Republika Hrvatska

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

21 000 Split

P-4530/2025-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu tog suda Miru Maslać, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po pun. Mladenki Babić - Braović, odvjetnici u Splitu, protiv tuženika ad 1/ ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], ad 2/ ĐH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanih po pun. Mladenu Vuškoviću, odvjetniku u Splitu, Lovretska 14, radi ispravka uknjižbe, te utvrđenja prava vlasništva, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 15. siječnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, a na ročištu od 02. ožujka 2026. zakazanom radi donošenja i objave presude,

p r e s u d i o  j e:

I Odbija se u cijelosti tužbeni zahtjev tužitelja RH, koji glasi:

»I Nalaže se u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pogledu čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] brisanje zemljišno knjižnog stanja nastalog na temelju upisa pod brojem Z-461/87 od 19. veljače 1987. na temelju upisa pod brojem Z-1495/15 od 17. rujna 2015. i na temelju upisa pod br. Z-1729/15 od 17. rujna 2015. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu tužene pod 1. ČH za ¼ dijela i tužene pod 2. ĆH za ¼ dijela cijelog i u tom dijelu uspostava zk stanja koje je prethodilo upisu , dakle ponovna uknjižba tužitelja RHB pok. R za 14/32 cijelog.

II Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana tužitelju nadoknaditi troškove parničnog postupka.«

II Svaka stranka snosi svoj trošak.

Obrazloženje

1. Dana lipnja 2016.g. kod ovog suda zaprimljena je tužba tužitelja NH pok. R u kojoj tužitelj navodi:

- kako je temeljem rješenja o nasljeđivanju O-305/55 od 24. 9. 1959. iza svog pok. djeda NH pok. R naslijedio 7/16 dijela, njegov stric ŽH pok. NH 7/16 dijela, te njegova teta HH žena Č rođena ŽH 2/16 dijela imovine upisane u z. u. [broj ZK uloška], sve k. o. [katastarska općina],

- kako je nekretnina označena kao čest zem 2876/1 k. o. [katastarska općina] bila upisana kao 5. z.k. tijelo u z. k ul. [broj ZK uloška] i kao vlasništvo ŽH pok. R, djeda tužitelja od 1914. godine, kojeg su temeljem rješenja o nasljeđivanju O-305/55 naslijedili kao što je naveo tužitelj, njegov stric i teta,

- kako je nekretnina označena kao čest zem 2876/1 k. o. [katastarska općina] cijepana je 1962. godine tako da je ostala u površini od 2296 m2 i formirana je nova čestica zem [katastarska čestica] površine 988 m2, a 1960. godine uknjiženo je društveno vlasništvo sa pravom korištenja nasljednika pok. NH pok. R, djeda tužitelja , a sve na temelju Zakona o nacionalizaciji najam zgrada i građevinskog zemljišta i to Pleština Mije pok. NH (strica tužitelja) za 7/16 dijela, Pleština Mije – Đ (tužitelja) za 7/16 dijela i HH žene Č (tete tužitelja) za 2/16 dijela,

- kako je 1987. godine otpisana čest zem 2876/4 iz 5. z.k. tijela i pripisana u 13. z.k. tijelo , te je upisana novoizgrađena zgrada u 14. z.k. tijelo, a u 13. z.k. tijelu upisano je zemljište bez zgrade i pašnjak, time da je u 13. z.k. tijelu upisano ranije suvlasništvo nasljednika, a na 13. z.k. tijelu društveno vlasništvo s pravom korištenja vlasnika zgrade upisane u 14. z.k. tijelu,

- kako je Rješenjem suda broj Z-461/87 od 19. veljače 1987., a temeljem presude na temelju priznanja broj P-1201/78 od 13. srpnja 1979. dozvoljen upis prava vlasništva u korist TH i IH svake za 8/32 dijela, ŽH pok NH, strica tužitelja i tužitelja NH svakog za 7/32 dijela i tete tužitelja HH, žene Č za 2/32 dijela , iako je presudom na temelju priznanja broj IIP- 1201/78 od 13. srpnja 1979. pravomoćno utvrđeno da su pok. FH, prednik tuženika i tužitelj zajednički izgradili predmetnu obiteljsku kuću u [adresa], sagrađenoj na čest zem 2876/1, a ne na čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina], slijedom čega ½ dijela vlasništva pripada pok. LH, odnosno njegovim nasljednicima, supruzi TH i kćerki KH , a druga polovina vlasništva pripada tužitelju ŽH,

- kako je presudom IIP-1201/78 od **.**.1979. TH i IH kao nasljednice pok. OH utvrđene naspram tužitelja NH vlasnicima za ukupno ½ dijela zgrade sagrađene na čest zem 2876/1, a ne na čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina]. Međutim , da je navedena presuda provedena u zemljišnoj knjizi pod brojem Z- 461/87 u odnosu na čest zem 2876/4, a ne čest zem 2876/1 k. o. [katastarska općina] koja je navedena u presudi,

- kako je prije uknjižbe pod poslovnim br. Z-461/87 tužitelj bio suvlasnik za 7/16 dijela cijelog, a ovom uknjižbom da je brisan za ½ svog upisanog dijela slijedom čega je danas upisan kao suvlasnik za 7/32 dijela cijelog,

- da je presudom Općinskog suda u Splitu broj P-4403/10 od 8. siječnja 2016., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru Gž-458/2016 od 12. svibnja 2016. naloženo u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pogledu čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] brisanje z.k. stanja nastalog na temelju upisa broj Z-461/87 od 19. veljače 1987. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu IH za 7/32 dijela cijelog i u dijelu uspostava zemljišno knjižnog stanja koje je prethodilo upisu, dakle ponovna uknjižba tužitelja ŽH za 7/32 dijela cijelog,

- kako je ovom presudom usvojen zahtjev samovoljno su na uknjiženi dio IH te da je naloženo brisanje s njezinog uknjiženog udjela provedbom kojeg je povrijeđeno knjižno pravo tužitelja.

- kako je sud naložio brisanje IH za 7/32 dijela slijedom čega bi tužitelj trebao ostati upisan kao suvlasnik čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] za 14/32 dijela odnosno 7/16 dijela u koliko je bio uknjižen prije predmetne nevaljale uknjižbe provedene pod br. Z-461/87.

- kako je uknjižena TH preminula, a njena isključiva nasljednica temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu O-2563/09 je IH,

- kako je čitanjem povijesnog izvatka iz zemljišne knjige z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] IH prednica tužene pod 1. i 2. podnijela dana 6. srpnja 2015. Općinskom sudu u Splitu Zemljišno knjižnom odjelu u [adresa] prijedlog radi upisa prava vlasništva pod br. Z-1495/15 koji na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu O-2563/09 od 26. studenog 2012. traži uknjižbu prava vlasništva iza upisane TH u pogledu nekretnine označene kao čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] , a kojem prijedlogu je udovoljeno pod poslovnim br. Z-1495/15 od 17. rujna 2015. i dopuštena je uknjižba IH za dio TH od 8/32 dijela dakle ukupno 16/32.

- kako su tužene, čitanjem povijesnog izvatka iz zemljišne knjige z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] 7. kolovoza 2015. podnijele prijedlog za upis prava vlasništva pod brojem Z-1729/15 kojim na temelju Ugovora o darovanju traže uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje upisa prava vlasništva sa imena IH Govorko u pogledu nekretnine označene kao čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina]. Prijedlogu da je udovoljeno temeljem rješenja poslovni br. 1729/15 od 17. rujna 2015. i dopuštena je uknjižba tako da su tužene postigle upis prava vlasništva nekretnina označene kao čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] i to tužena pod 1. ČH za ¼ dijela i tužena pod 2. ĆH za ¼ dijela, za dio IH od 8/32 dijela i za dio TH od 8/32 dijela , dakle svaka za 8/32 dijela , odnosno ukupno 16/32 dijela,

- kako je prilikom provedbe presude IIP-1201/78 od 13. srpnja 1979 pod br. Z-461/87 od 19. veljače 1987. napravljena pogreška kako je utvrđeno u pravomoćnoj presudi P- 4403/10 od 8. siječnja 2016., koja je potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru Gž-458/16 od 12. svibnja 2016, a koja pogreška se nastavila prilikom provedba zemljišno knjižnog upisa Z-1495/15, Z-1729/15,

- kako je po provedbi brisanja uknjižbe tužene pod 1. ČH za ¼ dijela i tužene pod 2 ĆH za ¼ dijela ili 14/32 , kao suvlasnici čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] trebaju ostati upisani ŽH (stric tužitelja) za 14/32 dijela (ili 7/16) dijela , ŽH pok. R (tužitelj za 14/32 dijela, HH žena Č (teta tužitelja) za 2/32 dijela, ČH (tužena pod 1. za 1/32 dijela, ĆH (tužena pod 2.) za 1/32 dijela,

- kako je tužitelj kao nositelj knjižnog prava kojem je uknjižbom povrijeđeno pravo u korist neke osobe može radi zaštite svog prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjeg zemljišno knjižnog stanja,

- kako je pozivom na odredbu čl. 129. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama tužitelj brisovnom tužbom može štititi samo već upisana knjižna prava. Stoga da tužitelj podnosi brisovnu tužbu kojom traži brisanje uknjižbi provedenih pod brojem Z-461/87 od 19. veljače 1987., Z-1495/15 od 17. rujna 2015. , Z-1729/15 od 17. rujna 2015. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu ČH za ¼ dijela i ĆH za ¼ dijela cijelog.

Slijedom navedenog tužitelj je predložio sudu donijeti presudu slijedećeg sadržaja: »I Nalaže se u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pogledu čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] brisanje zemljišno knjižnog stanja nastalog na temelju upisa pod brojem Z-461/87 od 19. veljače 1987. na temelju upisa pod brojem Z-1495/15 od 17. rujna 2015. i na temelju upisa pod br. Z-1729/15 od 17. rujna 2015. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu tužene pod 1. ČH za ¼ dijela i tužene pod 2. ĆH za ¼ dijela cijelog i u tom dijelu uspostava zk stanja koje je prethodilo upisu , dakle ponovna uknjižba tužitelja RHB pok. R za 14/32 cijelog.

II Nalaže se tuženicima u roku od 15 dana tužitelju nadoknaditi troškove parničnog postupka.«

2. U odgovoru na tužbu od 10. kolovoza 2016. tuženice su navele:

- kako se protive tužbi i predlažu da da ista bude odbijena u cijelosti kao neosnovana uz naknadu tuženicama parničnog troška s zateznom kamatom od presuđenja.

- kako među strankama nije sporan uvodni povijesni prikaz iz tužbe u kojem se utvrđuje da je predmetna čest zem 2876/4 površine 988 m2 k. o. [katastarska općina] formirana 1962. s uknjiženim pravom korištenja u korist strica tužitelja NH 7/16 dijela, tužitelja NH za 7/16 dijela, tete tužitelja HH žena Č rođena NH za 2/16 cjeline predmetne nekretnine,

- kako nije sporno niti da su temeljem pravomoćne presude na temelju priznanja broj IIP-1201/78 od 13. srpnja 1978. pravne prednice tuženica TH (baka tuženica) i IH (majka tuženica), kao nasljednice pok. OH (djeda tuženica) utvrđene vlasnicima za ukupno ½ dijela (svaka za po ¼) dijela cjeline zgrade sagrađene na čest zem 2876/1 (a ne na predmetnoj čest zem 2876/4) k. o. [katastarska općina], kao i da su prednice tuženica rješenjem Z-461/87 od 19. veljače 1987. a temeljem prednje pravomoćne presude uknjižene vlasnicima za ukupno ½ dijela predmetne čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina].

- kako je nesporno da je predmetna i jedina zgrada stranaka stvarno položena na predmetnoj čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] površine 988 m2 , da je predmetna zgrada stranaka u postupku naslovnog suda IIP-1201/78 i presudi od 13. srpnja 1978. pogrešno označena izgrađeno na čest zem 2876/1 k. o. [katastarska općina], umjesto stvarne zemljišno knjižne oznake čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina], a iz razloga što je predmetna čest zem 2876/4 nastala cijepanjem od izvorne čest zem 2876/1 , te što je zgrada stranaka upisana tek 1987. ili 11 godina nakon presude IIP-1201/78 od 13. srpnja 1978.

- kako je u provedbi pravomoćne presude IIP-1201/78 od 13. srpnja 1978. rješenjem Z-461/87 od 19. veljače 1987. prednice tuženica TH i GH Govorko formalno pogrešno uknjižio vlasnicima za ukupno ½ (svaka po ¼) dijela cjeline na predmetnoj čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina],

- kako nije sporno niti da je naslovni sud po tužbi tužitelja protiv prednice tuženih IH kao upisane vlasnice za ¼ dijela cjeline presudom P-4403/10 od 8. siječnja 2016., potvrđenom presudom Gž-458/16 od 12. svibnja 2016. uočio naprijed navedeni propust i naložio brisanje zemljišno knjižnog stanja nastalog na temelju pogrešnog upisa IH rješenjem Z-461/87 od 19. veljače 1987. na teret tužitelja za 7/32 dijela cjeline predmetne čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina],

- kako nije sporno niti da je prednica tuženih IH svoju uknjiženu ¼ dijela cjeline predmetne nekretnine označene kao čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] kao i daljnju ¼ dijela cjeline stečenu nasljeđivanjem iza svoje majke sada pok TH darovala svojim kćerkama i tuženicama na jednake dijelove, tako da su iste i aktualno uknjižene kao vlasnice predmetne nekretnine i to baš svaka po ¼ dijela cjeline.

- kako tužitelj potpuno pogrešno smatra da bi u provedbi pravomoćne presude P- 4403/10 od 8. siječnja 2016. u konačnici tužitelj trebao biti upisan vlasnikom predmetne nekretnine za 14/32 dijela kao i njegov stric ŽH pok NH, a njegova tetka HH za 2/32 dijela , te tuženice svaka po 1/32 dijela cjeline.

- kako bi se izbjegla dvojba u tumačenju presude P-4403/10 od 8. siječnja 2016. da je prvostupanjski sud u posljednjem stavku presude izrijekom naveo: " Po provedbi brisanja uknjižbe tužene za 7/32 dijela kao suvlasnici čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ostat će upisani: TH (majka tužene) za 8/32 dijela, KH (tužena) za 1/32 dijela, ŽH pok. NH (stric tužitelja) za 14/32 (ili 7/16) dijela, ŽH pok. R (tužitelj) za 7/32 dijela i HH ž. Č (teta tužitelja) za 2/32 dijela, što ukupno iznosi 32/32 ili 1/1 dijela.",

- kako je sve naprijed navedeno vezano za pogrešnu oznaku predmetne nekretnine u formalnoj parnici IIP-1201/78 (i presudi od 13. srpnja 1978), pogrešnu provedbu uknjižbe rješenjem br. Z- 461/87 od 19. veljače 1987. i ispravljanje tih formalnih propusta.

- kako tužitelj u tužbi ne spominje suštinu vlasničkih odnosa između njega i predmeta tuženika:

- kako su djed tuženika sada pok. FH i tužitelj ŽH pok. R (koji se i tada, ali i u svim ranijim spomenutim sudskim postupcima prezentira i vlasnikom suvlasničkih udjela svog strica i tetke) još 1962. g. na tada jedinstvenoj čest zem 2864/1 k. o. [katastarska općina] zajedničkim sredstvima svaki po ½ izgradili obiteljsku kuću u [adresa], na predjelu "Zgon" , sastojeće od 2 komforna stana, jedan u prizemlju, drugi na katu , te istom dogovorili da trosobni komforni stan u prizemlju zajedničke zgrade pripadne predniku tuženica, a onaj na katu tužitelju.

- kako je tužitelj upravo iz naprijed navedenog razloga i priznao tužbeni zahtjev u postupku IIP-1201/78 upravo u odnosu na predmetnu zajedničku obiteljsku kuću u [adresa], na predjelu "Zgon", vjerojatno i ne znajući da je zemljišno knjižna oznaka zajedničke zgrade čest zem 2864/1 netočna, a svakako u uvjerenju i znanju da je riječ o jedinoj zajedničkoj nekretnini njega i OH, što mu dakako 30 godina kasnije nije smetalo da se time formalno koristi u postupku P-4403/10 , a sve s namjerom da prisvoji cjelokupnu okućnicu,

- kako je suglasnošću tužitelja i nasljednica pok. FH, sada pok. TH i IH sklopljena sudska nagodba u izvanparničnom postupku pod br . 1R- 163/80 od 22. 2. 1985. iz koje je jasno da je zajednički objekt stranaka izgrađen na "novoj" i predmetnoj čest zem 2864/4 k. o. [katastarska općina] površine 988 m2 , te je i uređen način korištenja (danas vlasništva) okućnice,

- kako su, dakle, tuženice po svojim pravnim prednicima (djedu LH, baki TH i majci GH) izvan svake dvojbe stvarne vlasnice za ukupno ½ dijela cjeline predmetne čest zem 2864/4 površine 988 m2 (zgrada 114 m2 i okućnica 874 m2) k. o. [katastarska općina] , u naravi cjeline prizemlja kojeg čini trosobni stan tužiteljica s okućnicom, dok je tužitelj vlasnik preostale ½ dijela cjeline, u naravi stan na katu, te pripadajućeg jednakog dijela okućnice objekta,

- kako su do zajedničke izgradnje predmetnog objekta 1962. pa do danas tuženice i njihovi pravni prednici su i u posjedu predmetne nekretnine, dakle svako od njih svog stana i pripadajućeg dijela okućnice.

- kako formalni propust prednica tuženica u identifikaciji predmetne nekretnine u parničnom postupku naslovnog suda IIP-1201/78 , kao i propust Zemljišno knjižnog suda u postupku Z-461/87 ne mogu promijeniti nedvojbenu činjenicu kako su tuženice zajedno, posredstvom svojih pravnih prednika stekle pravo vlasništva za ukupno ½, a svaka za po ¼ dijela cjeline predmetne čest zem 2864/4 površine 988 m2 k. o. [katastarska općina] koje su u neprekidnom posjedu još od 1962. što je tužitelj osobno izravno priznao u parnici IIP-1201/78 neovisno o pogrešnoj oznaci nekretnine, a svakako sklapanjem sudske nagodbe 22. veljače 1985. u sudskom postupku 1R-163/80.

– kako tužitelj ovom tužbom, koji je tuženicama za ½ dijelu cjeline predmetne nekretnine i više desetljetni neprekinuti posjed izrijekom priznavao i osobno sklopio sudsku nagodbu, danas želi tuženicima to pravo uskratiti i ograničiti koristeći se omaškom u oznaci nekretnine u sudskom postupku IIP-1201/78. budući da su tuženice nedvojbeno vlasnice predmetne čest zem 2864/4 površine 988 m2, od čega zgrada 114 m2 i okućnica 874 m2 k. o. [katastarska općina] zajedno za ukupno ½ dijela cjeline, a svaka od njih za po ¼ dijela cjeline, što tužitelj pozivom na utvrđenje pravomoćne presude naslovnog suda P-4403/10 od 8. siječnja 2016. osporava , pa tuženice podnose protutužbu slijedećeg sadržaja:

kojom traže utvrđenje da se naspram tužitelja ŽH pok R i na teret njegovog vlasničkog udjela upisanog u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu utvrdi da su tuženice protutužiteljice ČH i ĆH , zajedno za ukupno ½ dijela cjeline, a svaka za po ¼ dijela cjeline vlasnice nekretnine označene kao čest zem 2864/4 površine 988 m2 (zgrada 114 m2 i okućnica 874 m2) te da tužitelj protutuženik je dužan naknaditi tuženicima protutužiteljicama parnični trošak sa zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate.

3. Protutužba tuženika-protutužitelja od 10. kolovoza 2016. razdvojena je te je formiran spis po protutužbi br. P-2902/18 , na ročištu od 13. rujna 2018. spis formiran po protutužbi spojen je s spisom pod gornjim poslovnim brojem radi zajedničkog raspravljanja i odlučivanja.

4. Tijekom postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi uvidom u cjelokupnu dokumentaciju iz spisa, i to: rješenje o nasljeđivanju O.305/55-5 od 24. 11. 1955. iza pok. ŽH NH pok. R (list 6 spisa), presudu na osnovi priznanja IIP-1201/78 od 13. 7. 1979. (list 7-9 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za čest zem 2876/4 Općinskog suda u Splitu, Zemljišno knjižnog odjela [adresa] (list 10-11 spisa), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za čest zem 2876/4 Općinskog suda u Splitu, Zemljišno knjižnog odjela Solin (list 12-14 spisa),presudu Općinskog suda u Splitu P-4403/10 od 8. siječnja 2016. (list 15-19 spisa), presudu Županijskog suda u Bjelovaru Gž-458/2016 od 12. 5. 2016. (list 20-23 spisa), povijesni izvadak iz zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 24-31 spisa), pregledom ovosudnih spisa I.683/87 kojem prileži Z-461/87 , IR 163/80, IIP-1201/78, P-4403/2010, saslušanjem tužitelja protutuženika kao parnične stranke (list 64-68 spisa), tužene protutužiteljice ČH (list 68-70 spisa), svjedoka IH (list 70-71 spisa), svjedoka CH (list 72 spisa), svjedoka PH (list 73 spisa), svjedoka VH (list 74-75 spisa), svjedoka EH (list 81 spisa), svjedoka UH (list 82 spisa), svjedoka SH (list 82 spisa), svjedoka JH (list 84 spisa), svjedoka AH (list 85-86 spisa), svjedoka ZH (list 86-87 spisa), svjedoka ŠH (list 90-91 spisa).

5. Presudom Općinskog suda u Splitu, poslovni broj P-3395/2016 od 24. listopada 2019.g. suđeno je:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev:

"I. Nalaže se u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pogledu čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] za brisanje zemljišno knjižnog stanja nastalog na temelju upisa pod brojem Z-461/87 od 19. veljače 1987., na temelju upisa pod brojem Z-1495/15 od 17. rujna 2015. i na temelju upisa pod brojem Z-1729/15 od 17. rujna 2015. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu tužene pod 1. ČH za ¼ i tužene pod 2. ĆH za ¼ dijela cijelog i u tom dijelu uspostava zemljišno knjižnog stanja koje je prethodilo upisu, dakle ponovna uknjižba tužitelja BH pok. R za 14/32 cijelog.

II. Nalaže se tuženima da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe tužitelju nadoknade troškove parničnog postupka "

II. Odbija se kao neosnovan protutužbeni zahtjev:

"I. Utvrđuje se naspram tužitelja protutuženika NH, pok. R, OIB: [osobni identifikacijski broj] i na teret njegovog vlasničkog udjela upisanog u zemljišnoj knjizi naslovnog suda, da su tuženice protutužiteljice ČH, OIB: [osobni identifikacijski broj], i ĆH, OIB: [osobni identifikacijski broj], zajedno za ukupno ½ dijela cjeline, a svaka za po ¼ dijela cjeline vlasnice nekretnine označene kao čest zem 2864/4, površine 988 m2 (zgrada 114 m2 i okućnica 874 m2).

II. Nalaže se tužitelju protutuženiku da u roku od 15 dana nadoknadi tuženicama protutužiteljicama parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom od presuđenja pa do isplate po eskontnoj stopi koja se obračunava za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodilo tekućem polugodištu za tri postotna poena."

III. Svaka stranka snosi svoj parnični trošak.

6. Rješavajući po žalbi tužitelja, Županijski sud u Velikoj Gorici svojim je rješenjem poslovni broj 20 Gž Zk-183/2022 od 20. travnja 2022.g. ukinuo gore citiranu presudu ovog suda u toč. I i III izreke i predmet je vratio ovom sudu na ponovni postupak.

7. Iz obrazloženja gore navedene odluke Županijskog suda u Velikoj Gorici proizlazi:

- kako prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 9. ZPP, na koju ukazuje tužitelj-protutuženik u žalbi, jer nije odlučivao o zahtjevu o kojem je već pravomoćno odlučeno pravomoćnom presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4403/10 od 8. siječnja 2016. Ovo stoga jer kod tih presuda ne postoji istovjetnost tužbenih zahtjeva (objektivni identitet spora).

- kako je, međutim, prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, jer pobijana presuda ne sadrži razloge o tome radi li se kod njihove prednice KH u cijelosti ili djelomično o nevaljanom upisu suvlasništva predmetne nekretnine kojim je ujedno povrijeđeno knjižno pravo tužitelja-protutuženika, te jesu li tuženice-protutužiteljice za to znale ili morale znati, a koje su činjenice odlučne za primjenu čl. 129. st. 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 i 108/17 - dalje: ZZK),

- kako bi neistinitost upisa prednice tuženica-protutužiteljica KH na 7/32 dijela predmetne nekretnine proizlazila iz pravomoćne presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4403/10 od 8. siječnja 2016., kojom je utvrđeno da je nevaljan upis KH za 7/32 dijela, koji se treba ponovno uknjižiti na ime ŽH, pok. R,

- kako bi dakle, iz navedenog proizlazio da je od uknjiženih 8/32 dijela predmetne nekretnine na ime KH, neistinit upis od 7/32 dijela, dok u dijelu koji je naslijedila od majke TH (8/32 dijela), upis prava vlasništva ne bi bio neistinit, odnosno iz navedenog bi proizlazilo da bi od ukupno upisanog suvlasničkog dijela na ime KH od 16/32 dijela, 7/32 dijela predstavljalo neistinit upis, dok upis od

9/32 dijela ne bi bio neistinit,

- kako ovdje valja ukazati i da je 1. tuženica-protutužiteljica, a na što tužitelj- protutuženik s pravom ukazuje u žalbi, u svom iskazu navela da je tužba iz 2010. (predmet Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4403/10) zatekla cijelu njezinu obitelj, jer nisu znali o čemu se radi i što ŽH od njih hoće, a koji je dio iskaza prvostupanjski sud propustio ocijeniti u smislu čl. 129. st. 2. ZZK, a upravo je ta okolnost odlučna za procjenu jesu li tuženice-protutužiteljice postupale u dobroj vjeri prilikom provedbe darovnog ugovora temeljem kojeg su se uknjižila svaka na ¼ dijela predmetne nekretnine,

- kako se ne može prihvatiti niti zaključak prvostupanjskog suda da su tuženice - protutužiteljice dosjelošću stekle ½ dijela predmetne nekretnine, pa da je i iz tih razloga tužbeni zahtjev neosnovan, ovo stoga jer se protutužbenim zahtjevom traži utvrđenje da su tuženice-protutužiteljice stekle pravo vlasništva od ½ dijela predmetne nekretnine, iako tvrde tijekom postupka da koriste točno određeni dio nekretnine, kako je to dogovoreno sa tužiteljem-protutuženikom, iz čega bi proizlazilo da ne koriste suvlasnički dio cijele nekretnine, pa nemaju pravo niti da se utvrde kao suvlasnice cijele nekretnine, a iz kojih je razloga protutužbeni zahtjev neosnovan (odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-x 995/13-2 od 29. siječnja 2014.).

– kako ovjde valja reći i da bi iz izjava nasljednika ŽH, pok. NH, DH i HH, koje se nalaz u predmetu Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-4403/10) spisa proizlazilo da su se ostali uknjiženi suvlasnici (ŽH, pok. NH i HH), koji nisu stranke u ovom postupku, odrekli svog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine u korist tužitelja-protutuženika, a čiji suvlasnički dijelovi iznose ukupno 9/32 dijela nekretnine, sa kojim bi suvlasničkim dijelovima ukupan suvlasnički dio tužitelja-protutuženika iznosio 16/32 dijela, odnosno ½ dijela, dok bi u tom slučaju druga polovica ostala uknjižena na tuženice-protutužiteljice kao nasljednice FH, a što bi bilo u skladu sa presudom Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-

1201/78 od 13. srpnja 1979,

- kako je slijedom izloženog, valjalo ukinuti pobijanu presudu u dijelu pod st. I. izreke i predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

- kako će u ponovnom postupku prvostupanjski sud otkloniti nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, na način da će donijeti novu odluku koja će sadržavati dostatne i valjane razloga o onim činjenicama koje su odlučne za primjenu čl. 129. st. 2. ZZK, pritom posebno cijeneći iskaz 1. tuženice-protutužiteljice o tome da su znale za spor koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu poslovni broj P-4403/10.

8. U nastavku postupka sud je strankama pružio mogućnost za izjašnjavanjem, te su izvedeni dokazi pregledom cjelokupne dokumentacije iz spisa, i to: rješenje o nasljeđivanju O.305/55-5 od 24. 11. 1955. iza pok. ŽH NH pok. R (list 6 spisa), presudu na osnovi priznanja IIP-1201/78 od 13. 7. 1979. (list 7-9 spisa), izvadak iz zemljišne knjige za čest zem 2876/4 Općinskog suda u Splitu, Zemljišno knjižnog odjela [adresa] (list 10-11 spisa), povijesni prikaz izvatka iz zemljišne knjige za čest zem 2876/4 Općinskog suda u Splitu, Zemljišno knjižnog odjela Solin (list 12-14 spisa),presudu Općinskog suda u Splitu P-4403/10 od 8. siječnja 2016. (list 15-19 spisa), presudu Županijskog suda u Bjelovaru Gž-458/2016 od 12. 5. 2016. (list 20-23 spisa), povijesni izvadak iz zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 24-31 spisa), pregledom ovosudnih spisa I.683/87 kojem prileži Z-461/87 , IR 163/80, IIP-1201/78, P-4403/2010, saslušanjem tužitelja protutuženika kao parnične stranke (list 64-68 spisa), tužene protutužiteljice ČH (list 68-70 spisa), svjedoka IH (list 70-71 spisa), svjedoka CH (list 72 spisa), svjedoka PH (list 73 spisa), svjedoka VH (list 74-75 spisa), svjedoka EH (list 81 spisa), svjedoka UH (list 82 spisa), svjedoka SH (list 82 spisa), svjedoka JH (list 84 spisa), svjedoka AH (list 85-86 spisa), svjedoka ZH (list 86-87 spisa), svjedoka ŠH (list 90-91 spisa).

9. Ocjena i analiza izvedenih dokaza provedena je u skladu s čl.8. Zakona o parničnom postupku (»Narodne Novine« br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 2/07 – odluka USRH, 84/08, 46/08 – odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst i 25/13, 89/14 i 70/19, 80/22, dalje: ZPP).

10. Punomoćnici stranaka popisali su parnični trošak.

11. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

12. U nastavku postupka preminuo je prvobitno označeni tužitelj ŽH pok. R, a postupak je nakon njegove smrti preuzeo njegov sin, RH.

12.1. Isto tako, u nastavku postupka tužena ad2/ ĆH promijenila je prezime u ĐH.

13. U nastavku postupka valjalo je raspraviti je li valjan upis pod brojem Z-461/87 od 19. veljače 1987., upis pod brojem Z-1495/15 od 17. rujna 2015. i upis pod brojem Z- 1729/15 od 17. rujna 2015. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu tužene pod 1. ČH za ¼ i tužene pod 2. ĆH za ¼ dijela cijelog i u tom dijelu uspostava zemljišno knjižnog stanja koje je prethodilo upisu, dakle ponovna uknjižba tužitelja BH pok. R za 14/32 cijelog.

14. Odredbom čl. 129. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“ 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13,60/13), dalje: ZZK, kao tad važećeg materijalnog prava, propisano je da je nositelj knjižnoga prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist neke osobe ovlašten radi zaštite toga svoga prava zahtijevati brisanje svake uknjižbe koja ga vrijeđa i uspostavu prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja (brisovna tužba) sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi mu povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati, ako zakonom nije drukčije određeno.

14.1. Odredbom čl. 129. st. 2 ZZK propisano je da se brisovnoj tužbi ne može udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga, a u dobroj vjeri, uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga, ali neistinitoga (nevaljanoga) prava prednika, osim: ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. istog članka kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis zatražio zabilježbu da je sporan, te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu, odnosno ako je nositelj knjižnoga prava iz stavka 1. ovoga članka kojemu nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe podnio brisovnu tužbu u roku od tri godine od kad je ta uknjižba bila zatražena.

15. Predmet spora je zahtjev tužitelja za brisanjem u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u pogledu čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] zemljišno knjižnog stanja nastalog temeljem upisa pod brojem Z- 461/87 od 19. veljače 1987., Z-1495/15 od 17. rujna 2015. , Z-1729/15 od 17. rujna 2015. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu tužene pod 1. za ¼ i tužene pod 2. za ¼ dijela cijelog i u tom dijelu uspostava zemljišno knjižnog stanja koje je prethodilo upisu.

16. U postupku nije sporno:

- kako je predmetna čest zem 2876/4 površine 988 m2 k. o. [katastarska općina] formirana 1962. s uknjiženim pravom korištenja u korist strica tužitelja NH pok. NH 7/16 dijela, tužitelja NH pok. R za 7/16 dijela, tete tužitelja ŠH HH žena Č rođena NH za 2/16 cjeline predmetne nekretnine,

- kako su temeljem pravomoćne presude na temelju priznanja broj IIP-1201/78 od 13. srpnja 1978. pravne prednice tuženica TH (baka tuženica ) i IH (majka tuženica), kao nasljednice pok. OH (djeda tuženica) utvrđene vlasnicima za ukupno ½ dijela (svaka za po ¼) dijela cjeline zgrade sagrađene na čest zem 2876/1 (a ne na predmetnoj čest zem 2876/4) k. o. [katastarska općina], kao i da su prednice tuženica protutužiteljica rješenjem Z-461/87 od 19. veljače 1987. a temeljem prednje pravomoćne presude uknjižene vlasnicima za ukupno ½ dijela predmetne čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina].

- kako je predmetna i jedina zgrada stranaka stvarno položena na predmetnoj čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] površine 988 m2, te kako je predmetna zgrada stranaka u postupku naslovnog suda IIP-1201/78 i presudi od 13. srpnja 1978. pogrešno označena izgrađeno na čest zem 2876/1 k. o. [katastarska općina] , umjesto stvarne zemljišno knjižne oznake čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina],

- kako je zgrada stranaka upisana tek 1987. ili 11 godina nakon presude IIP-1201/78 od 13. srpnja 1978.,

-kako je u provedbi pravomoćne presude IIP-1201/78 od 13. srpnja 1978. rješenjem Z-461/87 od 19. veljače 1987. prednice tuženica protutužiteljica TH OH i GH formalno pogrešno uknjižio vlasnicima za ukupno ½ (svaka po ¼) dijela cjeline na predmetnoj čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina].,

- kako je ovaj sud po tužbi tužitelja protiv prednice tuženica protutužiteljica IH kao upisane vlasnice za ¼ dijela cjeline presudom P-4403/10 od 8. siječnja 2016., potvrđenom presudom Gž-458/16 od 12. svibnja 2016. uočio naprijed navedeni propust i naložio brisanje zemljišno knjižnog stanja nastalog na temelju pogrešnog upisa IH rješenjem Z-461/87 od 19. veljače 1987. na teret tužitelja za 7/32 dijela cjeline predmetne čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina].

- kako je prednica tuženica protutužiteljica IH svoju uknjiženu ¼ dijela cjeline predmetne nekretnine označene kao čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] kao i daljnju ¼ dijela cjeline stečenu nasljeđivanjem iza svoje majke sada pok TH darovala svojim kćerkama i tuženicama protutužiteljicama na jednake dijelove, tako da su iste i aktualno uknjižene kao vlasnice predmetne nekretnine i to baš svaka po ¼ dijela cjeline.

17. U postupku je bilo sporno:

- je li došlo do povrede knjižnog prava, te shodno tome je li potrebno brisanje uknjižbi provedenih pod brojem Z-461/87 od 19. veljače 1987., Z-1495/15 od 17. rujna 2015. pod brojem Z-1729/15 od 17. rujna 2015. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu tužene pod 1. ČH za ¼ i tužene pod 2. ĆH za ¼ dijela cijelog.

- je su li tuženice protutužiteljice po svojim pravnim prednicima (djedu LH, baki TH i majci GH) stvarne vlasnice za ukupno ½ dijela cjeline predmetne čest zem 2864/4 površine 988 m2 (zgrada 114 m2 i okućnica 874 m2) k. o. [katastarska općina] , u naravi cjeline prizemlja kojeg čini trosobni stan tužiteljica s okućnicom, a tužitelj protutuženik vlasnik preostale ½ dijela cjeline, u naravi stan na katu, te pripadajućeg jednakog dijela okućnice objekta.

18. Pregledom rješenja o nasljeđivanju O.305/55-5 od 24. 11. 1955. iza pok. NH. R utvrđeno je da su nasljednici NH sin ostavitelja ŽH za 7/16 dijela, unuk ŽH Ć, pok. R za 7/16 dijela, kćerka N HH žena Č, rođena ŽH iz Ž za 2/16 dijela a da ostavina istog čest zem upisane u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

19. Pregledom i čitanjem predmeta IIP.1201/78 , te presude na temelju priznanja u istom od 13. srpnja 1979. sud je utvrdio kako su pok. FH i tuženi ŽH zajednički gradili obiteljsku kuću u [adresa], u predjelu "Zgon", te da su ovu kuću izgradili kao investitori zajedničkim sredstvima, pri čemu su sudjelovali svaki za ½ , time da su se dogovorili da će LH pripasti stan u prizemlju, a tuženom ŽH NH stan na 1. katu. Utvrđeno je da su TH i IH, suvlasnice u ½ zgrade u [adresa] koja je sagrađena na čest kat br 2876/1 k. o. [katastarska općina] , a koja je upisana u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , koja se sastoji od dva dvosobna komforna stana, jedan u prizemlju a drugi u prvom katu, tako da su tužiteljice vlasnice trosobnog komfornog stana u prizemlju zgrade što predstavlja ½ zgrade, pa je tuženi dužan priznati tužiteljicama jednu polovinu nekretnina kao zakonitim nasljednicima iza pok. LH, a koja presuda je postala pravomoćna 6. 8. 1979. godine.

20. Pregledom spisa ovog suda IR-163/80 od 22. veljače 1985. i u njemu sklopljene sudske nagodbe, pregledom spisa ovog suda P-4403/2010, presude u istom od 8. siječnja 2016., pravomoćne 12. svibnja 2016., pregledom presude Županijskog suda u Bjelovaru Gž 458/16 od 12. svibnja 2016., pregledom povijesnog izvatka iz zemljišne knjige za ZU 1225 k. o. [katastarska općina], utvrđeno je

- kako je čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila upisana u ZU 1225 kao 5. (peto) zk tijelo

- kako je od 1914. kao vlasnik za cijelo navedene čestice bio upisan ŽH pok. R (djed tužitelja protutuženika)

- kako su na temelju rješenja o nasljeđivanju O.305/55 od 24. rujna 1959. kao vlasnici navedene nekretnine uknjiženi nasljednici pok. ŽH NH pok. R (djed tužitelja protutuženika) i to:

- ŽH pok. NH (stric tužitelja protutuženika) za 7/16 dijela,

- ŽH Ć. R (tužitelj protutuženik) za 7/16 dijela i

- HH ž. Č (teta tužitelja protutuženika) za 2/16 dijela

- kako je 26. lipnja 1962. pod posl. br. Z-1480/62 izvršena parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] u podčestice: čest. zem. [katastarska čestica] površine 2296 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 988 m2, koje su i dalje ostale upisane kao 5. (peto) zk tijelo te da vlasništvo nije mijenjano

- kako je 21. siječnja 1960. pod posl. br. Z-152/60 uknjiženo društveno vlasništvo na 5. (petom) zk tijelu, a u listu C je na temelju čl. 38. i 39. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta na 5. (petom) zk tijelu uknjiženo pravo korištenja u korist dotadašnjih vlasnika NH. NH (stric tužitelja protutuženika) za 7/16 dijela, NH. R (tužitelj) za 7/16 dijela i HH ž. Č (teta tužitelja protutuženika) za 2/16 dijela

- kako je tužitelj 8. ožujka 1963. ishodio odobrenje za izgradnju na čest. zem. 2876/1 k.o [adresa]

- kako je 19. veljače 1987. pod posl. br. Z-431/87 izvršen upis:

u listu A: a) otpis čest. zem. [katastarska čestica] iz 5. (petog) zk tijela i pripis u 13. (trinaesto) zk tijelo,

b) upis novoizgrađene zgrade sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] (13. (trinaesto) zk tijelo

c) dioba 13. (trinaestog) zk tijela na: 13. (trinaesto) zk tijelo - zemljište bez zgrade i pašnjak i 14. (četrnaesto) zk tijelo - zgrada bez zemljišta

u listu B: društvenog vlasništva na 13. (trinaestom) zk tijelu te pravo vlasništva 14. (četrnaestog) zk tijela u korist: Pleština NH pok. NH (stric tužitelja protutuženika) za 7/16 dijela, NH. R (tužitelj protutuženik) za 7/16 dijela i HH ž. Č (teta tužitelja protutuženika) za 2/16 dijela, u listu C: na temelju čl. 37. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta na 13. (trinaestom) zk tijelu uknjiženo je pravo korištenja u korist vlasnika zgrade upisane u 14. (četrnaestom) zk tijelu dok na tom zemljištu postoji zgrada

- kako je 19. veljače 1987. pod posl. br. Z-461/87 (I-683/87) na temelju presude ovog suda IIP-1201/78 od 13. srpnja 1979. i naslova upisa pod st. 9. pravo vlasništva na 14. (četrnaestom) zk tijelu uknjiženo u korist: TH (baka tuženih protutužiteljica), KH (majka tuženih protutužiteljica), svaka za po 8/32 dijela, NH Ć (stric tužitelj protutuženik) za 7/32 dijela, ŽH pok. R (tužitelj protutuženik) za 7/32 dijela i HH ž. Č (teta tužitelja protutuženika) za 2/32 dijela

- kako je 17. veljače 2009. rješenjem Z-2578/05 (Z-1515/02) izvršeno sjedinjenje 13. (trinaestog) i 14. (četrnaestog) zk tijela u jedinstveno 13. (trinaesto) zk tijelo te uknjižba prava vlasništva na čest. zem. [katastarska čestica] (zgrada 114 m2 i pašnjak 874 m2) ZU 1225 k. o. [katastarska općina] na ime dotadašnjih nositelja prava korištenja TH (baka tuženih protutužiteljica), KH (majka tuženih protutužiteljica), svaka za po 8/32 dijela, ŽH Ć. NH (stric tužitelja protutuženika) za 7/32 dijela, ŽH Ć pok. R (tužitelj protutuženik) za 7/32 dijela i HH ž. Č (teta tužitelja protutuženika) za 2/32 dijela

- kako je presudom na temelju priznanja ovog suda IIP-1201/78 od 13. srpnja 1979. pravomoćno utvrđeno da su pok. FH (djed tuženih protutužiteljica) i tužitelj protutuženik zajednički izgradili predmetnu obiteljsku kuću u [adresa] sagrađenoj na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] slijedom čega 1 dijela vlasništva pripada pok. LH odnosno njegovim nasljednicama supruzi TH i kćerki GH, a druga polovina vlasništva pripada tužitelju protutuženiku ŽH

- kao je čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] bila upisana kao 5. (peto) zk tijelo u ZU 1225, te da je nacionalizirana 1960. slijedom čega su dotadašnji vlasnici ŽH pok. NH (stric tužitelja protutuženika) za 7/32 dijela, ŽH Ć pok. R (tužitelj protutuženik) za 7/32 dijela i HH ž. Č (teta tužitelja protutuženika) za 2/32 dijela upisani kao nositelji prava korištenja.

- kako je 1962. izvršena parcelacija čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] u podčestice: čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

- kako je upis zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izvršen 1987. (Z-431/87) te je ujedno izvršen otpis čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iz 5. (petog) zk tijela u 13. (trinaesto) zk tijelo nakon čega je izvršena dioba 13. (trinaestog) zk tijela na 13. (trinaesto) zk tijelo (zemljište bez zgrade) i 14. (četrnaesto) zk tijelo (zgrada bez zemljišta). Kao vlasnici zgrade odnosno 14. (četrnaestog) zk tijela upisani su ŽH. NH (stric tužitelja protutuženika) za 7/32 dijela, ŽH pok. R (tužitelj protutuženik) za 7/32 dijela i HH (teta tužitelj protutuženik) za 2/32 dijela, a na temelju čl. 37. Zakona o nacionalizaciji najamnih zgrada i građevinskog zemljišta na 13. (trinaestom) zk tijelu uknjiženo je pravo korištenja u korist vlasnika zgrade upisane u 14. (četrnaestom) zk tijelu (zemljište bez zgrade) dok na tom zemljištu postoji zgrada.

- kako su sudskom nagodbom IR-163/80 od **.**.1985. TH i KH s tužiteljem protutuženikom regulirale način prava korištenja zemljišta u društvenom vlasništvu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod točkom I nagodbe stranke su utvrdile da su složne da predlagateljice zajedno (TH, IH) vlasnice ½ obiteljske stambene zgrade i to u naravi trosobnog stana u prizemlju iste , a koja je zgrada sagrađena na čest zem 2876/4 z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok da je predloženik (ŽH pok. R tužitelj protutuženik) vlasnik ½ dijela predmetne obiteljske stambene zgrade i to u naravi trosobnog stana položenog na 1. katu tog objekta, a isto tako da su složne da im pripada na jednake dijelove , dakle, predlagateljicama zajedno ½, a predloženiku ½ prava korištenja zemljišta koje je društveno vlasništvo i označeno s čest zem 2876/4 z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao zemljišta koje služi redovnoj upotrebi predmetne obiteljske stambene zgrade i čini zasebnu građevinsku parcelu, dok su pod točkom II složno uredili način prava korištenja na nacionaliziranom zemljištu.

- kako je u predmetu broj P-4403/2010 donesena pravomoćna presuda kojom je naloženo u ZU 1255 k. o. [katastarska općina] u pogledu čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] brisanje zemljišnoknjižnog stanja nastalog na temelju upisa pod brojem Z-461/87 od 19. veljače 1987. u dijelu koji se odnosi na uknjižbu tužene KH za 7/32 dijela cijelog i u tom dijelu uspostava zemljišnoknjižnog stanja koje je prethodilo upisu, dakle ponovna uknjižba tužitelja ŽH pok. R za 7/32 dijela cijelog, dok je za više zatraženo od dosuđenog i to za više zatraženo brisanje ostatka uknjižbe provedene pod posl. br. Z-461/87 od 19. veljače 1987., te za više zatraženo brisanje uknjižbe provedene pod posl. br. Z-2578/05 od 19. veljače 2009. i uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja na čest. zem. [katastarska čestica] ZU 1255 k. o [katastarska općina], tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, da je ista presuda potvrđena presudom Županijskog suda u Bjelovaru Gž 458/16 od 12. svibnja 2016.,

- kako je u predmetu ovog suda P-4403/2010 upravo pok. tužitelj ŽH uz podnesak od 27.10.2015. (list46 spisa) dostavio ovjerenu izjavu MH, sina i nasljednika pok. ŽH, pok. NH, kojom potvrđuje kako između ostalih i čest. zem. [katastarska čestica], koja se nalazi na području općine Klis, nije njegovo vlasništvo niti vlasništvo njegove obitelji, već kako nasljedstvom isključivo pripadaju u vlasništvo njegova rođaka ŽH (Mili) pok. R iz [adresa], rođenog **.**.1937.,

- kako je, isto tako, u predmetu ovog suda P-4403/2010 upravo pok. tužitelj ŽH uz podnesak od 27.10.2015. (list46 spisa) dostavio ovjerenu izjavu HH, ž. Č, nasljednica ostavštine pok. oca ČHB. R, iz koje je sud utvrdio kako se HH odrekla svog idealnog dijela od 2/16 dijela u korist ostala dva nasljednika: brata ŽH pok. ČHB i nećaka ŽH, pok. R, te kako je njenom odrekom svaki od ostala dva nasljednika dobio ukupno polovinu nasljedstva.

- kako je uknjižena TH preminula, a njena isključiva nasljednica temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu O-2563/09 je je IH,

- kako je IH dana 6. srpnja 2015. Općinskom sudu u Splitu Zemljišno knjižnom odjelu u Solinu podnijela prijedlog radi upisa prava vlasništva pod br. Z- 1495/15 koji na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu O-2563/09 od 26. studenog 2012. traži uknjižbu prava vlasništva iza upisane TH u pogledu nekretnine označene kao čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] , a kojem prijedlogu je udovoljeno pod poslovnim br. Z-1495/15 od 17. rujna 2015. i dopuštena je uknjižba IH za dio TH od 8/32 dijela dakle ukupno 16/32

- kao su tužene protutužiteljice 7. kolovoza 2015. podnijele prijedlog za upis prava vlasništva pod brojem Z-1729/15 kojim na temelju Ugovora o darovanju traže uknjižbu prava vlasništva na svoje ime uz istovremeno brisanje upisa prava vlasništva sa imena IH u pogledu nekretnine označene kao čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina]. Prijedlogu da je udovoljeno temeljem rješenja poslovni br. 1729/15 od 17. rujna 2015. i dopuštena je uknjižba tako da su tužene postigle upis prava vlasništva nekretnina označene kao čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] i to tužena pod 1. ČH za ¼ dijela i tužena pod 2. ĆH za ¼ dijela, za dio IH od 8/32 dijela i za dio TH od 8/32 dijela , dakle svaka za 8/32 dijela , odnosno ukupno 16/32 dijela.

- kako su dana 20. lipnja 2016. na čest zem 2876/4 z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uknjiženi ŽH pok. ČHB (stric tužitelja protutuženika), za 7/32 dijela , ŽH. R (tužitelj protutuženik) za 7/32 dijela, HH žena Č (teta tužitelja protutuženika) za 2/32 dijela, ČH (tužena protutužiteljica) za ¼ dijela, te ĆH (tužena protutužiteljica za ¼ dijela),

21. Iz iskaza prvobitno označenog tužitelja, sada pok. ŽH, pok. R, proizlazi:

- kako je od svog djeda NH naslijedio zajedno s stricem NH i tetom HH nekretnine , a što su bile zemlje na Klisu,

- kako je na jednoj od tih čest zem ishodio građevinsku dozvolu, lokacijsku, a da se radilo o nacionaliziranom zemljištu, te je sagradio kuću,

- kako je GH i TH dao na korištenje prizemlje ove kuće, i to bez ikakvog ugovora, a iz razloga što je FH, suprug TH bio brat njegove majke,

- kako su isti koristili prizemlje ove kuće, dok je on boravio i radio u Španjolskoj,

- kako je navedena kuća u njegovoj vlasnosti jer da je sve na njega, građevinska, lokacijska, te svi papiri,

- kako je on imao dogovor sa FH, a od kojeg je odustao nakon smrti istog, koji je umro 1970. godine, a koji dogovor nisu stavili na papir,

- kako je njihov dogovor bio takav da će on LH prepustiti predmetno zemljište, odnosno korištenje ovog zemljišta i temelja kuće, a da će FH njemu dati jednu drugu zemlju, a koju će on obrađivati, međutim isti da su mu kazali da on više ne radi ovo drugo zemljište, pa je ovaj dogovor prekinut, nakon smrti LH,

- kako IH i njena majka TH nisu ni živjeli u navedenoj kući već su 25 g. u istoj u prizemlju držali podstanare, te da stoga ovom tužbom traži povrat zemljišta u prvobitno stanje,

- kako u odnosu na parnični postupak II P-1201/78 tužitelja TH, u kojem je priznao tužbeni zahtjev, kako je on priznao ovaj tužbeni zahtjev jer da je tu odvjetnik TH bio njen brat, te su mu kazali da je to društveno zemljište, pa da to pripada njima i to je razlog zbog čega je on ovo priznao, odnosno kako on nije priznao tužbeni zahtjev već njegov punomoćnik i to RĐ, kako on nije ništa poduzeo već da je bio kod njega i pitao ga što treba platiti, a on da mu je kazao da je ČĐ sve podmirio.

- kako je znao što u ovoj presudi piše, ali da to nije točno , da nije točno u dijelu da je on kazao da FH uredi donji stan, a on gornji i to ne da mu pripadne u vlasništvo, već za korištenje .

- kako FH nije imao nikakvog vlasništva, ni u kući ni na zemljištu, naime, FH se ne spominje na niti jednoj dozvoli, građevinskoj, lokacijskoj, kao niti na zemljištu,

- kako nije točno da je 1985. g. u izvanparničnom postupku radi diobe i prava korištenja IR-163/80 potpisao sudsku nagodbu, te da ne zna je li vođen taj postupak i da ne zna što je nagodbom obuhvaćeno,

- kako je HH, žena Č, njegova teta koja je umrla, a sve svoje je ostavila njemu, dok je ŽH, pok. NH njegov stric, a njegov jedini nasljednik je MH, da se nije uknjižio na dio HH.

22. Iz iskaza tužene ČH proizlazi:

- kako je djetinjstvo provela u kući u [adresa], predio Zgon na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica], te u svezi navedenog da joj je poznato da njena obitelj oduvijek koristi prizemlje ove kuće s jednim dijelom okućnice, te se točno znalo koji dio okućnice koriste članovi njene obitelji, dok 1. kat i drugi dio okućnice koristi obitelj NH,

- kako je tužba iz 2010. zatekla cijelu njenu obitelj, jer da nisu znali o čemu se radi i što ŽH od njih hoće, jer je oduvijek sve bilo nesporno što je čije vlasništvo i tko što točno koristi od kuće pa tako i okućnice,

- kako joj je od njenih prednika poznato po pričanju majke, bake i sl. kako su ovu kuću gradili ŽH i njen pok. djed FH zajednički, te da je ista u vlasništvu NH i tada njenog pok. djeda popola, te da su se isti podijelili u smislu koji točno dio kuće kome pripada, i to njima prizemlje, a NH kat kuće, te su se djed i ŽH podijelili i oko zemljišta koji dio je u čijem vlasništvu, a po dogovoru pok. djeda i NH isto je i korišteno, kuća, pa tako i zemljište od samog početka odnosno izgradnje iste,

- kako oko kuće kose travu, kako su zasadili neke biljke, te uberu i zaliju limune i mandarine, da ih tužitelj ometa od 2016.

- kako je u prizemlju ove kuće živjela do 4. rarezda OŠ, do svoje 10. godine, da ona živi u [adresa] , a da je u Splitu svaki drugi vikend, na adresu da najčešće dolazi u proljeće, kad su potrebni radovi u vrtu, a na ovoj adresi drže alat koji im je potreban za obradu jedne druge zemlje u Klisu, pa dolaze često na adresu,

- kako se zemljište oko kuće po obujmu i načinu korištenja nije promijenilo od kad se sjeća do dana današnjeg.

23. Svjedokinja IH u svom iskazu iskazala je:

- kako su njeni roditelji zajedno s njenim rođakom ŽH i njegovom majkom započeli gradnju kuće u [adresa] u predjelu Zgon na čest. zem. [katastarska čestica]., te da je ista građena negdje do 1964., a čega se ona sjeća iako je bila dijete, te da se sjeća da je upravo njen otac FH najviše podmetnuo leđa za gradnju ove kuće, od samog starta da su oni koristili stan u prizemlju, a ŽH stan na katu kuće, te da su oni koristili zemljište ispred stana u prizemlju, a što je od ulaza na parcelu s desne strane, a ŽH je koristio zemljište koje se nalazi iza kuće,

- kako nikakvih problema nije bilo, te da se znalo što je njihovo, a što Mijino, te da su smatrali da su sve i riješili sporazumom koji je postignut na sudu i to sudskom nagodbom, a nakon što je došla tužba 2010. da su bili iznenađeni jer da im nije bilo jasno što ŽH hoće,

- kako su koristili zemljište na način da imaju mandarine, cvijeće, limun, kako nikad nisu imali neku veliku poljoprivredu, već navedeno. Kad je bila gimnazijalka da se interesirala kod majke kako je došlo do gradnje ove kuće, te joj je ista ispričala kako je tada Mijina majka, a njena teta ponudila svome bratu, a njenom ocu LH, zajedničku gradnju kuće na ovom zemljištu, te da je njen otac pristao graditi zajedno sa sestrom ovu kuću,

- kako na navedenu adresu dolazi u skladu sa mogućnostima , te da je 2016 . na ovoj adresi živjela 7 mj., da se zemljište koje koriste nije promijenilo u obujmu i načinu korištenju od kada datira njeno sjećanje do dana današnjeg.

24. Svjedok ĐĐ, rođen 1947. godine, u svom iskazu iskazao je:

- kako stanuje u susjedstvu od početka izgradnje kuće [adresa],

- kako je pomagao na izgradnji ove kuće, kako je njemu poznato da je ovdje tužitelj ŽH zajedno s svojom tetom i stricem naslijedio zemljište na kojem je ova kuća izgrađena, te da je isto zemljište nakon toga nacionalizirano, a ŽH je ishodio dozvole na svoje ime, građevinske i lokacijske,

- kako od samih početaka, odnosno od izgradnje ove kuće prizemlje kuće koristi obitelj pok. OH, kao i zemljište s južne strane kuće, što je ulaz u stan u prizemlju gdje isti imaju zasađeno cvijeće i mandarine, dok da ŽH koristi kat kuće, te ostalo zemljište oko kuće,

- kako su FH i ŽH zajednički počeli graditi i gradili ovu kuću , te da je on nosio kamen, da ne zna o njihovim dogovorima, ali da je zasigurno isti postojao kad su skupa radili.

25. Svjedokinja PH, u svom iskazu je navela:

- kako su u isto vrijeme kad su ŽH i FH zajednički gradili kuću na navedenoj adresi, ona i njen suprug također gradili kuću u [adresa], te je njen suprug pomagao ŽH i LH na izgradnji njihove kuće, a isti su pomagali njemu na izgradnji njihove kuće. – da su ŽH i FH zajednički gradili ovu kuću, a što joj je poznato, i to donji dio kuće,

- kako je po izgradnji kuće obitelj FH živjela u prizemlju, te je obitelj FH koristila mali dio zemljišta ispred kuće, dok je ŽH uselio u stan na katu ove kuće nakon što se oženio, te je koristio ostalo zemljište oko kuće,

- kako ona ne zna kakvi su bili dogovori između LH i NH, ali zna da su zajednički gradili.

26. Saslušani svjedok VH, iskazao je u bitnome:

- kako je susjed ŽH dugi niz godina,

- kako je njemu, po priči ŽH, poznato da je ova kuća građena na njegovom zemljištu, odnosno zemljištu njegove obitelji, te da mu je poznato da su svi papiri na Mijino ime, a što mu je isti ispričao, te da mu je isti ispričao da je on dopustio LH da koristi prizemlje ove kuće,

- kako mu je poznato da je obitelj OH koristila prizemlje kuće, te ulaz u prizemlje s desne strane kad se uđe na parcelu, a što je jedan uski dio gdje su sadili cvijeće, misli da se radi o istočnom dijelu zemljišta.

27. Saslušani svjedok ĆĐ, u svom iskazu u bitnome je istakao:

- kako mu je jedino poznato da su na adresi [adresa] živjeli na katu ŽH s obitelji, a u prizemlju KH s obitelji dok ista nije odselila za Split,

- kako su od zemljišta oko kuće KH i njena obitelj koristili jedan trokut ulazni dio do kuće na kojem su imali zasađene mandarine, da su isti koristili betonirani pristup kući za parking dva vozila odnosno ulazni dio prema kući, površine cca 100 m2, dok je ŽH koristio prostor iza kuće odnosno sa sjevera istoka i zapada vinograd, a što je koristio ŽH, garažu da je također koristio ŽH,

- kako stan u prizemlju i zemljište za koje je kazao da ga je koristila KH s obitelji, da u isti stan danas povremeno dođe KH i njezine kćerke, otvore ga, na zemljištu pokose travu, te smatra da ubiru plodove s voćaka, da se radi o mandarinkama.

28. Svjedok UH, u svom iskazu u bitnome je istakao:

- kako već 56 godina živi u susjedstvu tužitelja u [adresa] u [adresa], na okolnosti kako se gradila kuća na adresi [adresa] i tko ju je gradio zna po priči svog oca koji je vodio ove građevinske radove, te koji mu je kazao da je kuću gradila Mijina majka i njen brat FH,

- kako je njemu poznato da je u ovoj kući živjela KH do 80-ih godina, da ista s obitelji i dalje dolazi u ovu kuću, dok njihove vlasničke odnose on ne zna,

- kako KH i njena obitelj koriste prizemlje ove kuće i dalje dolaze u prizemlje kuće,

- kako također KH i njena obitelj, kako kad su živjele i tako sada koriste jedan trokut zemljišta što ima oko 150 do 200 m2 na kojem su zasađene mandarine, a što je na jugu uz ulaz u prizemlje. Ostatak koristi tužitelj.

29. Saslušani NĐ, rođen 1937. u svom iskazu u bitnome je istakao:

- kako on stanuje u blizini tužitelja odnosno 50 metara od adrese [adresa] u

[adresa], da ih dijeli potok,

- kako je njemu poznato kako se gradila ova kuća i zna da su je gradili tužitelj ŽH zajedno sa FH ocem KH, a kako su se njih dvoje podijelili što je čije on ne zna, ali zna da su zajedno gradili ovu kuću,

- kako su FH i njegova obitelj koristili prizemlje kuće, te sve što se nalazi na južnom dijelu iste kuće, koliko je to točno zemljišta u metrima kvadratnim da se ne bi mogao izjasniti,

- kako su na ovom zemljištu sadili mandarine, pome, cvijeće i kosili travu.

- kako je ŽH koristio kat kuće te ostatak zemljišta oko kuće odnosno sve osim ovog dijela na južnoj strani kuće, da je i garažu koristio ŽH,

- kako KH i dalje koristi ovo zemljište kosi travu, ima mandarine koje bere, a koristi i stan u prizemlju i dalje, da je isti njen, da ga mora koristiti.

30. U svom iskazu svjedok JH, rođen 1952., u bitnome je naveo:

- kako on živi oko 150 metara udaljen od adrese [adresa], te ono o čemu svjedoči da mu je poznato kao susjedu, te po kazivanju NH,

- kako on KH nije vidio od 1991. godine kao niti nikoga od njenih da išta rade oko kuće, da privređuju, uređuju, kopaju, odnosno da nikoga osim NH i njegove obitelji nije vidio da radi oko ove kuće u [adresa],

- kako je njemu bio poznat i FH, te bi on prolazio pored ove kuće i ŽH mu je tada pričao da je njemu FH dao jedan vinograd poviše da ga obrađuje, a da je on zauzvrat FH omogućio korištenje prizemlja kuće, a koji dio kuće je i FH koristio,

- kako je pok. FH govorio da će se KH udati, pa da će ova kuća ostati NH, da ove okolnosti zna po kazivanju tužitelja NH i pokojnog LH. Da mu nije poznato tko je prizemlje kuće koristio nakon što je FH preminuo,

- kako su u stanu u prizemlju u navedenom periodu živjeli podstanari, tko je držao podstanare, da ne zna tko danas koristi prizemlje, a da nije pitao ni NH je li on koristi prizemlje, ali da misli da ga ne koristi da su prozori uvijek zatvoreni.

31. AH, u svom iskazu u bitnom je naveo:

- kako se bavio drobljenjem kamenja, da ga je tada angažirao ŽH, a tu da je bio i FH, oni da su bili u zajednici odnosno da su skupa radili, a kakav je bio njihov međusobni dogovor da on ne zna,

- kako je njemu poznato po kazivanju NH, pa tako i pok. OH da je između njega i LH postojao dogovor da će FH dobiti pola kuće, a što bi predstavljalo stan u prizemlju, a da će ŽH zauzvrat dobiti stari vinograd u

[adresa] malo dalje mu od kuće,

- kako međutim, nakon što je preminuo FH, da to nije ispoštovala njegova supruga, pa tako ni kćerka KH, pa da je nastala ova situacija,

- kako je FH umro oko 1970. godine, a ŽH je neko vrijeme odlazio u ovaj vinograd,

- koliko je njemu poznato, ŽH traži samo ono što je naslijedio od djeda oporukom, odnosno što je njegovo zemljište, koliko on zna, da kuća nije sporna.

32. Svjedok ZH, rođen 1961., u svom iskazu u bitnome je naveo:

- kako mu je sve što zna o okolnostima gradnje kuće u [adresa] poznato iz priče njegovih roditelja.

- kako su njegovi roditelji pričali da je ŽH predložio ujcu ŽĐ da zajedno grade kuću na zemlji NH u [adresa], te su isti zajedno gradili ovu kuću u [adresa],

- kako mu je poznato i da je postojao nekakav dogovor kojim je FH dao ŽH vinograd, a kako on ne zna je li mu ga dao u vlasništvo ili na korištenje, kako njemu ti odnosi nisu bili poznati,

- kako mu je također poznato da ŽH koristi sve zemljište oko kuće dok je ulaz u prizemlje s južne strane koristila obitelj KH, koja je u prizemlju živjela negdje do 1990-ih godina poslije su bili neki podstanari, čiji su to podstanari bili, ne zna,

- kako njemu nije poznato je li ŽH koristi zemljište koje mu je dao FH, niti zna gdje se navedeno zemljište nalazi, nije mu poznato tko je vlasnik stana u prizemlju,

- kako je išao na navedenu adresu a radi ovog sudskog poziva, te se javio NH na prvom katu, dok je stan u prizemlju zatvoren.

33. Svjedok ŠH, u svome je iskazu u bitnome istakao:

- kako on dobro poznaje obiteljske prilike NH , naime, kako je imao voćnjak u blizini zemljišta NH, a gdje je još kao dijete s ocem navrćao voćke,

- kako mu je poznato da je sporna nekretnina u vlasnosti Mije, odnosno Mijine obitelji, te mu je poznato kako se gradila kuća na navedenom zemljištu,

- kako je FH bio ujac od NH, te kako je isti bio u ratu 4 godine, a poslije i na Golom otoku, pa su ŽH i njegova majka koji su gradili ovu kuću dopustili FH da stanuje s njima u istoj kući u prizemlju, a gdje je on poslije stanovao sa svojom suprugom TH, te poslije i kćerkom,

- kako je kćerka pok. ŽĐ u prizemlju ove kuće živjela sve do svoje udaje, a kada je otišla živjeti u [adresa],

- kako je kći FH KH ovaj stan nakon što je otišla u Split iznajmila trećim osobama,

- kako se ŽH preselio nakon nekog vremena na kat gdje je sebi izgradio stan,

- kako mu je poznato po kazivanju ŽĐ koji je znao prepričavati stvari iz svog života jer su bili jako dobri, čak su zajedno i radili da je on NH dao nekakav vinograd za obrađivanje, te da je isti govorio da njegova kći zasigurno neće obrađivati vinograd, te da će isti ostaviti NH,

- kako mu je poznato i da je ŽH ovaj vinograd koristio i obrađivao 20-ak godina,

- kako je, po njemu, ŽH dopustio FH da stanuje u prizemlju do svoje smrti,

- kako mu je FH govorio da je ŽH dopustio njemu i njegovoj TH "da se komodaju do smrti u ovom prizemlju."

- kako su FH i njegova obitelj koristili osim stana u prizemlju i malu parcelicu na desnu stranu gledajući s ulaza u parcelu, a što je odvojeno trotoarom od ostatka parcele koju koristi ŽH,

- kako sada prizemlje ne koristi nitko, od kada je otišao zadnji podstanar od IH, a vremenski se ne može odrediti od kada nitko nije u prizemlju,

- kako su H koristili parcelu s desne strane od ulaza na način da su sadili povrtne kulture, a sada ne zna kako izgleda ovaj dio zemljišta,

- kako nitko od tuženika ne pomaže u održavanju ove kuće, da nisu sudjelovali u obnovi krova,

- kako se tužitelj ljutio kako tuženi znaju naplatiti podstanarstvo, a ne sudjeluju u zajedničkim troškovima,

- kako nije razgovarao s FH je li isti sudjelovao u novcu u gradnji kuće.

34. Analizirajući izvedene dokaze, te nesporne činjenice, kako sve zasebno, tako i sve zajedno, ocjena je ovog suda kako tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

35. Pri tome je sud, kao odlučna, cijenio utvrđenja proizišla iz gore provedenih dokaza kako su tužene, odnosno njihovi prednici, u nesmetanom posjedu prizemlja kuće izgrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te dijela zemljišta iste čest. zem. još od 60- tih godina prošlog stoljeća, te da ih sve to vrijeme nitko, pa ni prvobitno označeni tužitelj, sada pok. ŽH pok. R, u tome nije ometao.

36. Suviše tome, kao odlučne činjenice sud je cijenio i utvrđenja proizašla iz provedenih dokaza kako je prednik tuženica, pok. FH, zajedno sa pok. ŽH zajednički gradio kuću koja se nalazi na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te kako je nakon završetka gradnje predmetne kuće, pok. FH ušao u posjed trosobnog stana u prizemlju, a pok. ŽH pok. NH u posjed trosobnog stana na prvom katu, te kako se takvo stanje nije mijenjalo do danas.

37. Naime, iz rezultata provedenog postupka sud je utvrdio kako je prednik tuženica pok. FH zajedno sa tužiteljem NH pok. NH zajednički gradio kuću na čest zem 2876/4, a koja je kuća izgrađena 1963. godine, te je od izgradnje ove kuće trosobni stan u prizemlju iste i dio zemljišta ove čest. zem. koristio pok. FH, zajedno s suprugom pok. TH, potom i kći istih IH, a potom i tuženice protutužiteljice ČH i ĆH. Mnogobrojni ispitani svjedoci u ovom postupku su suglasno iskazivali kako je stan u prizemlju zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te pripadajući dio okućnice na čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] koristio pok. FH s članovima svoje obitelji, a potom u kontinuitetu članovi njegove obitelji. Svjedoci su iskazali kako je prednica tuženica IH, kći pok. OH u ovom stanu živjela do 80-tih godina prošlog stoljeća, a tuženica pod. 1. da je u istom živjela do 10-god. života, što bi bilo do 1986. Svjedoci JH, ZH, ŠH u svom iskazu spominju da su nakon GH u stanu u prizemlju bili podstanari, a iz iskaza ŠH, kao i samog tužitelja pok. ŽH jasno je da je najmodavac istima bila IH.

38. O korištenju dijela zemljišta na spornoj čest. zem. iskazivali su suglasno ispitani svjedoci i to IH kazala je da su koristili zemljište na način da imaju mandarine, cvijeće, limun, da nikad nisu imali neku veliku poljoprivredu, svjedok ĐĐ naveo je da tuženice protutužiteljice, te njihovi prednici koriste i zemljište s južne strane kuće, što je ulaz u stan u prizemlju gdje isti da imaju zasađeno cvijeće i mandarine, PH, navela je da su koristili jedan trokut ulazni dio do kuće na kojem su imali zasađene mandarine, isti da su koristili betonirani pristup kući za parking dva vozila, te i da danas dođu KH i njezine kćerke, otvore, na zemljištu pokose travu, te smatra da ubiru plodove s voćaka, da se radi o mandarinkama, svjedok UH kazao je da IH i njena obitelj koriste prizemlje ove kuće i dalje dolaze u prizemlje kuće, na zemljištu koji koriste da su zasađene mandarine, a što je na jugu uz ulaz u prizemlje, NĐ naveo je da KH i dalje koristi ovo zemljište kosi travu, ima mandarine koje bere, a koristi i stan u prizemlju i dalje, ističe da je isti stan njen, da ga mora koristiti, ZH navodi da ulaz u prizemlje s južne strane koristila je obitelj KH.

39. Nesmetani posjed dijela čet zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] tuženica, te njihovih prednika od 1962. proizlazi i iz presude IIP.1201/78, na temelju priznanja tužitelja, pok. ŽH, kojom je utvrđeno da su pok. FH prednik tuženica i ŽH zajednički gradili obiteljsku kuću u [adresa], u predjelu "Zgon", te da su ovu kuću izgradili kao investitori zajedničkim sredstvima, pri čemu su sudjelovali svaki za ½ , time da su se dogovorili da će LH pripasti stan u prizemlju, a ŽH NH stan na 1. katu. Utvrđeno također da su TH( baka tuženica ) i IH ( majka tuženica protutužiteljica ), suvlasnice u ½ zgrade u [adresa] koja je sagrađena na čest kat br 2876/1 k. o. [katastarska općina] , a koja je upisana u z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , koja se sastoji od dva dvosobna komforna stana, jedan u prizemlju a drugi u prvom katu, tako da su iste vlasnice trosobnog komfornog stana u prizemlju zgrade što predstavlja ½ zgrade, pa je tužitelj, sada pok. ŽH, dužan priznati istima jednu polovinu nekretnina kao zakonitim nasljednicima iza pok. LH, a koja presuda je postala pravomoćna 6. 8. 1979. godine.

40. Nadalje, iz cjelokupnog dokaznog postupka razvidno je da je u navedenoj presudi došlo do formalne greške a kada je umjesto čest kat 2876/4 k. o. [katastarska općina], navedena čest. kat 2876/1. Navedeni formalni propust uočen je i u pravomoćnoj presudi P-4403/2010, a u čijem obrazloženju je konstatirano da je u istoj unesena pogrešna oznaka nekretnine zbog čega ista nije provediva u zemljišnoj knjizi.

41. Sud nije poklonio vjeru iskazu prvobitno označenog tužitelja, sada pok. ŽH, pok. R, jer je njegov iskaz suprotan materijalnim dokazima i priloženoj dokumentaciji u spisu. Naime, pok. ŽH, saslušan kao parnična stranka 3. travnja 2019. po prvi puta spominje, a što nije spominjao niti u postupku IIP.1201/78, ni u IR-163/80 da se radilo o zamjeni kojom je on LH prepustio pravo korištenja zemljišta i temelja kuće, a on da će njemu dati jednu drugu zemlju koju će obrađivati, da je on dopustio TH i GH da koriste prizemlje kuće, do smrti LH, a da iste nisu poštivale dogovor. O navedenoj zamjeni govore i svjedoci AH, VH, JH, ZH, međutim, navedeni svjedoci navode da o istome znaju po kazivanju ŽH, ( prvobitno označenog tužitelja,), dakle osobe zainteresirane za ishod parnice, navodi i da je u postupku broj IIP.1201/78 priznanje dato bez njegova znanja, dok ne zna za sudsku nagodbu IR-163/80.

42. Takvim svjedočenjem svjedoci AH, VH, JH, ZH, posvjedočili su da im je o zamjeni govorio zainteresirani tužitelj, sada pok. ŽH, i da iz njegovih priča imaju saznanja o zamjeni, a navedeni svjedoci nisu posvjedočili da su bili osobno nazočni prilikom sklapanja pravnog poslu zamjene, pa s obzirom na navedeno, njihovi iskazi nisu od značaja za tvrdnje prvobitno označenog tužitelja, sada pok. ŽH, pok. R, da bi između njega i FH, prednika tuženika, bilo dogovorena zamjena nekretnina, a koja da nije ispoštivana.

43. Isto tako, ovaj sud nije prihvatio tvrdnje prvobitno označenog tužitelja, sada pok. ŽH, pok. R, kako nije znao i kako je protiv njegove volje odvjetnik istog priznao tužbeni zahtjev u predmetu IIP.1201/78,

44. Naime, po ocjeni ovog suda, životno je nelogično i potpuno neuvjerljivo da prvobitno označeni tužitelj, sada pok. ŽH, pok. R, nije znao i da je protiv njegove volje odvjetnik istog priznao tužbeni zahtjev u predmetu IIP.1201/78, a to iz razloga jer je sud pregledom istog spisa utvrdio kako je pok. ŽH osobno bio nazočan sa svojim punomoćnikom na ročištu 13. 7. 1979. na kojem je donesena i objavljenja presuda na temelju priznanja. Isto tako, sud nije prihvatio tvrdnje pok. ŽH da ne zna za sudsku nagodbu u predmetu broj IR-163/80, a kad je osobno s punomoćnikom bio nazočan sklapanju iste na ročištu od 22. 2. 1985.

45. Po ocjeni ovog suda, kada bi prednji navodi pok. ŽH o zamjeni nekretnina, zatim navodi kako su prednici tuženica imali samo pravo korištenja, bili točni, tada bi pok. ŽH zasigurno od smrti pok. Špira Gizdića 1970. do brisovne tužbe 2010. poduzeo odgovarajuće mjere za zaštitu svojih prava, poput tužbe za predaju i iseljenje, zabrane uznemiravanja i sl. Međutim, pok. ŽH nije ništa poduzimao sve do tužbe 2010., a i ovom tužbom ne osporava pravo vlasništva istima, već traži samo ispravak uknjižbe u odnosu na jednu prednicu tuženica protutužiteljica, od dvije upisane prednice tuženica protutužiteljica na predmetnoj čest. zem.

46. Što se tiče iskaza svjedoka koji potvrđuju navodno postojanje zamjene, ovaj sud im u ovom djelu nije poklonio vjeru, jer isti navedena saznanja crpe po kazivanju pok. ŽH, a pojedini iskazi su proturječni sami sebi npr. iskaz AH kad nakon što iskazuje o zamjeni i nepoštivanju iste, odgovarajući na pitanja ističe da kuća nije sporna da je po pola.

47. Kao što je već navedeno, životno je nelogično da pok. ŽH nije poduzimao nikakve mjere radi svoje pravne zaštite 40 godina, već naprotiv da bi dopustio GH nakon što je iselila da drži u stanu u prizemlju podstanare, ubire plodove, a o čemu sam iskazuje. Nelogično je zbog čega bi isti negodovao što obitelj iste ne sudjeluje u troškovima održavanja npr. krovišta zgrade, a o čemu svjedoče brojni svjedoci, ako isti nisu suvlasnici zgrade na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U prilog svemu navedenom govori i podnesak ŽH sudu u predmetu broj P– 4403/2010 na str 17 istog gdje navodi da u stanu IH stanuju podstanari, da ona ne mari za održavanje zgrade, ne želi sudjelovati u zamjeni krova, te nikako da se odvoji od njegovog priključka struje, iz čega jasno proizlazi da tužitelj protutuženik GH u podnesku od 29. 1. 2013. smatra suvlasnicom ove zgrade izgrađene na čest zem. 2876/4 k. o. [katastarska općina]. Stoga ovaj sud nije prihvatio navode o postojanju zamjene, koja nije realizirana, te posebno sud nije prihvatio tvrdnje kako su prednici tuženica protutužiteljica imali samo pravo korištenja ove čest. zem.

48. Netočni su i neosnovani i navodi pok. ŽH kako bi predmetna čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u suvlasništvu i ŽH pok. NH za 7/16 dijela te HH za 2/16 dijela.

49. Naime, u predmetu ovog suda P-4403/2010 upravo je pok. tužitelj ŽH uz podnesak od 27.10.2015. (list46 spisa) dostavio ovjerenu izjavu MH, sina i nasljednika pok. ŽH, pok. NH, kojom potvrđuje kako između ostalih i čest. zem. [katastarska čestica], koja se nalazi na području općine Klis, nije njegovo vlasništvo niti vlasništvo njegove obitelji, već kako nasljedstvom isključivo pripadaju u vlasništvo njegova rođaka ŽH (Mili) pok. R iz [adresa], rođenog **.**.1937., te kako je uz isti podnesak u istom predmetu dostavljena upravo od pok. ŽH ovjerena izjava HH, ž. Č, iz koje proizlazi kako je ona nasljednica ostavštine pok. oca ČHB. R, te iz koje je sud utvrdio kako se HH odrekla svog idealnog dijela od 2/16 dijela u korist ostala dva nasljednika: brata ŽH pok. ČHB i nećaka ŽH, pok. R, te kako je njenom odrekom svaki od ostala dva nasljednika dobio ukupno polovinu nasljedstva.

50. Cijeneći prethodno navedene ovjerene izjave MH i HH, sud je utvrdio kako su se, dakle, MH i HH, odrekli svog suvlasničkog dijela od 9/32 dijela predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist pok. ŽH, pok. R, sa kojim suvlasničkim dijelovima ukupan suvlasnički dio pok. ŽH pok. R iznosi 16/32 dijela, odnosno ½ dijela.

51. Dakle, tvrdnje prvobitno označenog tužitelja, sada pok. ŽH kako bi čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] bila u suvlasništvu i ŽH pok. ČHB 7/16 dijela te Ana Gizdić 2/16 dijela, demantirao je upravo sada pok. ŽH dostavivši u spis ovjerene izjave MH i HH, iz kojih je razvidno kako su se MH i HH, odrekli svog suvlasničkog dijela od 9/32 dijela predmetne nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u korist pok. ŽH. Dakle, radi se o još jednoj, najblaže rečeno, neistinitoj tvrdnji pok. ŽH, na kojoj on temelji svoj tužbeni zahtjev u ovom postupku.

52. Cijeneći provedene dokaze, kako svakog zasebno tako i sve zajedno, zaključak je ovog suda kako je volja pok. NH i pok. prednika tuženika FH bila takva da njih dvojica zajednički izgrade kuću na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da svakom od njih pripadne polovica kuće i to pok. LH prizemlje, a sada pok. ŽH kat.

53. Takva volja i usmeni sporazum pok. FH i pok. ŽH, prednika stranaka, u cijelosti su izvršeni, a to iz razloga jer je kuća sagrađena, a pok. FH je uselio u prizemlje, a pok. ŽH pok. R je uselio u stan na katu. Takvo činjenično i faktično stanje posjeda pok. ŽH nije tuženicima niti njihovim prednicima dovodio u pitanje u razdoblju od 1962.g. kada su započeti radovi na izgradnji kuće, zatim ni tijekom useljena u kuću, niti tijekom korištenja prizemlja od strane tuženika i njihovih prednika bilo osobno, bilo od strane podstanara, sve do 2010.g. kada je tužitelj podnio tužbu u predmetu P–4403/2010.

54. U takvoj situaciji, kada pok. FH i pok. ŽH grade zajednički kuću, kada nakon završetka gradnje kuće pok. FH useli u prizemlje, a pok. ŽH pok. R useli u stan na katu, kada pok. Mijo Pleština 1979.g. prizna tužbeni zahtjev nakon čega sud donese presudu na temelju priznanja kojom se presudom utvrdilo kako su prednici stranaka pok. FH i pok. ŽH zajednički gradili kuću u [adresa], u predjelu Zgon, kako su kuću izgradili zajedničkim sredstvima, kako je svaki od njih sudjelovao za po ½ dijela, te kako su se dogovorili kako će LH pripasti prizemlje, a ŽH I kat, zatim kada pok. ŽH par godina nakon toga, 1985.g. zaključi sudsku nagodbu i to na licu mjesta, prema kojoj nagodbi je tužitelj suglasan da su prednice tuženika TH i KH suvlasnice ½ kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle predmetne stambene zgrade, i kojom nagodbom je reguliran način korištenja nekretnine, šta će kome od njih pripasti od okućnice, zatim u situaciji kada tužene između ostalog i iznajmljuju predmetno prizemlje, a pok. ŽH sve to vrijeme ne poduzima bilo kakve radnje kojima bi spriječio posjed tuženika i njihovih prednika, u takvoj situaciji nije čudno da su tužene bile iznenađene i zatečene tom tužbom, jer u gore opisanoj situaciji, kada među strankama 50-tak godina nije bilo nikakvih sporova ni ekcesa, sudskih postupaka i sl., zasigurno da je tužiteljeva tužba bila iznenađujuća i šokantna za tužene te da ih je zatekla.

55. Nadalje, kod činjenice kako je pok. ŽH priznao tužbeni zahtjev te kako je u izreku presude ušla i konstatacija kako su prednik tuženica i tužitelj kuću izgradili zajedničkim sredstvima, kako su svaki od njih sudjelovali za po ½ dijela, te kako su se dogovorili da će LH pripasti prizemlje, a ŽH I kat, zatim kada je tužitelj par godina nakon toga, 1985.g. zaključio sudsku nagodbu prema kojoj je tužitelj suglasan da su prednice tuženika TH i KH suvlasnice ½ kuće sagrađene na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle predmetne stambene zgrade, i kojom nagodbom je reguliran način korištenja nekretnine, u takvoj situaciji tužene zasigurno nisu imale razloga sumnjati kako ugovor o darovanju i upisi temeljem tog ugovora ne bi bili valjani.

56. Analizirajući prethodno iznesena utvrđenja ovog suda, kako svakog zasebno, tako i sve zajedno, te cijeneći ponašanje pok. NH i OH, zaključak je ovog suda kako su sada pok. prednik tuženica pok. FH i sada pok. ŽH zaključili usmeni ugovor o gradnji kuće na čest zem 2876/4, a koja je izgrađena 1963. godine, kao i usmeni ugovor o diobi izgrađene kuće prema kojem je usmenom ugovoru pok. predniku tuženica pripao u vlasništvo trosobni stan u prizemlju iste i dio zemljišta ove čest zem. koje je koristio pok. FH , zajedno s suprugom pok. TH, potom i kći istih IH, a potom i tuženice protutužiteljice ČH i ĆH.

57. Daljnji je zaključak ovog suda kako je tim usmenim ugovorom o diobi sada pok. ŽH u vlasništvo pripao stan na 1. katu, dok je pok. FH TH u vlasništvo pripalo prizemlje izgrađene kuće.

58. Da je doista pok. LH, predniku tuženica, pripalo u vlasništvo prizemlje predmetne kuće, potvrđuje i činjenica kako su nakon njegove smrti prizemlje nastavile i dalje koristiti njegove nasljednice, te kako su u konačnici nasljednice pok. OH stan koji se nalazi u prizemlju kuće iznajmljivale podstanarima, te od podstanara primale najamninu, a da se svemu tome pok. ŽH nije protivio.

59. Naime, nema nikakvih dokaza da je pok. ŽH tražio sudskim putem bilo kakvu predaju prizemlja ili iseljenje podstanara ili pak iseljenje tuženica i sl.

60. U prilog postojanju usmenog ugovora o diobi, te nesmetanog posjeda nasljednika pok. OH na dijelu sporne čest. zem. govori činjenica kako su sudskom nagodbom IR-163/80 od 22. veljače 1985. prednice tuženica TH i KH sa pok. ŽH regulirane način prava korištenja zemljišta u društvenom vlasništvu na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pod točkom I nagodbe stranke su utvrdile da su složne da predlagateljice zajedno (TH, IH) vlasnice ½ obiteljske stambene zgrade i to u naravi trosobnog stana u prizemlju iste, a koja je zgrada sagrađena na čest zem 2876/4 z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok da je predloženik (ŽH pok. R tužitelj ) vlasnik ½ dijela predmetne obiteljske stambene zgrade i to u naravi trosobnog stana položenog na 1. katu tog objekta, a isto tako da su složne da im pripada na jednake dijelove, dakle, predlagateljicama zajedno ½, a predloženiku ½ prava korištenja zemljišta koje je društveno vlasništvo i označeno s čest zem 2876/4 z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], kao zemljišta koje služi redovnoj upotrebi predmetne obiteljske stambene zgrade i čini zasebnu građevinsku parcelu, dok su pod točkom II složno uredili način prava korištenja na nacionaliziranom zemljištu.

61. Nadalje, u prilog tvrdnji kako su pok. ŽH i pok. FH zaključili usmeni ugovor o diobi govori i činjenica kako je u predmetu ovog suda IIP-12-1201/78 pok. ŽH priznao tužbeni zahtjev, te kako su temeljem pravomoćne presude na temelju priznanja broj IIP-1201/78 od 13. srpnja 1978. pravne prednice tuženica TH (baka tuženica ) i IH (majka tuženica), kao nasljednice pok. OH (djeda tuženica) utvrđene vlasnicima za ukupno ½ dijela (svaka za po ¼) dijela cjeline zgrade sagrađene na čest zem 2876/1 (a ne na predmetnoj čest zem 2876/4) k. o. [katastarska općina], kao i da su prednice tuženica protutužiteljica rješenjem Z-461/87 od 19. veljače 1987. a temeljem prednje pravomoćne presude uknjižene vlasnicima za ukupno ½ dijela predmetne čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina].

62. Međutim, kako je predmetna i jedina zgrada stranaka stvarno položena na predmetnoj čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina] površine 988 m2, te kako na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nema izgrađene zgrade, to je zaključak ovog suda kako je predmetna zgrada stranaka u postupku naslovnog suda IIP-1201/78 i presudi od 13. srpnja 1978. pogrešno označena izgrađeno na čest zem 2876/1 k. o. [katastarska općina] , umjesto stvarne zemljišno knjižne oznake čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina].

63. Nadalje, svjedoci saslušani u ovom postupku suglasno su iskazivali kako je, pored stana u prizemlju zgrade na čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina], pok. FH OH koristio i pripadajući dio okućnice na čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] sa članovima svoje obitelji, a potom u kontinuitetu članovi njegove obitelji. Naime, o korištenju dijela zemljišta na spornoj čest. zem. iskazivali su suglasno ispitani svjedoci i to IH kazala je da su koristili zemljište na način da imaju mandarine, cvijeće, limun, da nikad nisu imali neku veliku poljoprivredu, svjedok ĐĐ naveo je da tuženice, te njihovi prednici koriste i zemljište s južne strane kuće, što je ulaz u stan u prizemlju gdje isti da imaju zasađeno cvijeće i mandarine, PH, navela je da su koristili jedan trokut ulazni dio do kuće na kojem su imali zasađene mandarine, isti da su koristili betonirani pristup kući za parking dva vozila, da danas dođe KH i njezine kćerke, otvore, na zemljištu pokose travu, te smatra da ubiru plodove s voćaka, da se radi o mandarinkama, svjedok UH kazao je da IH i njena obitelj koriste prizemlje ove kuće i dalje dolaze u prizemlje kuće, na zemljištu koji koriste da su zasađene mandarine, a što je na jugu uz ulaz u prizemlje, NĐ naveo je da KH i dalje koristi ovo zemljište kosi travu, ima mandarine koje bere, a koristi i stan u prizemlju i dalje, ističe da je isti stan njen, da ga mora koristiti, ZH navodi da ulaz u prizemlje s južne strane koristila je obitelj KH.

64. Pretpostavke za stjecanje prava vlasništva prosuđuju se prema pravnim pravilima važećim u času stjecanja (čl. 388. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima

- "Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 137/99, 73/00 114/01, 79/06, 141/06, 146/08., i 38/09., dalje u tekstu: ZV), što za primjenu materijalnog prava u ovom slučaju znači:

- za stjecanje prava vlasništva temeljem pravnog posla prije 1. rujna 1980., kada je stupio na snagu ZOVO, mjerodavne su odredbe Općeg građanskog zakonika (dalje u tekstu:OGZ) koje su se do tada primjenjivale kao pravna pravila na temelju Zakona o nevažnosti pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. i za vrijeme neprijateljske okupacije („Službeni list FNRJ“, broj 86/46 - pročišćeni tekst), a koje odredbe u konkretnom slučaju treba primijeniti s obzirom kako je provedenih dokaza sud utvrdio kako je predmetna kuća sagrađena 1963.),

- prema pravnom pravilu paragrafa 380. OGZ-a za stjecanje prava vlasništva bio je potreban valjani pravni osnov (titulus) i pravni način stjecanja (modus), a prema pravilu pravila paragrafa 431. OGZ-a prijenos prava vlasništva na nekretnine vršio se uknjižbom u zemljišnim knjigama, kao načinom stjecanja, dok je pravilo iz 432.OGZ-a nalagalo da se radi uknjižbe prava vlasništva moraju sastaviti ovjerena isprava u propisanoj formi,

- međutim, navedena pravna pravila sudska praksa jedinstveno je tumačila tako da se vlasništvo nad nekretninama moglo steći ne samo upisom u zemljišne knjige, već i na temelju ugovora, pa i usmenog, ako je faktički izvršeno pri čemu je predaja posjeda tumačena kao modus stjecanja, a te pretpostavke su u pogledu usmenog ugovora o diobi ovdje ostvarene.

65. Iz provedenih dokaza ovaj sud je utvrdio kako su prednici današnjih stranaka koji su gradili predmetnu kuću, HĐ i ŽH, odmah po završetku gradnje predmetne kuće ušli u posjed predmetne kuće, na način da je pok. ŽH uselio na gornji, prvi kat, a pok. FH u prizemlje, iz čega sud zaključuje kako je pok. LH izvršena predaja posjeda prizemlja kuće, te pripadajuće okućnice, a time je usmeni ugovor o diobi kuće i okućnice u cijelosti izvršen.

66. Nadalje, iz provedenih dokaza, a posebno iz iskaza saslušanih svjedoka sud je utvrdio kako je, pored stana u prizemlju zgrade na čest zem 2876/4 k. o. [katastarska općina], pok. FH koristio i pripadajući dio okućnice na čest. zem. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] sa članovima svoje obitelji, a potom u kontinuitetu članovi njegove obitelji.

67. Dakle, već tamo 1963., kada je izgradnja predmetne kuće završena, prednici tuženika ušli su u posjed prizemlja, te djela okućnice, a prednici tužitelja ušli su u posjed prvog kata, te preostalog dijela okućnice.

68. Takav posjed ostao je i do danas. Nasljednici pok. OH koriste i danas, dakle 63 godine nakon useljenja prizemlje i okućnicu, a prvi kat je sve vrijeme koristio pok. ŽH do svoje smrti, a nakon njegove smrti njegovi nasljednici, zajedno sa preostalim dijelom okućnice.

69. Dakle, cijeneći sve naprijed izneseno, zaključak je ovog suda kako je prednik tuženika, pok. FH, stekao pravo vlasništva prizemlja predmetne kuće te dijela okućnice temeljem usmenog ugovora o diobi koji je ugovor izvršen u cijelosti, jer je pok. LH izvršena predaja prizemlja kuće i dijela okućnice.

70. Takav stav ovog suda u skladu je sa:

- pravomoćnom presudom na temelju priznanja ovog suda posl. broj IIP1201/78 od 13. srpnja 1979. kojom je pravomoćno utvrđeno kako su pok. FH i ŽH zajednički gradili predmetnu obiteljsku kuću, a koji tužbeni zahtjev je priznao upravo pok. ŽH,

- nagodbi zaključenoj u predmetu ovog suda poslovni broj IR 163/80, koja je zaključena između TH udovice pok. OH s jedne strane i sada pok. ŽH pok. R, kojom nagodbom su stranke suglasno utvrdile kako je TH suvlasnica za ½ dijela predmetne obiteljske zgrade i to u naravi trosobnog stana u prizemlju iste, koja je zgrada sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je predloženik pok. ŽH pok. R vlasnik ½ dijela predmetne zgrade i to u naravi trosobnog stana položenog na prvom katu, te kojom nagodbom je jasno precizirano kako TH pripada i ½ predmetnog zemljišta,

- utvrđenjem kako su se nasljednici upisanih suvlasnika na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], MH i HH odrekli svojih suvlasničkih dijelova u korist pok. ŽH pok. R tako da je pok. ŽH sa njihovim suvlasničkim dijelovima suvlasnik za ½ dijela predmetne čest. zem.

71. Dakle, pok. ŽH pok. R, je u vrijeme podnošenja ove tužbe bio suvlasnikom ½ dijela predmetne čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dakle sukladno usmenoj diobi sa pok. FH, prednikom tuženica.

72. Ta njegova polovica sastojala se od 9/32 dijela kojih su se u njegovu korist odrekli HH i MH, te još 7/32 utvrđenih presudom ovog suda posl. broj P- 4403/10 od 08. siječnja 2016., a koja je postala pravomoćna 12. svibnja 2016., dakle prije podnošenja ove tužbe.

73. Dakle, u vrijeme podnošenja ove tužbe **.**.2016. pok. ŽH pok. R je bio suvlasnik za ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a što je dakle u skladu sa usmenom diobom izvršenoj sa pok. prednikom tuženika FH, koja je u cijelosti izvršena, presudi na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1201/78 od 13. srpnja 1979, te Nagodbi sklopljenom u predmetu ovog suda poslovni broj IR-163/80.

74. Tvrdnje pok. ŽH, pok. R iz predmetne tužbe kako je on upisan kao suvlasnik za 7/32 dijela, su točne, ali razlog zašto je on u vrijeme podnošenja ove tužbe bio upisan za 7/32 dijela je taj što pok. ŽH nije proveo uknjižbu 9/32 suvlasničkih dijelova HH i MH, koji su se svojih suvlasničkih dijelova odrekli u njegovu korist, a ne pogrešna uknjižba kako on to tvrdi, jer da je pok. ŽH proveo uknjižbu tih 9/32 dijela, tada bi bio upisan sa 16/32 dijela, odnosno za ½ dijela, a ne za 7/32 dijela.

75. Da je pok. ŽH pok. R proveo uknjižbu suvlasničkih dijelova HH i MH, koji su se svojih suvlasničkih dijelova odrekli u njegovu koristi, tada bi na predmetnoj čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] već u vrijeme podnošenja ove tužbe pok. ŽH bio upisan za ½ dijela, dok bi u preostalom dijelu bili upisani tuženici, kao nasljednici pok. OH, pa zk stanje bilo sukladno usmenoj diobi koju su izvršili prednici stranaka pok. ŽH i pok. FH. te sukladno presudi na temelju priznanja Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-1201/78 od 13. srpnja 1979, te Nagodbi sklopljenom u predmetu ovog suda poslovni broj IR-163/80.

76. Dakle, pok. ŽH i nakon provedenih, po njemu spornih upisa, za koje upise traži brisanje u ovom postupku, neovisno o istima i dalje je suvlasnik ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a koji udio pok. ŽH i pripada temeljem odreknuća upisanih suvlasnika HH i MH njihovih suvlasničkih udjela u korist pok. ŽH, zatim presude ovog suda posl. broj P-4403/10 od 08. siječnja 2016., zatim usmene diobe između pok. OH, prednika tuženica, i pok. NH, a koja je usmena dioba izvršena u cijelosti, te presude na temelju priznanja posl. broj IIP-1201/78 od 13.07.1979.g. i temeljem Nagodbe sklopljene u predmetu ovog suda posl. broj IR-163/80 od 22. veljače 1985.g.

77. Pri tome je za istaći kako je pok. ŽH davno prije podnošenja ove tužbe bio poznato kako su se HH i MH svojih suvlasničkih udjela odrekli u njegovu korist, s obzirom kako je upravo pok. ŽH u predmetu ovog suda P- 4403/2010 uz podnesak od 27.10.2015. (list46 spisa) dostavio ovjerene izjave HH i MH kojima se oni odriču svojih udjela koje imaju na predmetnoj nekretnini u njegovu korist.

78. Dakle, pok. ŽH je u ovom postupku prešutio kako su se HH i MH odrekli svojih udjela u njegovu korist, a po ocjeni ovog suda radi se o odlučnoj činjenici, s obzirom kako on u vrijeme podnošenja tužbe ne bi bio suvlasnikom za 7/36 dijela, kako to tvrdi u tužbi, već je isti u vrijeme podnošenja tužbe bio suvlasnikom 16/36 dijela predmetne čest. zem. [katastarska čestica]. Navedena činjenica kako su se HH i MH odrekli svojih udjela u korist pok. ŽH je odlučna i iz razloga jer pok. ŽH svoj tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji kako je time, što je uknjižen samo za 7/36 dijela ( a što nije točno) njegovo suvlasničko pravo povrijeđeno, a koja tvrdnja, već u vrijeme podnošenja tužbe nije bila istinita.

79. Međutim, takvo ponašanje pok. ŽH se u ovom postupku nije zaustavilo na tome, već se nastavilo i dalje. Tako je isti neistinito tvrdio kako je u predmetu ovog suda poslovni broj P-1201/78 odvjetnik bez njegovog znanja priznao tužbeni zahtjev, međutim, uvidom u spis P-1201/78 sud je utvrdio kako je na tom ročištu, gdje je tužbeni zahtjev priznat, bio nazočan i pok. ŽH, te kako je isti i potpisao zapisnik, te je isti neistinito i tvrdio tvrdio kako mu nije poznato da bi u predmetu ovog suda poslovni broj IR-163/80 bila zaključenja nagodba, međutim, uvidom u predmet ovog suda poslovni broj IR-163/80 sud je utvrdio kako je pok. ŽH bio nazočan i tom ročištu.

80. Cijeneći takvo ponašanje pok. ŽH, zaključak je ovog suda kako je isti tijekom ovog postupka pokušao neistinitim tvrdnjama steći imovinsku korist koja ga ne pripada.

81. Suprotno tvrdnjama pok. ŽH, cijeneći sve prethodno obrazloženo i utvrđeno, zaključak je ovog suda kako svakoj od stranka pripada po ½ dijela sporne čest. zem., slijedom čega pok. ŽH. R spornim upisima nije povrijeđen suvlasnički udjel od ½ na čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], slijedom čega se tužbeni zahtjev tužitelja ukazuje neosnovanim, te ga je kao takovog valjalo odbiti.

82. Kada bi se prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja u ovom postupku, tada bi tužitelj imao veći suvlasnički dio od ½ polovice predmetne nekretnine, a što bi onda bilo u suprotnosti sa usmenim ugovorom o diobi zaključenim između pok. prednika stranaka, sada pokojnih OH i ŽH pok. NH, a koji je izvršen u cijelosti, te u suprotnosti sa pravomoćnom presudom na temelju priznanja ovog suda posl. broj IIP- 1201/78 od 13.07.1979.g. i u suprotnosti sa Nagodbom sklopljenoj u predmetu ovog suda posl. broj IR-163/80 od 22. veljače 1985.g.

83. Za činjenicu kako pok. ŽH nije upisan u zemljišnim knjigama za ½ dijela na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], isključivo je odgovoran pok. ŽH pok. NH jer nije proveo uknjižbu prava vlasništva suvlasničkih dijelova kojih su se odrekli HH i MH u njegovu korist.

84. S obzirom kako je sud utvrdio kako pok. ŽH spornim upisima nije povrijeđeno njegovo knjižno pravo, to po ocjeni ovog suda nije od odlučnog značaja činjenica jesu li tuženici bili upoznati sa postupkom koji se vodio pod o posl. brojem P- 3303/2010.g.

85. Naime, kako što je već obrazloženo, iz rezultata provedenog postupka sud je utvrdio kako pok. ŽH nikada nije bio knjižni vlasnik preko ½ dijela sporne čest. zem., a to s obzirom kako su pok. prednik tuženica FH i sada pok. ŽH pok. R, odmah, prilikom gradnje kuće, zaključili usmeni ugovor o diobi koji je izvršen u cijelosti, a kojim je pok. ŽH pripala polovica kuće i polovica okućnice. Kako je pak u ovom postupku utvrđeno da je pok. ŽH u trenutku podnošenja tužbe u ovom predmetu i bio suvlasnikom ½ dijela sporne čest. zem. , to je očito kako njegovo knjižno pravo nije povrijeđeno.

86. Sukladno tome, te sukladno utvrđenju ovog suda kako je odmah po dovršenoj gradnji predmetne kuće pok. prednike tuženica FH ušao u posjed trosobnog stana u prizemlju novoizgrađene kuće, kako je istodobno koristio i polovicu okućnice, kako su nakon smrti pok. OH njegovi nasljednici nastavili na isti način posjedovati prizemlje i okućnicu, te dapače kako su nasljednici pok. OH prizemlje kuće iznajmljivali i podstanarima, te kako ih sve vrijeme pok. ŽH pok. R u posjedu i u takvom postupanju i korištenju nije ometao, iako je isti stanovao kat poviše nasljednika pok. FH, te kako nije podnio bilo kakve tužbe radi iseljenja ili predaje u posjed prizemlja i okućnice, te cijeneći postojanje pravomoćne presude na temelju priznanja ovog suda posl. broj IIP1201/78 od 13. srpnja 1979. kojom je pravomoćno utvrđeno kako su pok. FH i ŽH zajednički gradili predmetnu obiteljsku kuću, a koji tužbeni zahtjev je priznao upravo pok. ŽH, te cijeneći zaključenu nagodbu u predmetu ovog suda poslovni broj IR 163/80, koja je zaključena između TH udovice pok. OH s jedne strane i sada pok. ŽH pok. R, kojom nagodbom su stranke suglasno utvrdile kako je TH suvlasnica za ½ dijela predmetne obiteljske zgrade i to u naravi trosobnog stana u prizemlju iste, koja je zgrada sagrađena na čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok je predloženik pok. ŽH pok. R vlasnik ½ dijela predmetne zgrade i to u naravi trosobnog stana položenog na prvom katu, te kojom nagodbom je jasno precizirano kako TH pripada ii ½ predmetnog zemljišta, to po ocjeni ovog suda, na strani tuženica nije bilo razloga sumnjati kako im temeljem darovnog ugovora ne pripada upravo ½ dijela predmetne kuće i okućnice.

87. Dakle, cijeneći sve naprijed iznijeto, zaključak je ovog suda kako su tužene postupale u dobroj vjeri prilikom provedbe darovnog ugovora temeljem kojeg su se uknjižile svaka za po ¼ dijela predmetne nekretnine, jer iz svega naprijed navedenog proizlazi kako im, kao nasljednicima pok. OH, pripada ½ dijela predmetne nekretnine.

88. Posljedično tome, zaključak je ovog suda kako se u konkretnom slučaju nisu ostvarile ni pretpostavke za podnošenje brisovne tužbe određene odredbom čl. 129. st 2, u konkretnom slučaju.

89. Činjenica kako su se tužene iznenadile kada su primile tužbu ne dokazuje kako one nisu postupale u dobroj vjeri prilikom provedbe darovnog ugovora, već se radi o normalnoj ljudskoj reakciji s obzirom kako od 1962. godine do 2010., dakle cca 50 godina nitko ni tuženicama ni njihovim prednicima nije osporavao ni posjed ni suvlasništvo od ½ dijela čest. zem. [katastarska čestica] z. u. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

90. Slijedom svega naprijed navedenog i obrazloženog sud je u cijelosti odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan, radi čega je odlučeno kao u toč. I izreke ove presude.

91. Odluka o parničnom trošku donesena je u smislu odredbe članka 154. stavka 1., 155., 164. ZPP-a, a s obzirom kako su odbijeni i tužbeni zahtjev i protutužbeni zahtjev kao neosnovani, ovaj sud je odlučio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

92. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u toč. II izreke presude.

Split, 02. ožujka 2026.

S U D A C

Miro Maslać

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana prijema pisanog otpravka. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu putem ovog suda u 3 primjerka.

Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila, smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja pisanog otpravka iste.

DNA:

-punomoćniku tužitelja,

-punomoćniku tuženika