Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI

    Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 36

    Poslovni broj: K-27/2026-16

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    P R E S U D A

    Općinski sud u Velikoj Gorici, po sucu tog suda Igoru Kanajetu, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ivane Maričić, kao zapisničara, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika ZŠ, povodom optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Velikoj Gorici broj KO-DO-10/2026 od 21. siječnja 2026., zbog kaznenih djela iz čl. 139 st. 2 i 3 i dr. Kaznenog zakona (NN 125/11 i dr.), nakon raspravljanja dovršenog 26. veljače 2026., dana 2. ožujka 2026.,

    p r e s u d i o  j e

    Okrivljeni ZŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ivana i Z, rođene I, rođen **.**.1992. u [adresa], sa prebivalištem u [adresa], državljanin RH, sa završenom osnovnom školom, strojobravar, nezaposlen, neoženjen, otac jednog malodobnog djeteta, neosuđivan, bez imovine,

    k r i v  j e

    što je

    - u razdoblju od neutvrđenog dana 2023. do 24. listopada 2025. u [adresa], protivno odredbama članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, pod utjecajem alkohola, kao izvanbračni suprug IŠ, u cilju da izvanbračnu suprugu omalovaži i obezvrijedi, učestalo vikao i galamio na istu, te ju vrijeđao raznim pogrdnim riječima: "da je kurva, da ništa ne vrijedi, da je glupača" sve u nazočnosti zajedničkog djeteta JŠ rođ. **.**.2024.g., te je nerijetko bio i fizički nasilan prema istoj, a dok je bila trudna, znao bi je rukom udariti u trbuh, te bi znao izvanbračnu suprugu za vrijeme boravka u kući gađati raznim predmetima, listopada žlicom, vilicom, bocama od sokova, jastucima i ostalim stvarima koje bi mu došle pod ruku, odgurivao bi je po kući pa je ona znala puno puta sa djetetom izaći van da se makne, a unazad dva mjeseca nakon što mu je rekla da ima novog partnera, više puta bi joj rekao: „ja te bum zaklal i ubil nožem i najrađe bi te zakopal da nema djeteta“, , a koje nasilje je kulminiralo 24. listopada 2025., u kući u [adresa], kada je u vidno alkoholiziranom stanju iz kuhinje bacio punu bocu Coca-cole prema izvanbračnoj supruzi, te ju pogodio u području potkoljenice desne noge, uslijed čega je ista zadobila masnicu, nakon čega je u ruke uzeo dječju hranilicu i bacio ju u smjeru jednogodišnjeg djeteta J, ali je izvanbračna supruga uspjela dijete povući za ruku pa je hranilica pogodila ormar koji se strgao, dok je hranilica pukla, da bi je za ruku izvukao iz kreveta i bacio na pod gdje se po drugi puta na isto mjesto natukla te u cilju da svoju izvanbračnu suprugu ustraši ovoj rekao: „Jebo ti Ć mater, zaklat ću te i ubiti“, a zbog čega je ista iz straha uzela dijete i otišla iz stana, a kojim ponašanjem je kod izvanbračne supruge izazvao osjećaj straha i uznemirenosti za život,

    dakle, teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelj i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, te drugome ozbiljno prijetio da će ga usmrtiti, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi,

    pa je time počinio kazneno djelo protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisano i kažnjivo po članku 179.a Kaznenog zakona (Narodne Novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, dalje u tekstu: KZ/11), te kazneno djelo protiv osobne slobode – prijetnjom – opisano po članku 139. stavak 2. i 3. KZ/11, a kažnjivo po članku 139. stavak 3. KZ/11, sve uz primjenu članka 51. KZ/11.

    Te sud okrivljenom ZŠ

    za kazneno djelo iz čl. 179a KZ-a/11 temeljem istog člana

    u t v r đ u j e

    KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

    a za kazneno djelo iz čl. 139 st. 2 i 3 KZ-a/11 temeljem istih članova

    u t v r đ u j e

    KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 6 (ŠEST) MJESECI

    te sud temeljem čl. 51 KZ-a/11 okrivljenog

    o s u đ u j e

    NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE I 2 (DVA) MJESECA

    u koju mu se temeljem č. 54 KZ/11 ima uračunati vrijeme lišenja slobode počev od 25. listopada 2025. pa nadalje.

    Temeljem čl. 148 st. 6 Zakona o kaznenom postupku(NN152/08 i dr, nadalje ZKP/08) okrivljenik se oslobađa obveze plateža troškova ovog kaznenog postupka.

    Obrazloženje

    Uvodno citiranom optužnicom pokrenut je kazneni postupak protiv okrivljenog. Pozvan očitovati se o optuženju, okrivljen i je istakao da se ne smatra krivim po optuženju.

    Pozvan iznijeti obranu okrivljeni poriče inkriminaciju te u bitnom navodi da se s oštećenom gotovo oko ničeg nije slagao svađali su se ali nakon toga i mirili, te po njegovom shvaćanju ništa se nije dešavalo od onog što mu se inkriminira, događaji nisu bili takovi, poriče pogrdne riječi, poriče i prijetnju, nikada nije prijetio, mogao je samo reći oštećenoj da bi je lansirao na Mars. Svađama sa oštećenom nekada bi prisustovala i njegova majka, oštećena ima psihićkih problema u tom smislu je i tražila pomoć, bila je ovisna o drogi i upravo on joj je pomogao da to premosti. Ima četiri godine radnog staža, puno je radio i honorarne poslove, nakon što je predmetno lišen slobode dobio je otkaz jer je tada bio zaposlen, trenutno ga uzdržavaju i majka i sestra i šogor.

    U dokaznom postupku pročitan je spis, posebno izvješće (list 1-2 spisa), kaznena prijava (list 11-12 spisa), liječnička dokumentacija (list 21 spisa), nalaz i mišljenje vještaka dr. Željka Marinića (list 105-120 spisa), izvještaj Hrvatskog zavoda za socijalni rad (list 132 spisa).

    U postupku su saslušani oštećena IŠ (list 196-197 spisa), te svjedoci ĆŠ (list 197 spisa) i BŠ (list 197 spisa).

    Na kraju postupka pročitane su kaznena (list 35 spisa) i prekršajna evidencija (list 33-34 spisa) okrivljenika.

    Saslušana kao svjedok oštećena IŠ u bitnom ističe da je ono što je u optužnici inkriminirano ujedno i stvarnost koja se događala. S okrivljenim je u intimnoj vezi od 2020. godine i njegovi problemi povezani s alkoholom te kockom postepeno su se povećavali, nije tražio stručnu pomoć, upozoravala ga je na neprimjerenost ponašanja i nadala se da će isto prestati, to se nije dogodilo. S okrivljenim ne živi zajedno od događaja opisanog 24. listopada 2025. kada se preselila na drugu adresu i živi sada u intimnoj vezi sa BŠ koja veza je nakon preseljenja i počela. Okrivljeni i BŠ upoznali su se neposredno prije događaja od 24. listopada 2025., a okrivljenom nije bilo drago kad je ostvarila novu vezu sa BŠ.

    Saslušan kao svjedok ĆŠ otac oštećene u bitnom ističe da su okrivljeni i oštećena oko četiri godine bili u izvanbračnoj vezi imaju zajedničkog sina JŠ, rođenog 2024. godine, okrivljeni je povremeno radio oštećena nije, financijski im je pomagao, u navedenoj vezi bilo je svađa najviše zbog novaca, okrivljeni je imao problem ovisnosti o kocki i moguće je i to bio razlog svađa, on se nije želio u navedenu vezu miješati smatrajući da se ne događa ništa alarmantno, a oštećena mu se nikad nije žalila na okrivljenikovo ponašanje.

    Saslušan kao svjedok RŠ bitnom ističe da poznaje oštećenu oko desetak godina, znade da je bila u vanbračnoj vezi s okrivljenikom a kako se povremeno porukama dopisivao sa oštećenom kroz neke poruke posumnjao je da okrivljeni zlostavlja oštećenu no ona mu to nikada direktno nije rekla. No u bližoj prošlosti oštećena mu je ispričala da ju okrivljeni maltretira, oduzima mobitel zatvara u kuću da ju znade udariti po tijelu da joj je prijetio nožem, tada joj je savjetovao da to prijavi policiji a oštećena odgovorila da ju je strah prijaviti radi reakcije okrivljenog. Tada je saznao da oštećena trpi okrivljenikovo maltretiranje čitavo vrijeme njihovog zajedničkog življenja, pa kako je navedena saznanja prenio svojoj majci ista je sve to prijavila policiji. Nakon što je policija odvela okrivljenog pitao je oštećenu želi li sa njim živjeti i ona to potvrdila i k njemu doselila zajedno sa svojim djetetom JŠ, on i nadalje želi s oštećenom živjeti, prihvaća njezino dijete i želi o njima brinuti kako bi imali dobar i skladan život jer su to zaslužili.

    Temeljem rezultata provedenog dokaznog postupka ocjene svakog dokaza zasebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući isto s obranom okrivljenog sud je utvrdio da su ostvareni kako subjektivni tako i objektivni elementi procesuiranih kaznenih djela te da ih je okrivljeni ostvario svojim radnjama.

    Da su inkriminacije realnost slijedi iz dinamike događanja koju je predmetno moguće pratiti započete intervencijom policije radi nasilničkog ponašanja koje je pripisano okrivljeniku, nastavno čemu je oštećena opisala sve inkriminirajuće radnje navedene u optuženju koje su se u inkriminirano vrijeme i događale. Neposrednih svjedoka nije bilo, to nije rijedak slučaj, no posredno se putem iskazivanja svjedoka, a prije svega svjedoka BŠ utvrdilo da je oštećena trećim osobama povjerila protupravno ponašanje okrivljenika, to je učinila tekar kada je isto vremenski i intenzitetom premašilo i prihvatljivo premašilo tolerantnu mjeru, oštećena je ostavila dojam osobe koja ispravno sagledava stvarnost, ista nema niti vidnog niti navedenog razloga krivo iskazivati o činjenicama dijelom upravo i radi tolerancije koju je i nepotrebno iskazivala, pa kako iz vještačkog nalaza i mišljenja (list 105-120 spisa) slijedi utvrđenje pojednostavljenih nezrelih i nestabilnih odlika osobnosti okrivljenog koje utječu na njegove ponašanje i odlučivanje, to je u ukupnosti činjeničnopravnog sagledavanja okrivljeni identificiran kao počinitelj cjelokupne inkriminacije.

    Time je sud vjerodostojnim ocijenio sve provedene dokaze, na gornji način ocijenivši materijalnu dokumentaciju koja je sačinjena od ovlaštenih osoba te time prije svega policije i lege artis psihijatrijskog vještačkog nalaza, činjenice navedene u dokumentaciji u potpunosti su jasne, a nastavno istoj iskazivanju svih svjedoka,posebice oštećene koja istovjetno iskazuje tokom cjelokupnog postupanja, svi su svjedoci prihvatljivo iskazivali o svemu što mogu i moraju znati objašnjavajući time i dio materijalne dokumentacije, saznanja svjedoci imaju posebice obzirom na povezanost s oštećenom i okrivljenim, nema naznaka da stvarnost ne doživljavaju ispravno, te je temeljem takove činjeničnopravne ukupnosti okrivljen i imao i morao imati svijest o stvarnosti i namjeru kaznena djela počiniti te ih i počinio jer su radnje koje je poduzeo radnje nasilja u obitelji i prijetnje kako je optužbom opisano, a oštećivanje oštećene kao bliske osobe jer izvanbračni partner to jest, u vidu straha i ponižavajućeg položaja također stvarnost koja se dogodila.

    Stoga obrana okrivljenog nije prihvaćena jer samo negiranje inkriminacije nije ujedno afirmiralo neku drugu prihvatljivu stvarnost.

    Druge dokaze sud nije proveo jer je činjenično stanje u potpunosti utvrdio.

    Odlučujući o vrsti i visini kazne sud je primijenio odredbe čl. 41 i čl. 47 KZ-a. Pri tome je u sveukupnosti posebice cijenio i vrijednost zaštićenog dobra i vremensko trajanje oštećivanja istog, zaštićeno dobro predmetno je utoliko osjetljivo jer se isto dobro sastoji od čovjekovog dostojanstva i slobode, okrivljeni nije iskazao samokritiku a budući nije do sada kažnjavan i obzirom na njegove socioekonomske prilike a kako su navedene u njegovim generalijama i o kojima u obrani iskazuje, izrečena jedinstvena kazna zatvora nakon što su utvrđene pojedinačne zatvorske kazne ostvariti će svrhu generalne i specijalne prevencije.

    U jedinstvenu zatvorsku kaznu okrivljenom je uračunato lišenje slobode unutar predmetnog postupanja, što je njegovo zakonsko pravo.

    Radi slabijeg imovnog stanja kako je predmetno po podacima spisa utvrđeno, okrivljeni je oslobođen obveze plateža troškova postupka.

    Uslijed obrazloženog cjelovito je presuđeno kao u izreci.

    Velika Gorica, 2. ožujka 2026.

    SUDAC:

    Igor Kanajet

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove presude postoji pravo žalbe u roku od 15 dana od primitka iste, a o istoj odlučuje Županijski sud.

    DNA:

    1. ODO u Velikoj Gorici

    2. Okrivljeni

    3. Branitelj odvjetnik Sičić

    4. Oštećena

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.