoj stvari tužitelj potražuje naknadu štete koja mu je nastala isplatom troškova liječenja i bolovanja njegovom osiguraniku LP ozlijeđenom dana 04.05.2015. kojem je viličar prešao preko stopala.

11. Između stranka je sporna aktivna i pasivna legitimacija, osnov i visinu te je li nastupila zastara. Nadalje, sporno je da se radi o ozljedi na radu, da postoji uzročno posljedična veza između štetnog događaja i zadobivenih ozljeda kao i odgovornost tuženika kao poslodavca za nastanak štetnog događaja.

12. Odredba članak 136. ZOZO-a propisuje kako je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe, a za štetu koju je Zavodu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka počinio radnik na radu ili u svezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba – poslodavac. Nadalje, Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zahtijevati naknadu štete i neposredno od radnika ako je šteta prouzročena namjerno ili grubom nepažnjom, a kada Zavod zahtijeva naknadu štete od pravne osobe, odnosno fizičke osobe te od radnika oni odgovaraju za štetu solidarno.

13. Odredba čl. 139. ZOZO-a propisuje kako je Zavod obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana.

14. Odredba čl. 36. Zakona o zaštiti na radu (Narodne novine br. 71/14, 118/14, 154/14; dalje u tekstu ZZR-a) propisuje kako poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom za te poslove.

15. Odredba čl. 41. ZZR-a propisuje kako je poslodavac obvezan osigurati da sredstva rada i osobna zaštitna oprema u uporabi budu u svakom trenutku sigurni, održavani, prilagođeni za rad i u ispravnom stanju te da se koriste u skladu s pravilima zaštite na radu, tehničkim propisima i uputama proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožavaju radnike.

16. Odredba čl. 3. toč. 2. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84, 71/14) propisuje kako su poslovi s posebnim uvjetima rada između ostalog i rukovanje i upravljanje samohodnim strojevima na mehanizirani pogon (kombajni, grejderi, utovarivači, bageri, buldožeri, strojevi za sabijanje tla i dr., dok čl. 2. propisuje kako se poslovi s posebnim uvjetima rada prema ovom pravilniku su oni koje, radi sprečavanja štetnog utjecaja rada na život i zdravlje radnika (povrede, profesionalna i druga oboljenja), mogu obavljati samo osobe koje osim općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju još i posebne uvjete u pogledu: dobi života; spola; stručnih sposobnosti; zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja; psihofizioloških i psihičkih sposobnosti.

17. Iz Prijave o ozljedi na radu razvidno je kako je LP ozlijeđeni 04.05.2015. između 15,00 i 15,59 sati kada je oštećenom ispred skladišnog prostora prilikom utovara kartonskog otpada u kontejner sa viličarom, viličar pregazio stopalo na jednoj nozi i prste na drugoj nozi. Nadalje, navedeno je kako je LP sišao s viličara da bi ga pomaknuo unazad nakon čega mu je kotač viličara prešao preko stopala jedne noge i pristiju druge noge. Navedenu prijavu je potpisao tužitelj.

18. Iz Zapisnika o inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada od 21.05.2015. utvrđeno je da je izvršen očevid kod tužitelja, da se ozljeda dogodila na pristupnom putu do proizvodne hale, da nije bilo neposrednih očevidaca događaja već je po izjavi tužitelja se ozljeda dogodila na način da je ozlijeđeni radeći sam u želji da pomakne viličar stojeći kraj njega, izvana, pritisnuo prekidač za hod unazad te je viličar nakon pritiska u neutralnom hodu (ler gas) prešao radniku preko obje noge i ozlijedio ga. Radnik je sam ušao u pogon, sjeo i zatražio pomoć. Viličar se nalazio neposredno nakon događaja parkiran okomito na prilazni put, paralelno s ulaznim vratima pogona, okrenut vilicama na desno gledajući sa ceste. Utvrđeno je da nije poznato s koje strane viličara je radnik stajao kada se dogodila nezgoda. Nadalje, utvrđeno je kako se radilo o plinskom motornom viličaru proizvođača Jungheinrich, tip TFG 316 DZ48, serijskog broja FN340732, da se mjenjač i komande za hod naprijed/nazad nalaze desno od upravljača i da predmetni viličar ispunjava sve zahtjeve utvrđene pravilima zaštite na radu, što potvrđuju i Uvjerenje broj U-201504-30-18-1 (list 15, 496) ako i Zapisnik o obavljenom ispitivanju stroja za rad s povećanim opasnostima (list 16-17).

19. Iz Uvjerenja o osposobljenosti za rad na siguran način razvidno je da je **.**.2013. LP osposobljen za samostalan rad na siguran način na radnom mjestu vozača, što potvrđuje i evidencijski karton LP kao i Zapisnik o provjeri osposobljenosti.

20. Iz knjižica (list 511-512) razvidno je da je oštećeni LP **.**.1994. položio ispit za rukovaoca Diesel i električnog viličara.

21. Iz izjave LP od 25.05.2015. razvidno je da je isti dao izjavu inspektoru rada DP te da je naveo kako je ozljede zadobio 04.05.2015. oko 15,35, da je oko 15,20 dovezao kamion s praznim kontejnerom za papirni otpad, da je viličarom podigao 3 kutije s papirom na paleti i kod četvrte kutije je prilikom izlaska iz viličara s lijeve strane s lijevom nogom na stepenici viličara koja mu se poskliznula i u tom trenutku se on slučajno uhvatio za gumb na automatskom mjenjaču za hod unazad koji je desno od upravljača viličar. Viličar je u ler gasu krenuo unazad i prešao mu preko obje noge, prvo lijeve pa onda desne. Naveo je da je posao organiziran na način da radnici u pogonu pripreme otpadni papir u velike kutije na palete, a da on dolazi s kamionom i viličarom, digne kutije do visine kontejnera na kamionu, nakon čega ostavlja upaljen viličar, u leru, izlazi iz viličara i sa zemlje isprazni kutiju koja se nalazi na vilicama na način da je prvo okrene na vilicama prema kontejneru i nakon toga kutiju gurne u kontejner. Vilice su u vrijeme te operacije podignute oko 1,5 m od zemlje, a da sama težina kutije s otpadnim papirom je oko 50-100 kg. Takav posao obavlja tjedno nekoliko puta. Inače radi kao vozač i dostavljač. Vozi kamion i kombi i skuplja otpadni papir. Na sebi je u vrijeme događaja imao radno odijelo i radne cipele koje mu je osigurao poslodavac.

22. Iz izjave tužitelj od 21.05.2015. je razvidno kako isti nije bio prisutan na mjestu događaja u vrijeme štetnog događaja, da sve informacije o štetnom događaj ima od oštećenog radnika i da je na mjesto događaja došao nekoliko minuta kasnije.

23. Iz Zapisnik o inspekcijskom nadzoru Inspektorata rada od 25.09.2015. utvrđeno je kako je LP osposobljen za rad na siguran način u skladu s propisima za poslove vozača, no da poslodavac nije mogao predočiti dokumentaciju kom bi dokazao da je radnik osposobljen za rad na siguran način za poslove viličariste te se zaključuje da u vrijeme ozljeđivanja radnik nije osposobljen za rad na siguran način za poslove viličariste koje je obavljao. Poslodavac je radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način dopustio rad bez nadzora osposobljenog radnika. Također je utvrđeno kako je radnik u vrijeme ozljeđivanja radio poslove viličariste, a koji su poslovi s posebnim uvjetima rada te da poslodavac nije mogao predočiti dokaze da je radnik u vrijeme ozljeđivanja bio zdravstveno sposoban za poslove viličariste, odnosno dopustio obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada radniku koji ne ispunjava uvjete zdravstvene sposobnosti propisane Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada (čl. 3. toč. 2. Pravilnika). Također je utvrđeno kako je kod LP došlo do ozljeda i to compresio digitourum I-V pedis din., fractura processus unguicularis hallucis pedis sin., fractura phalangis mediae digiti II pedis sin., excoriatio hallucis pedis sin., compressio pedis dex., vulnus laceratum hallucis pedis dex., fractura subcapitis OMT II pedis dex. Excoratio pedis dex. Također je utvrđeno kako je ozlijeđeni u vrijeme ozljeđivanja imao radno odijelo i radne cipele koje mu je osigurao poslodavac. Neposredni rukovodilac (VP) ozlijeđenom LP u vrijeme kada se dogodila ozljeda nije neposredno nazočio događaju. U vrijeme štetnog događaja LP je viličarom podigao 3 kutije s papirom na paleti i kod četvrte kutije je prilikom izlaska iz viličara s lijeve strane, s lijevom nogom na stepenici viličara koja mu se poskliznula i u tom trenutku je ozlijeđeni slučajno uhvatio za gumb na automatskom mjenjaču za hod unazad koji je desno od upravljača viličara. Viličar je u ler gasu krenuo unazad i prešao ozlijeđenom preko obje noge, prvo lijeva pa onda desna. Tijekom inspekcijskog nadzor utvrđeni su propusti vezani za zaštitu na radu i to za osposobljavanje za rad na siguran način kao i za poslove s posebnim uvjetima rada.

24. Iz dopisa tuženika upućenog tužitelju (a kojeg je tužitelj zaprimio 21.07.2015.) razvidno je kako je isti naveo da osiguranik nije ispravno postupao i u skladu s pravilima struke pri obavljanju radne aktivnosti uslijed koje je došlo do ozljede, da je osiguranik osposobljen za rad na siguran način i za rad na viličaru za koji posjeduje dozvolu i da radna operacija koju je osiguranik izvodio, se izvodi na način da se mora cijelo vrijeme biti na radnom stroju (viličaru), a on je izvodio operaciju da je sišao s viličara i pokušao pomaknuti viličar unazad, a stajao je pored njega tako da nije postupao s dužnom pažnjom. Napomenuo je kako tuženik ima novi viličar koji ima komande za naprijed, nazad i ler na jednoj ručici s desne strane viličara (joystick).

25. Iz nalaza i mišljenja Liječničkog povjerenstva razvidno je da je isti temeljem prijave ozljede na radu od 22.05.2015., inspekcijskog zapisnika o očevidu od 25.09.2015., Izjave LP, i VP, povijest bolesti od 04.05.2015. i RTG nalaza od 04.05.2015. utvrđeno kako je kod oštećenog LP došlo do fractura processus unguicularis hallucis pedis sin. (S.92.4), fractura phalangis mediae digiti II pedis sin. (S.92.5), fractura subcapitis OMT II pedis dex. (S92.3) i compressio digitourum I-V pedis sin. (S.90.3) te da su te ozljede u uzročno-posljedičnoj vezi s opisanim načinom nastanka ozljede i da se te ozljede priznaju kao ozljede na radu.

26. U odnosu na ovaj predmet valja istaknuti sljedeće kako sustav obveznog zdravstvenog osiguranja zaštite zdravlja na radu u vrijeme kad se dogodila nezgoda i kad je nastala šteta čija naknada je predmet tužbenog zahtjeva u ovom postupku, bio je reguliran Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju („Narodne novine“ broj 80/13, 137/13; dalje u tekstu: ZOZO), koji u čl. 136. propisuje kako je tužitelj obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od osobe koja je prouzročila bolest, ozljedu ili smrt osigurane osobe, a da za štetu koju je Zavodu (tužitelju) u ranije navedenim slučajevima počinio radnik na radu ili u vezi s radom odgovara pravna ili fizička osoba - poslodavac. Zavod je obvezan u slučajevima iz stavka 2. ovoga članka zahtijevati naknadu štete i neposredno od radnika ako je šteta prouzročena namjerno ili grubom nepažnjom. Kada Zavod zahtijeva naknadu štete od pravne osobe, odnosno fizičke osobe te od radnika oni odgovaraju za štetu solidarno.

27. Nadalje, čl. 139. st. 1. ZOZO-a propisuje kako je tužitelj obvezan zahtijevati naknadu prouzročene štete od pravne ili fizičke osobe ako su bolest, povreda ili smrt osigurane osobe nastale zbog toga što nisu provedene mjere zaštite na radu ili druge mjere za zaštitu građana.

28. Iz iskaza svjedoka LP sud je utvrdio kako je tog dana došao u firmu oko 15,40 sati sa kamionom te da mu je gazda g. VP rekao kako mora istovariti otpad u kontejner. Predmetni otpad već se nalazio u firmi na paletama. Izašao je iz kamiona, došao do viljuškara te s viljuškarom krenuo prema kontejneru, potom da je nakon što je viljuškarom otpad podignuo isti spustio u kontejner morao sići sa viljuškara te je to napravio prije nezgode na isti način već 3 puta, no ovaj put se poskliznuo te rukom slučajno dodirnu upravljač te mu je viljuškar prešao preko nogu. Tog dana nije bilo kiše niti je teren bio sklizak te je na sebi imao radno odijelo i tenisice te kako je bio osposobljen za rad samo za viljuškar elektro i dizel, a ne i ovaj automatski. Također je naveo kako je svake dvije godine da bi mogao upravljati viljuškarom trebao obaviti prethodno zdravstveni pregled što mu tuženik nije omogućavao. On nije bio osposobljen za rad na predmetnom viličaru. Koliko je njemu poznato nitko osim njega nije bio osposobljen za rad na viličaru, ali kako ni on nije bi osposobljen za rad na predmetnom viličaru koji tuženik nabavio otprilike 2 mjeseca prije nezgode. Prije same nezgode identičnu vrstu posla obavljao je na tom novom viljuškaru za kojeg nije bio osposobljen. Inače je znalo biti prisutnih ostalih radnika dok je on obavljao taj posao, a isti posao je ponekad znao obavljati i sam vlasnik tuženika. Prilikom silaska sa viljuškara u trenutku kad se dogodila predmetna nezgoda lijeva noga je bila na stepenici viljuškara, a s desnom rukom se pridržao za upravljač da bi spriječio pad koji je pokrenuo viličar te navodi kako mu je lijeva noga, stopalo bilo okrenuto prema viličaru te kako je izlazio na lijevu stranu. Navodi kako je ključ za pokretanje viličara bio u viličaru, odnosno kako je viličar radio dok je on silazio s istog, a što mu je bilo potrebno da bi uopće mogao izvršiti posao na način da prebaci teret sa viličara u kontejner. Prije poskliznuća desna noga mu je bila na zemlji pored viličara te mu je viličar prvo zahvatio desnu nogu. Poskliznuo se na lijevu nogu. Prije poskliznuća desna ruka mu bila slobodna, a lijeva ruka na volanu. Dok je silazio sa viličara nije podignuo ručnu kočnicu kojom bi zakočio viličar jer je još kasnije trebao istim upravljati. Iz viličara je izlazio natraške sa lijevom nogom na stepenici viličara te mu se poskliznula desna noga te viličar prešao preko desne noge. Od predmetne nezgode liječio se 2 godine, a i još uvijek zbog jakih bolova u desnom stopalu dva puta na godinu mora koristiti terapije.

29. Iz iskaza AP proizlazi kako je isti zaposlen kod tuženika otprilike 10 godina na radnom mjestu strojara, da je bio na radnom mjestu u trenutku kad se dogodila predmetna nezgoda, bio je u radioni kad je začuo jauk izvana te je izašao van i ugledao ozlijeđenog LP. Kad je pristigao on je bio u uspravnom položaju nagnut na palete te mu je rekao "pregazio sam si noge", kad sam ga upitao kako se to dogodilo rekao je kako je stisnuo ručicu (za pokretanje viličara) te je viličar krenuo unaprijed i pregazio si je noge. Nakon toga pružio mu je određenu pomoć te su nazvali gazdu koji tada nije bio u radioni već je pristigao za otprilike 10-tak minuta. Kad se dogodila nezgoda u radioni je bila majka vlasnika kao i još jedan djelatnik, ali oni su pristigli nešto kasnije. Predmetnim viličarom uobičajeno upravlja upravo LP koji je imao dozvole za to, a radilo se o viličaru novije generacije. Ozlijeđeni nije ništa osobito doslovce pokazivao na koji način bi se ozlijedio već je rekao da je pomaknuo tu ručicu te da si je pregazio noge. Ozlijeđeni nije tom prigodom rekao da bi se poskliznuo te koliko je njemu poznato LP tog dana nije nitko naredio da izvrši posao premještanja paleta koristeći viličar. Ne sjeća se je li oštećeni nosio na sebi primjerenu obuću i odjeću, odnosno zaštitne cipele.

30. U svojem iskazu ĐP je navela kako samu nesreću nije vidjela već je o njoj čula od LP. Nakon nesreće LP joj je rekao da si je pregazio noge s viljuškarom. Ona pretpostavlja da je on zaboravio pomaknuti noge između kotača kad je viljuškar krenuo. Nakon tog događaja kad je LP bio na fizikalnim terapijama vidjela ga je iz auta i on je tada lijepo hodao, no kada ju je ugledao postao je malo šepav.

31. Iz iskaza tužitelja VP sud je utvrdio da mu je sam ozlijeđeni nekakvih 5 minuta nakon nezgode osobno ispričao o nesreći, a isto je ispričao i njegovom djelatniku AP i njegovoj majci ĐP. Ozlijeđeni je o predmetom događaju tijekom postupka pred dugim tijelima u više navrata mijenjao iskaz te je iskazivao da je ovdje tuženik bio prisutan za vrijeme štetnog događaja te mu i naredio na koji način da upotrijebi viličar što nije točno jer tuženik nije uopće u trenutku nezgode bio prisutan na licu mjesta. Ozlijeđeni je prije nezgode bio zaposlen kod tuženika 4 godine na radnom mjestu vozača kamiona za što je imao vozačku dozvolu kao i dozvolu za korištenje viličara. Ozlijeđeni je viličar koristio ranije, a konkretan viličar bio je nabavljen oko mjesec dana prije nezgode te su na istom obavljeni atesti po ovlaštenim organima. Ozlijeđeni je bio osposobljen za rad na siguran način te kako je vršio rad bez nadzora obzirom da za korištenje viličarom nije bio potreban nadzor. Istaknuo je kako mu je sam ozlijeđeni naveo da mu se žurilo da što prije obavi predmetni posao, da je izašao iz kamiona popeo se na viličar, sa viličarom pristigao do kontejnera te se nije opet popeo na viličar da bi upravljao sa istim prilikom ispuštanja otpada, već se stojeći nagnuo na viličar te je namjerno pritisnuo upravljač prema naprijed da bio odmaknuo viličar od kamiona, a sve da bi ponovno mogao dići kontejner na kamion te je tom prilikom prešao preko nogu. Također je istaknuo kako je standardna praksa kad se silazi s viličara da se isti zakoči ručnom kočnicom te se izvadi ključ što isti nije napravio. Osiguranik tužitelja je bio osposobljen za rad na siguran način za vozača općenito, da kod tuženika za obavljanje rada kakav je obavio ozlijeđeni nije postojao nadzorni organ obzirom se radi o malom obrtu te kako je ozlijeđeni na sasvim suprotan načini od uobičajenog izvršio predmetni posao, stao na mjesto koje za to nije bilo predviđeno (sredina kolnika) te je posao obavio na neuobičajen način, a sve kako bi što prije završio sa svojim obavezama tog radnog dana. Također je naveo kako uopće taj dan ozlijeđeni nije bio dužan prebaciti otpad u kontejner sa viličarom te ga na to tog dana nitko nije obvezao.

32. Valja napomenuti da nitko od svjedoka osim LP nije bio prisutan prilikom nastanka štetnog događaja, što su jasno naveli u svojem iskazu AP i ĐP, kao i tuženik i isti znaju jedino ono što im je oštećeni LP rekao nakon štetnog događaja. AP i ĐP oboje navode kako im je oštećeni LP rekao da si je pregazio noge s viličarem. AP navodi kako mu je LP rekao da je pomaknu ručicu i da si je onda pregazio noge. Također je naveo da LP tada nije posebno pokazivao na koji način je ozlijeđen te da nije govorio da se poskliznuo. Sud je prihvatio u tom dijelu iskaze svjedoka jer su isti suglasni. Sama činjenica što oštećeni LP nije odmah neposredno po ozljeđivanju rekao kolegama da se poskliznuo te da se pokušao zadržati rukom pri čemu je pokrenuo viličara odnosno što nije pokazao neposredno nakon ozljeđivanja kako se ozlijedio ne dovodi u sumnju da se oštećeni ozlijedio na radnom mjestu te da je došlo do ozlijede na radu. Nadalje valja napomenuti da je sasvim životno da netko tko je ozlijeđen na način da mu je prešao viličar preko nogu, ne objašnjava u detalje način na koji je ozlijeđen odmah po ozljeđivanju zbog bolova i zabrinutosti za svoje zdravlje. Ovdje valja napomenuti da tuženik spori kako se ovdje radi ozljedi na radu te također navodi da iz nalaza i mišljenja liječničkog povjerenstva (list 127) je razvidno kako su ga potpisala 2 liječnika, a ne 3 liječnika. Vezano za navedeno ovaj valja navesti kako upravo iz iskaza svih saslušanih svjedoka kao i tuženik proizlazi da se LP ozlijedi za vrijeme radnog vremena dok je izvršavao radne zadatke, a također je i sam tuženik ispunio prijavu ozljede na radu upravo povodom predmetnog štetnog događaja te je sam naveo kako se radi o ozljedi na radu. Iz provedenih dokaza u spisu nije utvrđeno da bi se oštećenik ozlijedio negdje drugdje, stoga sama činjenica što nalaz i mišljenje Liječničkog povjerenstva nisu potpisala 3 liječnika nije od značaja jer iz iskaza svjedoka i tuženika, prijave ozljede na radu kao i inspekcijskog zapisnika o očevidu proizlazi da je oštećenik u štetnom događaju zadobio upravo ozljede na radu.

33. Nadalje, također valja navesti kako je svjedok LP naveo kako je on od gazde odnosno VP dobio nalog da mora istovariti otpad u kontejner, a što je tuženik u svojem iskazu osporio. Prema ocjeni ovog suda nije životno i logično da bi radnik pred kraj vremena sam od sebe išao istovarivati otpad pa je sud u tom dijelu prihvatio iskaz svjedoka LP kao vjerodostojan, dok nije prihvatio iskaz VP u dijelu gdje navodi da mu nije dao nalog jer da on nije bio tamo prisutan, obzirom da sama prisutnost nije nužna kako bi se nekom dao nalog da se nešto napravi. Također nije životno zašto bi LP samoinicijativno išao istovarivati otpad ukoliko to nije bio dužan učiniti te ga na to tog dana nitko nije obvezao.

34. Nadalje, valja navesti kako oštećeni LP u svojem iskazu navodi kako mu je prilikom silaska s viljuškara lijeva noga bila na stepenici viljuškara, a da je desna noga bila na zemlji prije poskliznuća lijeve noge te da se s desnom rukom pridržao za upravljač da bi spriječio pad koji je pokrenuo viličar pa mu je viličar prvo zahvatio desnu nogu. Također je naveo kako je ključ za pokretanje viličara bio u viličaru, odnosno kako je viličar radio dok je on silazio s istog, a da on nije podignuo ručnu kočnicu. Također je naveo da je iz viličara izlazio natraške s lijevom nogom na stepenici viličara te mu se poskliznula desna noga, a da mu je prije poskliznuća desna ruka bila slobodna, a lijeva ruka na volanu. U tom dijelu iskaz svjedoka je u suprotnosti s izjavom koju je svjedok dao inspektoru rada gdje je naveo da mu je viličar prešao prvo preko lijeve, a potom preko desne noge, kao i u dijelu gdje je naveo da se poskliznuo na lijevu nogu. Dakle, svjedok je u svojem iskazu pred sudom na zapisnik naveo da se poskliznuo na lijevu nogu, da bi kasnije naveo da se poskliznuo na desnu nogu. Sud nije prihvatio kao vjerodostojan dio iskaza u kojem navodi da se poskliznuo na desnu nogu, obzirom da je u tom dijelu iskazu suprotan onom što je svjedok rekao ranije pred sudom kao i samom inspektoru rada po nastanku štetnog događaj. Također nelogično je da se svjedok poskliznuo na desnu nogu ukoliko je isti s desnom nogom stajao na zemlji, a sa lijevoj na uskoj stepenici već je logično i životno da se poskliznuo s lijevom nogom, a kako je to ranije rekao i u svojem iskazu na sudu i inspektoru rada.

35. Uvidom u kaznenu prijavu razvidno je da je tuženik podnio kaznenu prijavu protiv svjedoka LP zbog davanje lažnog iskaza upravo zbog navođenja da se poskliznuo na desnu nogu, a ne lijevu nogu.

36. U svojem iskazu tuženik je naveo kako mu je svjedok rekao da se žurio i da je izašao iz kamiona, popeo se na viličar i sa viličarom pristigao do kontejnera te se nije opet popeo na viličar da bi upravljao sa istim prilikom ispuštanja otpada, već da se stojeći nagnuo na viličar te je namjerno pritisnuo upravljač prema naprijed da bio odmaknuo viličar od kamiona, a sve da bi ponovno mogao dići kontejner na kamion te da mu je tom prilikom prešao preko nogu viličar. Dakle, iz navedenog iskaza ne proizlazi da bi se oštećenik poskliznuo već da je namjerno pokrenuo viličar dok je stajao pored njega, a kako bi ga odmaknuo od kamiona. U tom dijelu iskaz tuženik je u suprotnosti s iskazom oštećenog LP. Ovdje valja napomenuti da ukoliko se uzme o obzir nalaz i mišljenje vještaka JP, da tako nešto ne bi bilo moguće zbog senzora sjedala koji nije omogućavao bilo kakvo pokretanja radnog stroja bez obzira na pritiskanje prekidača ili papučice gasa ukoliko na njemu netko ne sjedi. Naime, tužitelj je u spis dostavio nalaz i mišljenje vještaka JP koje je tuženik angažirao izvan ročišta po vlastitom nahođenju. U istom vještak JP navodi kako predmetni radni stroj ima upravljač ispred sjedala vozača koje je opremljeno senzorom pritiska, s lijeve strane upravljača na prednjoj konzoli nalazi se ručna kočnica dok se desno od sjedala nalaze tri ručice za upravljanje vilicama s time da se na gornjem dijelu ručice najbliže sjedalu nalazi prekidač za vožnju koji ima tri položaja i to: naprijed, neutral i natrag. Na podu se lijevo i u sredini nalaze povezane papučice kočnice dok se desno nalazi papučica gasa. Na lijevom bočnom dijelu nalazi se stepenica za ulazak i izlazak rukovatelja radnog stroja dok se na prednjem lijevom stupu okvira kabine nalazi rukohvat za ulazak i izlazak rukovatelja radnog stroja. Na lijevoj bočnoj strani predmetnog radnog stroja nalazi se sljedeća naljepnica s nazivom Uputa za siguran rad na viličaru, a koja je prema svom izgledu neko duže vrijeme na navedenom mjestu. Ovdje valja napomenuti kako je vještak JP pregledao predmetni viličar dana 26.01.2026., dakle čak preko 10 godina nakon štetnog događaja. Obzirom na opisano tehnički pravilan način rukovanja predmetnim radnim strojem je ulazak rukovatelja radnog stroja tako da se lijevom rukom uhvati za rukohvat i lijevom nogom popne na stepenicu te se zatim desnom rukom osloni na sjedalo, a desnom nogom na pod. Tek nakon što rukovatelj radnog stroja sjedne na sjedalo aktivira se senzor sjedala koji dopušta pokretanje radnog stroja s mjesta. Prije pokretanja radnog stroja rukovatelj mora prvo kontakt ključem upaliti radni stroj, otpustiti ručnu kočnicu te prebaciti položaj prekidača u željeni smjer vožnje nakon čega radni stroj vrlo polako kreće te se veća brzina postiže pritiskom na papučicu gasa. Nakon završetka rada rukovatelj radnog stroja kočnicom zaustavlja radni stroj, prebacuje prekidač u položaj neutral, poteže ručnu kočnicu te gasi radni stroj kontakt ključem te izlazi iz radnog stroja suprotnim redoslijedom od opisanog ulaska u radni stroj. Često je slučaj prilikom obavljanja radnih zadataka rukovatelj radnog stroja mora samo nakratko izaći iz radnog stroja te se ponovno u njega vratiti pa je onda ulazak i izlazak u svemu identičan osim što nema opisanog gašenja i paljenja radnog stroja. U dostavljenom Zapisniku o inspekcijskom nadzoru u točki 11. kao i u sadržaju Izjave oštećenika LP navodi se da je oštećenik izlazio iz viličara s lijevom nogom na stepenici viličara i da mu se ta noga poskliznula te je slučajno uhvatio gumb na automatskom mjenjaču za hod unazad pri čemu je viličar u ler gasu krenuo unatrag i prešao oštećeniku prvo preko lijeve, a zatim i desne noge. Ovakva dinamika nastanka predmetnog štetnog događaja u odnosu na opisani način rada i rukovanja predmetnom radnim strojem u tehničkom smislu nije moguća pa stoga do predmetnog štetnog događaja nije moglo doći na način kako je to opisano u Zapisniku o inspekcijskom nadzoru u točki 11. i na način kako je to u svojoj izjavi naveo oštećenik. Naime, ako se oštećenik oslonio na lijevu nogu kako bi izašao iz radnog stroja, tada je isti morao ustati sa sjedala pa bi takvo ustajanje bilo registrirano senzorom sjedala koji bi isključio mogućnost bilo kakvog pokretanja radnog stroja bez obzira na pritiskanje prekidača ili papučice gasa. Ovdje valja napomenuti da ukoliko bi senzor sjedala doista registrirao ustajanje i isključio mogućnost bilo kakvog pokretanja radnog stroja bez obzir na pritiskanje prekidača ili papučice gasa, da onda do štetnog događaja svakako ne bi moglo doći, obzirom da je svjedok bio sam i da se ustao pa ne bi onda uopće po mišljenju tog vještaka moglo doći do pokretanja viličara. Nadalje, vještak je naveo kako smatra da se obzirom na opisani položaj prekidača za kretanje unatrag oštećenik prilikom gubitka ravnoteže u tehničkom smislu nikako nije mogao uhvatiti za taj prekidač koji je smješten na unutarnjoj strani prve ručice do sjedala nego eventualno za vanjski dio te ručice ili za vanjski desni dio sjedala. U konačnici čak i da se oštećenik poskliznuo prilikom izlaska iz predmetnog radnog stroja, u tehničkom smislu nije realno za očekivati da bi u tom slučaju oštećenik s oba stopala mogao doći ispod lijeve bočne strane radnog stroja te ispred prednjeg lijevog kotača kako bi zadobio utvrđene ozljede oba stopala. Vještak ne obrazlaže zašto njemu nije realno očekivati da nakon što se oštećenik LP izlazeći na lijevoj strani iz viličara unazad, poskliznuo dok je stajao s lijevom nogom na stepenici, a desnom na zemlji, da bi nakon toga oba stopa završila ispod lijeve bočne strane viličara. Naime, sasvim je životno da se noga može poskliznuti sa stepenice ukoliko se ide unazad, a posebice ukoliko se ne stoji na punom stopalu Iz slika koja prileže nalazu i mišljenju vještaka JP razvidno je da je stepenica vrlo uska te ukoliko je svjedok LP doista izlazi unatrag tada na stepenici na postoji dovoljno mjesta da se stane s punim stopalom već je veća vjerojatno da se stane s prstima što povećava mogućnost poskliznuća. Nadalje, valja napomenuti da vještak JP navodi kako prilikom gubitka ravnoteže u tehničkom smislu nikako se nije mogao oštećeni LP uhvatiti za prekidač koji je smješten na unutarnjoj strani prve ručice do sjedala nego eventualno za vanjski dio te ručice ili za vanjski desni dio sjedala. Međutim tu se radi o pretpostavci i zapravo to ovisi o stupnju gubitka ravnoteže, načinu pada. Nadalje, sama činjenica da senzor na sjedištu nije omogućava da se stroj pokrene ukoliko na njemu nitko ne sjedi, ne znači da nakon poskliznuća uslijed pada u naprijed se nije mogla težina oštećenog prenijeti na sjedište čime bi se omogućilo pokretanje viljuškara nakon pomicanja ručice. Stoga sud nije prihvatio zaključak vještaka da do štetnog događaja nije moglo doći na način kako je to opisao oštećenik. Također je vještak JP naveo kako u svakom slučaju je tehnički obavezno i pravilno da prilikom bilo kakvog izlaska iz predmetnog radnog stroja ručna kočnica bude povučena, a kako je to navedeno i na naljepnici s nazivom Uputa za siguran rad na viličaru koja se nalazi na lijevoj bočnoj strani predmetnog radnog stroja.

37. U ovom predmetu tuženik je dostavio i nalaz i mišljenje vještaka Željka Gavrana, a koji je izrađen u predmetu Pr-583/2015 pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu između tužitelja LP i tuženika VP. U istom je vještak iznio mišljenje kako poslodavac nije osigurao da radnik bude osposobljen iz područja zaštite na radu za poslove i radne zadaće koje je obavljao odnosno rukovatelja viličarom, da je poslodavac propustio uputiti radnika na radnom mjestu s posebnim uvjetima na utvrđivanje zdravstvene sposobnosti za poslove koje je obavljao u sklopu svojih radnih zadaća: rukovatelj viličarom sukladno odredbama Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84). Nadalje, isti je mišljenja kako ozlijeđeni radnik nije postupio u skladu s pravilima struke i pravilima zaštite na radu kod radnji kretanja pri radu i rukovanju strojem. Napomenuo je da je radnik stručno osposobljen za poslove rukovatelj viličarom i osposobljen je iz područja zaštite na radu za poslove i radne zadaće vozač kod kojih je osposobljavanja je upoznat s pravilnim načinom izvođenja radnji kretanja pri radu i korištenju motornog vozila, upućen je na okolnosti pravilnog postupanja i načina rada i trebao je primijeniti znanje i vještine koje je stekao tijekom navedenih osposobljavanja (stručnog osposobljavanja za rukovatelja viličarom i osposobljavanja iz područja zaštite na radu za poslove vozača). Radnik je morao i trebao svoje kretnje prilagoditi poznatim okolnostima radnog mjesta i s pozornošću silaziti s viličara imajući u vidu konstrukcijsku skučenost kabine istog, posebno glede činjenice da je vrijeme bilo suho, da gazište nije bilo mokro ili masni i da je na nogama imao zaštitne cipele. Prije silaska s viličara trebao je aktivirati ručnu kočnicu.

38. Iz nalaz i mišljenje sudskog vještaka mr. Ivan Ožanić, dipl. ing. specijalist kvalitete rada, sud je utvrdio da je sudski vještak izvršio uvid u spis. Isti je u nalazu i mišljenju zaključno naveo kako u vrijeme štetnog događaja kod tuženika nisu bile primijenjene sve propisane mjere zaštite na radu jer oštećenik nije bio osposobljen za rad na siguran način na plinskom viličaru, nije obavio liječnički pregled za poslove s posebnim uvjetima rada prema čl. 3. to. 2. Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84) i nije imao osobna zaštitna sredstva-radne cipele s metalnom kapicom koja bi zaštitila oštećenikove prst desne noge. Također je utvrdio da se štetni događaj dogodio nepažnjom oštećenog kojem se prema njegovoj izjavi prilikom izlaska iz viličara noga poskliznula i u tom trenutku se slučajno uhvatio za gumb na automatskom mjenjaču za hod unazad te je oštećenom viličar prešao preko stopala.

39. Tužitelj nije imao prigovora na nalaz i mišljenje vještaka, dok je tuženik imao, a na koje je vještak odgovorio na ročištu dana 12.09.2022. navodeći kako je prilikom izrade nalaza i mišljenja imao u vidu svu priležeću dokumentaciju te da je dodatno zatražio od tuženika dokumentaciju pisanim putem, koju tuženik dulji vremenski period uopće nije dostavljao, da bi u konačnici dostavio dokumentaciju koja se prema pravilima struke te normama ISO standarda 9001 ne može smatrati vjerodostojnom iz razloga što predmetna dokumentacija uopće nije bila na odgovarajući način potpisana od poslodavca, već ili nepotpisana ili samo parafirana, bez navedenog imena i prezimena i bez navedene struke. Kada bi se takva dokumentacija uzela u obzir kao vjerodostojna prilikom izrade nalaza i mišljenja to svakako ne bi promijenilo činjenicu da poslodavac nije izvršio stručno osposobljavanje radnika u konkretnom slučaju oštećenog za rad na plinskom viličaru, a također je istaknuo kako radnik nije imao potrebna osobna zaštitna sredstva, odnosno radne cipele sa zaštitnom kapicom. Prilikom nezgode oštećeni radnik je doživio ozljedu palca na način na koji ozljeda ne bi bila vidljiva da je imao radne cipele s metalnom kapicom. Također je naveo da u predmet spisa nije dostavljen dokument iz kojeg bi bilo razvidno da je radnik eventualno kod poslodavca zadužio predmetno osobno zaštitno sredstvo-radne cipele s kapicom te da on ne zna da li je radnik zadužio kod poslodavca zaštitne radne cipele. Što se tiče same dinamike nastanka štetnog događaja, vještak navodi kako uopće nije bitno da li je oštećeni sa viličara silazio dodirujući tlo prvotno s lijevom ili desnom nogom, ali da je svakako s obzirom na vrstu ozljede logičan i životan opis dinamike nastanka štetnog događaja od strane oštećenog. Vještak je istaknuo kako bez obzira da li je riječ o lijevoj ili desnoj nozi svakako do takve ozljede ne bi došlo da je imao zaštitne radne cipele s metalnom kapicom. Nebitno je da li je oštećenik prvo dotaknuo tlo s lijevom ili desnom nogom te navodi kako sve i da se oštećeni istovremeno s obje noge našao na tlu silazeći sa predmetnog vozila te da se na tlu poskliznuo, primjerice uslijed gubitka ravnoteže i u tom slučaju odgovarajuća dinamika nastanka u smislu konačno nastale ozljede. Nadalje, naveo je kako radnja upravljanja viličarem obuhvaća nekoliko radnji, a to je dolazak do viličara, ulazak u viličar, vožnja, manipuliranje i silazak. U Zakonu se nigdje ne navedi "upravljanje viličarem", već "rad na viličaru" koji obuhvaća sve gore navedene radnje kako je ranije iskazao. Ovo navedeno propisano je u "Pravilniku o radu na strojevima". Prilikom spuštanja s viličara potrebno je prvotno zaustaviti viličar za vrijeme koje viličar kao stroj radi (motor uključen), podići ručnu kočnicu, sići s viličara, pomaknuti teret (u konkretnom slučaju) te se vratiti u vozilo. Također vještak navodi da je mogao ugasiti viličar, staviti u prvu brzinu u kojem slučaju bi brzinom zakočio viličar. Ukoliko bi prije silaska s viličara, radnik podigao ručnu kočnicu, za koju je naravno nužno da je ispravna, ili stavio u prvu brzinu, u kojem slučaju brzina zakoči vozilo, do štetnog događaja ne bi došlo na način kako je to opisano u nalazu. Poskliznuće je općenito moguće kao u konkretnom slučaju prilikom silaska s viličara, a prilikom pokliznuća tijelo pada prema naprijed, sa strane i prema nazad. Isti je naveo kako je moguće da se navedena ozljeda dogodi upravo na način kako je opisao oštećeni radnik.

40. Nakon očitovanja vještaka tužitelj i tuženik nisu imali daljnjih pitanja kao ni prigovora. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještaka i njegovo očitovanje, a obzirom da je cijenio da je isti izrađen u skladu s pravilima znanosti i struke te da je vještak mišljenje iznio savjesno i argumentirano, a temeljem dostupne dokumentacije.

41. Radi utvrđenja zadobivenih ozljeda sud je izvršio uvid u medicinsku dokumentaciju, izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad, ispise iz sustava, izvješća o bolovanju te je radi postojanja uzročno posljedične veze između nastanka štetnog događaja te zadobivenih ozljeda proveo medicinsko vještačenje po vještaku prim. dr. sc. Mariji Bubaš. Iz nalaza i mišljenja kao i ranije naveden dokumentacije sud je utvrdio kako je LP u predmetnom štetnom događaju zadobio slijedeće ozljede na lijevom stopalu: compressio digitorum I-V pedis sin., fractura processus unguidcularis hallucis pedis sin., fractura phalangis mediae digiti II pedis sin., excoriatio hallucis pedis sin. te ozljede na desnom stopalu i to: compressio pedis dex., vulnus laceratum hallucis pedis dex., fractura subcapitis OMT II pedis dex. i excoriatio pedis dex. Lijevo stopalo je imobilizirano prstu uz prst radi sanacije ozljede lijevog placa, a desno je učinjena primarna obrada rane po V koja obuhvaća eksciziju rubova rane i oštećenih dijelova tkiva, ispiranje sterilnom fiziološkom otopinom te odstranjenjem stranog tijela, zaustavljanje krvarenja i zatvaranje rane primarnim šavom te se ozlijeđeni dio imobilizirao. U nastavku liječenja, provodila se fizikalna terapija i kontrole po različitim specijalistima. Uvidom u zdravstveni karton vještakinja je zaključila da je stanje postalo konačno oko godinu dana po ozljedi i iako se u nekim nalazima navodi da se vidi progresija bolesti ipak sveizgledno je da se radi o stacionarnom stanju koje sada povremenim vježbama i fizikalnim terapijama treba održavati i spriječiti progresiju ili po mogućnosti ustrajnošću donekle poboljšati. Nakon 2 godine 18.08.017. iz medicinske dokumentacije iz Krapinskih Toplica navodi se da hoda uz pomoć lijeve podlaktne štake, da ima zadebljan dorzum desnog stopala, gležanj u kontrakturi, df O, ph incijalno te su evidentirane sljedeće dijagnoze: St. post compress. digg. I-V pedis l. sin., Laesio n. peronei l dex., St post fract. proc. ung. hall l. dex., St. post fract. phall. med. dig. II ped. l. sin., St. post fract. subcapit. OMT II ped. l. dex. dok se u zdravstvenom kartonu po kirurzima prati limitiranost u zglobu. U međuvremenu osiguranik tužitelja razvija i žali se na psihičke smetnje te se i po njima liječi kao i radi kroničnih smetnji po tipu sindroma prenaprezanja u desnom ramenu. Vještakinja je navela kako se poremećaji u zdravlju u vidu ozljeda na lijevom stopalu: compressio digitorum I-V pedis sin., fractura processus unguidcularis hallucis pedis sin., fractura phalangis mediae digiti II pedis sin., excoriatio hallucis pedis sin. te ozljeda na desnom stopalu i to: compressio pedis dex., vulnus laceratum hallucis pedis dex., fractura subcapitis OMT II pedis dex. i excoriatio pedis dex kao i posljedični poremećaji u zdravlju u vidu: St. post compress. digg. I-V pedis l. sin., Laesio n. peronei l dex., St post fract. proc. ung. hall l. dex., St. post fract. phall. med. dig. II ped. l. sin., St. post fract. subcapit. OMT II ped. l. dex. i oštećenje peroneusa desno; priznaju kao posoljedica štetnog događaja jer se mogu s njim dovesti u vezu. Ostale dijagnoze koje se nalaze pobrojane u zdravstvenom kartonu, a tiču se liječenja smetnji u desnom ramenu, nesanice, psihičkih tegoba ne smatra vještakinja da su u izravnoj vezi uz predmetni događaj.

42. U odnosu na nalaz i mišljenje vještakinje tužitelj nije imao prigovora te je naveo da tužitelj tužbom nije potraživao troškove koji se tiču liječenja smetnji u desnom ramenu, nesanice, psihičkih tegoba već da je potraživao samo troškove koji su nastali vezano uz šifre dijagnoza S 90, S 91, S 92 i S 93.0 te je predložio da vještak radi razjašnjenja dijagnoze navedene na latinskom jeziku poveže sa šiframa dijagnoze. Tuženik je imao prigovore na nalaz i mišljenje na koje se vještakinja očitovala na ročištu dana 19.09.2025. navodeći kako šifra dijagnoze S 90 pokriva ozljede povrede skočnog zgloba (gležanj) i stopala, S 91 pokriva ozljede otvorena rana u području skočnog zgloba (gležanj) i stopala, S 92 pokriva ozljede prijelom stopala osim nožnog prsta, S 93 pokriva ozljede iščašenje gležnja. Nadalje, navela je kako ona nema dvojbe da su ozljede kod oštećenog LP nastale na način da je viljuškar prešao preko oba stopala. Naime, ozljede upućuju upravo na to da je preko oba stopala prešao viljuškar, one nisu mogle nastati na način da se možda LP sapleo ili pao. Upravo prema položaju ozljeda jasno se upućuje da su te ozljede nastale pregaženjem i da stopala nisu stajala jedno pored drugog već je bio razmak između njih i bili su u drugačijem položaju postavljena stopala prema samom viličaru. Ozljede na lijevom stopalu upućuju da je ono bilo bliže viličaru i da je bilo u odnosu na njega postavljeno okomito na smjer kretanja viličara, a što je razvidno iz toga što su na lijevom stopalu nastale ozljede svih pet prstiju za razliku od desnog stopala. Sama činjenica da li se oštećenik poskliznuo sa desne noge ili lijeve noge za nastanak ovih ozljeda je irelevantno jer je do ozljeda došlo uslijed prelaska viljuškara preko oba stopala. Njezin nalaz i mišljenje kao i konačni zaključak ne bi promijenio ni pregled LP i to iz razloga što se isti liječio odmah po zadobivenim ozljedama u štetnom događaju te je liječenje po svim tim ozljedama proglašeno konačnim 20.01.2016. pa bilo kakav kasniji pregled njega ne bi dovelo do toga da se utvrde neke drugačije ozljede i ne bi utjecalo na promjenu nalaza i mišljenja. O stanju samih ozljeda koje su nastale povodom štetnog događaja može se jako dobro utvrditi iz medicinske dokumentacije koja je u spisu pa radi odgovaranja na zadatak koji mi je dan u vještačenje, a to je utvrđivanje uzročno posljedične veze između nastanka štetnog događaja te zadobivenih ozljeda ona nema potrebe pregledavati oštećenika jer pregledom oštećenika mogu utvrditi samo njegovo sadašnje stanje, a to nije odlučno za odgovaranje na zadatak utvrđivanja uzročno posljedične veze. Prilikom ozljeđivanja se uvijek prate ozljede u akutnoj fazi nakon kojih slijedi protek vremena tijekom kojeg se obavlja liječenje, no međutim često zbog određenih ozljeda kao što su u ovom korektnom slučaju, prijelomi, oguljotine, nagnječenja i slično dolazi i do krvarenja, edema i ozljeđivanja nekih struktura poput ligamenata i živaca i tako se u ovom konkretnom slučaju prate akutne posljedice štetnog događaja nakon čijeg saniranja su utvrđene i trajne posljedice, a u ovom konkretnom slučaju ozljeda nervus peroneus ozljeda živca stopala. Vještakinja je napomenula da kada se pojavljuje edem treba određeno vrijeme da on se povuče te se često zbog edema mogu dogoditi i daljnja ozljeđivanja, a zna se dogoditi i da se neki puta vide prijelomi koji se ranije nisu vidjeli upravo zbog tog edema. Tako u ovom slučaju je postupak ozljeđivanja doveo do kasnijih trajnih posljedica u vidu oštećenja mekih struktura u ovom konkretnom slučaju nervus peroneusa. Radi dodatnog utvrđivanja da su nastale te ranije posljedice ona nije imala potrebu pregledati LP obzirom da je to sve jasno dokumentirano u njegovoj medicinskoj dokumentaciji i u skladu je sa posljedicama štetnog događaja i može se dovesti u uzročno posljedičnu vezu.

43. Nakon što se vještakinja očitovala na prigovore i odgovorila na pitanja stranka ni tužitelj ni tuženik nisu imali daljnjih pitanja za nju. Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje vještakinje i njegovo očitovanje, a obzirom da je cijenio da je isti izrađen u skladu s pravilima znanosti i struke te da je vještakinja mišljenje iznijela savjesno i argumentirano, a temeljem dostupne dokumentacije.

44. Ovdje valja napomenuti da vještakinja kao što je navela nije pregledala oštećenika te je jasno navela da to nije potrebno radi utvrđenja uzročno posljedične veze između ozljeda i štetnog događaja jer da se to utvrđuje iz medicinske dokumentacije koja se odnosi na ozljede od kojih se oštećenik liječio. Sud je prihvatio navedeno obrazloženje vještaka te je jasno da se pregledom oštećenika može samo utvrditi njegovo sadašnje zdravstveno stanje, a to nije odlučna činjenica za ovaj postupak već je bilo potrebno utvrditi od čega se sve liječio oštećenik i jesu li te ozljede bile u uzročno posljedičnoj vezi s štetnim događajem. Nadalje, valja napomenuti da su se na ročištu dana 12.09.2022. stranke usuglasile da se medicinsko vještačenje povjeri vještakinje dr. med. Mariji Bubaš. Ista je potom izradila nalaz i mišljenje dana 15.01.2024. koji je dostavljen tuženiku 22.01.2024. Tuženik je u podnesku 05.02.2024. prigovorio nalazu i mišljenju, a podneskom od 23.05.2024. je naveo kako je vještakinja dr. sc. Marija Bubaš 18.08.2022. imenovana državnom tajnicom u Ministarstvu zdravstva Republike Hrvatske što je objavljenu u Narodnim novinama 99/2022 pa da je stoga ista u sukobu interesa te predlaže da sud provede novo vještačenje. Uvidom u internetske stranice Narodni novina razvidno je da je odluka o imenovanju vještakinje za državnu tajnicu objavljena 26. kolovoza 2022. u Narodnim novinama, što je dostupno cijeloj javnosti. Sam tuženik se nakon njenog imenovanju složio da upravo ona provede vještačenje da bi tek po dostavi nalaz i mišljenja od iste prigovorio da je ona u sukobu interesa i tražio provođenje novog vještačenje.

45. Naime, sukladno odredbi čl. 251. ZPP-a stranka koja predlaže izvođenje dokaza vještačenjem može predložiti osobu vještaka, a sud će omogućiti protivnoj stranci da se izjasni o predloženom vještaku te će odrediti predloženog vještaka ako se protivna stranka ne usprotivi predloženom vještaku. U ovom predmetu stranke su se usuglasile da će upravo dr. med. Marija Bubaš provesti vještačenje, stoga je isto imenovana sukladno odredbama ZPP-a za provođenje vještačenja pa iz tog razloga nije bilo osnova provoditi novo vještačenje po drugom vještaku.

46. Sukladno ovako provedenom dokaznom postupku sud je utvrdio kako je LP po nalogu VP **.**.2015. između 15,00 i 15,59 sati vršio prebicivanje kartonskog otpada u kontejner s viličarom, da je potom prilikom izlaska iz viličara s njegove lijeve strane, imao lijevu nogu na stepenici viličara i desnu na zemlji kada se poskliznuo s lijevom nogom i pao naprijed te se pokušao zadržati s desnom rukom uslijed čega je stisnuo ručicu uslijed čega je došlo do pokretanja viličara te mu je isti prešao preko oba stopala. Također je utvrđeno kako je viličar bio upaljen i kako nije bila podignuta ručka kočnica. LP je imao na sebi radno odijelo i tenisice. Nadalje, utvrđeno je kako tuženik nije primijenio sve mjere zaštite na radu predviđene ZZR-a. Naime, utvrđeno je da radnik LP upravljao viličarom iako nije ispunjavao potrebne uvjete za upravljanje predmetnim viljuškarom, obzirom da je isti bio obučen za rad na dizel i elektro viličaru, ali ne i plinskom viličaru kakav je bio u konkretnom slučaju. Također je utvrđeno da LP nije obavio liječnički pregled za poslove s posebnim uvjetima rada prema čl. 3. to. 2. Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84) i nije imao osobna zaštitna sredstva-radne cipele metalnom kapicom čime je tuženik postupio suprotno čl. 41. st. 1. i čl. 36. ZZR-a, čl. 3. toč. 2. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada, kao i čl. 41. Pravilnika o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (Narodne novine 49/86, 59/1996, 71/2014) koji propisuje da je organizacija dužna samoupravnim općim aktom o zaštiti na radu utvrditi uvjete u pogledu dobi života, spola, stručne sposobnosti, zdravstvenog stanja i psihičke sposobnosti za vozače viličara u skladu s Pravilnikom o poslovima s posebnim uvjetima rada, da je dužna zavisno o tehnologiji rada izraditi poseban program za osposobljavanje vozača viličara na temelju utvrđenih vrsta i opsega opasnosti te da može program osposobljavanja vozača viličara izraditi i izvoditi sama ili te poslove povjeriti organizacijama koje te poslove obavljaju, dok čl. 45. istog Pravilnika koji propisuje da je organizacija dužna onemogućiti da viličarima upravljaju radnici kojima oni nisu povjereni. Slijedom iznijetog, sud je u ovom postupku utvrdio kako je tuženik bio odgovoran za nastanak štetnog događaja iz razloga što prilikom obavljanja posla prebacivanja kartonskog otpada u kontejner s viličarem nisu bile provedene sve mjere zaštite na radu. Naime, tuženik je bio dužan osigurati da je LP obučen za rad na plinskom viličaru prije korištenja istog te također osigurati na LP obavi liječnički pregled za poslove s posebnim uvjetima rada prema čl. 3. to. 2. Pravilniku o poslovima s posebnim uvjetima rada (Narodne novine 5/84) i dati mu osobna zaštitna sredstva-radne cipele metalnom kapicom koja bi zaštitila oštećenikove prst desne noge jer da je isti nosio takve cipele prema navodima vještaka ne bi nastale ozljede prstiju desne noge. Međutim ovdje valja napomenuti da postoji također i suodgovornost oštećenika LP. Naime, isti je izašao iz viličara, ostavio ga je upaljenog i nije povukao ručnu kočnicu. Iako isti nije bio obučen za korištene plinskog viličara isti je ipak bio obučen za vozača, ali i za upravljanje dizel i električnim viličarem pa mu nije moglo ostati nepoznato da je potrebno povući ručnu kočnicu kako bi se onemogućilo neželjeno kretanje viličara. Naime, povlačenje ručne kočnice radi svaki prosječni vozač vozila, kada želi onemogućiti neželjeno kretanje vozila. Stoga u situaciji kada se rukovodilac viličara izlazi iz viličara i ostavlja ga upaljenim i kreće se oko viličara, a u ovom slučaju je LP ručno vadio kartonski otpad i stavljao ga u kontejner, za očekivati je da će se povući ručna kočnica kako se viličar ne bi pokrenuo i kako bi se osiguralo kretanje oko njega, pa je ocjena suda u ovom konkretnom slučaju postoji međusobna odgovornost za nastalu štetu tuženika kao poslodavca i radnika LP.

47. Ovdje valja napomenuti da tuženik navodi da se oštećeni LP nije poskliznuo na viličaru već da je on htio pokrenuti viličar dok nije bio na njemu pa da bi sukladno tome samo LP bio isključivo odgovoran za nastalu štetu, što nije dokazano u postupku, no međutim u ovom predmetu je utvrđeno da postoji odgovornost i poslodavca jer isti nije obučio LP za rad na plinskom viličaru, niti je obavljen liječnički pregled LP za poslove s posebnim uvjetima rada, a također nije utvrđeno da je LP zadužio osobna zaštitna sredstva i to radne cipele metalnom kapicom koja bi zaštitila oštećenikove prst desne noge.

48. S obzirom na ovako utvrđene činjenice sud je ocijenio da tuženik odgovara za nastalu štetu solidarno sa LP, prema pravilima propisanim odredbom čl. 1107. Zakona o obveznim odnosima, a što znači da je tužitelj, kao vjerovnik, svoj zahtjev mogao postaviti u odnosu na svakog od njih, prema čl. 43. istog zakona.

49. Slijedom navedenog suda je utvrdio kako je tuženik na temelju odredbe čl. 136. i čl. 139. ZOZO-a obvezan naknaditi tužitelju štetu koja je nastala kao posljedica ozljeda koje je zadobio tužiteljev osiguranik.

50. Nadalje, utvrđeno je kako je oštećeni LP zadobio povrede compressio digitorum I-V pedis sin., fractura processus unguidcularis hallucis pedis sin., fractura phalangis mediae digiti II pedis sin., excoriatio hallucis pedis sin. te ozljeda na desnom stopalu i to: compressio pedis dex., vulnus laceratum hallucis pedis dex., fractura subcapitis OMT II pedis dex. i excoriatio pedis dex, a da su posljedični poremećaji u zdravlju LP: St. post compress. digg. I-V pedis l. sin., Laesio n. peronei l dex., St post fract. proc. ung. hall l. dex., St. post fract. phall. med. dig. II ped. l. sin., St. post fract. subcapit. OMT II ped. l. dex. i oštećenje peroneusa desno te da su sve te ozljede posljedica štetnog događaja jer se mogu s njim dovesti u vezu. Također je razvidno da je tužitelju ovom predmetu utužio štetu koja mu je nastala zbog liječenja ozljeda koje se vode pod šiframa dijagnoze S 90 (ozljede povrede skočnog zgloba (gležanj) i stopala), S 91 (ozljede otvorena rana u području skočnog zgloba (gležanj) i stopala), S 92 (ozljede prijelom stopala osim nožnog prsta) i S 93 (ozljede iščašenje gležnja). Također je utvrđeno da nema dvojbe da su ozljede kod oštećenog LP nastale na način da je viljuškar prešao preko oba stopala i da nisu mogle nastati na način da se možda LP sapleo ili pao. Prema položaju ozljeda jasno se upućuje da su te ozljede nastale pregaženjem i da stopala nisu stajala jedno pored drugog već je bio razmak između njih i bili su u drugačijem položaju postavljena stopala prema samom viličaru. Ozljede na lijevom stopalu upućuju da je ono bilo bliže viličaru i da je bilo u odnosu na njega postavljeno okomito na smjer kretanja viličara, a što je razvidno iz toga što su na lijevom stopalu nastale ozljede svih pet prstiju za razliku od desnog stopala. Sama činjenica da li se oštećenik poskliznuo sa desne noge ili lijeve noge za nastanak ovih ozljeda je irelevantno jer je do ozljeda došlo uslijed prelaska viljuškara preko oba stopala. Sukladno nalazu mišljenju vještakinje Bubaš sud je ocijenio da postoji uzročno posljedična veza za sve račune troškova liječenja i izvješća bolovanja.

51. Visinu tužbenog zahtjeva sud je utvrdio uvidom u izvode stavaka, potvrde troškova liječenja, izvješća o bolovanju i putni/pogrebi troškovi. Ovdje valja navesti kako je tužitelj postavio tužbeni zahtjev u valuti kune obzirom da je ista valuta bila na snazi u Republici Hrvatskoj u vrijeme podnošenja tužbe, dok je tijekom postupka uvedena valuta €, stoga su novčani iznosi u izreci presude iskazani u valuti € primjenom tečaja konverzije od 7,53450 uvažavajući odredbe čl. 43. i čl. 48. Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (Narodne novine broj 57/22, 88/22).

52. U odnosu na prigovor zastare sud je cijenio isti neosnovanim, obzirom da se u konkretnom slučaju primjenjuje opći zastarni rok pet godina jer se radi o potraživanju s osnove regresiranja troškova podmirenih trećim osobama. Isti stav zauzeo je i Ustavni sud Republike Hrvatske u svojoj odluci broj U-III.5230/2008. Kako rok od 5 godina nije protekao u trenutku podnošenja tužbe, tako je prigovor zastare neosnovan.

53. Slijedom svega navedenog sud je smatrao osnovanim tužbeni zahtjev obzirom da je tužitelj u postupku dokazao aktivnu i pasivnu legitimaciju, odgovornost tuženika, osnov, visinu, uzročno posljedičnu vezu pa je stoga odlučeno kao pod točkom I/ izreke ove presude.

54. Zatezne kamate, prema odredbi članka 148. ZOZO-a, teku od dana nastale štete, a što je u ovom slučaju dan plaćanja računa, stoga je sud dosudio tužitelj i tako zatražene zatezne kamate. Visinu stope zatezne kamate sud je odredio na temelju odredbe čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima za ostale odnose (Narodne Novine broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/2015, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22, 145/23, 155/23; dalje: ZOO). Stoga je odlučeno kako pod točkom I/ izreke ove presude.

55. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama članka 154. stavka 1. i članka 155. ZPP-a. Kako tuženik nije uspio u parnicu dužan je naknaditi trošak tužitelju i to trošak vještačenja po vještaku za zaštitu na radu u iznosu od 796,33 € (6.000,00 kn), trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 531,00 € (4.000,00 kn) te trošak pristupa svjedoka LP u iznosu od 19,91 € (150,00 kn) što ukupno iznosi 1.347,24 €, slijedom čega je odlučeno kao pod točkom II/ izreke ove presude.

U Zagrebu 02. ožujka 2026. godine

S u d a c:

mr. sc. Maja Josipović

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke su ovlaštene izjaviti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude odnosno od dana objave presude ukoliko uredno pozvana stranka nije pristupila na ročište za objavu i to u dva primjerka za sud i po jedan primjerak za svaku protivnu stranu. Žalba se podnosi Trgovačkom sudu u Zagrebu, a o žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske.

DNA:

1. Tužitelju

2. Tuženiku po punom.