P-1026/2020-90

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

I

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Vedrani Kufrin, u parničnom predmetu tužitelja ĆC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 225 South Occidental Blvd, apt 5 Los Angeles, CA 90057, zastupanog po punomoćniku Marku Krpanu, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Krpan & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tužene EC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 15. siječnja 2026. u prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja Mladena Janičića, odvjetnika, a u odsutnosti uredno pozvane tužene, a po objavi presude dana 2. ožujka 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je tužitelj povukao tužbu za iznos od 5.371,18 EUR.

p r e s u d i o  j e

Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

" I. Nalaže se tuženiku EC, OI: 72818513365, [adresa], platiti tužitelju ĆC, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], 225 South Occidental Blvd, apt 5, Los Angeles CA 90057, ukupan iznos od 19.750,45 EUR, a sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno članku 29. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima (N.N. 35/2005, 47/2008, 125/2011, 78/2015, dalje: ZOO), a koje kamate teku od dana podnošenja tužbe pa do isplate, i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužitelju trošak ovog postupka, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom po stopi zatezne kamate koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a sukladno članku 29. stavku 2. ZOO-a, i to sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe. ".

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako su tužitelj i tuženik kao jamac sklopili 4.10.2011. Ugovor o zajmu broj 110004GD i RJ, potvrđen od strane javnog bilježnika Marije Grozdanić Dekleva pod posl. br. Ov-11813/2011 u visini od 15.449,88 EUR u kunskoj protuvrijednosti od 115.800,00 kn, s godišnjim kamatama od 6 ,98 %, plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, s rokom otplate 4.6.2015. te s eventualnim ovršnim troškovima. Do dana sastava tužbe tužena je umjesto ugovorenih rata zajma ukupno platila iznose navedene u Izvatku iz otvorenih stavki koje se nalaze u prilogu ove tužbe. Člankom 12. Ugovora o zajmu ugovoreno je da tražbina tužitelja dospijeva u slučaju neplaćanja bilo koje rate za više od 5 dana. Iz Izvatka iz otvorenih stavki je razvidno kako tužena nije ispunila svoju obvezu prema tužitelju te kako je tražbina tužitelja dospjela u cijelosti. Tužitelj stoga predlaže da sud donese presudu kojom će se tuženoj naložiti da tužitelju isplati iznos od 189.278,95 kn sa zateznim kamatama tekućim od podnošenja tužbe, uz naknadu troškova postupka sa zateznim kamatama.

1.1. Kasnije tijekom postupka navodi da nije zaprimio novčani iznos naznačen u spornoj Potvrdi o (prijevremenom) otplaćenom dugu i uplatnici te kako isti nije potpisao spornu Potvrdu niti uplatnicu. Tužena je u solemniziranom ugovoru o zajmu potvrdila kako postoji potraživanje tužitelja prema istoj, a što zasigurno ne bi učinila da predmetni dug ne postoji. Ističe da je tuženik do dana sastava ove tužbe umjesto ugovorenih rata zajma u čiju svrhu je upisana hipoteka, ukupno uplatio iznose navedene u Izvatku iz otvorenih stavki dostavljenim uz tužbu, odnosno da su sve uplate tuženika uredno proknjižene i razmjerno istima je umanjeno dugovanje tužitelja.

1.2. Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom od 6.11.2020. predlaže da sud donese presudu kao u toč. I. izreke ove presude. Na taj način tužitelj je nakon provedenog vještačenja smanjio tužbeni zahtjev za iznos od 5.371,18 EUR. S tim u vezi valja reći da je na sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 26. travnja 2021. zauzeto pravno shvaćanje broj: Su -IV-16/2021-8 da je smanjenje tužbenog zahtjeva djelomično povlačenje tužbe iz odredbe čl. 193. ZPP, za koje je, ako je do toga došlo nakon što se tuženik upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, (uvijek) potreban pristanak tuženika. Kako se tuženik u roku od 15 dana od dana kada mu je dostavljen predmetni podnesak tužitelja nije izjasnio o djelomičnom povlačenju tužbe, to se temeljem čl. 193. st. 2. ZPP smatra kako je tuženik pristao na djelomično povlačenje tužbe pa je riješeno kao u izreci rješenja.

2. U odgovoru na tužbu tužena je osporila osnovanost tužbe i tužbenog zahtjeva. Navodi kako je tužba zakonski neosnovana. U prilogu dostavlja presudu Općinskog suda u Rijeci kojom je TC, sin tužene, ujedno i nositelj kredita, dokazao da je isplatio navedeni iznos i zatvorio zajam. Ujedno se dostavlja sva dokumentacija koju je tužena zajedno sa svojim sinom dostavila sudu, a što je tužitelj propustio dostaviti. Stoga predlaže da se tužba odbije kao zakonski neosnovana jer bi bilo povrijeđeno načelo res iudicata.

3. Rješenjem ovog suda poslovni broj P-4984/2016-27 od 21. rujna 2018. odbačen je tužbeni zahtjev tužitelja.

3.1. Povodom žalbe tužitelja podnijete protiv navedenog rješenja, Županijski sud u Zagrebu je rješenjem poslovni broj Gž-1767/2019-2 od 21. siječnja 2020. uvažio žalbu tužitelja kao osnovanu te rješenje ukinuo i predmet je vraćen ovom sudu na ponovni postupak.

3.2. U naprijed navedenoj odluci višeg suda navedeno je da bi javnobilježnički akt, kao ovršna isprava, uistinu i postao vršan, potrebno je da dospije tražbina koja je u njemu utvrđena. U tom slučaju javni bilježnik, na zahtjev stranke, na javnobilježnički akt stavlja potvrdu o njegovoj ovršnosti sukladno čl. 54. st. 7. Zakona o javnom bilježništvu (NN 78/93, 29/94, 16/07 i 75/09). Iz sadržaja javnobilježničkog akta je da isti nema potvrdu ovršnosti koju daje javni bilježnik u smislu odredbe čl. 36. st. 5. OZ i naprijed navedene odredbe čl. 54. st. 7. ZJB, a to je potrebno da bi se moglo raditi o vršnoj ispravi sukladno odredbi čl. 23. st. 5. OZ temeljem koje bi tužitelj svoju pravnu zaštitu mogao tražiti izravno u ovršnom postupku. Zato se, barem za sada ne može prihvatiti zaključak prvostupanjskog suda o ispunjenju pretpostavki za odbačaj tužbe zbog nedostatka pravnog interesa tužitelja da pravnu zaštitu traži u parničkom postupku.

3.3. U ponovnom postupku ovaj sud je imao u vidu uputu višeg suda sadržanu u navedenoj odluci.

4. Tijekom provedbe dokaza sud je izvršio uvid u Ugovor o zajmu 111004GD i RJ od 4.10.2011. (stranica 4-9 spisa), Izvadak iz otvorenih stavki (stranica 10-11 spisa), Izvansudska nagodba od 27.3.2012. (stranica 16-18 spisa), uplatnicu br. 212227 (stranica 19 spisa), izjave od 28.3.2012. (stranica 20-21 spisa), Presuda zbog ogluhe i rješenje Općinskog suda u Rijeci posl. br. P-1621/13 od 9. srpnja 2014. (stranica 22-23 spisa), apostille (stranica 28-33 spisa), zapisnik od 5. svibnja 2015. sastavljen kod Općinskog suda u Rijeci u predmetu posl. br. P-1621/2013 (stranica 35-36 spisa), proveo dokaz izvođenjem financijskog vještačenja po stalnoj sudskoj vještakinji dipl. oec. Barici Lilić, izvršio uvid u spis Općinskog suda u Rijeci posl. br. P-4083/2019.

5. Predmet ovog spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa od 8.114,57 EUR (61.139,20 kn), sa zakonskom zateznom kamatom, koji iznos novca je tužitelj, kao zajmodavac, predao tuženici, kao zajmoprimcu, temeljem Ugovora o zajmu od 20. veljače 2012. godine.

6. Među strankama nije sporno da su tužitelj kao zajmodavac odnosno vjerovnik, TC kao zajmoprimac i založni dužnik, odnosno dužnik te tužena kao solidarni jamac 4.10.2011. sklopili Ugovor o zajmu 111004GD i RJ kojim zajmodavac daje zajmoprimcu zajam u iznosu od 15.449,88 EUR koji u kunskoj protuvrijednosti iznosi 115.800,00 kn uz kamate od 6,98 % godišnje. Nije sporno niti da je zbog ne ispunjavanja ugovornih obveza dužnika prema vjerovniku stupio na snagu otkaz ugovora o zajmu te je dospjelo na naplatu cjelokupno potraživanje glavnice zajedno sa pripadajućim redovitim i zakonskim zateznim kamatama te troškovima pravnog postupka naplate potraživanja, a što je konstatirano Izvansudskom nagodbom od 27.3.2012. koju su zaključili tužitelj kao vjerovnik, odnosno vjerovnik, TC kao zajmoprimac i založni dužnik, odnosno dužnik te tužena kao solidarni jamac, odnosno dužnik. Također nije sporno niti da su navedene stranke 27.3.2012. zaključile Izvansudsku nagodbu kojom je ugovoreno da tužitelj kao zajmodavac prihvaća jednokratno zatvaranje potraživanja u iznosu od 111.940,00 kn, da se taj iznos zajmoprimac obvezao podmiriti u roku od 8 dana od sklapanja nagodbe, dok se zajmodavac obvezao izdati tužitelju brisovno očitovanje i potvrdu o zatvaranju potraživanja. Sporno je da li je tuženik zaprimio iznos naveden u potvrdama o (prijevremenom) otplaćenom dugu i uplatnici te da li je potpisao sporne potvrde i uplatnicu.

7. Savjesnom i brižljivom ocjenom svakog dokaza zasebno, kao i svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka, temeljem čl. 8. Zakona o parničnom postupku ("Narodne Novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19 i 80/22; u daljnjem tekstu ZPP), sud je utvrdio kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

8. Iz Ugovora o zajmu broj 11104GD i RJ od 4. listopada 2011. kojeg su zaključili tužitelj kao zajmodavac, odnosno vjerovnik, TC kao zajmoprimac i založni dužnik, odnosno dužnik te tužena kao solidarni jamac proizlazi kako je čl. 2. određeno da je predmet tog Ugovora zajam kojeg zajmodavac daje korisniku zajma u iznosu od 15.449,88 EUR. Ugovoreni iznos u kunskoj protuvrijednosti iznosi 115.800,00 kn prema dnevnom srednjem tečaju Hrvatske narodne banke za euro. Isto tako se sve ugovorne obveze određene ugovorom izražene u eurima izvršavaju u kunskoj protuvrijednosti prema srednjem tečaju liste Hrvatske narodne banke za euro na dan isplate ili uplate. Ugovorni odnos se sklapa na vremensko razdoblje od 44 mjeseca, odnosno od dana 4.10.2011. do 4.6.2015., a može se pod uvjetima iz ovog ugovora raskinuti i prije. Člankom 4. Ugovora određeno je da ugovoreni iznos zajma se vraća u 44 jednakih mjesečnih rata, svaka rata u iznosu 399,00 EUR. Prva rata dospijeva na naplatu dana 4.11.2011. Ostalih 43 rate po 399,00 EUR dospijevaju na naplatu svakog četvrtog u mjesecu, tako da zadnja rata dospijeva na naplatu dana 4.6.2015. Ugovorne strane su suglasne da se na ugovoreni zajam, poštujući valutnu klauzulu, obračunavaju kamate od 6,98 % godišnje. Člankom 5. Ugovora određeno je da su ugovorne mjesečne rate iz čl. 4. ovog ugovora korisnik zajma i jamac obvezani uplaćivati na žiro račun zajmodavca ili ako zajmodavac odredi i ovlasti pravnu osobu koja će u njegovo ime zaprimati uplate na svojoj blagajni ili na svoj žiro račun. Ugovor je solemniziran po javnoj bilježnici Mariji Grozdanić-Dekleva 4. listopada 2011. pod br. OV- 11813/2011.

9. Iz Izvansudske nagodbe od 27.3.2012. koju su zaključili tužitelj kao zajmodavac, odnosno vjerovnik, TC kao zajmoprimac i založni dužnik, odnosno dužnik te tužena kao solidarni jamac, odnosno dužnik proizlazi kako su čl. 1. iste stranke suglasno utvrdile da je dana 4.10.2011. sklopljen i isplaćen u cije losti ugovor o zajmu broj 111004GD i RJ između PC, kao zajmodavca i TC, kao zajmoprimca i EC, za iznos zajma od 115.800,00 kn. Člankom 3. Ugovora određeno je da je zbog ne ispunjavanja ugovornih obveza dužnika prema vjerovniku, stupio na snagu otkaz ugovora o zajmu te je dospjelo na naplatu cjelokupno potraživanje glavnice zajedno sa pripadajućim redovitim i zakonskim zateznim kamatama te troškovima pravnog postupka naplate potraživanja, sa čim je dužnik u potpunosti upoznat i obaviješten i potraživanje priznaje u potpunosti i ne osporava niti jedan dio tražbine vjerovnika. Člankom 5. Ugovora određeno je da su vjerovnik i dužnik suglasno utvrdili slijedeće opcije: - vjerovnik daje, a dužnik prihvaća mogućnost jednokratnog zatvaranja potraživanja prema izračunu 103.285,00 kn glavnica, 1.205,00 kn redovite ugovorene kamate i dio zakonske zatezne kamate, troškovi dostave dokumentacije posebnom kurirskom službom 2.500,00 kn i troškovi pravnog postupka i otkaza ugovora 4.950,00 kn , sveukupno 111.940,00 kn koji u potpunosti priznaje i obvezuje se isti podmiriti u roku od 8 dana od dana sklapanja ove nagodbe, uključujući dan sklapanja, vjerovnik se obvezuje u slučaju podmirenja dugovanja izdati brisovno očitovanje dužniku i potvrdu o zatvaranju potraživanja, - vjerovnik daje a dužnik prihvaća mogućnost uplate dospjelih ne podmirenih obveza prema izračunu 2.288,00 kn dio glavnice, 1.205,00 kn redovite ugovorene kamate i dio zakonske zatezne kamate, troškovi dostave dokumentacije posebnom kurirskom službom 2.500,00 kn i troškovi pravnog postupka i otkaza ugovora 4.950,00 kn sveukupno 10.943,00 kn koje se dužnik obvezuje podmiriti na način da u roku od 8 dana od dana potpisa te nagodbe uključujući dan potpisa uplati 4.000,00 kn, u roku od 15 dana od dana dugovanja koji će iznositi, nakon što izvrši navedene uplate, 2.943,00 kn u roku od 30 dana od dana potpisa te nagodbe uključujući dan potpisa uz obvezu podmirenje anuiteta u dospijeću. Dužnik je suglasan da u slučaju da ne ispoštuje ni jednu od navedenih ponuđenih opcija vjerovnik provede postupak ovrhe sukladno zakonskim propisima do naplate ukupnosti svih potraživanja sa pripadajućim obračunom zakonske zatezne kamate. Člankom 6. Ugovora određeno je da sve strane suglasno utvrđuju kako su suglasne sa ponuđenim opcijama navedenim u čl. 5. ove nagodbe kao i svim odredbama te nagodbe.

10. Iz uplatnice broj 212227 proizlazi kako se istom 28.3.2012. potvrđuje primitak iznosa od 111.940,00 kuna od EC i ĐC na ime zatvaranja zajma u cijelosti. Na potvrdi se nalazi nečitak potpis blagajnika i žig tvrtke MORSKI LEUT d.o.o. za nautičke usluge Rijeka.

11. Iz potvrde o prijevremeno otplaćenom dugu potpisane, odnosno izdane po primatelju ĆC i potpisane po uplatitelju TC proizlazi kako uplatitelj tom potvrdom neopozivo izjavljuje, da nema nikakvih pravno materijalnih zahtjeva po plaćanju ukupnoga stanja duga (neopozivo i sporazumno priznaje iznos za otplatu duga, koji se vidi iz obračuna priloženog toj potvrdi), niti ikakvih zahtjeva prema primatelju ili primarnom zajmodavcu, ako je teret bio preuzet. Neopozivo izjavljuje pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da nema nikakvih potraživanja, žalbi ili nejasnoća, nakon otplate citiranog iznosa, protiv zajmodavca ili bilo kojoj trećoj osobi koja je bila potencijalno vezana uz zajam.

12. Iz potvrde o prijevremeno otplaćenom dugu potpisane, odnosno izdane po ĆC i potpisane po uplatitelju EC proizlazi kako uplatitelj tom potvrdom neopozivo izjavljuje da nema nikakvih pravno materijalnih zahtjeva po plaćanju ukupnoga stanja duga (neopozivo i sporazumno priznaje iznos za otplatu duga, koji se vidi iz obračuna priloženog toj potvrdi), niti ikakvih zahtjeva prema primatelju ili primarnom zajmodavcu, ako je teret bio preuzet. Neopozivo izjavljuje pod kaznenom i materijalnom odgovornošću, da nema nikakvih potraživanja, žalbi ili nejasnoća, nakon otplate citiranog iznosa, protiv zajmodavca ili bilo kojoj trećoj osobi koja je bila potencijalno vezana uz zajam.

13. Radi utvrđenja visine potraživanja izveden je dokaz financijskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji dipl. oec. Barici Lilić. Vještakinja je u svom nalazu i mišljenju utvrdila da stanje dugovanja po Ugovoru o zajmu broj 111004GD i RJ od 4.10.2011. na dan 29.7.2016. utvrđeno tim nalazom iznosi ukupno 148.809,77 kn, od čega se na glavnicu odnosi 106.527,93 kn, na ugovornu kamatu 12.552,10 kn i zateznu kamatu 29.729,74 kn.

14. Radi utvrđenja činjenice da li se na potvrdi od 28.3.2012. nalazi potpis tužitelja, u ovom predmetu je rješenjem suda od 3.3.2021. određeno grafološko vještačenje po vještakinji Ljerki Zdunić koja je potom u dopisu od 17. lipnja 2021. navela da je izvršila uvid u sudski spis, no da traženo vještačenje nije bilo moguće provesti obzirom da u sudskom spisu ne prileži niti jedan nesporni potpis ĆC na dokumentima nesumnjivog porijekla, a sporna potvrda od 28. ožujka dostavljena je u vidu fotokopije. Dakle, za potrebe grafološkog vještačenja bilo bi nužno pribaviti izvornik sporne potvrde kao i nesporne potpise ĆC nesumnjivog porijekla.

14.1. Nakon što je primio navedeni dopis vještakinje, tužitelj je u svom podnesku od 7. srpnja 2021 naveo da je u postupku P-4083/2019 (tamo tuženik) koji se vodi pred Općinskim sudom u Rijeci za potrebe izvođenja dokaza grafološkim vještačenjem dostavio tri nesporna potpisa na dokumentima ovjerenim pred javnim bilježnikom u SAD-u s odgovarajućim apostillama.

14.2. Uvidom u spis Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-4083/2019 utvrđeno je da istome ne prileži podnesak tužitelja (tamo tuženika) datiran sa 12.4.2021. (list 19-139), a na koji se tužitelj (tamo tuženik) poziva i koji je dostavljen uz žalbu tužitelja (tamo tuženika) od 22.11.2024. Taj podnesak je po prvi puta dostavljen uz žalbu tužitelja (tamo tuženika) od 22.11.2024. i sudskom spisu prileže preslike generalnih punomoći i specijalne punomoći, a ne izvornici. Također je utvrđeno da se u tom spisu nalaže preslike tri potvrde od 28.3.2012., a ne izvornici. Iz tog spisa su preslikani relevantni dijelovi navedenog spisa, nakon čega će je spis izdvojen i vraćen Općinskom sudu u Rijeci. Da je tome tako, potvrđuju i navodi iz obrazloženja presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Zk-3/2025-2 od 23.1.2025. kojom je taj postupak pravomoćno okončan, u kojoj je u odlomku 9. obrazloženja navedeno da nisu točni navodi kojima tamo tuženik (ovdje tužitelj) ističe da je sudu dostavio tri nesporna potpisa uz podnesak od 12. travnja 2021., koji sada u preslici dostavlja uz žalbu kao i nesporne potpise tuženika. Naime, taj podnesak uz nesporne potpise tuženika nije zaprimljen u prvostupanjskom spisu, a niti je tuženik dokazao da je isti upućen/dostavljen sudu.

14.3. Stoga je rješenjem suda od 1. travnja 2025. pozvan tužitelj da se za potrebe provođenja grafološkog vještačenja u ovom predmetu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja izjasni da li potpisi koje je u izvorniku dostavio uz podnesak od 11.11.2016. (l. 28-34) predstavljaju nesporne potpise tužitelja. Podredno, ukoliko se ne radi o nespornim potpisima tužitelja, poziva se tužitelj da za potrebe provođenja grafološkog vještačenja u ovom predmetu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja dostavi svoje nesporne potpise. Tim rješenjem pozvan je tužitelj da za potrebe grafološkog vještačenja u ovom predmetu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja dostavi tri potvrde od 28.3.2012. koje je tužena dostavila uz odgovor na tužbu u izvorniku, ukoliko istima raspolaže. Podneskom od 20.5.2025. tužitelj je naveo kako je u privitku podneska od 11. studenog 2016. dostavio dokumentaciju s nespornim potpisima tužitelja. U odnosu nalog iz toč. II. rješenja od dana 1. travnja 2025. godine, tužitelj ističe kako isti ne posjeduje izvornike tri potvrde od dana 28. ožujka 2012. koje je tužena dostavila u preslici u odgovoru na tužbu, a sve obzirom da je iste tužitelj osporio da je potpisao kako to proizlazi iz toč. I. tužiteljevog podneska od dana 1. studenog 2016.

14.4. Rješenjem suda od 3.10.2025. naloženo je tužitelju u spis dostaviti najmanje 5 isprava u izvorniku na kojima se nalazi njegov potpis, a koje isprave su potpisane po tužitelju u razdoblju sačinjenja isprave na kojoj je potrebno vještačiti potpis tužitelja (2012. godina), u roku od 30 dana. Podneskom od 9.12.2025. tužitelj je naveo kako nije u mogućnosti postupiti po rješenju suda od 3. listopada 2025. i 11. studenog 2025., odnosno dostaviti sudu 5 (pet) izvornika isprava potpisanih po tužitelju u 2012. godini, obzirom da istima ne raspolaže. Tužitelj predlaže da se predmetnom spisu priklopi već jedanput priklopljeni spis pod poslovnim brojem broj P-4083/2019 koji se vodi kod Općinskog suda u Rijeci, a obzirom da u istom prileže izvornici isprava s potpisom tužitelja dostatni za predloženo grafološko vještačenje. Isto tako, na raspravu određenu pred ovim sudom 15.1.2026. nije pristupio uredno pozvani tužitelj, i to radi uzimanja njegovih nespornih potpisa na zapisnik, a da pritom svoj izostanak nije opravdao, s tim da je zamjenički punomoćnik tužitelja na toj raspravi naveo kako tužitelj nema namjeru dolaziti na sud iz razloga ekonomičnosti.

14.5. Dakle, u ovom postupku sud nije proveo dokaz grafološkim vještačenja potpisa tužitelja na potvrdama od 28.3.2012. i uplatnici od istog dana kojeg je predložio tužitelj iz razloga jer tužitelj nije postupio po rješenju suda od 3.10.2025. i sudu dostavio najmanje 5 isprava u izvorniku na kojima se nalazi njegov potpis, a koje isprave su potpisane po tužitelju u razdoblju sačinjenja isprave na kojoj je potrebno vještačiti potpis tužitelja (2012. godina) te nije pristupio pred sud radi uzimanja nespornih potpisa tužitelja od strane suda, čime je izvođenje navedenog dokaza bilo onemogućeno. Napominje se kako je tužitelj na zadnjoj raspravi naveo kako nema namjeru dolaziti pred sud iz razloga ekonomičnosti, a navedeno ovaj sud cijeni kao osobnu nezainteresiranost tužitelja za ishod ovog postupka. Također, isprave na koje se tužitelj poziva u spisu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P - 4083/2019, a na kojima se koje se navodno nalaze njegovi potpisi u izvorniku su u tom spisu po prvi puta dostavljene uz žalbu tužitelja (tamo tuženika) od 22.11.2024. i sudskom spisu prileže preslike generalnih punomoći i specijalne punomoći, a ne izvornici. Takva utvrđenja ovog suda navedena su i u odlomku 9. obrazloženja presude Županijskog suda u Varaždinu poslovni broj Gž Zk-3/2025-2 od 23.1.2025. kojom je postupak poslovni broj P-4083/2019 okončan. Iz navedenih razloga, ovaj sud nije ponovno pribavljao navedeni spis nakon što je isti izdvojen i vraćen Općinskom sudu u Rijeci. Odredbom čl. 219. st.1. ZPP propisana je dužnost svake stranke da iznese činjenice i predloži dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika. Čl. 221 a. ZPP određuje da ako na temelju izvedenih dokaza ne može sa sigurnošću tvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja. Dužnost je stranaka iznijeti činjenice i predložiti dokazna sredstva prikladna za stjecanje uvjerenja suda u istinitost tvrdnji od kojih zavisi osnovanost zahtjeva stranke. Ako stranka u tome ne uspije, sud će izvesti zaključak o nedokazanosti, odnosno o neistinitosti njene tvrdnje pa će njen zahtjev odbiti kao neosnovan. Kad sud ne uspije formirati određeno uvjerenje oslanjajući se na slobodnu ocjenu dokaza, tada dolaze u obzir pravila o teretu dokazivanja (čl. 221a. ZPP-a). Ta pravila u osnovi obvezuju sud uzeti kao nedokazanu onu tvrdnju za čiju istinitost stranka koja se na određenu činjenicu poziva u svoju korist, nije bila u stanju pružiti dovoljno odgovarajućih dokaznih sredstava. Ujedno valja uzeti u obzir da se Izvansudskom nagodbom od 27. ožujka 2012. zajmoprimac kao dužnik obvezao vratiti u cijelosti preostali iznos zajma (uz redovne i zatezne kamate, troškove obrade i otkaza ugovora) u ukupnom iznosu od 111.940,00 kn i da je visinu preostalog duga mogao izračunati samo tužitelj kao vjerovnik, što je i učinio, da se ovdje tužitelj kao vjerovnik u slučaju podmirenja dugovanja obvezao da će zajmoprimcu kao dužniku izdati brisovno očitovanje i potvrdu o zatvaranju potraživanja kada podmiri iznos od 111.940,00 kn pa nema nikakvih razloga da se posumnja da je Izvansudska nagodba sastavljena sa svrhom povrata preostalog duga zajmoprimca, odnosno jamca upravo s osnova Ugovora o zajmu od 4. listopada 2011. Također dokumentacija koju tužena dostavlja, i to Potvrde o (prijevremenom) otplaćenom dugu od 28. ožujka 2012. i uplatnicu br. 212227 od 28. ožujka 2012., koje su vezane uz broj ugovora o zajmu 111004GDiRJ i broj konta 63294, dokazuju da je zajmoprimac podmirio iznos od 111.940,00 kn s osnova otplate zajma, a čime prestaje i obveza tužene kao jamca iz Ugovora o zajmu, a s obzirom da to nedvojbeno proizlazi iz sadržaja navedene dokumentacije te je ovaj sud istu ocijenio vjerodostojnom. Slijedom navedenog, tužitelj nije dokazao razloge zbog kojih osporava vjerodostojnost dokumentacije o izvršenoj uplati iznosa od 111.940,00 kn te nije dokazao da ne bi potpisao sporne potvrde i uplatnicu. Također, tužitelj nije ničim dokazao da nije zaprimio novčani iznos naznačen u spornoj Potvrdi o (prijevremenom) otplaćenom dugu i uplatnici jer na tu okolnost nije predložio izvođenje bilo kakvih dokaza već takvo što samo paušalno ističe. Pritom se posebice ukazuje kako se podmirenje obveze u pravilu dokazuje uplatnicama, što u konkretnom slučaju tužena i čini. Odredbom čl. 104. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18 i 126/21, 114/22,156/22 i 155/23, u daljnjem tekstu: ZOO) propisano je da se ugovorom o jamstvu jamac obvezuje prema vjerovniku da će ispuniti valjanu i dospjelu obvezu dužnika, ako to ovaj ne učini. Odredbom čl. 160. st. 1. ZOO propisano je da obveza prestaje suglasnošću volja sudionika u obveznom odnosu, ispunjenjem i u drugim zakonom određenim slučajevima. Stavkom 2. te odredbe propisano je da se prestankom glavne obveze gase se jamstvo, zalog i druga sporedna prava. Kako je jamstvo dodatna (akcesorna) obveza koja ide uz glavnu, jamstvo u pravilu prestaje ako je na bilo koji način prestala obveza glavnog dužnika. U konkretnom slučaju obveza zajmoprimca kao glavnog dužnika prema Ugovoru o zajmu prestala je ispunjenjem pa je prestalo i jamstvo pa ne postoji obveza tužene kao jamca prema Ugovoru o zajmu da tužitelju podmiri utuženi iznos . Zaključno, potrebno je ukazati i na sadržaj odredbe čl. 5. Ugovora o zajmu kojom je određeno da su ugovorene mjesečne rate iz čl. 4. ugovora korisnik zajma i jamac obvezani uplaćivati na žiro račun zajmodavca ili ako zajmodavac odredi i ovlasti pravnu osobu koja će u njegovo ime zaprimati uplate na svoji blagajni ili na svoj žiro račun pa kada se sadržaj te odredbe poveže sa sadržajem uplatnice broj 212227 iz koje proizlazi kako se istom dana 28.3.2012. potvrđuje primitak iznosa od 111.940,00 kuna od EC i TC na ime zatvaranja zajma u cijelosti, a na kojoj potvrdi se nalazi nečitak potpis blagajnika i žig tvrtke MORSKI LEUT d.o.o. za nautičke usluge Rijeka, nema nikakve zapreke da se zaključi da je uplatu u ime i za korist tužitelja kao zajmoprimca zaprimila pravna osoba (MORSKI LEUT d.o.o.) koju je upravo tužitelj kao zajmodavac odredio i ovlastio da u njegovo ime zaprima uplate na svojoj blagajni, kako je to i određeno u citiranoj odredbi Ugovora . Kako će se i hoće li se uopće zajmodavac i tvrtka MORSKI LEUT d.o.o. kasnije razračunavati, nije na tuženoj, niti je to pitanje koje bi sud trebao utvrđivati. Eventualno potraživanje koje bi tužitelj mogao imati prema tvrtki MORSKI LEUT d.o.o. kao trećoj osobi tiče se odnosa te osobe i tužitelja, a ne zajmoprimca, tužene ili suda. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci presude.

15. U odnosu na po tuženoj istaknuti prigovor presuđene stvari, valja napomenuti kako je uvidom u priklopljeni spis Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-4083/2019 utvrđeno da je u istome donijeta pravomoćna presuda kojom je tamno tuženiku (ovdje tužitelju) naloženo da tamo tužitelju TC izda ispravu podobnu za upis brisanja založnog prava upisanog za korist tuženika pod poslovnim brojem Z-14502/11 na temelju Ugovora o zajmu 111004 GD i RJ od dana 4. listopada 2011. G. solemniziranog kod javnog bilježnika Marije Grozdanić-Dekleva, Korzo35/I, dana 04. listopada 2011. godine posl. br. OV-11813/2011, radi osiguranja tražbine u iznosu od 15.449,88 EUR, s godišnjim kamatama od 6,98% plativo u kunsko protuvrijednosti po srednjem tečaju Hrvatske narodne banke na dan plaćanja, rokom otplate 04. lipnja 2015. godine te eventualnim ovršnim troškovima, na nekretnini koja je u vlasništvu tužitelja, u 1/1 dijela, i koja nekretnina je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Rijeci, Zemljišnoknjižni Rijeka, opisana kao k. č. br. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]-Nova, u naravi kuća i pripadajuće dvorište ukupne površine 563 m2, u roku od 15 dana, jer će u protivnom istu zamijeniti ta presuda.

15.1. Odredbom čl. 333. st. 2. ZPP propisano je da prvostupanjski sud tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti pazi je li stvar pravomoćno presuđena i ako utvrdi da je parnica među istim strankama pokrenuta o zahtjevu o kojemu je već pravomoćno odlučeno, odbacit će tužbu.

15.2. Za postojanje presuđene stvari potrebno je da se ispune tri uvjeta - da postoji identitet stranka u istoj ili obrnutoj ulozi, da postoji identitet zahtjeva i da postoji identitet činjeničnog osnova. Uspoređujući pravomoćnu presudu Općinskog suda u Rijeci poslovni broj P-4083/2019 sa ovopredmetnim postupkom, utvrđeno je da nije ispunjen uvjet postojanja identiteta zahtjeva i identiteta činjeničnog osnova, a ne postoji niti identitet stranka u istoj ili obrnutoj ulozi. Stoga se istaknuti prigovor presuđene stvari ocjenjuje kao neosnovan.

16. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je temeljem odredbe članka 154. stavka 1. ZPP, čl. 155. i 164. st. 1. - 4. ZPP, a imajući u vidu da je tužena u cijelosti uspjela u ovom sporu.

U Zagrebu, 2. ožujka 2026.

Sutkinja

Vedrana Kufrin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 (petnaest) dana:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila, odnosno - od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi ovom sudu, u tri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sudu Zagrebu.

DNA:

1. tužitelju po punomoćniku, uz rješenje o sudskoj pristojbi na presudu u iznosu od 243,96 EUR

2. tužena