Poslovni broj: Us I-1946/2024-13
REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U SPLITU
Split, Put Supavla 1
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Splitu, po sucu Sandri Ćoraš Gega, te Katiji Stermšek, zapisničarki, u upravnom sporu tužitelja: ŠS, državljanin Ruske Federacije, s prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Antunu Šestanoviću, odvjetniku u Splitu, Theodorea Roosevelta 52, protiv tuženika: Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Zagreb, Prisavlje 14, OIB: 22874515170, zastupanog po opunomoćeniku BS, diplomiranom pravniku i zaposleniku, prema generalnoj punomoći pohranjenoj kod Upravnog suda u Splitu, radi ukidanja međunarodnih mjera ograničenja raspolaganja imovinom, nakon javne rasprave zaključene dana 13. veljače 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja i opunomoćenika tuženika, dana 2. ožujka 2026.,
p r e s u d i o j e
I Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja kojim traži da se poništi rješenje tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske KLASA: UP/l-342- 21/23-04/1, URBROJ: 530-03-2-1-2-24-18 od dana 28. lipnja 2024.
II Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.
Obrazloženje
1. U tužbi, podnesenoj protiv rješenja tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske KLASA: UP/l-342-21/23-04/1, URBROJ: 530-03-2- 1-2-24-18 od dana 28. lipnja 2024. kao i podnescima dostavljenim u tijeku ovog upravnog spora, tužitelj je, u bitnom, naveo da je podnio predmetni zahtjev jer su mu međunarodne mjere ograničavanja raspolaganja imovinom određene apsolutno neosnovano, s obzirom da tužitelj ne predstavlja subjekt na kojeg se primjenjuju mjere ograničavanja prema Zakonu o međunarodnim mjerama ograničavanja i Odluci o načinu provođenja međunarodnih mjera. Konkretno, pregledom popisa subjekata sa liste Sankcija Europske unije protiv Ruske Federacije i Bjelorusije da je razvidno da se tužitelj ne nalazi na navedenom popisu (lista Sankcija EU protiv Ruske Federacije i Bjelorusije na web stranici https://www.notariesofeurope.eu/en/eu- sanctions-against-the-russian-federation/). Također, da je pregledom Sankcijske liste Sjedinjenih Američkih Država razvidno da se tužitelj ne nalazi ni na toj listi (Sankcijska lista Sjedinjenih Američkih Država na web stranici https://sanctionssearch.ofac.treas.gov/). Međutim, usprkos prednje navedenom, da je temeljem Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja i Odluke Vlade RH o načinu provođenja međunarodnih mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, određena i mjera ograničavanja raspolaganja plovnim objektom - jahtom registarske oznake/naziva M/Y „ST. ELENA“, zastave Kajmansko otočje, koja se nalazi na vezu u Podstrani, Split, u luci „Marina Lav“, u vlasništvu trgovačkog društva SEALANDER LIMITED, Unit 2.2, 4 Pitmans Alley, Main Street, GX11 1AA, Gibraltar, a čiji da je isključivi vlasnik upravo tužitelj. Ukazuje se da je rješenjem Trgovačkog suda u Splitu poslovnog broja: Tt-22/3346-2 od dana 5. travnja 2022., u sudskom registru da je bila upisana zabilježba zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela u trgovačkom društvu ZLATNA DOLINA d.o.o. Podstrana, OIB: 23203951437, Grljevačka 2c, 21312 Podstrana, a koji upis zabilježbe zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela da je bio iniciran od strane Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske i to putem Obavijesti KLASA: 932-01/22- 01/96, URBROJ: 514-04-03/01-22-18 od dana 15. ožujka 2022. Međutim, da je Visoki trgovački sud Republike Hrvatske povodom žalbe trgovačkog društva ZLATNA DOLINA d.o.o. protiv prednje navedenog prvostupanjskog rješenja od dana 5. travnja 2022., donio drugostupanjsko rješenje poslovnog broja: 63 Pž-1695/2022-2 od dana 6. svibnja 2022., kojim je ukinuo prednje navedeno prvostupanjsko rješenje od dana 5. travnja 2022. uz uputu prvostupanjskom sudu da u ponovnom postupku utvrdi da li je tužitelj "adresat međunarodnih mjera ograničenja“. U ponovljenom postupku, da je Trgovački sud u Splitu, postupajući po uputi Visokog trgovačkog suda RH, nakon postavljanja takvog upita Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske te Ministarstvu vanjskih i europskih poslova RH (je li tužitelj adresat međunarodnih mjera ograničenja), zaključio da nije utvrđeno da bi tužitelj bio adresat međunarodnih mjera ograničenja, susljedno čemu da nije ponovno u sudskom registru upisana zabilježba zabrane raspolaganja, opterećenja i prijenosa poslovnih udjela u trgovačkom društvu ZLATNA DOLINA d.o.o. Dakle, u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva da je osnovano odblokirana imovina u neizravnom vlasništvu tužitelja, i to baš poslovni udjeli u trgovačkom društvu ZLATNA DOLINA d.o.o. S druge strane, u trenutku podnošenja predmetnog zahtjeva, kao i u trenutku podnošenja ove tužbe, da je još uvijek neosnovano blokirana slijedeća imovina u neizravnom vlasništvu tužitelja: plovni objekt - jahta registarske oznake/naziva M/Y „ST. ELENA“, zastave Kajmansko otočje. Ističe se da tužitelj, iako državljanin Ruske Federacije, ima uredno odobreno prebivalište u zemlji članici Europske unije, i to u Slovačkoj Republici, u gradu [adresa], gdje da živi, te da ni na koji način nije povezan s osobama uvrštenima na sankcijske popise (na kojima se uostalom on ni ne nalazi). Dakle, iz svega prednje navedenog i potkrijepljenog dokazima, da je nesporno razvidno da tužitelj ne predstavlja osobu koja bi se nalazila pod bilo kojim oblikom sankcija u smislu Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja, a kojim Zakonom da se uređuje postupak primjene međunarodnih mjera ograničavanja koje Republika Hrvatska provodi u skladu s pravnim aktima i odlukama Europske unije i Ujedinjenih naroda radi uspostavljanja i(ili) očuvanja međunarodnog mira i sigurnosti, poštivanja ljudskih prava i temeljnih sloboda, razvoja i jačanja demokracije i pravne države te drugih s međunarodnim pravom usklađenih ciljeva. Usprkos svemu prednje navedenom, iz čega da je razvidno da u konkretnom slučaju nisu ostvareni uvjeti iz Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja (čl. 2.2, 4.3) i Odluke o načinu provođenja međunarodnih mjera ograničavanja raspolaganja imovinom (II.4, IV.5 i VI. 6), u odnosu na plovni objekt - jahtu registarske oznake/naziva M/Y „ Š“, zastave Kajmansko otočje, da je tuženik donio pobijano rješenje kojim je odbio kao neosnovan tužiteljev zahtjev. Sukladno svemu navedenom, da tužitelj predlaže naslovljenom sudu poništiti osporeno rješenje tuženika te tužitelju dosuditi troškove ovog upravnog spora.
2. Opunomoćenik tužitelja je na ročištima održanim kod ovog Suda naveo da izlaže i predlaže kao u tužbi te kao u podnesku od dana 12. kolovoza 2025. Dodatno da prilaže u spis rješenje Općinskog suda u Splitu, zk odjela Split, od dana 17. ožujka 2022. kojim je u odnosu na nekretnine u vlasništvu Zlatna dolina d.o.o., a čiji je neizravni vlasnik tužitelj, bila upisana zabilježba zabrana otuđenja i opterećenja temeljem Zakona o mjerama ograničavanja, zatim rješenje zk odjela Split od dana 24. veljače 2025. kojim je prihvaćen prigovor na prethodno navedeno rješenje i odbijen prijedlog radi upisa zabrane otuđenja i opterećenja nekretnina te rješenje Županijskog sud u Vukovaru od dana 21. srpnja 2025. kojim se odbija žalba Republike Hrvatske Ministarstva pravosuđa i uprave te potvrđuje prethodno rješenje kojim je odbijen prijedlog radi zabilježbe zbrane otuđenja i opterećenja nekretnina u neizravnom vlasništvu tužitelja. Također, da se prilaže izvadak iz registra stvarnih vlasnika za Zlatna dolina d.o.o. na okolnost da je upravo tužitelj neizravni vlasnik navedene tvrtke. Razlog zbog kojeg se u spis prilažu navedena rješenja je taj što su u tim predmetima sudovi zauzeli stajalište prema kojemu se ne može blokirati imoivina u vlasništvu osoba koje i same nisu uvrštene na odgovarajuće sankcijske liste, odnosno da samo mišljenje stalne skupine nije dovoljno da bi blokada imovine bila pravno utemeljena. U navedenom kontekstu da se napominje da je upravo prema čl. 9. Zakona o mjerama ograničavanja propisana ovlast stalne skupine za uvrštavanje osoba na sankcijske popise. Nesporna da je činjenica da tužitelj, kako tada tako ni danas niti ikad u međuvremenu, nije bio uvršten na sankcijske liste temeljem kojih bi po Zakonu o mjerama ograničavanja bilo pravno osnovano blokirati imovinu u njegovom izravnom ili neizravnom vlasništvu pa da se to odnosi i na plovilo koje je predmet ovog spora. Slijedom svega navedenog da se predlaže da sud usvoji tužbeni zahtjev te naloži tuženiku da snosi troškove ovog upravnog spora. Opunomoćenik tužitelja nadalje je naveo da se protivi, kao neosnovanim, iz razloga što je sam tuženika u odgovoru na tužbu naveo kao navodnog stvarnog vlasnika predmetne jahte osobu imena ŠSZ, a ne osobu na koju se opunomoćenik tuženika referirao. Ističe se da je teret dokazivanja na onoj stranci koja nešto i tvrdi, a tuženik da svoje navode, koji su uz to i oprečni, da nije ničim konkretnim pokrijepio. Mišljenje stalne skupine da ne predstavlja dokaz, a tuženik na netom iznesene navode na kojima bi se temeljilo mišljenje stalne skupine, da nije u spis dostavio niti jedan dokaz koji bi pokrijepio iznesene navode. Jedino što je u ovom postupku dokazano jest da tužitelj nije na sankcijskim listama.
3. Tuženik je u odgovoru na tužbu i dopunu odgovora na tužbu naveo da je zatraženo mišljenje od strane Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja koja se nalazi pri Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te da je Stalna skupina dana 5. travnja 2024. dala pisano mišljenje, KLASA: 018-04/24-03/10, URBROJ: 521-DT-02-24-1, u kojem je posebno navedeno da je Stalna skupina na motornu jahtu „St. Elena“ primijenila mjere ograničavanja raspolaganja imovinom dana 9. ožujka 2022. na temelju zaprimljenih klasificiranih podatka Sigurnosno-obavještajne agencije. Na osnovu dostavljenih operativno- obavještajnih podataka da proizlazi da je jahta „St. Elena“ u stvarnom vlasništvu obitelji BSZ, tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije te osobe uvrštene na popis Priloga I. Uredbe Vijeća (EU) 269/2014. Članovi njegove obitelji da su kontinuirano boravili na predmetnoj jahti i tamo prijavljivali boravak u periodu od 2017. do 2021., a navedena jahta da je dobila ime po supruzi ISZ IS. Stalna skupina da nadalje navodi da Sigumosno-obavještajna agencija iz svog djelokruga rada kontinuirano provjerava i utvrđuje operativne podatke o jahtama „Royal Romance“, „St. Elena“, „Irina VU“, "NP“ i „Simply Pleasure" te da se potvrđuje da su aktualni podaci o navedenim jahtama istovjetni podacima koje su ranije dostavljali Stalnoj skupini te da na osnovu svega navedenog Stalna skupina u mišljenju navodi da razlozi temeljem kojih je postupno u svezi s primjenom i praćenjem provedbe mira ograničavanja raspolaganja imovinom nad motornom jahtom „St Helena" i dalje postoje te da „nema osnove za ukidanje mjera ograničenja". Sukladno navedenom da to tijelo smatra da je predmetna tužba neosnovana te da predlaže da nadležni sud donese presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija. U dopuni odgovora na tužbu tuženik ističe da je u predmetnom odgovoru navedeno da je „na osnovu dostavljenih operativno- obavještajnih podataka proizlazi da je jahta „ Š“ u stvarnom vlasništvu obitelji BSZ, tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije te osobe uvrštene na popis Priloga I. Uredbe Vijeća (EU) 269/2014, a što da je navedeno u pisanom mišljenju Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja, KLASA: 018-04/24-03/10, URBROJ: 521-DT-02-24-1 od dana 5. travnja 2024. Dana 5. rujna 2025. da je u, predmetnoj upravnoj stvari, održano ročište na Upravnom sudu u Splitu (Zapisnik broj: Usl- 19462024-5) u kojem je predstavnik tuženika na ročištu izjavio da je predmetna jahta u vlasništvu USZ. dok je u predmetnom odgovoru na tužbu ista osoba navela da je jahta u vlasništvu BSZ, te da stoga nije jasno na kakovim to podacima tuženik temelji svoje navode. U svezi navedenog da se ističe da je predstavnik tuženika, u svom iskazu na ročištu, zabunom kao vlasnika predmetne jahte naveo USZ, a koji je u spomenutom mišljenju Stalne skupine od dana 5. travnja 2024. godine naveden kao vlasnik jahte „Royal romance“, dok je kao vlasnik predmetne jahte St Elena, naveden OSZ kako je i napisano u odgovoru na tužbu od dana 6. rujna 2025. Naime, Stalna komisija da je u svom mišljenju od dana 5. travnja 2024. dala podatke o stvarnim vlasnicima i drugih jahti za koje su se donijele mjere ograničavanja („Royal romance“, „NP“, „Irina Vu“ i „Simple pleasure“) te je iz istih razvidno da su sve navedene osobe blisko povezane sa US te da se nalaze na popisu Priloga I. Uredbe Vijeća (EU) 269/2014. Glede pak pozivanja tužitelja na presude Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel, broj: Z- 10882/2022 od dana 17. ožujka 2022., Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel, broj: Z-14173/2022 od dana 24. veljače 2025. kojim je prihvaćen prigovor protustranke „Zlatna dolina“ d.o.o. Podstrana i poništeno rješenje istog suda od dana 17. ožujka 2022. kao i rješenje Županijskog suda u Vukovaru, broj: Gž Zk-34/2025-2 od dana 21. srpnja 2025. kojim je odbijena žalba Republike Hrvatske, Ministarstva pravosuđa i uprave kao predlagatelja i potvrđeno rješenje Općinskog suda u Splitu od dana 24. veljače 2025., da se ističe da se radi o različitim predmetima i različitim strankama. Pored toga, da Županijski sud u Vukovaru, kao razlog zbog kojeg je potvrdio rješenje Općinskog suda u Splitu od dana 24. veljače 2025., kojim je odbijen zahtjev predlagatelja za upis zabrane otuđenja i opterećenja dijela nekretnine, a temeljem odredbi članka 2. i 4. Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja (NN br. 139/08, 41/14 i 63/19) da ističe da se „ ŠS, za kojeg je navedeno da je ruski državljanin i stvarni vlasnik nekretnine, ne nalazi na popisu osoba protiv kojih su izrečene međunarodne mjere ograničenja“, te da „uz prijedlog predlagatelja nije dostavljena isprava koja bi upućivala na drugačiji zaključak od naprijed navedenog“. Nadalje, da u svom rješenju Županijski sud u Vukovaru ističe da „predlagatelj u svom prijedlogu u kojem se poziva na navedenu Obavijest Ministarstva pravosuđa i uprave nije priložio tu Obavijest koja predstavlja ispravu kojom se opravdava zahtjev za upis zabilježbe“. U ovom konkretnom slučaju postoji takva isprava, a to da je mišljenje Stalne skupine, KLASA: 018-04/24-03/10, URBROJ: 521-DT-02-24-1 od dana 5. travnja 2024. te se stoga navedena sudska rješenja ne samo ne mogu primijeniti na predmetnu upravnu stvar, a time i na predmetni upravni spor, nego su upravna tijela u predmetnoj upravnoj stvari postupila upravo u skladu sa pravnim shvaćanjima u navedenim sudskim rješenjima. Zaključno, da ostaje i dalje pri pravnom shvaćanju navedenom u svom rješenju od dana 28. lipnja 2024. kao i odgovoru na tužbu od dana 6. rujna 2024., a time i kod prijedloga da se predmetna tužba odbije kako je to navedeno u odgovoru na tužbu.
4. Na ročištima održanim kod ovog Suda opunomoćenik tuženika naveo je kako ostaje pri navodima iz odgovora na tužbu i obrazloženja osporenog rješenja. Pored navedenog da se posebno naglašava da se predmetna jahta nalazi u stvarnom vlasništvu NSZ, koji da je tajnik vijeća sigurnosti Ruske federacije te se nalazi na popisu. Još da treba istaći da je u mišljenju Stalne skupine navedeno da su članovi obitelji prethodno navedenog NSZ boravile na predmetnoj jahti zajedno sa članovima obitelji US. Dakle, ne samo vlasništvo već i korištenje od strane osoba koje su na popisu i članova njihove obitelji da je također predviđeno kao razlog za primjenom mjera ograničenja. Ujedno je naveo da će se dostaviti ispravak odgovora na tužbu. Nadalje, da ostaje u svemu kao u dopuni odgovora na tužbu, a u odnosu na navode iz podneska od dana 17. listopada 2025. da istiše da je stalna skupina za primjenu i praćenje primjene provedbe ograničavanja pri Ministarstvu vanjskih poslova Republike Hrvatske u svome pisanom mišljenju od dana 5. travanja 2024. je navela da je jahta St Elena u stvarnom vlasništvu obitelji VSZ, tajnika vijeća sigurnosti Ruske federacije. Ta osoba je koristila jahtu zajedno sa svojom obitelji te su kontinuirano boravili na predmetnoj jahti te tamo prijavljivali boravak u periodu od 2017. do 2021. Sukladno propisima Republike Hrvatske da su se sve jahte morale prijavljivati u Republici Hrvatskoj zajedno s posadom. Navedena jahta da je dobila ime po supruzi OS naprijed navedenog VSZ. Ta osoba da je na popisu osoba na koje da se primjenjuju mjere, a što da je u skladu sa čl. 4. st. 3 i st. 5.1. Zakona o ograničavanju.
5. Osporenim rješenjem tuženika Ministarstva mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske KLASA: UP/l-342-21/23-04/1, URBROJ: 530-03-2-1-2-24-18 od dana 28. lipnja 2024. odbijen je kao neosnovan zahtjev NS, OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanina Ruske Federacije, sa prebivalištem u [adresa], Republici, 960 01 [adresa], od dana 28. ožujka 2023., za ukidanje međunarodnih mjera ograničenja raspolaganja imovinom na temelju „Obavijesti o provođenju međunarodnih mjera ograničenja raspolaganja imovinom koju je izdala Lučka kapetanija Split dana 3. svibnja 2022. godine za m/y ST. ELENA, 236 GT, luka upisa George Town, zastava Cayman Island.
6. Sud je izveo dokaze pregledom i čitanjem cjelokupne dokumentacije koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo upravno tijelo, u kojem je doneseno osporeno rješenje, te u spisu upravnog spora.
7. U sporu je održana rasprava koja je bila zakazana da bi se strankama dala mogućnost, sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, br. 36/24, dalje: ZUS-a), očitovanja o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.
8. Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, nakon održane usmene i javne rasprave, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja sukladno odredbi članka 114. stavka 3. ZUS-a, kao i savjesnom ocjenom svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.
9. Predmet spora je, sukladno odredbi čl. 3. ZUS-a, ocjena zakonitosti osporavanog rješenja tuženika.
10. Uvidom u spis tuženog tijela KLASA: UP/l-342-21/23-04/1 utvrđeno je: da je Lučka kapetanija Split dana 3. svibnja 2022. kapetanu VS, sa prebivalištem u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zapovjedniku jahte ST. ELENA, izdala Obavijest o provođenju međunarodnih mjera ograničavanja raspolaganja imovinom koju da u naravi čini plovni objekt imena ST. ELENA u njegovu vlasništvu odnosno pod posrednim ili neposrednim upravljanjem, zastave Kajmanski otoci, a koji se nalazi na vezu u luci Podstrana, Split; da je dana **.**.2023. ŠS, državljanina Ruske Federacije, sa prebivalištem u [adresa], Republici, 960 01 [adresa], ovdje tužitelj, podnio zahtjev za ukidanje međunarodnih mjera ograničenja raspolaganja imovinom, odnosno u konkretnom slučaju nad m/y ST. ELENA, zastave Kajmanski otoci; da je rješenjem tuženika KLASA: UP/I-342-21/23-04/1, URBROJ: 530-03-2-1-2-23-3 od dana 26. rujna 2023. odbilo predmetni zahtjev kao neosnovan; da je protiv navedenog rješenja tužitelj podnio upravnu tužbu Upravnom sudu u Zagrebu koji je presudom, broj: UsI- 5865/2023-4 od dana 17. lipnja 2024. poništio navedeno rješenje iz razloga što tuženik nije dostavio spis predmeta; da je uvidom u dopis Trgovačkog suda u Splitu broj: Tt-22/3346 od dana 31. kolovoza 2022., Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske, razvidno da je Stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja na temelju podataka koji joj je dostavljen na uvid utvrdila da je „društvo ZLATNA DOLNA d.o.o. usko povezano s listiranim osobama te da nije moguće isključiti kontrolu listiranih osoba nad predmetnom imovinom“; da je Obavijest o provođenju međunarodnih mjera raspolaganja imovinom izdana dana 9. veljače 2022. na preporuku SOA-e te na osnovu usmene odluke Stalne skupine.
11. Odredbom čl. 2. st. 1. Zakona o međunarodnim mjerama ograničavanja ("Narodne novine", br. 139/08, 41/14 i 63/19, dalje: Zakona) propisano je da su mjere ograničavanja: a) ograničenja, odnosno obveze prema državama, međunarodnim organizacijama, fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima koji mogu biti obuhvaćeni međunarodnim mjerama ograničavanja utvrđenih pravnim aktima Ujedinjenih naroda, Europske unije i drugih međunarodnih organizacija koji obvezuju Republiku Hrvatsku i b) ograničenja, odnosno obveze koje Republika Hrvatska uvodi na drugi način sukladno međunarodnom pravu, odnosno pravu Europske unije. Stavkom 2. istog članka propisano je da mjere ograničavanja mogu biti: a) prekid diplomatskih odnosa, b) potpuni ili djelomični prekid gospodarskih odnosa, c) potpuna ili djelomična ograničenja uvoza, izvoza, provoza, pružanja usluga, te prometnih, poštanskih i drugih komunikacija, d) embargo na oružje, e) ograničenja ulaska u zemlju, f) ograničenja raspolaganja imovinom i g) druge mjere u skladu s međunarodnim pravom.
12. Sukladno odredbi čl. 4. st. 2. Zakona Vlada može donositi odluke o uvođenju međunarodnih mjera ograničavanja u skladu s rezolucijama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
13. Prema odredbi čl. 5. st. 1. Vlada osniva Stalnu skupinu za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničavanja iz ovoga Zakona (u daljnjem tekstu: Skupina). Odlukom o osnivanju Skupine Vlada detaljno uređuje ustroj, ovlasti, način i pravila djelovanja Skupine koju vodi predstavnik ministarstva nadležnog za vanjske poslove (u daljnjem tekstu: Ministarstvo). Stavkom 2. istog članka propisano je da Skupina, radi učinkovitog praćenja i koordinacije primjene mjera ograničavanja iz ovoga Zakona, može obrađivati podatke iz Zbirke podataka o provedenim mjerama ograničavanja nad fizičkim i pravnim osobama i drugim subjektima na koje se mjere ograničavanja odnose (u daljnjem tekstu: Zbirka podataka). Stavkom 3. istog članka propisano je da Skupina može predlagati Vladi uvođenje mjera ograničavanja u odnosu na određene fizičke i pravne osobe i druge subjekte, na prijedlog člana Skupine ili na inicijativu države članice Europske unije ili treće države. Stavkom 4. istog članka propisano je da na temelju prijedloga iz stavka 3. ovoga članka, Vlada može predložiti Vijeću Europske unije donošenje odluke, uredbe ili provedbene uredbe o međunarodnoj mjeri ograničavanja.
14. Shodno odredbi čl. 8. st. 1. Zakona u postupku odlučivanja o podnescima, koje podnose osobe na temelju ovoga Zakona i propisa donesenih na temelju ovoga Zakona, primjenjuju se odredbe Zakona o općem upravnom postupku. Stavkom 2. istog članka propisano je da o podnescima iz stavka 1. ovoga članka odlučuju nadležna tijela državne uprave i nositelji javnih ovlasti nadležni za područje na koje se podnesci odnose. Stavkom 3. istog članka propisano je da nadležno tijelo državne uprave i nositelj javnih ovlasti koje odlučuje o podnescima iz stavka 1. ovoga članka može prije odlučivanja o podnesku zatražiti mišljenje Skupine.
15. Člankom 11. st. 1. Zakona propisano je da se ograničenja raspolaganja imovinom i drugim sredstvima provode se primjenom mjera zamrzavanja imovine na način da se: a) zamrzava sva imovina i druga sredstva koja su u vlasništvu, posjedu ili na drugi način pripadaju subjektu prema kojem se mjere primjenjuju ili su pod njegovom kontrolom ili nadzorom te imovina i druga sredstava pod zajedničkim ili neizravnim nadzorom subjekta, b) imovina i druga sredstva ne smiju učiniti dostupnim, izravno ili neizravno, subjektu prema kojemu se mjere primjenjuju niti ih smiju kontrolirati ili posjedovati osobe koje djeluju u ime ili za račun subjekta, c) zabranjuju bilo kakve radnje s ciljem, direktnog ili indirektnog, svjesnog izbjegavanja mjera iz točki a) i b) ovoga stavka, d) zamrzavanje imovine i drugih sredstava subjekata prema kojima se mjere primjenjuju provodi se bez prethodne najave/obavijesti tim subjektima.
16. Odredbom čl. 12. st. 1. Zakona propisano je da iznimno od odredbi članka 11. stavka 1. ovoga Zakona, sud može odobriti oslobađanje zamrznute imovine i drugih sredstava ili odobriti da se imovina i druga sredstva učine dostupnima, ako se utvrdi da su neophodna za podmirenje osnovnih životnih troškova, stanarine, odnosno najamnine ili hipoteke za stambeni prostor, lijekova i liječenja, poreza i osiguranja, ili troškova javnih komunalnih usluga. Stavkom 2. istog članka propisano je da iznimno od odredbi članka 11. stavka 1. ovoga Zakona, sud može odobriti oslobađanje zamrznute imovine i drugih sredstava ili odobriti da se ona učini dostupnom, ako se utvrdi da je: a) namijenjena isključivo za plaćanje naknade za redovito održavanje zamrznute imovine i drugih sredstava, b) neophodna za izvanredne troškove, kao što su troškovi vezani za rođenje djeteta, smrtni slučaj ili sličan događaj. Stavkom 3. istog članka propisano je da odlučujući prema stavku 1. i 2. ovoga članka, sud može odrediti uvjete pod kojima se odobrava oslobađanje, odnosno dostupnost imovine i drugih sredstava. Stavkom 4. istog članka propisano je da će nadležni sud obavijestiti Ministarstvo o odobrenju iz ovoga članka najkasnije osam dana nakon davanja odobrenja. Stavkom 5. istog članka propisano je da će Ministarstvo o svakom odobrenju o kojem je odlučeno prema ovom članku obavijestiti nadležna tijela međunarodnih organizacija koje primjenjuju iste mjere ograničavanja prema istim subjektima.
17. Shodno odredbi čl. II. Odluke o načinu provođenja međunarodnih mjera ograničavanja raspolaganja imovinom ("Narodne novine", br. 78/11, dalje: Odluka) propisano je da sva imovina definirana člankom 3. Zakona, svih subjekata koji se nalaze na Popisu, zamrznut će se bez odlaganja te će se osigurati da predmetna imovina ne bude izravno ili neizravno dostupna za korištenje tim subjektima.
18. Prema odredbi čl. IV. st. 1. Odluke sve fizičke i pravne osobe te tijela državne uprave i tijela s javnim ovlastima, primijenit će Mjere izravno, na taj način da zamrznu svu imovinu koja je u vlasništvu, posjedu ili na drugi način pripada subjektima koji se nalaze na Popisu, odnosno imovinu koja je pod njihovom kontrolom ili nadzorom, te će o tome donijeti obavijest. Stavkom 2. istog članka propisano je da obavijest u smislu te Odluke predstavlja opći naziv akta kojim se subjekt, prema čijoj je imovini mjera primijenjena, obavještava o primijenjenoj mjeri. Obavijest se dostavlja i Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija. Stavkom 3. istog članka propisano je da obavijest iz stavka 2. ove točke sadrži odgovarajuće podatke iz članka 6. stavka 3. ili stavka 4. Zakona. Stavkom 3. istog članka propisano je da imovina iz stavka 1. ove točke ostaje pod nadzorom osobe ili tijela koje je donijelo obavijest, a do donošenja: a) odluke Vlade Republike Hrvatske, kojom se prestaje primjenjivati Mjera, b) rješenja nadležnoga ministarstva za postupanje po podnesku (sukladno članku 8. Zakona) i c) odluke nadležnog suda (sukladno članku 12. Zakona).
19. Ovdje posebno valja naglasiti da je u mišljenju koje je dalo Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Stalna skupina za primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja KLASA: 018-04/24-03/10, URBROJ: 521- DT-02-24-1 od dana 5. travnja 2024. navedeno kako se razlozi temeljem kojih je postupano u vezi s primjenom i praćenjem provedbe mjera ograničavanja raspolaganja imovinom nad motornom jahtom, između ostalih, "St. Elena" i dalje postoje te da nema osnove za ukidanje mjera ograničavanja. U konkretnom slučaju da je na motornu jahtu „St Elena" Stalna skupina primijenila mjere ograničavanja raspolaganja imovinom dana 9. ožujka 2022. temeljem zaprimljenih klasificiranih podataka Sigumosno-obavještajne agencije. Na osnovu dostavljenih operativno- obavještajnih podataka da proizlazi da je jahta „St Elena" u stvarnom vlasništvu obitelji ISZ, tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije te osobe uvrštene na popis Priloga 1. Uredbe Vijeća (EU) 269/2014. Članovi njegove obitelji da su kontinuiramo boravili na predmetnoj jahti i tamo prijavljivali boravak u periodu od 2017. do 2021., a navedena jahta da je dobila ime po supruzi ISZ CS. Sigurnosno-obavještajna agencija iz svog djelokruga rada da kontinuirano provjerava i utvrđuje operativne podatke o jahtama „Royal Romance", „St. Elena", „Irina VU ,,NP” i „Simply Pleasure" te potvrđuje da su aktualni podaci o navedenim jahtama istovjetni podacima koje su ranije dostavljali.
20. Prema tome, sukladno gore citiranoj odredbi čl. 8. st. 3. Zakona, tuženik je prije odlučivanja o predmetnom zahtjevu tužitelja zatražio mišljenje Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja Ministarstva vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske te iz dostavljenog mišljenja jasno i nedvojbeno proizlazi da je jahta „ OS" u stvarnom vlasništvu obitelji ISZ, tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije te osobe uvrštene na popis Priloga 1. Uredbe Vijeća (EU) 269/2014., da su članovi njegove obitelji kontinuiramo boravili na predmetnoj jahti i tamo prijavljivali boravak u periodu od 2017. do 2021., a navedena jahta da je dobila ime po supruzi ISZ CS i to sve prema podacima koji su prikupljeni i dostavljeni od Sigurnosno- obavještajne agencije (koji očito nisu klasificirani te su jasno izneseni u dostavljenom mišljenju te tako učinjeni dostupnima i samom tužitelja) koja kontinuirano provjerava i utvrđuje operativne podatke o predmetnoj jahti.
19. Slijedom svega naprijed navedenog, po ocjeni ovog Suda, prigovori tužitelja nisu od utjecaja radi donošenja eventualno drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari iz razloga što je u upravnom postupku koji je prethodio ovom upravnom sporu, činjenično stanje potpuno i pravilno utvrđeno, nisu povrijeđena pravila postupka koja bi bila od utjecaja na rješavanje ove upravne stvari, niti je pogrešno primijenjen pravni propis na štetu tužitelja. Naime, kako je to vidljivo iz dostavljenog mišljenja Stalne skupine za primjenu i praćenje provedbe mjera ograničavanja KLASA: 018- 04/24-03/10, URBROJ: 521-DT-02-24-1 od dana 5. travnja 2024. u konkretnom slučaju bi se radilo o plovilu koje je sukladno podacima prikupljenim od Sigurnosno- obavještajne agencije, u stvarnom vlasništvu obitelji ISZ, tajnika Vijeća sigurnosti Ruske Federacije, a koja osoba je uvrštena na popis Priloga 1. Uredbe Vijeća (EU) 269/2014., kao i da su članovi njegove obitelji kontinuiramo boravili na predmetnoj jahti i tamo prijavljivali boravak u periodu od 2017. do 2021., a navedena jahta da je dobila ime po supruzi ISZ CS, stoga ovaj Sud ne nalazi da bi tužiteljevo pravo u konkretnom slučaju bilo povrijeđeno obzirom da se predmetna jahta niti ne nalazi u njegovom stvarnom vlasništvu pa su sasvim bespredmetni navodi da se tužitelj ne nalazi na Sankcijskim listama te dokazi dostavljeni u tom smislu kao i dokazi koji se odnose na drugu imovinu tužitelja.
20. U izloženim okolnostima, a uzimajući u obzir navedene zakonske i podzakonske odredbe, osporavana odluka tuženika je zakonita. Nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“ br. 47/09 i 110/21, dalje: ZUP-a), a na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.
21. Radi toga je, na temelju odredbe članka 116. stavka 1. ZUS-a, valjalo odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan te odlučiti kao u izreci presude pod točkom I.
22. Kako tužitelj nije uspio u predmetnom upravnom sporu to je, temeljem odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a, valjalo odbiti zahtjev iste za naknadom troškova ovog upravnog spora te odlučiti kao u izreci pod točkom II.
U Splitu, 2. ožujka 2026.
S U D A C
Sandra Ćoraš Gega
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 126. ZUS-a).
DN-a:
- opunomoćeniku tužitelja Antunu Šestanoviću, odvjetniku u Splitu,
Theodorea Roosevelta 52
- tuženiku Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture Republike Hrvatske, Zagreb, Prisavlje 14
- u spis