Republika Hrvatska

Općinski sud u Koprivnici

Koprivnica, Hrvatske državnosti 5

Poslovni broj: Psp-12/2025-45

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Koprivnici po sucu Darku Magdiću kao sucu pojedincu u parničnom predmetu tužiteljice DH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Krešimiru Papcu, odvjetniku iz Koprivnice, protiv tuženice DHĐ iz [adresa], zastupana po punomoćnici Anji Juršetić Šepčević, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Juršetić & Aleksovski d.o.o. iz Zagreba, , radi smetanja posjeda, nakon zaključene javne i glavne rasprave dana 19. veljače 2026.g. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice, te punomoćnika tuženice, a odluke objavljene dana 2. ožujka 2026.g., u pristnosti tužiteljice i punomoćnika tužiteljice,

r i j e š i o  j e

I.Utvrđuje se da je tužena KHĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetala tužiteljicu DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], u njezinom posjedu obiteljske kuće sagrađene čkbr. [katastarska čestica] a koja dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da krovište stambenog objekta tužene u izgradnji od sjeverne strane objekata parničnih stranaka pa do južne strane, prelazi preko krovišta kuće tužiteljice, a prema skici izmjere mjerničkog vještaka u ovom predmetu, sve označeno zelenom bojom, i to od točke 1 pa preko točaka 2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 do točke 15, ukupne površine 1,69 m2, te da površina žlijeba tuženice na južnoj strani objekata parničnih stranaka prelazi na objekt u posjedu tužiteljice za 0,04 m2, u skici izmjere označeno točkom 7, 8, 9 i 10 tuženice prelazi na posjed tužiteljice, pa se tuženoj DHĐ zabranjuje svako takvo i slično smetanje, te nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja na način da tužena DHĐ ukloni dio krovišta i žljeb na svom stambenom objektu sagrađenom na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u dijelu gdje krovište tužene prelazi preko krovišta kuće tužiteljice, a prema skici izmjere mjerničkog vještaka u ovom predmetu, sve označeno zelenom bojom, i to od točke 1 pa preko točaka 2,3,4,5,6,7,8,9,10,11,12,13,14 do točke 15, ukupne površine 1,69 m2, kao i da ukloni žlijeb na južnoj strani objekata parničnih stranaka koji prelazi na objekt u posjedu tužiteljice za 0,04 m2, u skici izmjere označeno točkom 7, 8, 9 i 10 sve to u roku od 15 dana.

II.Tužena KHĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] je dužna tužiteljici DH, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] nadoknaditi trošak parničnog postupka u iznosu od 1.984,56 € (slovima:tisućudevetstoosamdesetčetirieura i pedesetšestcenta) sa zakonskom zateznom kamatom počevši od dana presuđenja 2. ožujka 2026., pa do isplate po stopi za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1.Tužiteljica DH u tužbi tvrdi kako je samovlasnik i posjednik nekretnine koja u zemljišnim knjigama dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a označena kao čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvor sa 409 m2, kuća na [adresa], dvor na [adresa] i čkbr [katastarska čestica] voćnjak na [adresa]; ukupno 659 m dok je tužena KHĐ vlasnica i posjednica susjedne nekretnine koja u zemljišnim knjigama dolazi upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a označena kao čkbr . 1351/1 [adresa], dvorište sa 630 m2; ukupno 630 m2 na kojoj nekretnini tužena gradi novi stambeni objekt koji je stavljen pod krovište. Predmetni novi stambeni objekt nalazi se tik uz kuću tužiteljice. Majstori angažirani od stane tužene DHĐ, te po njenom nalogu i za njezin račun, radili su izradu krovišta na objektu tužene u periodu od 01.07.2024.g. pa do 05.07.2024.g. i to na način da krovište na stambenom objektu tužene sa sjeverne strane objekata parničnih stranaka u dužini gdje objekti parničnih stranaka graniče krovište tužene u dužini oko sedam metara nadvisuje i prelazi iznad krovišta tužiteljice, a u širini od oko 0,10 do 0,35 metara počevši od sljemena krovišta pa do kraja krovišta u pravcu sjever jug. Pri izvođenju navedenih radova majstori tužene kretali su se po crijepu i krovištu tužiteljice a da prethodno tužena nije ni tražila ni dobila suglasnost tužiteljice. Tužena je svojim činom samovlasno smetala tužiteljicu u njenom zakonitom, mirnom i poštenom posjedu obiteljske kuće, pa tužiteljica podnosi ovu tužbu s prijedlogom da naslovni sud nakon provedenog postupka donese rješenje kojim se utvrđuje smetanje posjeda na nekretnini tužiteljice.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu stavlja prigovor prekluzije na podnošenje tužbe radi smetanja posjeda. Naime, tužiteljica paušalno navodi da su se u razdoblju od 01.07.2024. do 05.07.2024. godine izvodili radovi na krovu tužene, a pritom ne dostavlja nikakve materijalne dokaze kojima bi potkrijepila te tvrdnje, odnosno da je njen posjed bio smetan baš u navedenom razdoblju. S obzirom na to da se bez dokazivanja posljednjeg mirnog posjeda, odnosno čina smetanja, ne može zahtijevati zaštita povrijeđenog prava pred nadležnim sudom, predlaže se Naslovnom sudu, sukladno čl. 282. ZPP-a, da predmetnu tužbu odbaci. Tuženica ističe prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije jer tvrdi kako je upravo suprotno - tužiteljica ta koja je tuženu smetala u njenom posl jednjem zakonitom, mirnom i poštenom posjedu. Tužena ističe da je prije početka gradnje stambenog objekta ovlašteni inženjer geodezije izradio geodetski elaborat te je čestica ispravno iskolčena u skladu s utvrđenim granicama između nekretnine tužiteljice i tužene. Izrađeni geodetski elaborat predočen je nositeljima prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata i nositeljima prava na susjednim katastarskim česticama a koje su svojim potpisom potvrdile suglasnost s izrađenim geodetskim elaboratom, samim time i novim razgraničenjem te da nemaju primjedbi na promjene opisane u prijavnom listu za katastar i za zemljišnu knjigu. Dakle, izgradnja objekta tužene izvodi se u potpunosti unutar zakonito utvrđenih granica njezina posjeda, kako je, između ostalog, definirano i ZV-om, koji propisuje pravo vlasnika da raspolaže svojim posjedom bez zadiranja u prava trećih osoba. S obzirom na to da je, sukladno čl. 219. ZPP -a, teret dokazivanja na tužitelju, a iz materijalne dokumentacije koju tužena dostavlja kao prilog ovom odgovoru na tužbu nedvojbeno proizlazi kako u konkretnom slučaju ne postoji prekoračenje granica posjeda s njezine strane, već upravo s tužiteljičine, na tužiteljici je da dokaže suprotno. U korelaciji s prethodno navedenim, tužena osporava i zahtjev tužiteljice da ukloni dio krovišta koji prema navodima tužiteljice prelazi u granice njenog posjeda. Vlasnik ima pravo graditi unutar granica svoga posjeda, a nadležno tijelo može naložiti uklanjanje dijela objekta samo ako je utvrđeno da isti predstavlja povredu prava druge strane ili odstupanje od dozvole. S obzirom na to da se građevinski radovi tužene odvijaju u skladu sa zakonom i bez odstupanja od izdane pravomoćne građevinske dozvole, da se tužiteljica 2021. godine usuglasila s novoutvrđenim razgraničenjem, da se samim time krovište nalazi unutar zračnog prostora tužene, zahtjev za uklanjanje dijela krova smatra se neosnovanim i pravno neutemeljenim. U odnosu na navode tužiteljice kako su majstori tužene prilikom izvođenja radova hodali po crijepu i krovištu tužiteljice, a da pritom tužena nije ni tražila niti dobila njezinu suglasnost, tužena ističe kako je za izvođenje radova angažirala ovlaštenu tvrtku za izvođenje radova na krovištu – TD GRADITELJSTVO BLAŽIC j.d.o.o. Kao investitor, tužena nije imala niti mogla imati izravnu kontrolu nad kretanjem radnika Izvođača radova koje je angažirala za izvođenje radova a uzimajući u obzir činjenicu da se nekretnine nalaze tik jedna uz drugu tužena smatra kako realno nije moguće postaviti skelu. Tužena spominje odredbu članka 107. stavak 1. ZV-a, ovlašćuje vlasnika susjedne nekretnine na kojoj je nužno obaviti radove potrebne za njezinu uporabu ili korištenje, privremeno uporabiti tuđe zemljište radi izvođenja radova, postavljanja skele i sl., ako se to na drugi način ne može izvesti. Unatoč navedenome, a prema informacijama dobivenim naknadno od strane odgovorne osobe izvođača radova KH koji je nazočio predmetnom događaju, radnik FH je bio upozoren od strane tužiteljice nakon što se se u jednom trenutku našao na njezinom krovu te se radnik ispričao i odmah prestao s kretanjem po krovu tužiteljice te nikakva šteta pritom nije nastala. Tužiteljica nije prijavila niti obavijestila tuženu o „incidentu“, iako je imala mogućnost radi dobrosusjedskih odnosa učiniti to odmah, kako bi se moglo reagirati pravovremeno i primjereno. Shodno prethodno navedenome, takvo postupanje izvođača radova na krovu ne može se ocijeniti kao smetanje posjeda već kao građevinski neophodno, a time i opravdano, uz napomenu kako tužiteljica nije dokazala da se u konkretnom slučaju ono moglo izbjeći i na koji način te da se radnik po negodovanju tužiteljice maknuo s krova („smetanje“ je prestalo). Tužena smatra kako radnje koje poduzima radi normalnog korištenja svoje susjedne nekretnine, nemaju obilježje smetanja posjeda da su poduzete bez namjere promjene postojećeg posjedovnog stanja i sprječavanja ili ograničavanja tužiteljice u njezinom posjedu. Iste se također ne mogu se smatrati samovlašćem, jer su utemeljene na zakonu i pravomoćnoj građevinskoj dozvoli, a ne na izmjeni posjedovnog stanja. Štoviše, tužiteljica je svojim potpisom potvrdila suglasnost s geodetskim elaboratom i novim razgraničenjem, bez primjedbi na promjene pa smatra kako je predmetni postupak pokrenut s ciljem prikazivanja povoljnijeg položaja tužiteljice u okviru postupka koji se vodi pred Naslovnim sudom zbog naknade štete a isto tako tužena smatra kako sve da je predmetno smetanje postojalo, iako tvrdi suprotno, isto je prestalo dovršetkom radova na krovištu tužene, stoga je tužitelj ica uostalom izgubila i pravni interes za podnošenjem predmetne tužbe pa predlaže odbaciti tužbu, a podredno, po provedenom dokaznom postupku, odbiti tužbene zahtjeve tužiteljice u cijelosti uz nalaganje da tuženoj namiri troškove parničnog postupka uvećane za zakonsku zateznu kamatu tekuću.

3. Sud je dana 23. svibnja 2025.g. donio rješenje broj Psp-8/2024-26 kojim je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice u dijelu u kojem je tužena smetala posjed tužiteljice izgradnjom krovište preko krovišta tužiteljice dok je odbio tužbeni zahtjev tužiteljice zbog smetanja koje je počinila na način da su strani radnici angažirani od strane tužiteljice kretali se po krovištu tužiteljice. Protiv usvojenog dijela tužbenog zahtjeva tužena je uložila žalbu povodom koje je Županijski sud u Zagrebu ukinuo rješenje i vratio ga prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje. U obrazloženju odluke Županijskog suda se navodi da je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč.11. ZPP, na koju određeno upire tužena u svojoj žalbi. To iz razloga što je rješenje nejasno jer ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim činjenicama. U tom pogledu izostali su bilo kakvi razlozi temeljem čega sud prvog stupnja utvrđuje da je tužiteljica pravovremeno podnijela tužbu zbog smetanja posjeda jer je tužena u odgovoru na tužbu stavila prigovor prekluzije iz čega proizlazi da je između stranaka upravo sporno kada su radovi izvršeni odnosno sporno da li je od izvršenja radova odnosno saznanja o izvršenim radovima tužiteljica u roku od 30 dana pokrenula ovaj parnični postupak. Nadalje se navodi kako u rješenju nedostaju jasni razlozi o tome koje je činjenice sud saslušanjem svjedoka i stranaka uopće utvrdio budući u pobijanoj odluci sud nije naveo što je iz iskaza kojeg svjedoka ili stranke utvrdio već se samo navodi u kojim dijelovima pojedinom svjedoku nije povjerio vjeru odnosno koje je iskaze prihvatio ne navodeći koje je činjenice, odlučne za primjenu materijalnog prava, pa je ostalo potpuno nejasno utvrđenje suda prvog stupnja prema kojem sud nije mogao u cijelosti prihvatiti tvrdnju tužene da su izvedeni radovi na gradnji objekta tužene u cijelosti bili zakonski potkrijepljeni (pravomoćnom građevinskom dozvolom) i to iz razloga što su pripremne radnje za izradu potrebnog elaborata izvršeni po djelatnicima iz ureda ovlaštenog inženjera geodezije, koji je nakon toga elaborat sastavio, na koji tužiteljica dala suglasnost, tim više što i vještak u svom očitovanju navodi kako je on izvršio provjeru da li krovište prelazi preko katastarske međe dok se nije upuštao u to da kontrolira da li je krovište rađeno po projektu odnosno građevinskoj dozvoli. Dalje se u odluci Županijskog suda navodi kako se ne može prihvatiti niti proizvoljni zaključak suda da tužiteljica kao neuka stranka nije mogla razumjeti skicu pa da samim tim da nije mogla niti uvidjeti niti sebi predočiti činjenicu da će krovište tužene prelaziti preko krovišta tužiteljice kao i zaključak da je to shvatila da zasigurno suglasnost ne bi dala jer niti za to svoje utvrđenje ne daje valjane razloge s time da zanemaruje da sama tužiteljica u svom iskazu priznaje da je dobila poziv od Grada Koprivnice kako bi izvršila uvid u skice tužene na koji se nije odazvala niti je, ako je imala pitanja ili nejasnoće, zatražila bilo kakvo pojašnjenje ili stručnu pomoć. Također se navodi da je sud bez rezerve prihvatio očitovanje vještaka Viktora Kozjaka koji je u svom usmenom očitovanju naveo da je zabunom u vještvu bilo navedeno da je u konkretnom slučaju mjerenje vršio po GPS uređaju odnosno da je omaškom b ilo propušteno navesti da je mjerenje izvršio mjernim instrumentom totalna stanica u kombinaciji sa GPS-om a upravo imajući u vidu da mjerenje GPS nije toliko točno zbog utjecaja ionosfere odnosno da uslijed primjene različitih metoda mjerenja može doći do odstupanja u rezultatima mjerenja, na što je tužena svojim primjedbama na nalaz i mišljenje vještaka i isticala, a osnovanost kojih primjedbi sud nije dovoljno detaljno ispitao, pa je sud propustio utvrditi da li je tuženica u konkretnom slučaju postupala samovlasno odnosno propustio je utvrditi sve odlučne činjenice za pravilnu primjenu odredbe čl. 22. st. 1. ZV pa je i činjenično stanje u pobijanom rješenju ostalo nepotpuno utvrđeno.

4. U ponovljenom postupku u svrhu dokazivanja izvršen je uvid u fotografije (list 4-6), zk. izvadak za nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] i zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (list 18-19), izvodi iz posjedovnog lista (list 21-22), izvodi iz katastarskog plana (list 23-24), geodetski elaborat (list 25-28), broj zahtjeva 367221/2021 DGU, Područni ured za katastar Koprivnica (list 29-32), skica izmjere (list 33-36), prijavni list za katastar zk. odjela [adresa] (list 37-39), kopija katastarskog plana (list 40-44), izvješće o izrađenom elaboratu (list 45), izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica te o novom razgraničenju, izvješće o zgradama i drugim građevinama, tehničko izvješće, popis nositelja prava na katastarskim česticama koje graniče s predmetnim česticama (list 46-54), rješenje DGU, Središnji ured Zagreb od 21.3.2019. (list 55-58), tehničko izvješće inženjera geodezije GH (list 59), geodetska situacija stvarnog stanja terena, geodetska situacija građevine čestice (list 60-62), tlocrt krovne konstrukcije (list 64), skica geoportala (list 65),građevinska dozvola Koprivničko-križevačke županije, Upravni odjel za prostorno uređenje od 5.11.2021. i potvrda o pravomoćnosti rješenja (list 66-73), saslušane su stranke u svrhu dokazivanja, saslušani su svjedoci LH, ovlašteni inženjer geodezije GH, saslušan je direktor izvođača radova Graditeljstvo Blažic j.d.o.o. MH, projektant ŽH, svjedok FH zaposlen kod Graditeljstvo Blažic, proveden je očevid na licu mjesta uz sudjelovanje mjerničkog vještaka ing. Viktora Kozjaka, te su nastavno saslušane stranke u svrhu dokazivanja i dodatno je saslušan mjernički vještak ing. Viktor Kozjak te ovlašteni inženjer geodezije GH.

5. Analizirajući provedene dokaze i to svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno proizlazi da je preostali tužbeni zahtjev osnovan u cijelosti.

6.1.Tužiteljica saslušana kao stranka u svrhu dokazivanja navodi kako su radovi piljenja greda na kući tužene počeli negdje između 1.i 5.srpnja 2024.g. kada su uvidjeli da krovište na kući tužene prelazi preko njihovog krovišta a što je potvrdila i njena ma jka koja navodi kako su radovi počeli u srpnju budući da je u tom vremenskom periodu bila kod kuće jer tada čuva unuke koji tada nemaju nastave. Tada je vidjela dvojicu radnika na krovu koji su htjeli piliti letve dok su žljebovi postavljeni 12. srpnja 2024.g. s time da tada još uvijek nije bilo crijepa na kući tužene.

6.2.Tužena naprotiv na ročištu od dana 20.siječnja 2026.g. navodi kako su radovi na krovištu počeli već početkom travnja 2024.g. i već su tada bile postavljene grede i rogovi a daske bile podrezane i vidjelo se dokle ide krovište i već tada je tužiteljica mogla reagirati.

6.3. Budući da u spisu nema nikakav pismen trag kada su postavljene letve i krovište na nekretnini tužiteljice sud je mogao zaključiti samo na temelju iskaza stranaka. Sud je stoga, prihvatio iskaz tužiteljice kako je počinjeno smetanje u srpnju 2025.g. vjerojatnijim od iskaza tužene da je krovište rađeno u travnju jer su radove upravo na krovištu radili MH i FH koji su priznali da su koristili krovište tužiteljice i odmah tog istog dana bili opomenuti da to više ne rade, dakle, sud sumnja da bi tužiteljica čekala tri mjeseca s tužbom ako su već prilikom korištenja njenog krovišta radnici opomenuti da to više ne rade, pa sud smatra da je tužba podnesena u roku od 30 dana kako je to predviđeno člankom 21.st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV) jer su smetanja posjeda po stajalištu ovog suda izvršena u srpnju 2024.g. a tužba je podnesena 26.srpnja 2024.g. pa je tužba podnesena pravodobno.

6.4. Tužiteljica tvrdi kako nije niti dobila fizički a niti potpisala geodetski elaborat već je potpisala samo nekakvu dozvolu da tužena može raditi kuću dok tužena tvrdi kako su radnici radili prema nacrtu s pravomoćnom građevinskom dozvolom, te kako je tuž iteljica potpisala pristanak nakon što joj je predočen nacrt budućih radova. Navodi kako nitko djelatnicima Ureda geodezije nije potpisao elaborat a geodeta GH priznaje da ne zna tko ga je nosio susjedima i tko ga je potpisao. Tužiteljiva priznaje da je pozvana od strane Grada Koprivnice međutim nije se odazvala jer nije dovoljno stručna kako bi izvršila uvid u skice tužene na koji se nije odazvala niti je, ako je imala pitanja ili nejasnoće, zatražila bilo kakvo pojašnjenje ili stručnu pomoć. Nesporno je da je prije početka gradnje stambenog objekta Ured ovlaštenog inženjera geodezije izradio geodetski elaborat te je čestica iskolčena u skladu s utvrđenim granicama između nekretnine tužiteljice i tužene. Sud čak i može prihvatiti da je izrađeni geodetski elaborat predočen nositeljima prava na katastarskim česticama koje su predmet elaborata i nositeljima prava na susjednim katastarskim česticama a koje su svojim potpisom potvrdile suglasnost s izrađenim geodetskim elaboratom, pa tako i tužiteljica čiji je potpis vidljiv na elaboratu (list 52) pa samim time da su upoznate s razgraničenjem te da nemaju primjedbi na promjene opisane u prijavnom listu za katastar i za zemljišnu knjigu.

7.1. Međutim, smetanje posjeda je propisano člankom 20.st.2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima a koje se događa kada druga osoba oduzme posjed posjedniku ili ga uznemirava u posjedu. Stoga sud smatra kako tužiteljica ima pravo na zaštitu posjeda temeljem odredbe čl. 21. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“ broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06 i 146/08 - dalje: ZV) Po stajalištu ovog suda, za odluku postupku smetanja posjeda nije od važnosti da li su tužena odnosno radnici napravili građevinske radove u skladu s geodetskim elaboratom, odnosno da li je geodetski elaborat točno napravljen i u skladu s Pravilnikom odnosno Zakonom. Tužiteljici, čak i da je predočen geodetski elaborat, te da ga je ona i potpisala, po stajalištu ovog suda ne bi bilo od važnosti za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari. Sud je već u prvoj odluci razložio kako smatra da činjenica da je tužiteljica dobila na uvid samo skicu iz koje, kao neuka stranka, nije mogla niti uvidjeti niti sebi predočiti činjenicu da će krovište tužene prelaziti preko njenog krovišta. Iz elaborata koji postoji u spisu nigdje nije vidljivo da će krovište tužene prelaziti preko krovišta tužiteljice, pa sud ne razumije što bi tužiteljica i kakvo pitanje mogla postavljati i uvjetovati kada je za izgradnju preko svojeg krovišta mogla uvidjeti tek kada je krovište tužene postavljeno. Sud smatra kako nitko pa ni tužiteljica, da je već tada znala za takav način izgradnje preko njenog krova, sigurno ne bi potpisala takav dokument.

7.2. Nadalje, sud u svom radu koristi stručne osobe radi razjašnjenja pitanja za koja nema dovoljno stručnog znanja. U konkretnom slučaju sud nije koristio vještaka Viktora Kozjaka radi utvrđenja smetanja posjeda već je koristio sudskog mjerničkog vještaka Vik tora Kozjaka radi izrade nacrta prema postojećem katastarskom planu te je vještak prema zadatku suda izradio izmjeru koliko je površinom krovište tužene prešlo preko krovišta tužiteljice, što je i predmet ovog postupka smetanja posjeda. Vještak Viktor Kozjak je izradio nacrt, izračunao površinu smetanja i točke (što je vidljivo na skici list 110) spisa. Omaškom je vještak Viktor Kozjak propustio navesti kako je prilikom izrade nalaza naveo da je mjerenje izvršio mjernim instrumentom totalna stanica u kombinaciji s GPS-om, a što je ispravio na ročištu od dana 3.travnja 2025.g. S obzirom da je saslušanjem vještaka Viktora Kozjaka otklonjena nedoumica u točnost odnosno preciznost uređaja jer se koristio istim mjernim instrumentom - totalna stanica u kombinaciji s GPS-om, kojeg je koristila i njegova kolegica GH, a koristio je i geodetski elaborat izrađen od strane iste kolegice GH na temelju kojega je evidentirana katastarska međa očito je kako je međašna linija dobro utvrđena od strane sudskog vještaka. Dakle, sud je koristio skicu vještaka samo kako bi utvrdio koliko je krovište tužene u površini i gabaritima prešlo preko krovišta tužiteljice, a ne sam čin smetanja posjeda jer to je utvrdio i sudac osobno prilikom očevida a o čemu postoji skica u spisu (list 99) te je to upisano i u zapisniku očevida od dana 16. siječnja 2025.g. (list 97). Upravo je to jedan od vrlo važnih razloga zašto je sud prihvatio nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Viktora Kozjaka a ne skicu odnosno utvrđenje geodete BH koja nije sudski vještak. Drugi vrlo važan razlog zašto sud prihvaća nalaz i mišljenje sudskog vještaka je iz razloga što inženjer geodezije GH što priznaje u svom iskazu, uopće nije niti izradila geodetski elaborat već ga je samo pregledala i potvrdila ali ne zna tko je od njenih djelatnika izvršio pripremu elaborata, izmjeru površina a ne zna niti tko ga je izradio. Geodeta GH navodi kako prilikom izrade nacrta ne rade napuštanje krovišta već samo iskolčavaju zidove a projektanti postavljaju i smještaju objekt na njihovu podlogu a dopušteno odstupanje iznosi 5%.

8.Svjedok ŽH, diplomirani ing. građevine navodi kako je on radio projekt na način da objekte ucrtavaju na postojeću podlogu koju je izradio geodeta, no on tvrdi kako tijekom nadzora nisu utvrdili da krovište tužene prelazi preko krovišta tužiteljice, niti smije prelaziti preko susjednog krovišta. Ovakav iskaz suprotan je s utvrđenjem suda je je sudac prilikom očevida neposredno utvrdio da je krovište tužene prešlo preko krovišta tužiteljice, a što je potvrdio u svom nacrtu i izmjerama i mjernički vještak Viktor Kozjak. Očito je ŽH, po stajalištu ovog suda, iskazivao na ovaj način kako bi sebe zaštitio budući da kao nadzorni organ nije uvidio greške prilikom izvođenja građevinskih radova.

9. Stoga je sud na temelju utvrđenih i provedenih dokaza te zatečenog stanja na nekretninama prilikom očevida nesporno zaključio kako je u konkretnom slučaju došlo do smetanja posjeda od strane tužene na način da dio krovišta prelazi iznad krovišta tužene jer iako tužena svojim radnjama nije doprinijela pogrešnoj izgradnji krovišta, nesporno je bila nalogodavac izvršitelju radova i kao takva odgovara za smetanje posjeda pa tužiteljica ima pravo na zaštitu posjeda temeljem odredbe članka 21.st.4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u onom dijelu, površini i gabaritima u kojem je izvršeno smetanje posjeda, te se tuženoj nalaže uspostava ranijeg posjedovnog stanja tako da ukloni dio krovišta i žljeb na svom stambenom objektu u dijelu gdje krovište prelazi preko krovišta tužiteljice.

10. Tuženik se po punomoćniku podneskom od dana 6. svibnja 2025.g. usprotivio preinaci tužbenog zahtjeva tužitelja kako je to postavljen podneskom na ročištu od 3.veljače 2025. međutim, sud o tom prigovoru nije odlučivao jer smatra kako se ne radi o preinaci tužbenog zahtjeva jer je tužbeni zahtjev smetanja posjeda u cijelosti ostao isti osim što je usklađen sa nalazom i mišljenjem vještaka s površinom i mjerama.

11. S obzirom da je tužiteljica uspjela gotovo u cijelosti, odnosno nije uspjela samo u dijelu postavljenog tužbenog zahtjeva koji se odnosi na hodanje po krovištu, a zbog toga nisu nastali dodatni troškovi pa je sud odlučio da tužena podmiri trošak tužiteljici u cijelosti temeljem članka 154.st.5. Zakona o parničnom postupku. Tužiteljici je jednokratna nagrada prema Tbr.7.t.2. Odvjetničke tarife u iznosu od 500,00 € te na to priznat PDV od 25% u iznosu od 125,00 € a isto tako mu je priznat i za novi postupak jednokratna nagrada budući da je spis vraćen sa Županijskog suda pa mu je priznat daljnji trošak u iznosu od 625,00 €, te mu je priznat trošak predujma u iznosu od 431,48 €, te za sudsku pristojbu na tužbu u iznosu od 26,54 € a, isto tako za sudsku pristojbu na rješenje u iznosu od 26,54 €, još iznos od 200,00 € za dvije radnje više od propisanih odvjetničkom tarifom i PDV u iznosu od 50,00 €, odnosno sveukupno 1.984,56 €.

12. Temeljem navedenog odlučeno je kao u izreci rješenja.

Koprivnica, 2. ožujka 2026.

Sudac

Darko Magdić

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi pismeno putem ovoga suda u tri istovjetna primjerka u roku od 15 dana, od dana dostave ili objave i uručenja ovjerenog prijepisa rješenja.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se rješenje objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava rješenja obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojemu se rješenje objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se rješenje objavljuje, sud će rješenje dostaviti prema odredbama Zakona o parničnom postupku o dostavi pismena (čl. 335. st. 8., 9. i 11. Zakona o parničnom postupku).

Dostaviti:

1. Odvj. Krešimir Papac, Koprivnica, neposredno

2. Odvj. Anja Juršetić Šepčević, OD Juršetić i Aleksovski d.o.o. Zagreb, Lovinčićeva ul. 3-preko e-oglasne ploče