Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ovr-990/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji Andrei Boras-Ivanišević, kao sucu pojedincu, temeljem nacrta odluke višeg sudskog savjetnika Tomislava Vukmana, u pravnoj stvari predlagatelja osiguranja AJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Ivanu Primorcu, odvjetniku u Rijeci, protiv protivnika osiguranja ČJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi osiguranja novčane tražbine privremenim mjerama, odlučujući o žalbi predlagatelja osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, poslovni broj: Ovr-59/2025-3 od 5. veljače 2025., 2. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e:

Uvažava se žalba predlagatelja osiguranja, te se ukida rješenje Općinskog suda u Crikvenici, Stalne službe u Krku, poslovni broj: Ovr-59/2025-3 od 5. veljače 2025. i predmet se vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjski sud donio je pobijano rješenje, kojim je odbijen kao neosnovan prijedlog predlagatelja osiguranja od 4. veljače 2025., radi osiguranja novčane tražbine određivanjem privremene mjere zabranom otuđenja i opterećenja nekretnina protivnika osiguranja oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. [katastarska općina], k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k.o. [katastarska općina].

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj osiguranja podnosi žalbu, pobijajući isto u cijelosti, navodeći sve žalbene razloge predviđene člankom 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11- pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 dalje: ZPP) u vezi članka 381. ZPP, sve u vezi članka 21. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17, 131/20, 114/22 i 6/24 dalje u tekstu: OZ), sa prijedlogom da se pobijano rješenje preinači na način da se odredi predložena privremena mjera uz naknadu zatraženog troška.

3. Žalba predlagatelja osiguranja je osnovana.

4. Predlagatelj osiguranja u prijedlogu od 4. veljače 2025. u bitnom navodi da je s ovdje protivnikom osiguranja zaključio predugovor o kupoprodaji nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], temeljem kojeg da je platio prodavatelju, ovdje protivniku osiguranja, na ime kapare kao odustatnine novčani iznos od 25.000,00 eura, dok se protivnik osiguranja obvezao uskladiti zemljišnoknjižno sa stvarnim stanjem i upisati kao jedini vlasnik prednje opisane nekretnine. Budući da protivnik osiguranja nije niti započeo s ispunjenjem preuzete ugovorne obveze, iako ga je ovdje predlagatelj osiguranja više puta pozvao na ispunjenje te obveze, predlagatelj osiguranja je raskinuo zaključeni predugovor i pozvao protivnika osiguranja na povrat dvostrukog iznosa uplaćene kapare. Dalje navodi kako se protivnik osiguranja oglušio o pozivu predlagatelja osiguranja za povratom dvostruke kapare, slijedom čega da je isti bio primoran potraživati naplatu tražbine u sudskim postupcima, dok protivnik osiguranja druge vrjednije imovine osim nekretnina iz prijedloga nema u svojem vlasništvu, kako su mu pritom blokirani i računi, pa da u konkretnom slučaju nije izgledno da će predlagatelj osiguranja naplatiti svoju tražbinu ukoliko protivnik osiguranja otuđi prednje opisane nekretnine

5. Obrazlažući pobijano rješenje, prvostupanjski sud, pozivajući se na sadržaj odredbi čl. 244. st. 1. i 2. OZ-a, u bitnom navodi da je predlagatelj učinio vjerojatnim postojanje novčane tražbine, no da nije učinio vjerojatnim postojanje subjektivne opasnosti da će bez određivanja privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine, a da je teret dokaza upravo bio na predlagatelju koji nije naveo konkretne radnje koje su poduzete u cilju skrivanja ili otuđenja imovine, kao i ponudio dokaze na tu okolnost, te zaključuje da se ne može govoriti o neznatnoj šteti jer se predložena privremena mjera odnosi na čak tri nekretnine koje su u vlasništvu protivnika osiguranja, dok iz vlasničkog lista za nekretninu [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Dubašnica proizlazi da je ista već opterećena založnim pravom trećih osoba, te da je na istoj zabilježeno više ovršnih postupaka koji priječe daljnje dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja, pa da slijedom toga nije dokazana vjerojatnost postojanja opasnosti od prikrivanja ili otuđenja imovine protivnika osiguranja.

6. Odredbom članka 344. stavka 1. OZ-a propisano je da se privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da će bez takve mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

7. Odredbom članka 345. stavka 1. točke 3. OZ-a propisano je da se radi osiguranja novčane tražbine može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, a osobito zabrana protivniku osiguranja otuđenja ili opterećenja svoje nekretnine ili stvarnih prava koja su na nekretnini uknjižena u njegovu korist, uz zabilježbu te zabrane u zemljišnu knjigu. Stavkom 2. navedenog članka propisano je da se privremenom mjerom ne stječe založno pravo. Stavkom 5. navedenog članka propisano je da učinak zabilježbe zabrane iz stavka 1. točke 3. ovoga članka je u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to što je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo.

8. Nastavno na navedeno, ovaj sud zaključuje da je ovakav stav prvostupanjskog suda, iznesen u obrazloženju pobijanog rješenja, nerazumljiv i ne može se, barem za sada ispitati.

9. Prije svega, nije jasan zaključak prvostupanjskog suda iz kojeg proizlazi kako bi protivnik osiguranja predloženom privremenom mjerom trpio štetu koja ne bi bila neznatna. Naime, zabilježba privremene mjere zabrane otuđenja i opterećenja nekretnine, kao što proizlazi iz citiranih odredbi OZ-a, ne sprječava vlasnika nekretnine njome raspolagati, te se učinak zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja očituje u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine, kada ona postane ovršna, na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi, bez obzira što bi eventualno poslije te zabrane treća osoba temeljem dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnoj knjizi neko svoje pravo. Stoga je svrha zabilježbe da se nitko ne može pozivati na ta ograničenja u raspolaganju ili upravljanju imovinom kao i da za ta ograničenja nije znao ili morao znati. U navedenim okolnostima navodi prvostupanjskog suda da bi određivanjem privremene mjere na čak tri nekretnine protivnika osiguranja, nastala šteta veća od neznatne, pri čemu je kvantiteta nekretnina na kojima je određena privremena mjera odlučna za visinu štete, nerazumljiva i ne može se ispitati.

10. Nadalje, iz obrazloženja pobijanog rješenja proizlazi da je jedna od nekretnina u vlasništvu protivnika osiguranja već opterećena založnim pravima i zabilježbama ovršnih postupaka, ali sud ne daje jasne razloge zbog kojih te okolnosti ne bi bile od značaja za ocjenu postojanja opasnosti u smislu čl. 344. st. 1. OZ-a, pa i u tom dijelu pobijano rješenje ima nedostataka u smislu odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a u vezi čl. 21. st. 1. OZ-a.

11. Slijedom navedenog, trebalo je uvažiti žalbu predlagatelja osiguranja i pozivom na odredbe članka 380. točke 3. ZPP-a u svezi članka 21. stavka 1. OZ-a, odlučiti kao u izreci ovoga rješenja.

12. U nastavku postupka prvostupanjski će sud, nakon što otkloni nedostatke na koje mu je ukazano ovom drugostupanjskom odlukom, donijeti novo, na zakonu osnovano rješenje.

Split, 2. ožujka 2026.

SUTKINJA

Andrea Boras-Ivanišević