Baza je ažurirana 20.10.2026. zaključno sa NN 110/26  EU 2024/2679
    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve baze objavljene na Zakon.hr

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće zakone (870) Republike Hrvatske, a kraj svakog zakona imate objavljene i njegove ranije verzije desetak godina unatrag

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz sve važeće podzakonske propise (preko 10.000) Republike Hrvatske

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Pretražujete kroz odluke sudova RH, Suda EU i Europskog suda za ljudska prava

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    Ppretražujete kroz sve važeće direktive i uredbe EU zakonske snage (koje su donijeli Vijeće i Parlament), a kraj svakog dokumenta je poveznica prema svim ostalim povezanim propisima

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    Upute za pretraživanje
    Zatvori
    Brze upute za pretraživanje

    Znak* znači da može biti 0 ili više znakova na tom mjestu (pretraga po korijenu riječi npr ustav* će naći i 'ustav', 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak ? zamjenjuje jedan znak npr. ustav? će naći 'ustavu', ali neće 'ustavnih', 'ustavnim'.

    Znak - (minus) ispred riječi će izostaviti dokumente koji sadrže tu riječ.

    Redoslijed ključnih riječi koje upisujete doprinosi preciznosti rezultata pretrage, ali pogrešan redoslijed neće zaustaviti pretragu.

    Ukoliko tražite sadržaj sa točno određenim redoslijedom, ključne riječi stavite u navodnike "" i navedite ih tim redoslijedom.

    pretražujete kroz razne pravne vijesti koje smo mi sastavili ili samo prenijeli

    Probajte pretragu po jednoj ili više ključnih riječi iz situacije za koju se informirate, kako bi Vam pronašli sve relevantne sadržaje.

    REPUBLIKA HRVATSKA

    OPĆINSKI SUD U SPLITU

    Gundulićeva 27

    Split

    Poslovni broj: Psp-51/2024-21

    U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

    R J E Š E N J E

    Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Sanji Bikić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], Ć, zastupanog po punomoćnicima Miji Jeličiću i Marini Bosnić, odvjetnicima u Odvjetničkom društvu Jeličić i partneri d.o.o. iz Splita, Kliška 29, protiv tuženika AU, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Srđanu Brajeviću, odvjetniku u Splitu, Smiljanićeva 2/I, radi smetanja posjeda, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 26.siječnja 2026. u prisutnosti tužitelja osobno, zamjenice punomoćnika tužitelja ĆUC, odvjetničke vježbenice u OD Jeličić i partneri d.o.o., i punomoćnika tuženika Srđana Brajevića, odvjetnika u Splitu, na ročištu za objavu i uručenje odluke 2.ožujka 2026.,

    r i j e š i o j e:

    1. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

    „I. Utvrđuje se da je samovlasnim postavljanjem drvenih dasaka na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, d.i.geod. „Split, srpanj 2025.“, koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2, koje je postavio dana 21.ožujka 2024.g. te zamijenio betonskim blokovima (bloketama) koji su u navedenom vještvu označeni linijom A-B-C, tuženik samovlasno počinio smetanje zadnjeg mirnog i faktičnog posjeda tužitelja posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2, pa mu se nalaže da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje na predmetnoj nekretnini na način što će ukloniti betonske blokove (blokete) postavljene na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, d.i.geod. „Split, srpanj 2025.“ označen linijom A-B- C te uspostaviti ranije posjedovno stanje na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2, te mu se zabranjuje ubuduće ovakvo ili slično samovlasno smetanje tužiteljevog posjeda.

    II. Nalaže se tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe tužitelju isplati parnični trošak sa zakonskom kamatom koja na dosuđeni iznos troška teče od dana objave prvostupanjske odluke do isplate.“

    2. Nalaže se tužitelju da u roku 15 dana naknadi tuženiku trošak ovog parničnog postupku u iznosu od 750,00 EUR (slovima: sedam stotina pedeset eura), sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 2.ožujka 2026. do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope (koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke) za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine.

    Obrazloženje

    1. Tužitelj je 16.travnja 2024. podnio tužbu protiv tuženika radi smetanja posjeda. U tužbi se navodi da je tužitelj stvarni vlasnik i zadnji mirni i faktični posjednik točno određenog posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], što predstavlja ½ dijela cjeline navedene nekretnine, dok je tuženik suvlasnik i posjednik drugog, također točno određenog, posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], što predstavlja ½ dijela cjeline navedene nekretnine. U predmetu Općinskog suda u Splitu broj R1-498/2022, po prijedlogu tuženika AU, vođen je postupak radi uređenja suvlasničkih odnosa u kojem je stalni sudski vještak za geodeziju Dražen Bušić izradio pisani nalaz i mišljenje „Split: 06.travnja 2023.god.“, koje je sudu prezentirano 6.travnja 2023. U tom nalazu i mišljenju vještak je u skici mjesta očevida prikazao posebne dijelove nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji u posjedu drži tužitelj (označen žutom bojom), i koji u posjedu drži tuženik (označen lila bojom). U obrazloženju utvrđenog činjeničnog stanja, vještak je naveo da je posjed tuženika (predlagatelja u tom postupku) označen lila bojom i u naravi predstavlja stambenu zgradu anagrafske oznake [adresa], kao istočni dio čestice materijaliziran vidljivim međama, dok je posjed tužitelja (predloženika u tom predmetu) označen žutom bojom, i nalazi se na zapadnom dijelu čestice, a u naravi predstavlja stambenu zgradu anagrafske oznake [adresa], također ograđen vidljivim međama. Dana 21.ožujka 2023. (očito omaška u pisanju godine) tuženik je na postojeći zid koji predstavlja među između posebnih dijelova nekretnine koji se nalaze u njihovom vlasništvu, kao i među sa čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja predstavlja put do posebnog dijela nekretnine u vlasništvu tužitelja, postavio drvene daske i to na način da ih je postavio i mimo zidova koji predstavljaju među, na način da je određeni dio trokutaste površine položen na posebnom dijelu nekretnine u vlasništvu i posjedu tužitelja. Na ovaj način, postavljanjem drvenih dasaka na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] koji je u vlasništvu i u samostalnom zadnjem mirnom i faktičnom posjedu tužitelja, tuženik je izvršio smetanje posjeda tužitelja na predmetnoj nekretnini, pa tužitelj ovom tužbom traži posjedovnu zaštitu uslijed samovlasnog smetanja posjeda od strane tuženika. Iako je tužitelj zaštitu posjeda ovlašten ostvariti i putem samopomoći sukladno odredbi čl. 21.st.4. ZVDSP-a, zbog izraženog agresivnog ponašanja tuženika, tužitelj posjedovnu zaštitu traži u postupku pred sudom, uz napomenu da je tužba podnesena u roku propisanom čl. 21.st.3. ZVDSP-a.

    1.1. Slijedom navedenoga, tužitelj predlaže da sud donese rješenjem kojim će utvrditi da je tuženik samovlasnim postavljanjem drvenih dasaka na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji je u skici mjesta očevida stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića sadržanoj u pisanom nalazu i mišljenju „Split: 06.travnja 2023.god.“ koje je sudu prezentirano 6.travnja 2023. u predmetu tog suda broj R1-498/22, označen dopunjenim brojevima 1-2-3-1, koje je postavio dana 21.ožujka 2024.g., samovlasno počinio smetanje zadnjeg mirnog i faktičnog posjeda tužitelja, pa mu naložiti da u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja uspostavi ranije posjedovno stanje na predmetnoj nekretnini na način što će ukloniti drvene daske postavljene na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], označene u skici stalnog sudskog vještaka za geodeziju Dražena Bušića, te da uspostavi ranije posjedovno stanje na tom dijelu nekretnine, sve sukladno skici vještaka za geodeziju koja će se izraditi u ovom postupku, koja će biti sastavni dio ovog rješenja, i zabraniti mu ovakvo ili slično samovlasno smetanje tužiteljevog posjeda. Tužitelj potražuje od tuženika i naknadu parničnog troška sa zateznom kamatom od objave prvostupanjske odluke do isplate.

    1.2. Nakon provedenog očevida na licu mjesta i dostave nalaza i mišljenja sudskog vještaka za geodeziju, tužitelj je podneskom od 14.listopada 2025. uredio i precizirao tužbeni zahtjev kojim predlaže sudu da donese rješenje kojim će:

    - utvrditi da je tuženik samovlasnim postavljanjem drvenih dasaka na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, d.i.geod. „Split, srpanj 2025.“, koja skica čini sastavni dio ovog rješenja, označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2, koje je postavio dana 21.ožujka 2024., te zamijenio betonskim blokovima (bloketama) koji su u navedenom vještvu označeni linijom A-B-C, tuženik samovlasno počinio smetanje zadnjeg mirnog i faktičnog posjeda tužitelja posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2,

    -naložiti tuženiku da u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe uspostavi ranije posjedovno stanje na predmetnoj nekretnini na način što će ukloniti betonske blokove (blokete) postavljene na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ iz Nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, d.i.geod. „Split, srpanj 2025.“ označen linijom A-B-C te uspostaviti ranije posjedovno stanje na posebnom dijelu nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] koji je u skici lica mjesta „Split, srpanj 2025. god.“ označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m2,

    -zabraniti tuženiku ubuduće ovakvo ili slično samovlasno smetanje tužiteljevog posjeda.

    1.3. Tuženik je neosnovano prigovorio da se u konkretnom slučaju radi o preinaci tužbe, budući da je tužitelj samo svoj zahtjev uredio prema skici sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića i prema stanju zatečenom na licu mjesta. Time što je tužitelj u zahtjev dodao betonske blokete umjesto drvenih dasaka nije nikakva preinaka, jer se radi o zadiranju u isti dio nekretnine koji je opisan u tužbi, samo što je tuženik naknadno drvene daske zamijenio betonskim bloketima.

    2. U odgovoru na tužbu, tuženik potvrđuje da su parnične stranke suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], i to posebno određenog dijela cjeline, što u naravi predstavlja ½ dijela. Međutim, tuženik osporava da se u predmetu ovog suda posl.br. R1-498/2022 vodio postupak radi uređenja suvlasničkih odnosa u odnosu na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], već je predmet tog postupka i vještačenja sudskog vještaka Dražena Bušića bilo uređenje suvlasničkih odnosa na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi put u suvlasništvu parničnih stranaka. Sudski vještak je u skici pored prikazanog puta ucrtao i čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na kojoj je prikazao posjed jedne i druge stranke u postupku, ali takva skica nije predstavljala službenu skicu kojom su stranke sukladno odredile granicu točno određenih posebnih dijelova nekretnine. Nadalje, navodi da su tužitelj i tuženik zajedno kupili nekretninu oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 800 m2, ili svaki po 400 m2, jer su u vrijeme kupnje obojica bili djelatnici tvrtke Konstruktor. Prilikom kupnje izvršili su geodetsko mjerenje i na krajnjim točkama tužiteljevog i tuženikovog dijela nekretnine, kao i na granici koja dijeli tužiteljev dio i tuženikov dio postavljeni su geodetski kolci. Prilikom obavljenog mjerenja stranke su se dogovorile da tužitelju pripadne u vlasništvo zapadni dio nekretnine, a tuženiku istočni dio nekretnine, dok je granica između tužitelja i tuženika povučena ravno od juga prema sjeveru nekretnine. Tuženik je 10 do 15 godina kasnije gradio ogradni zid, s obzirom da je zemljište tužitelja na višem nivou, pa mu se stalno odronjavala zemlja, jer je zbog gradnje kuće teren izravnao. Točno je da je tuženik prilikom gradnje zida koji dijeli nekretninu tuženika i nekretninu tužitelja dio zida u sjeverozapadnom dijelu nekretnine u njegovom vlasništvu i posjedu zakosio, i to isključivo na zamolbu tužitelja. Naime, tužitelj ga je molio da to napravi kako bi s vozilom mogao lakše pristupiti sa puta u suvlasništvu stranaka na dio nekretnine u njegovom vlasništvu. Međutim, tuženik je i dalje ostao vlasnik i posjednik tog dijela nekretnine koju u naravi predstavlja trokut, pa u tom dijelu zid ne predstavlja stvarnu granicu između nekretnina stranaka. Iako mu je tuženik omogućio da svojim vozilom može nesmetano ulaziti na dio nekretnine u svom vlasništvu, tužitelj je ostavljao svoja vozila na putu u suvlasništvu stranaka, pa je tuženik bio primoran da pokrene postupak uređenja suvlasničkih odnosa, ali unatoč sudskoj zabrani tužitelj i dalje ostavlja svoja vozila na putu u suvlasništvu stranaka. Tuženik osporava da je tužitelj bio u zadnjem mirnom posjedu spornog dijela nekretnine, koji je u posjedu i vlasništvu tuženika, i na koji dio je tuženik kao vlasnik i posjednik postavio drvene daske. Slijedom navedenoga, tuženik predlaže tužbeni zahtjev odbiti kao neosnovan, i naložiti tužitelju da naknadi tuženiku parnične troškove sa zateznim kamatama od donošenja rješenja do isplate.

    3. Tijekom postupka izveden je dokaz pregledom Izvadaka iz zemljišne knjige za Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina] od 16.travnja 2024., prijepisa posjedovnog lista broj 608 K. O. [katastarska općina], geodetskog snimka tvrtke Kipregel d.o.o. (list 24 spisa) i fotografija predmeta spora (list 26-28 spisa), uvidom u predmet ovog suda posl.br.R1-498/2022, saslušanjem tužitelja i tuženika, saslušanjem svjedoka ČU i EU, očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića, te uvidom u nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barbalića.

    4. Tužbeni zahtjev tužitelja je neosnovan.

    5. Predmet spora je zahtjev za pružanje posjedovne zaštite.

    6. Između parničnih stranaka nije sporno da su tužitelj i tuženik stvarni vlasnici, te zadnji mirni i faktični posjednici svaki točno određenog posebnog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina], što predstavlja ½ dijela cjeline navedene nekretnine, niti je sporno da su tužitelj i tuženik suvlasnici puta oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

    7. Međutim, sporno je da li je tužitelj posljednji mirni posjednik spornog dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 0,45 m2, te da li je tužitelj zasmetan u posjedu prolaza vozilom do svoje kuće postavljanjem drvenih daski, kasnije betonskih blokova od strane tuženika na spornom dijelu nekretnine, pa je samim time sporno ima li tužitelj pravo na posjedovnu zaštitu.

    8. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17 dalje: ZV), propisano je da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće.

    9. Odredbom čl.22.st.2.ZV-a propisano je da sud pruža zaštitu posjeda u posebnom hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjedovanja, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu.

    10. Prema odredbi čl.441. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/2022, 155/23, 146/25, nadalje: ZPP), raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničiti će se samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja. Isključeno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili zahtjevima za naknadu štete.

    11. U svom nalazu i mišljenju sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić identificirao je predmet spora koji se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], koja nekretnina u naravi predstavlja dva stambena objekta s okućnicama. Predmet spora predstavlja lik na Skici lica mjesta označen točkama A-B-C-A, šrafiran crvenom bojom, površine 0,45 m², trokutastog oblika, koji u naravi predstavlja dio zemljišta ograđen betonskim blokovima ('bloketama'), kao spojnica zidova koji se pružaju u smjeru sjever-jug i istok-zapad.

    12. Tužitelj u svom iskazu navodi da je 21.ožujka 2024. dolaskom kući s posla vidio da su postavljene daske na spornom dijelu nekretnine, za koje pretpostavlja da ih je tuženik postavio, iz razloga da tužitelj ne može doći autom do svoje kuće koja se nalazi udaljena 3-4 metra. Dio zidića koji je zaobljen i koji nije sporan tuženik je sagradio prije 22-23 godine, i dio je ostavio zaobljenim upravo zato da tužitelj može doći autom do svoje kuće i na molbu tužitelja. Stavljanjem spornih dasaka tužitelj nije mogao vozilom doći do ispred svoje kuće, a sada to može na teži način, ali isključivo zato što je susjed nasuprot prilikom izgradnje kanalizacije uklonio anker, pa tužitelj priđe bliže susjedovoj nekretnini i tako vozilom dođe do svoje kuće. S jedne strane prolaza je kuća tuženika, a sa druge strane zemljište tog susjeda koji je postavio anker da mu nitko ne ometa posjed. Tuženik je nakon nekog vremena uklonio sporne daske, umjesto njih stavio je blokove, a tužitelj je sa svojim vozilom prelazio upravo preko ovog spornog dijela nekretnine.Tužitelj je svoju kuću napravio prije otprilike 29 godina, te se od tada koristi ovim prolazom da vozilom dođe do svoje kuće. Kada je tuženik postavljao betonski zidić zaobljen na spornom dijelu, nije bilo nikakvih problema, s tim da su na spornom kutu postavljene instalacije za struju, telefon i vodu za tužiteljevu kuću.

    13. Tuženik u svom iskazu u bitnom navodi da je on stavio daske, a kasnije blokete na spornom dijelu nekretnine, negdje u ožujku ili travnju 2024. Predmetni betonski zidić tuženik je izgradio oko svog dijela nekretnine koja se nalazi na nižem nivou od dijela nekretnine koji pripada tužitelju, jer postoji razlika od oko 1-2 metra. Kako se s tužiteljeve nekretnine urušava zemlja prema dijelu nekretnine tuženika, isti je započeo sa gradnjom betonskih zidova prije 21-22 godine. Prilikom gradnje zida na spornom mjestu, tužitelj je zamolio tuženika da dio zida malo zaobli i da mu ostaviti neki pedalj, što je tuženik i učinio. Tuženik ističe da su on i tužitelj kupili put dužine 23 metra i širine 3 metra, koji vodi od glavne ceste i ide paralelno s nekretninama u tužiteljevom i tuženikovu vlasništvu, te se taj put produžava neka tri metra u parcelu tužitelja tako da on može ući s vozilom, ali tuženik to nije nikada koristio. Tuženik osporava da je tužitelj ikada ulazio sa svojim vozilom do svoje kuće kako je naveo u svom iskazu, već je to počeo tek u studenome 2024. Naime, tužitelj je uvijek svoja vozila parkirao na naprijed navedenom putu koji su zajedno kupili, a na dijelu puta koji ulazi u tuženikovu nekretninu nalazio se građevinski materijal, tako da je tužitelj parkiranjem vozila zauzimao još oko daljnjih 7 metara tog puta. Upravo je tužitelj na taj način ometao tuženika prilikom korištenja puta, jer je u tom gornjem dijelu parcele bio spriječen obavljati bilo kakve radove. Sin tužitelja parkirao bi vozilo točno tamo gdje bi tuženik trebao ući sa "kolicima", što ne bi mogao i jednom prilikom mu je rekao da to vozilo pomakne, na što je došlo do verbalnog sukoba na način da je sin tužitelja prijetio tuženiku da će ga ubiti. Tuženik ističe da tužitelj na naprijed opisani način može svojim vozilom doći ispred svoje kuće, neovisno o tome što su postavljene daske, a kasnije betonski blokovi, a to je mogao i prije nego je susjed uklonio anker koji spominje tužitelj. Tuženik je pokrenuo protiv tužitelja postupak vezano za korištenje puta, u kojem je donesena odluka da nitko od stranaka kao suvlasnika ne može na putu parkirati svoja vozila, ali se tužitelj toga ne pridržava, zbog čega je tuženik protiv njega pokrenuo ovršni postupak. Upravo je zbog toga tuženik postavio sporne daske, odnosno kasnije blokove, te izjavljuje da tužitelj nije zalazio preko spornog dijela, da je hodao po putu, išao je pješke, ali ne i vozilom. Prolaz preko dijela na koji je tuženik stavio daske, kasnije blokete, nije jedini pješački pristup do kuće tužitelja, već isti ima pristup putem koji je tuženik u iskazu detaljno opisao.

    14. Svjedok ŽU, sin tužitelja, u svom iskazu navodi da je došlo do smetanja posjeda prije neke dvije godine, koje je izvršio tuženik na način da je zatvorio sporni prostor najprije daskama, a kasnije betonskim blokovima. Time je zasmetao tužitelja da uđe vozilom do svoje kuće, odnosno u tome ga je onemogućio. Nakon postavljanja navedenih betonskih blokova tužitelj je ulazio vozilom do svoje kuće tim putem, uspije malo nakošeno, i to je jedini način da tužitelj vozilom dođe do svoje kuće, radi se o jedinom prilaznom putu koji ima do svoje kuće. Nije mu poznato zbog čega je tuženik baš tada ogradio ovaj sporni trokut, betonski zid napravio je tuženik prije nekih 25-30 godina, a sporni dio je ukosio radi ulaza u dogovoru s tužiteljem. Posebno upitan, svjedok izjavljuje da je tužitelj svoje vozilo parkirao na putu prije nego je sagrađen sporni dio, a nastao je i spor između tužitelja i tuženika jer se tuženik žalio da mu parkirana vozila smetaju.

    15. Svjedok EU u svom iskazu navodi da stanuje u neposrednoj blizini tužitelja i tuženika, da poznaje obojicu dugi niz godina, i da je u dobrim odnosima s obojicom. Ogradni betonski zidić betonski napravio je tuženik oko svoje kuće, a ovaj sporni dio je napravio ukoso jer se tako dogovorio s tužiteljem kako bi tužitelj mogao lakše ući vozilom i pješice u svoj dvor jer je tu dosta tijesno. Tuženik je stavio ovaj sporni trokut, svjedok od svoje kuće ne može vidjeti ovaj sporni ulaz, pa ne zna da li je tužitelj prije smetanja posjeda vozilom ulazio u dvor do svoje kuće. Tužitelj unatrag otprilike dvije godine svojim vozilom prolazi kraj predmeta spora i dolazi do svog dvora i kuće, ali mu nije poznato gdje je inače tužitelj parkirao svoje vozilo prije ovog spora. Put na kojem su postavljene daske odnosno blokovi jedini je pristupni put do kuće tužitelja, dok tuženik ne mora proći kraj predmeta spora da bi došao do svoje kuće, jer ima parkirna mjesta na istočnoj strani.

    16. Pregledom spisa ovog suda poslovni broj R1-498/2022, utvrđeno je:

    -da je 13. listopada 2022. predlagatelj AU, ovdje tuženik, podnio prijedlog radi uređenja suvlasničkih odnosa stranaka protiv predloženika ĆU, ovdje tužitelja, vezano za suvlasništvo nekretnine oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi prilazni put, širine 3m i duljine 22m,

    -da se u prijedlogu navodi da predloženik navedenu nekretninu ne koristi kao put, već da na istoj parkira svoja vozila, dok s druge strane ne dopušta predlagatelju da navedenu nekretninu koristi za parkiranje vozila, pa se predlaže da sud uredi odnose između suvlasnika pozivom na čl. 42. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima,

    - da je očevid na licu mjesta održan 10.ožujka 2023. uz sudjelovanje vještaka za geodeziju Dražena Bušića, koji je 6. travnja 2023. dostavio u spis skicu mjesta očevida s prikazanim posjedom predlagatelja i predloženika, kao i s prikazom sporne nekretnine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina],

    -da je u nalazu i mišljenju sudski vještak Dražen Bušić opisao čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] kao kolno-pješački pristupni put širine 3 metra, položen uz među čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], uz napomenu da je navedeni put nužan predloženiku (ovdje tužitelju) da bi pristupio do svoje nekretnine.

    -da je rješenjem poslovni broj R1-498/2022 od 13. veljače 2024. predlagatelju i predloženiku zabranjeno parkiranje vozila na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], u naravi put, te je naloženo predloženiku da predlagatelju naknadi troškove navedenog izvanparničnog postupka, koja je odluka postala pravomoćna.

    17. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV-a propisano je da koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Stavkom 3. istog članka propisano je da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja.

    18. Iz svih izvedenih dokaza, proizlazi da se čin smetanja posjeda (prema navodima tužitelja i priznanju tuženika) dogodio negdje krajem ožujka 2024., kada je tužitelj dolaskom kući uočio postavljene drvene daske. Predmetna tužba podnesena je 16.travnja 2024., dakle unutar prekluzivnog roka od 30 dana sukladno odredbi čl. 21. st. 3. ZV-a u svezi s odredbom čl. 113. st. 2. ZPP-a. Rok za podnošenje posjedovne tužbe je prekluzivni rok na koji sud pazi po službenoj dužnosti, iako tijekom postupka između parničnih stranaka nije bila sporna pravovremenost tužbe.

    19. Sukladno odredbi čl. 7. st. 1., čl. 219 st. 1., čl. 221.a i čl. 220. st. 2. ZPP-a prema kojima je u našem pravnom sustavu dominantno raspravno načelo u odnosu na prikupljanje činjenične osnove spora, te prikupljanje i izvođenje dokaza, a teret inicijative za prikupljanje dokaza je na strankama, dok sud nema inkvizitornih ovlaštenja, u postupku su izvedeni predloženi dokazi. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno, svih dokaza zajedno i rezultata cjelokupnog postupka sud je utvrdio da zahtjev tužitelja za pružanje posjedovne zaštite nije osnovan.

    20. Prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenog zahtjeva sud je uzeo u obzir iskaze parničnih stranaka, te svjedoka ČU i EU, a nalaz i mišljenje sudskog vještaka za geodeziju Ivana Barabalića prihvatio je kao stručan i napravljen u skladu s pravilima struke, na koji ni parnične stranke nisu imale nikakvih primjedbi.

    21. U postupku je potrebno ocijeniti da li je tuženik postavljanjem drvenih dasaka, a kasnije bloketa, kojim je umjesto prije zaobljenog dijela, sada betonski zidić postavljen pod pravim kutom, onemogućio tužitelju prolaz vozilom do njegove kuće. Sporno je da li je tužitelju onemogućen prolaz vozilom do kuće, ili je prolaz vozilom otežan, kao i da li je tužitelj bio u posjedu spornog dijela nekretnine. U tom dijelu tužitelj u svom iskazu proturječno iskazuje, najprije da je tuženikovim postupanjem onemogućen da vozilom dođe do svoje kuće, da bi u nastavku iskaza naveo da sada može doći vozilom do svoje kuće, ali da mu je to otežano. I svjedok ŽU, sin tužitelja, navodi da je tužitelj postupanjem tuženika onemogućen da vozilom dođe do svoje kuće, ali nakon posebnog upita suda mijenja svoj iskaz na način da ističe kako tužitelj ipak može vozilom doći do svoje kuće i to uspije tako da se malo "nakosi".

    22. Svjedok ŽU sin je tužitelja, i sigurno ima interes da njegov otac uspije u ovom sporu, pa sud njegov iskaz ne može prihvatiti kao istinit i životan. Ovaj svjedok je svoj iskaz prilagodio zahtjevu tužitelja navodeći da je tužitelj onemogućen da vozilom dođe do svoje kuće zbog postavljenih drvenih dasaka, kasnije betonskih bloketa, da bi na izričit upit suda ipak odgovorio da tužitelj vozilom može doći i da dolazi do svoje kuće.

    23. S druge strane, tuženik ne spori da je postavio sporne drvene daske, a kasnije iste zamijenio betonskim bloketama na spornom dijelu nekretnine, kao reakcija na nepostupanje tuženika po pravomoćnoj odluci suda posl.br.R1-498/2022, kojom je zabranjeno objema parničnim strankama da parkiraju vozila na putu koji je u njihovom suvlasništvu oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Tuženik tvrdi da tužitelj može unatoč tome normalno i nesmetano proći vozilom do svoje kuće, te da mu betonski bloketi u tome nimalo ne smetaju.

    24. Sud prihvaća kao istinit i vjerodostojan iskaz svjedoka EU, koji je nesrodan sa strankama i nema nikakvog interesa da bilo koja od njih postigne uspjeh u ovom sporu. Ovaj svjedok ističe da tužitelj unatrag dvije godine, dakle nakon postavljanja dasaka i bloketa, svojim vozilom prolazi kraj predmeta spora i dolazi do svog dvora i kuće. To je sukladno priloženoj dokumentaciji, i stanju spisa posl.br.R1- 498/2022, iz kojih se može nedvojbeno zaključiti (a što nije niti posebno sporno između parničnih stranaka), da tužitelj i tuženik imaju u suvlasništvu put oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

    25. Upravo taj put predstavlja pristupni put od javne površine do dvora i kuće tužitelja, i koji u tu svrhu i koristi navedeni put. Put je širine 3 metra, dakle širine prosječne kolničke trake, i tim putem tužitelj svakodnevno prolazi svojim vozilom i dolazi do svoje kuće. Sam predmet spora nalazi se na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], površine 0,45 m2, i tužitelj ničim nije dokazao da je prethodno prije postavljanja drvenih dasaka, koristio baš taj sporni dio nekretnine radi prolaza do svoje kuće, odnosno da je bio posljednji i mirni posjednik tog dijela. To posebno kraj činjenice da je tužitelju na raspolaganju pristupni put širine 3 metra, koji omogućuje tužitelju nesmetan prolaz vozilom i pješice do svog dvora i kuće.

    26. Analizom i ocjenom izvedenih dokaza, sud je zaključio da tužitelj ničim nije dokazao da je posljednji i mirni posjednik spornog dijela nekretnine označene kao čest.ze.840/6 K. O. [katastarska općina], površine 0,45 m2, a pogotovo nije dokazao da je tuženik postavljanjem drvenih dasaka, a kasnije betonskih bloketa suzio prolaz tužitelju, i na taj mu način onemogućio ili otežao prolaz vozilom do njegove kuće. Upravo je teret dokaza tih činjenica na tužitelju, a koji prema izvedenim dokazima do svoje kuće ima pristupni put širine 3 metra, koja širina je istom dovoljna za prolazak vozilom i dolaskom do svog dvora ispred kuće.

    27. Opće poznato je da širina prometne trake u jednom smjeru za brzine kretanja do 40 km/h iznosi oko 2,50 do 2,75 metara, pa i manje, jer u konkretnom slučaju se radi o privatnom putu u suvlasništvu parničnih stranaka, koji nije javna cesta niti nerazvrstana cesta, i nije namijenjena cestovnom prometu, jer bi se u potonjim slučajevima tražila veća širina prometne trake (npr. prema prometnom standardima od 3,00 m-3,50 m za autoceste). Iz navedenoga jasno proizlazi da tužitelj može proći vozilom do svoje kuće pristupnim putem i da to i čini, pa ga tuženik svojim postupanjem nije ničim zasmetao u njegovu pravu prolaza vozilom do svoje kuće. Slijedom navedenoga, tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan i odlučeno je kao u izreci ovog rješenja pod točkom 1./I. i II.

    28. Dokaze koji nisu posebno obrazloženi sud smatra irelevantnim za odlučivanje o osnovanosti tužbenog zahtjeva, a to se prije svega odnosi na izvatke iz zemljišne knjige o vlasništvu spornih nekretnina, jer se u postupku smetanja posjeda ne raspravlja o pravu vlasništva.

    29. Parnični troškovi dosuđeni su tuženiku na temelju odredbe čl. 154. st. 1. ZPP-a, s obzirom na to da je u cijelosti uspio u parnici. Prilikom određivanja visine troškova uzeta je u obzir vrsta spora (smetanje posjeda) i važeća Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine, broj:138/2023 i 107/25, nadalje: Tarifa). Na temelju odredbe čl. 155. ZPP-a tuženiku je priznata jednokratna nagrada u visini od 250 bodova sukladno Tbr.7.toč.2. Tarife, koja obuhvaća četiri radnje i to sastav odgovora na tužbu, zastupanje na ročištima održanim 11.veljače 2025., 22.listopada 2025. i sastav podneska od 3.studenoga 2025. Nadalje, tuženiku je priznat trošak za svaku daljnju radnju u postupku i to 50 bodova za zastupanje na ročištu održanom 26.siječnja 2026., što zbrojeno s jednokratnom nagradom od 250 bodova, daje iznos od 300 bodova, a pomnoženo s vrijednošću boda od 2,00 EUR daje iznos od 600,00 EUR, i uvećano za 25% PDV-a iznosi 750,00 EUR. Na dosuđeni trošak tuženiku je priznata zatražena zatezna kamata temeljem odredbe čl.151.st.3.ZPP-a, i po stopi određenoj člankom 29.st.2.ZOO-a, te je odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod točkom 2.

    Split, 2.ožujka 2026.

    Sutkinja:

    Sanja Bikić

    UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

    Protiv ove odluke dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana, od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

    Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se odluka objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava odluke obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se odluka objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje smatra se da je dostava odluke obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

    DNA:

    - tužitelju putem punomoćnika,

    - tuženiku putem punomoćnika,

    -u spis.

    Upozorenje Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni i imati aktivnu pretplatu.