Republika Hrvatska

Poslovni broj: 8 P-2025/2021-32

Općinski sud u Šibeniku

Stjepana Radića 81, Šibenik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku (OIB: 29399232217) po sutkinji Jasminki Mrčeli u pravnoj stvari tužitelja ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupaju odvjetnici iz Odvjetničkog društva Višić i partneri d.o.o. [adresa], protiv tuženika ĐL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] kojeg zastupa punomoćnica Branka Brkić Nakić, odvjetnica u [adresa], radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 15. siječnja 2026. godine u nazočnosti punomoćnice tužitelja Ojdane Grubišić, odvjetnice u [adresa], te zamjenice punomoćnice tuženika Darije Silov, odvjetnice u [adresa], a na ročištu objave odluke dana 2. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e

1. Utvrđuje se da je tužitelj ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], za cijelo, i to dijela koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika VL geod. od 2. studenoga 2023. godine (koja skica je sastavni dio ove presude) označen slovima A-B-C-D-E-A površine 225 m[2] .

2. Nalaže se tuženiku ĐL pok. ZL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi tužitelju ČL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.500,00 eura u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Tužitelj ČL je u tužbi i na ročištima naveo da je u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Šibeniku kao vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], ukupne površine 6618 m[2] , upisan tuženik ĐL za cijelo.

2. Predmetna nekretnina ima ukupnu površinu od 6618 m[2] , a tužitelj je vlasnik jednog dijela iste i to dijela koji je prikazan na Geodetskom snimku izrađenom od strane ML ing. geod od 22. rujna 2021.godine slovima A-B-C-D-E-A, ukupne površine 225 m[2] .

3. Sporni dio nekretnine tužitelj je stekao darovanjem od sada pok. oca AL pok. ŠL temeljem Ugovora o darovanju, ovjerenog od strane javne bilježnice Alise Kale iz [adresa], broj Ov-5978/21 dana 23.09.2021. godine.

4. Cijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] izvorno je bila vlasništvo ŠL, odnosno njegovih sinova ŽL, Č i JL, što je vidljivo iz povijesnog posjedovnog lista za predmetnu nekretninu. ŽL, prednik tužitelja, brisan je 1960 godine, te je umjesto njega izvršen upis na ime njegovih sinova ŠL (oca pok. oca tužitelja) i OL.

5. Upisani posjednici izvršili su diobu predmetne nekretnine, ušli u posjed dijelova koji su im pripali, što među nasljednicima nikada nije bilo sporno. Neki su sagradili obiteljske kuće, neki imaju vrtove i slično.

6. Otac upisanog vlasnika, sada pok. ZL, u namjeri da uknjiži na svoje ime, obiteljsku kuću, podnio je tužbu naslovnom sudu te u postupku pod poslovnim brojem P-145/78 ishodio presudu kojom se uknjižio za cijelo na čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. U tom postupku nije sudjelovao nitko od stvarnih vlasnika.

7. Nakon što se otac tuženika upisao kao vlasnik za cijelo, ostali suvlasnici su zajednički angažirali geodeta i izradili snimak stvarnog stanja s kojim su otišli do pok. ZL koji je shvativši što je napravio priznao grešku, koju nije učinio namjerno, te je postignut dogovor da se uknjižba ispravi na način da svaki od suvlasnika upiše svoje vlasništvo sukladno skici iz 2013. godine izrađenoj od strane dipl. ing. ML.

8. Prije nego što je pokrenut postupak parcelacije, otac tuženika je umro i predmetna nekretnina je za cijelo prešla u vlasništvo tuženika koji tužitelju i ostalim suvlasnicima, osporava vlasništvo na njihovim dijelovima nekretnine.

9. Zbog izloženog tužitelj je predložio da sud nakon provedenog postupka donese odluku kojom će u cijelosti prihvatiti tužbeni zahtjev uređen podneskom od dana 5. svibnja 2025. godine (list 17 spisa) i na ročištu dana 16. prosinca 2026. godine (list 81 spisa) uz obvezu tuženika na nadoknadu parničnog troška.

10. Tuženik ĐL se protivio tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja kao neosnovanom i predložio da se isti odbije kao neosnovan, uz obvezu tužitelja na nadoknadu parničnog troška.

11. U odgovoru na tužbu je istakao da je on vlasnik čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], a vlasništvo je stekao temeljem ugovora o darovanju sklopljenog sa ocem ZL pok. Č, a koji ugovor je ovjeren kod javne bilježnice Ljiljanke Malenice dana 31. listopada 2005. godine pod brojem Ov-9051/05 i aneksa darovnog ugovora od istog dana.

12. Temeljem tog ugovora tuženik se upisao u zemljišne knjige kao vlasnik i to temeljem rješenja naslovnog suda Zemljišno-knjižnog odjela broj Z-7058/05 od 31. listopada 2005. godine.

13. Pok. otac tuženika, ZL je vlasništvo osnovne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] stekao temeljem presude zbog izostanka Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj P-145/78 od dana 18. ožujka 1978. godine, a koja presuda je provedena u zemljišnim knjigama.

14. Nikada nekretnina koja je predmet spora nije bila vlasništvo prednika tužitelja kao ni tužitelja, nego je ta nekretnina bila od KL. Nekretnina je gomila i na terenu postoje dvije smokve koje je posadio djed tužitelja ŠL koji je uz usmeno odobrenje oca tuženika da posadi smokve. Na te okolnosti će naknadno dostaviti dokaze i imena svjedoka.

15. U dokaznom postupku izvedeni su dokazi očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika VL, geod., pregledom skice mjesta očevida istog vještaka od 2.11.2023., ugovora o darovanju sklopljenog između AL i ČL od 23.9.2021., neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda (Z. U. [broj ZK uloška] K. O. [katastarska općina]) za predmetnu nekretninu, povijesnog izvatka Područnog ureda za katastar Šibenik klasa: 936-02/13-05/304 od 2. 1.2014., izvoda iz p opisa katastarskih čestica Područnog ureda za katastar Šibenik klasa:

936-02/13-05/304 od 2. 1.2014., popisa promjena Područnog ureda za katastar Šibenik od 2.1.2014., Geodetskog snimka dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] izrađenog od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije ML dipl. ing. geod. od 7.10.2013., prijepisa posjedovnog lista 910 Područnog ureda za katastar Šibenik za K. O. [katastarska općina], ovjerene preslike spisa ovog suda broj P-145/78, saslušanjem svjedoka RL, HL. ZL, Đ pok. ŠL, TL pok. V, JL. Z, CL, SL i ŠL, te tužitelja ČL. SL i tuženika ĐL pok. ZL.

16. Stranke nisu imale daljnjih prijedloga za dopunu dokaznog postupka.

17. Tužbeni zahtjev je osnovan.

18. Predmet spora predstavlja zahtjev tužitelja na utvrđenje da je stekao valjanu pravnu osnovu za stjecanje prava vlasništva dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] za cijelo i to dijela koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika VL geod. od 2. studenog 2023. godine označen slovima A-B-C-D-E-A površine 225 m2 temeljem ugovora o darovanju sklopljenog sa sada pok. ocem BL u rujnu 2021. godine.

19. S tim u svezi u postupku je utvrđeno:

- da se predmet spora identificira kao dio čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (dio koji je na skici mjesta očevida vještaka mjernika VL geod., od 2. studenog 2023. godine označen slovima A-B-C-D-E-A površine 225 m2)

- da je predmet spora omeđen s južne i zapadne strane starim kamenim suhozidom, istočne strane ulicom Šaškovi i na tom dijelu se nalazi stari kameni suhozid koji dijeli ulicu od predmeta spora, a sa sjeverne strane prolazom za susjedne objekte.

- da na predmetu spora od poboljšica ima tri stabla smokve od kojih su dvije malo veće i jadna manja, te drveni nosač električne struje i trafostanica postavljena na željeznoj konstrukciji

- da prema Geodetskom snimku izrađenom od Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Slavena Lambaše dipl. ing. geod. dana 7.10.2013. godine predmet spora je površine 225 m2, a kao posjednik čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] u naravi pašnjak površine 6618 m2 u katastru se vodi ĐL pok. ZL - (utvrđeno očevidom na mjestu spora uz sudjelovanje vještaka mjernika VL i pregledom skice mjesta očevida istog vještaka – list 44 i 45 spisa)

- da je čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana u A listu Z. U. [broj ZK uloška] u naravi pašnjak 6618 m2, a kao vlasnik je upisan tuženik ĐL za cijelo

– (utvrđeno pregledom neslužbene kopije e izvatka iz zemljišne knjige ovog suda).

20. Svjedokinja RL iskazala je da je predmetna nekretnina u narodu poznata pod nazivom M. Navela je da je otac tužitelja, AL, stekao nekretninu nasljedstvom od svog djeda ŽL, a ŽL je isto tako naslijedio od svog oca. Nije znala kada je umro djed ŽL, ali ima saznanja da je pok. djed tužitelja ŠL, pok. ŽL, umro prije sina AL, oca tužitelja. Iskazala je da je djed AL krčio tu zemlju i posadio tri stabla smokve. Kad je asfaltirana cesta probijena preko zemljišta, s bočne strane prema putu postavljen je kameni suhozid, a s druge strane zemljišta njenog oca također je bio kameni suhozid. Naglasila je da nekretnina ne može biti vlasništvo tuženika ĐL te da tuženik nema nikakva prava na predmetnoj nekretnini, osim kuće u kojoj živi. Nije imala saznanja da bi otac tuženika, ZL, darovao tuženiku nekretninu koja je predmet spora. Navela je da je na predmetnoj nekretnini viđala tužitelja ČL, kao i prije njega njegovog oca, dok tuženika nikada nije vidjela na toj nekretnini. U [adresa] je posjedovala zemlju koju je prenijela svojoj kćerki PL, koja se upisala kao vlasnik, te je zbog toga tužila tuženika ĐL, s kojim se dogovorila, a tuženik joj to nije osporavao. Međutim, ostao je spor oko preostale tri zemlje koje joj tuženik nije vratio. Iskazala je da je tužitelj nekretninu stekao od oca, ali nije znala je li to učinjeno pravnim poslom ili nasljeđivanjem, te je samo znala da je nekretnina oduvijek bila u njegovom posjedu i posjedu njegovih pravnih prednika. Njezin djed JL bio je brat ŽL, a djed tuženika se zvao GL. Bila su tri brata – JL, Č i ŽL. ŽL je imao djecu, sinove AL, A, ŽL, FL i Š, te dvije kćeri, Ž i NL. Potomci ŽL, pok. ŠL, su dva sina, OL i ŠL, te kćer J. Potomci ŠL, pok. ŽL, su O, AL, ŽL, FL, Š, Ž i NL. Svi su umrli osim ŽL i FL. Predmetna nekretnina zauzima površinu poput sudnice, na njoj se nalaze tri smokve koje tužitelj obrađuje. Na nekretnini su i prizidi koje je napravio pok. ŠL, koji je zemljište i krčio. Njezin djed JL umro je kada je imala devet godina, a sada ima 71 godinu. Svjedokinja je navela da su njezin djed JL i njegova braća, ŽL i Č, valjda dijelili imovinu te da svi znaju čije je što na terenu. – (list 49 i 50 spisa).

21. Svjedok HL, pok. ZL, iskazao je da mu je poznato što predstavlja predmet spora te da se na njemu nalaze dvije smokve koje je posadio ŠL, djed tužitelja. Naveo je da je djed tužitelja ŠL pitao njegovog oca, ZL, i rekao da bi želio napraviti vrt na tom dijelu, što je bilo negdje 1975.–1976. godine, ali točno nije znao. Otac mu je odobrio tu namjeru i to je sve što zna. Iskazao je da koliko mu je poznato, danas predmetnu nekretninu obrađuje i kosi ČL. Nije znao da li je njegov pok. otac darovao zemljište djedu tužitelja u trajno ili privremeno vlasništvo, niti je znao je li njegov otac tražio povrat zemljišta. Naveo je da zna da se njegov brat ĐL upisao temeljem darovanja od oca ZL sudskim putem, te da je podnio tužbu protiv vlasnika, čini mu se ČLN ili nekog drugog, nakon čega je dobio presudu i uknjižio se. Temelj tužbe bila je kuća. Iskazao je da se predmet spora nalazi ispod ceste, dok je poviše ceste bila kuća njegovog pok. oca ZL, pok. Č. Površina nekretnina za koje je njegov otac smatrao da su njegove bila je sigurno između 800 i 1000 m², uključujući kuću i prostor oko kuće. Nije bio održan nikakav sastanak između pok. oca i mještana Šaškovih radi uknjižbe cijele parcele, a ne samo kuće. Nije imao saznanja da je pok. otac s drugim mještanima Šaškovih zajednički izradio geodetski snimak, navodeći da je od 1980. do 2017. godine živio u [adresa]. Predmet spora sadrži nekoliko prizida, dvije smokve, a unutra se nalazi električni stup s desne strane ceste. Nije znao da li je Elektra tražila suglasnost za postavljanje električnog stupa, ali pretpostavlja da je, ako je traženo, tražena od pok. oca. Iskazao je da su sva tri brata na predjelu Šaškovih posjedovala zemlju, ondje gdje se nalazila stara kuća, te je po njegovom mišljenju predmet spora nije u sklopu starine. – (list 50 i 51 spisa).

22. Svjedok ĆL pok. ŠL je iskazao da kad je njihov pok. otac ŠL pok. ŽL 1992. godine umro, njih šest, znači AL otac tužitelja, on, ŽL, sestra NL koja je tad bila živa i dva sinovca DL i LL se podijelili tako da sa AL bude sestra, sa njim sinovac LL, a sa ŽL da budu DL i njegova sestra koja živi u [adresa]. Nekretninu o kojoj se spori dobili su AL i NL. Brat AL prije nego je umro je to darovao sinu ČL, a kako je sestra imala više zemalja, ona je svoj dio prepustila pokojnom AL. Zemlja zv. Šaškovi je ogromna cca 8.000,00 metara. Bila su tri (3) brata ŽL, JL i GL. Ta zemlja ih veže povijesno. Imali su guvno i put koji su radili preko te parcele, a sve zbog njegovog djeda ŽL koji je jedini u Grebaštici imao zaprežna kola. Još ranije braća su se podijelila i svatko je uzeo nešto, bili su u slozi, a njegov pok. otac ŠL je još prije posado smokve. Otac tuženika ZL je imao zemlju preko puta predmetne nekretnine i nema veze s predmetom spora. Isti je bio dobar čovjek, ali polupismen. Kad je trebao dobiti struju za kuću rečeno mu je da donese vlasnički list te je otišao kod najstarijeg odvjetnika u [adresa] i tužio je samo one koji su upisani vlasnici, ali ne i stvarne vlasnike svoje rođake i tako je dobio presudu. On je vodio neku zemlju i otkrio je da se ZL upisao na cijelu zemlju, a to nikad nikome nije rekao. Kad je to otkrio obavijestio je rođake te su se sastali u kuću HL (brata tuženika) s njegovim ocem ZL. ZL je rekao: "Rođaci! Ja to nisam napravio namjerno nego iz neznanja i to je vaše! Kad vam što treba sve ću vam potpisati i vodite me kod javnog bilježnika i ja dajem izjavu da je to vaše.“ Oni su se iznenadili. Na kraju je sad ispalo da je vlasnik ĐL i da koristi smokve od njegovog oca…Pa jel to moguće?" Interesantno je da EL potpisuje svim ostalima, samo neće njegovom sinovcu. Sestra NL je umrla 1996. godine. Ostavila je svoje prezime jer nisu bili vjenčani, a on je iz Velike Glave. Imala je kćer UL koja je isto ostavila svoje prezime. Kada je kome što trebalo ZL bi potpisao i to je dokaz, a to radi i tuženik jer zna da to nije njegovo – (list 51 i 52 spisa) 23. Svjedok TL pok. V je iskazao da zna gdje je predmet spora, ali čija je to zemlja ne zna, iskazao je samo da je tamo bio jednom, i to davno te da mu je pok. ujak ZL govorio da je on to sve kupio od nekih K, oko 7.000,00 kvadrata. Na zemlji nije vidio da to itko radi. Jedan do dva puta godišnje odlazi tamo. O starini braće Č, R i ŽL ništa nije znao. – (list 52 spisa)

24. Svjedok JL pok. Z je iskazao da poznaje predmet spora i može reći da je isti bio u vlasništvu djeda tužitelja pok. ŠL. On je tu posadio par smokava, uvijek je nešto kopao lašunom i sadio je i druge povrtne kulture. Predmet spora predstavlja dio cijele osnovne nekretnine koju je uzeo ĐL. Naime, postojala su tri brata najstariji ŽL, JL i GL. Oni si bili suvlasnici cijele ograde. Na toj čestici njegov djed JL je napravio kuću, zatim su isto otac tuženika i njegov polubrat napravili kuću. Djed tužitelja je od svog oca ŽL dobio sporni dio. Ne zna točno kad je umro djed tužitelja, ali zna da su se njegovi sunasljednici, sinovi AL, ĆL, ŽL i od pok. sina A, DL i pok. sina pa je tako predmet spora dopao AL. Osim navedenih sinova imao je i kćer NL koja je umrla. Tužitelj je to dobio od svog oca. Tuženik tvrdi da je cijela nekretnina njegova, a to nije točno. To je od tri (3) navedena brata, a ŠL mu je to i potvrdio. Osobno je to pitanje postavio bratu tuženika i rekao da što je brat poludio na što je on pokazao 3 prsta što znači da je od 3 brata. Negdje, ne zna točno, ali 2007. -2009. Godine u vrijeme berbe maslina, tuženik ĐL je došao iz Zagreba sa suprugom popodne, uvečer. Njegova supruga i on su išli s berbe, pozdravili se i pitao ga: "Mogu li rođo doći kod tebe?" Pitao ga je što se događa i da šta je cijelu ogradu prepisao na sebe. On je rekao da je morao to po savjetu odvjetnika kako bi mogao prepisati na sebe i rekao da ako želi svoj dio da ga tuži i da se on neće odazvati pozivu suda i da će to riješiti. Na tu temu nikada nije razgovarao s pok. ocem tuženika ZL. Ali od ostalih rođaka koji su razgovarali i koji su bili kod HL je čuo da se ZL izvinjavao i rekao da će on to sve vratiti, ali je u međuvremenu umro. Ne zna ima li tužitelj na čestici o kojoj je riječ još drugih dijelova navodeći da su bila tri brata pa kad se cijela nekretnina u površini od 7.500,00 kvadrata podijeli na tri dijela, tada je svatko od braće imao 2,3,4 sina….Pa izračunajte. Pok. djed je imao novu kuću, stric terasu, jedan dio kužinice, štala se nalazi na ½ nekretnine, ali on konkretno nema ništa na predmetnoj nekretnini – (list 54 i 55 spisa)

25. Svjedokinja UL je iskazala da je predmet spora oduvijek bio njihov i to njenog djeda ŠL, bake H, majke NL, ujka AL, ujne T i sad rođaka ČL, tužitelja. Djed je tu nekretninu naslijedio od svog oca ŽL. Tuženika i njegove prednike nikad tu nije vidjela niti je tuženik tu šta radio, a kako se isti upisao na tu zemlju ne zna. Ne zna ima li ĐL tamo kakvu nekretninu, općenito na toj parceli. ĐL živi u [adresa], a po dolasku ovdje u [adresa] u svojoj kući. Sporna nekretnina je ograđena kamenim suhozidom, postoje dvije smokve i stup od struje. Smokve je posadio pradjed ŽL. Tužitelj na toj nekretnini u blizini ima kužinu. Naslijedio je od svog oca. Dodaje da je ujak AL istu naslijedio od svog oca ŠL, a tužitelj od svog oca. Njena majka nema udjela na predmetu spora, ona ima na drugom dijelu – (list 55 i 56 spisa).

26. Svjedok SL je iskazao da otkad zna za sebe predmet spora je od ŠL. Bila su tri (3) brata, ŽL, JL i Č. Braća su se međusobno podijelila i svatko je znao svoj dio pa je tako predmetni dio dopao ŽL, djeda tužitelja. ŽL je umro 1962. godine, a naslijedila su ga dva sina ŠL i OL. Njih dvojica su znali čiji je koji dio, a ŠL kad je krčio svoj dio, napravio je kamene zidove. Otac ĐL je cijelu nekretninu prepisao na sebe, a to se saznalo 2002.-2003. godine kad je njegov brat počeo graditi kuću. Kad su to saznali, sazvali su ga i razgovarali s njim na što im je on rekao: "Rođo, ja ću ići to tamo vratiti, pogrišija san." Mislili su da je isti to i napravio, ali sad vide da nije. Kad je otac tuženika umro, nitko od braće tuženika to nije htio prihvatiti jer su znali da to nije njihovo. Znači C, HL, S, B, RL i IL. Pok. ZL je imao brata koji je poginuo u rati i iza njega je ostalo dvoje djece. Znači ZL je oženio nevistu, od pok. brata suprugu tako da se IL ne spominje. Kad su rođak ĆL i svi oni došli u kuću tuženika, isti ih je potjerao uz obrazloženje da je to njegovo. Na parcelu zv. "Kod kamenice" gdje su doveli mirače radi izmjere i dali je na sud jer im je tuženik to oteo. Isti je potjerao mirače, a njemu je rekao "Ubit ću ti unučad, a tebe i sve u kući ću zapaliti" radi čega je bio prijavljen policiji. Sa pok. ZL su se našli ispred Vladine kuće unazad više od 15 godina, abili su nazočni tuženik EL, HL i C, samo nije bio S. Na dijelu koji je tuženik oteo se nalazi njegova djedovina. Postupak je pokrenut – (list 56 spisa)

27. Svjedok ŠL pok. ZL je iskazao da pozna predmet spora jer je tamo rođen. To je nekretnina koju je kupio njegov otac Svetin Mrdeža 1963/1964. godine od osobe čije prezime ne zna, ali zna da su ih zvali nadimkom P. Nekretnina se nema što obrađivati jer je ista škrapa. Otac je umro 2009. godine, a naslijedili su ga on, braća G, ĐL (tuženik) i sestra B, a između sebe nisu izvršili diobu. Vrzano za presudu Općinskog suda u Šibeniku broj P-145/1978 od 16. ožujka 1978. godine iskazao je da pok. otac nije stekao to nasljeđivanjem iza smrti njegovog oca, već kupoprodajom od gore navedene osobe, a brat (tuženik) je to stekao darovanjem od svog oca. Od tužitelja ili njihovih prednika tu nije nikog viđao niti oni tu imaju ikakva prava. Ugovor o kupoprodaji sklopljen između pok. oca i gore navedene osobe nije vidio. Koliko je otac kupio kvadrata pojma nema., kao niti tko je bio upisan u katastru na toj nekretnini. Kuća koju je počeo raditi pok. otac je 20x10 metara i po papirima je sad od tuženika, a u stvarnosti je od pok. oca ZL, onoga koji je kupio zemlju. Osoba ČR mu nije poznata. Pok. IL nema udjela u kući i to mu je polubrat. Ne zna da bi nasljednica IL tužila tuženika zbog udjela u kući. AL živi u [adresa]. Tko će mu dati vrt. Preko puta asfalta postoji nekretnina na kojoj se nalazi stup od struje, ali je nitko ne koristi. Na nekretnini postoje smokve, ne zna tko ih je posadio, da li njegov djed ili tko, ne zna da li se mogu naći dvije smokve. Posljednji put na toj nekretnini je bio unazad dva mjeseca. Na zemlji koju je kupio pok. otac nema kuće. Kuća od brata HL se nalazi na drugoj nekretnini, a to je dio koji je bio s braćom ŽL i JL. F, JL i ŽL dok su bili u zajednici od nekretnina su imali ono što su naslijedili od N, to su druge nekretnine – starina. Danas na toj starini se nalaze njihove kuće, odnosno kuće od tri (3) brata. Starina nema puno kvadrata, ali ima više kvadrata od predmeta spora. Predmet spora nije djedovina zv. [adresa]. Predmet spora je kupljen kao jedna cjelina zajedno sa zemljištem na kojem je danas sagrađena kuća tuženika. To je bila jedna cjelina dok nije prošao put. Nema saznanja o kakvim dogovorima da je njegov pok. otac rekao da će potpisati nešto rodbini. Pred sudom nema nekih drugih parnica ili sudskih postupaka - (list 69 do 72 spisa).

28. Tužitelj ČL pok. AL je u stranačkoj izjavi naveo da su u mjestu Šaškovi bili jedna zajednica od 1889. godine. Postojala je žena koja se zvala ĐR i po tom prezimenu je sve gore [adresa]. Njihov prednik ŠL je došao iz Lepenice u Šaškove i oženio ĐR koja je uzela prezime ŠL, koja je imala sina VR. 1891. godine se rodio njegov pradjed ŽL. 1892. rodio se JL. 1896. rodio se GL – djed tuženika i 1898. rodila se kći NL. NL se udala i ostala su 3 brata. Prvi NL koji je došao iz Lepenice je umro 1901. godine, VR je umro 1907. godine. 1911. godine rodio se ŠL – njegov djed, sin od ŽL. 1927. godine je rođen ZL – otac tuženika. Dakle, htio je reći da je u toj drugoj generaciji rođeno 13 djece. Njegov djed ŠL je bio najstariji, a najmlađa je ZR koja je rođena 1933. godine koja je i živa dan danas. Do 2. svjetskog rata bilo je njih 13, a nakon rata tri cure su se udale, troje je poginulo u 2. svjetskom ratu i ostalo ih je 7 i to: Njegov djed ŠL, njegov brat OL ([adresa] sinovi), C, MR, ĐLN i AR (Jerkovi sinovi) te ZL i ŠR (otac i teta od tuženika). 1954. godine država daje nalog da zemlja koja se radi upiše u katastar bez obzira da li je osobno vlasništvo, crkveno, državno ili je na nekom drugom. Njih tri brata, ŽL, JL i GL se upisuju na svoje imanje po 1/3 svaki pa tako i na spornu parcelu 842 K. O. [katastarska općina]. Ta nekretnina je bila u vlasništvu ČLN pok. Ć kao i još 6 parcela oko nje. Na parceli 842 su postojale dvije D [adresa] koje su napravili ovi koji su se prezivali VR, a ne GL. U sredini te parcele postoji guvno s posebnim brojem jer su isto napravili M. Na toj parceli u to doba su bili stogovi, bio je i put do kuća i to se koristilo za magarca. Danas asfaltirani put uopće nije postojao. 1957. godine JL sa svojim sinovima radi novu kuću na dijelu 842 K. O. [katastarska općina] i terasu. Dakle, sada imaju 4 kuće na toj parceli. 1959. godine njegov pradjed ČLN je dijelio svoju djecu i kćeri L dao 1/8, a unuku ŽR isto 1/8 te 3-4 komada zemlje na ime tog suvlasničkog dijela. Ostalo je dao ŠL i OL. Da pojasni, ŠL i OL su dobili dio na čest. 1842/1 K. O. [katastarska općina]. Nakon toga njegov djed ŠL i njegov brat OL išli su u razvrgavanje zajednice. OL je ostao s pradjedom ČLN i ostala mu kuća i vrtovi. Njegov djed ŠL naslijedio je zemlju zvanu Molarica i upisali su se svatko u svoj posjedovni list. Djed Ivan je upisan u posjedovnom listu 63 K. O. [katastarska općina] i 1330 kvadrata i 842 K. O. [katastarska općina], a u 382 je upisan OL na istu kvadraturu iste nekretnine. Njegov djed ŠL 1962. godine obzirom da je ostao bez vrta govorio je svom ocu ČLN stričevima JL i Č da će urediti vrt ispod puta. On je to i uredio, a njegov pradjed ČLN koji je bio poznat po navrtanju voćki je uredio vrt. 1963. godine JL je umro, na posjedovni list 65 upisana su njegova četiri (4) sina E, C, AR i ĐLN, koji su dobili 2600 kvadrata. Na sve to ZL je pitao Č da se i on upiše na katastar i 1963. godine na katastru se upisao ZL i teta tuženika ŠR. Dakle, ta okolnost potvrđuje da svjedok ŠR koji je saslušan i koji je iskazivao da je otac tuženika kupio predmetnu nekretninu nije iskazivao istinu jer je to njegova majka. Znači od 1963. godine sve zemlje N su upisane na dva [adresa] sina, 4 sina od JL i sin i kćer od GL i to je tako i dan danas. 1970. godine otac tuženika ZL i njegov sinovac IL započeli su gradnju kuće na toj parceli i kako to tako biva, U su njih tužili da su uzeli nekakvu gomilu koja nije njihova i došlo je do suda. Na sudu su [adresa] svjedoci bili u korist IL i u obrazloženju presude iz 1970. godine stoji da su tuženi, a to su ZL i IL krenuli u izgradnju kuće na nepodijeljenoj parceli, dakle da je parcela u suvlasništvu svih, a nije podijeljena. 1978. godine ZL je trebala struja, obzirom da mu je trebalo vlasništvo, pa je on ustao tužbom jer su uknjiženi Curavići, on je presudu dobio, a na presudi piše da on to stječe iza smrti svog oca Č i to je sve istina, ali nije napisano da je GL bio vlasnik dijela, a ne cijele nekretnine. 1986. godine ĐLN prodao je dio parcele 842 K. O. [katastarska općina] gospodinu I za pčele i ZL mu je to potpisao bez problema jer zna da je taj dio njegov. U tom vremenu njegov djed ŠL nesmetano radi vrt, bere smokve i oni mu svi u tome pomažu, dakle teta NL, unuka CL, on i njegovi roditelji. 1992. godine umro je njegov djed ŠL. Iza njega je ostalo šestero djece koji su odlučili ići u parove i imovinu podijeliti na trećinu. Njegovog oca AL je dopala teta NL, imanje se podijelilo, dogovor između braće i sestara je taj, kako je teta živjela s djedom i nastavila živjeti u [adresa], da se ta imovina oko kuće ne dijeli nego da se da njoj na korištenje, dakle torovi, vrtovi…Međutim 1996. godine umrla je i teta NL. Iza nje je ostala CL sa djetetom. Dogovor njih svih je da se da CL da to koristi uz pomoć njegovih roditelja. Cijelo to vrijeme su njegova majka, CL i on to obrađivali, odnosno smokve i vrt. 2020. godine stričevi su rekli da je vrijeme da se sve oko kuća podijeli, dakle stara kuća, torovi i vrtovi. U toj podjeli njegovog oca je dopala kužina i te smokve. 2021. godine njegov otac je darovnim ugovorom obzirom da je on jedini njegov nasljednik, to poklonio njemu. S ocem tuženika je imao razgovor oko uknjižbe. 2005.-2006. godine, nakon što je rođak JR knjižio svoju pekaru, uočio je da je ZL uknjižen na dio njegove čestice. On je bio kod ZL i isti mu je bez problema to potpisao. Nakon toga U i OR su održali sastanak s pok. ZL u Vladinoj kući i pitali što se to dešava, a on je rekao "Ljudi nema problema, moja je 1/3, ja sam to napravio jer mi je trebala struja, vi samo mene tužite i neće biti problema." Nakon toga on je nazvao tuženika telefonom i rekao što mu je otac rekao pred njima svima, isti je rekao "Nema problema rođo, tako će biti." Djeca njegovog djeda ŠL su se zvala O, AL, ĆL, ČLN, Š i NL. Braća ČLN, ĐLN i GL su između sebe ikad izvršili diobu, sve zemlje što su imali stavili su na jednake dijelove, svaki po 1/3. Na terenu se tad znalo samo za Jerkove kuće, za dvije Jerkove masline i za guvno da je zajedničko, a stogovi isto zajednički. Nije se znalo što ima ČLN, a što Č, jer je to bilo nepodijeljeno. U naravi su svaki imali pod 2600 kvadrata, ali nije bilo podijeljeno jer je to bila parcela uz kuću i put koji su svi zajedno koristili – (list 62 do 64 spisa)

29. Tuženik ĐL je u stranačkoj izjavi naveo da sve što je tužitelj rekao je laž. 1963. godine njegov otac ZL je počeo kopati temelje za kuću. Dok je on kopao temelje, došao je ĐLN od pok. JL i pitao ga što radi. On je rekao da i on ide raditi kuću. U međuvremenu KR je pozvao policiju, došla su dva policajca, jedan je bio RR, drugi ne zna. Došli su kod njegovog oca i vršili s njim razgovor. Kad su ga pitali " HR, tko je gazda te parcele?", njegov otac je rekao da ne zna, ali će provjeriti. Išao je normalno u sud i vidio da su gazde TR. Zatim je otišao na Krapanj kod njih na razgovor te ih je nakon razgovora pitao da li mu žele to prodati. Oni su se složili i prodali su mu cijelu parcelu. Geodet nije izlazio. Kako je on to kupio, oni su nastavili graditi kuću. Jedino što je rekao istinu je to da put još tad nije bio asfaltiran, nego tek kad je prošao put kroz mjest, a dio koji tužitelj hoće je ostao tu. Došao je njegov djed ŠL gdje su se uvijek sastajali ispred kuće. Pitao je njegovog oca može li mu odobriti da napravi tu vrt. Njegov otac je pristao i dao mu. Djed tužitelja je u međuvremenu to iskrčio i posadio dvije smokve, ali taj vrt je trajao svega dvije godine obzirom da nije bilo kiše, nije ništa niklo osim te dvije smokve. Tužitelj kad je dobio otkaz u vinariji je došao u Grebašticu, a njegov pok. otac isto nikad nije bio u Grebaštici, kamoli da bi radio, jedino kad bi došao kod njega. Njegov otac nije djedu tužitelja dao vrt u vlasništvo, već samo da ga napravi i radi bez ikakve naknade, ali ne u nikakvo vlasništvo. Nikakve veze nema katastar niti upisi u katastru kad je njegov otac ZL kupio tu nekretninu od KL za cijelo. Bila su dva brata KL. Ne može se sjetiti imena. Živi pola u Grebaštici, a pola u [adresa]. Svake godine je od travnja do studenog u Grebaštici dok se ne poberu masline. Njegov otac je nekretninu 842 K. O. [katastarska općina] kupio od braće KL, a nema nasljeđivanja. Nikad to nije bilo CR. UL tamo živi, ali ne obrađuje, navodeći da šta će ona tamo kad nije dostojna ni po putu hodati. Nije istina što su svjedoci govorili da bi ga tužili i da bi im on priznavao vlasništvo. Jedino gospođi PL za njezinu terasu. Sve njive i zemlje ispod kuća se znalo čije su, ali to nema nikakve veze s predmetnom nekretninom. Sve je bilo ograđeno suhozidom. To se odnosi i na 3 brata ČLN, JL i Č. Danas njihova djeca znaju čije je šta i nisu ulazili u nikakve probleme. To je sve pored predmetne parcele i ispod kuća. Predmet spora nije ograđen suhozidom, navodeći da je bio Mrdežin da bi bio ograđen, ali da je to bilo od KL, osim dijela koji je radio djed tužitelja gdje su dvije smokve. Tužitelj je izjavio da je njegov djed dao suglasnost Elektri, a isti je umro 1992. godine, a trafostanica je napravljena 2002. godine – (list 64 do 66 spisa).

30. Ocjenom izvedenih dokaza, kako pojedinačno tako i skupno (članak 8. ZPP-a) ovaj sud je ocijenio da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva dijela predmetne nekretnine.

31. Cijeneći rezultate dokaznog postupka, a posebno imajući u vidu sadržaj povijesnog izvatka Područnog ureda za katastar Šibenik od dana 2. siječnja 2014. godine (list 11 i 12 spisa) u postupku je utvrđeno da je revizijom posjeda 1954. godine čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 8.024 m2 upisana u posjedovni list broj 63 na ime posjednika ŽL za 2.674 m2, u posjedovni list broj 64 na ime posjednika GL pok. ŠL za 2676 m2 i u posjedovni list broj 65 na ime posjednika JL pok. ŠL za 2674 m2.

32. Nadalje, da je stavkom 1/1960 predmetom broj 2256/60 temeljem darovanja Ki-1839/59 u posjedovnom listu broj 63 brisan ŽL, a upisani su ŠL (djed tužitelja) i OL pok. ŠL, stavkom 20/1962 predmetom broj 32/62 u postupku diobe zajednice, di čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] iz posjedovnog lista broj 63 površine 1.337 m2 upisuje se u posjedovni list broj 382 na ime posjednika OL pok. ŠL, dok preostali dio iste nekretnine površine 1.337 m2 ostaje upisan u posjedovnom listu broj 63 na imenu posjednika ŠL Matin pok. ŠL (pok. djeda tužitelja), da je stavkom 8/1963 predmetom broj 12/63 s naslovne strane posjedovnog lista broj 65 brisan JL, a upisani su AR, C, KR i MR pok. JL, da je stavkom 27/1963 temeljem posvjedočenja Ki-1/64 s naslovne strane posjedovnog lista broj 64 brisan GL pok. ŠL, a upisani su ZL i ŠR žena V, da je stavkom 25/1986 predmetom broj 514/80 u postupku cijepanja čestica između ostalog na dijelovima čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] se formiraju čest. zem. [katastarska čestica] površine 246 m2 i čest. zem. [katastarska čestica] površine 144 m2, a dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] iz posjedovnih listova broj 63, 64, 65 i 382 postaju dijelovi čest. zem. [katastarska čestica] te im se uspostavljaju površine od 1.262 m2, u posjedovnim listovima broj 63 i 382 te površine od 2.524 m2 u posjedovnim listovima broj 64 i 65, te stavkom 14/2003 predmetom UP/I-932-07/03-02/300 u postupku cijepanja čestica između ostalog na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] iz posjedovnog lista broj 382 formira se čest. zem. [katastarska čestica] površine 64 m2, dok se na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] iz gore navedenog posjedovnog lista uspostavlja površina od 1.198 m2.

33. Posjednici osnovne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bila su tri brata i to:

ŽL, Č i JL svi pok. ŠL, te da su se isti međusobno podijelili na način da je svatko od njih bio u posjedu točno određenog svog fizičkog dijela te nekretnine zv. [adresa] površine 2.674 m[2] , pa je tako prednik tužitelja (pradjed) ŽL pok. ŠL svoj fizički dio 1960. godine darovao sinovima ŠL (djedu tužitelja) i OL koji su između sebe izvršili 1962. godine na način da je pok. djed tužitelja ŠL dobio površinu od 1.337 m2, a OL pok. ŽL također 1.337 m[2] .

34. U tom pravcu, za istaknuti je iskaz svjedoka RL (rođene 1954.), SR, pok. ŠL (rođenog 1938.), JL, pok. Z (rođenog 1957.) i SL (rođenog 1956.), dakle domicilnih osoba koje su imale relevantna saznanja o predmetu spora, čije je iskaze ovaj sud cijenio vjerodostojnima i u cijelosti prihvatio. Svi su suglasno iskazivali da je cijeli kompleks nekretnine, katastarske oznake čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], na kojem se nalazi i predmet spora, u narodu poznat pod nazivom Šaškovi, površine cca 8.000 m², prvotno bio podijeljen među trojicom braće – ŽL (pradjed tužitelja), Č (djed tuženika) i JL, svi pok. ŠL – koji su se međusobno dogovorili i podijelili zemljište na tri jednaka dijela. Dio nekretnine na kojem se nalazi predmet spora pripao je u vlasništvo pok. pradjeda tužitelja, ŽL, pok. ŠL, što potvrđuju iskazi svjedoka i utvrđenja iz povijesnog izvatka Područnog ureda za katastar Šibenik od 2. siječnja 2014. godine (listovi 11 i 12 spisa). Svjedoci su iskazali da je pok. djed tužitelja, ŠL, pok. ŽL, na tom dijelu posadio tri smokve te da taj dio nikada nije bio u vlasništvu prednika tuženika niti današnjeg tuženika, što je potvrdila i svjedokinja UL, čiji je iskaz sud također prihvatio.

35. Svjedokinja BR je iskazala da predmet sporan ne može biti vlasništvo tuženika jer tuženik nema nikakva prava na istom, ima samo kuću u kojoj živi (list 49 spisa), a svjedok ĆL da je pok. djed tuženika GL odnosno otac ZL pok. Č imao zemlju preko puta predmeta spora, te da je on prilikom rješavanja vlasništva svoje nekretnine otkrio da se pok. otac tuženika ZL upisao kao vlasnik na cijelu nekretninu zv. [adresa], da se nakon toga s rođacima sastao u kući brata tuženika HL i s ocem tuženika koji je kazao da je to napravio iz neznanja, a nenamjerno i da ga vode kod javnog bilježnika gdje će dati izjavu da je to njihovo vlasništvo (list 52 spisa).

36. Da su posjednici osnovne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] bila tri brata i to:

ŽL, Č i JL svi pok. ŠL, te da su se isti međusobno podijelili na način da je svatko od njih bio u posjedu točno određenog svog fizičkog dijela te nekretnine zv. [adresa] površine 2.674 m2, što ukupno iznosi 8.022 m2, dakle, skoro jednaku površinu koja je navedena u povijesnom izvatku Područnog ureda za katastar Šibenik od 2. siječnja 2014. godine, nedvojbeno proizlazi iz stranačke izjave tužitelja ČL pok. AL (koju izjavu je ovaj sud cijenio vjerodostojnima i prihvatio) koji je pored izloženog decidirano naveo pravni slijed stjecanja prava vlasništva njegovih prednika ŽL pok. ŠL (pradjeda), ŠL pok. ŽL (djed tužitelja) i OL pok. ŠL (strica) i AL pok. ŠL (oca).

37. Slijedi, dakle, da je pok. otac tužitelja AL vlasništvo predmeta spora stekao nasljeđivanjem iza smrti oca ŠL pok. OL i diobom s ostalim sunasljednicima, dok je djed tužitelja ŠL isti stekao temeljem ugovora o darovanju sklopljenog sa ocem PR 1959. godine i diobom sa bratom GR pok. OL sukladno tada važećim propisima, te stupio u vlasnički nesmetani posjed te nekretnine.

38. U postupku je utvrđeno da su AL (kao darodavatelj) i ČL (tužitelj kao daroprimatelj) sklopili ugovor o darovanju (na kojem je potpis darodavatelja ovjeren kod javne bilježnice Alise Kale u [adresa] 23.9.2021. pod brojem OV-5978/21, a daroprimatelja pod brojem OV-59996/21), te da su ugovorne strane suglasno ugovorile da je predmet darovanja između ostalih nekretnina i čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] površine 1262 m[2] naziva kod kuća, te da se tužitelj već nalazi u posjedu darovanih nekretnina (utvrđeno pregledom citiranog ugovora o darovanju – list 4 do 6 spisa).

39. Prema odredbi članka 119. stavka 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96, 68/98,137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 46/10, 143/12, 152/14 dalje: ZV) vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije.

40. Vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu, ako zakon ne omogućuje da se vlasništvo nekretnine stekne nekim drugim upisom u zemljišnu knjigu (članak 120. stavak 1. ZV-a).

41. Shodno odredbi članka 120. stavka 1. ZV-a, te odredbi članka 34. stavka 2. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 63/19 koji je identičan odredbi članka 30. stavka 2. bivšeg Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10 i 55/13 – dalje: ZZK) uknjižba je upis kojim se pravo vlasništva nad nekretninom stječe bez posebnog naknadnog opravdanja.

42. Vlasništvo na nekretninama na temelju pravnog posla stječe se upisom u zemljišnu knjigu, a u toj situaciji je pravni posao samo pravna osnova (titulus) za stjecanje prava vlasništva, dok je način stjecanja prava vlasništva (modus) upis u zemljišne knjige, zbog čega deklaratorni tužbeni zahtjev usmjeren na utvrđenje prava vlasništva nije osnovan.

43. Shvaćanje je isto tako izneseno i u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-2783/1999 od 23. travnja 2003. godine u kojem postupku je primijenjena odredba članka 120. stavka 1. ZV-a, kao i u odluci broj Rev-97/09 od 23. listopada 2013.godine, u odluci broj Rev-1226/95 od 12. listopada 1999., Rev x- 978/17-2 od 2. srpnja 2019. godine i odluci broj Rev-1603/2015 od 16.6.2021. godine).

44. U konkretnom cijeneći rezultate dokaznog postupka u kontekstu citiranih odredbi ZV-a nedvojbeno je da je tužitelj stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva fizički određenog dijela predmetne nekretnine (članak 115. ZV-a).

45. Kraj takva stanja stvari, navodi tuženika izneseni u odgovoru na tužbu i tijekom postupka ne mogu se prihvatiti, jer prema odlučnim utvrđenjima u konkretnom proizlazi da je tuženik samo formalni vlasnik sporne nekretnine za cijelo.

46. Prema izloženom utvrđenju tužitelj pored navedene pravne osnove i kao savjesni posjednik sporne nekretnine istu i preko svojih prednika posjeduje duže od vremena koje je zakonom određeno (originalna osnova stjecanja prava vlasništva) kao potrebno za stjecanje prava vlasništva. Takova ocjena ovog suda ima puno opravdanje u tvrdnjama i zapažanjima naprijed navedenih svjedoka, susjeda koji žive i rade na tom prostoru i koji potvrđuju posjed prednika tužitelja na tom dijelu nekretnine još od davnina.

47. Suprotno tome, ovaj sud nije prihvatio iskaze svjedoka HL, ŠL (braće tuženika) te TL pok. V, iz razloga što su isti u suprotnosti sa rezultatima dokaznog postupka, kao i činjenice jer isti imaju interes da tuženik uspije u postupku, posebno braća tuženika, dok svjedok TL nije imao relevantna i neposredna saznanja o predmetu spora, iskazujući da mu je pok. ujak ZL (pok. otac tuženika kupio zemlju od nekih FR.

48. Tim više, za istaknuti je da je pok. otac tuženika ZL pok. Č putem punomoćnika podnio 30. siječnja 1978. godine tužbu protiv Z i KL pok. NR radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe osnovne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], navodeći da je vlasništvo iste stekao nasljeđivanjem iza smti oca , te da je ovaj sud donio 16. ožujka 1978. godine presudu zbog izostanka broj P-145/78 kojom je utvrđeno da je ZL nasljeđivanjem iza smrti oca stekao vlasništvo čest. zem. [katastarska čestica] U.UI. 345 K. O. [katastarska općina] uz ovlaštenje na uknjižbu – (utvrđeno pregledom ovjerenog prijepisa spisa ovog suda broj P-145/78 – list 61 spisa).

49. Valja napomenuti da se tuženik u postupku pokrenutom po tužbi PL pod brojem P-1985/2019 nije odazvao pozivu suda, iako je uredno pozvan, niti je osporio navode iste, te da je ovaj sud 9. prosinca 2019. godine donio presudu broj P-1985/2019-9 (koja je postala pravomoćna 30.12.2019.) kojom je utvrđeno da je PL stekla valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništvo za cijelo dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] i to dijela koji je na Geodetskoj situaciji Ureda ovlaštenog inženjera geodezije Ante Boguta dipl. ing. geod. od 17. srpnja 2019. godine označen slovima A-B-C-D-E-F-G-H-A površine 303 m2, a što potvrđuje navode svjedokinje RL, majke PL da tuženik nije vlasnik za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina].

50. Bez obzira na citiranu pravomoćnu presudu ovog suda broj P-145/78 od 16. ožujka 1978. godine kojom je pok. otac tuženika ZL pok. Č utvrđen vlasnikom za cijelo tada osnovne čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], po ocjeni ovog suda u svjetlu rezultata dokaznog postupka isti nije mogao steći vlasništvo osnovne nekretnine za cijelo, jer isti nije niti stekao vlasništvo za cijelo te nekretnine. Osim toga u tom postupku nisu sudjelovali prednici tužitelja (a što su trebali jer su isti nužni i jedinstveni suparničari), pa njih ne veže ta presuda.

51. Tim više, po zahtjevu AL (pok. oca tužitelja), SR, ĆR, ŽL, LL pok. Š, CL. NL, DR pok. MR, LR pok. KR, JL pok. Z, ČL, ER pok. OL, UR. OL, SL pok. OL, IR pok. OL, ČĆ pok. OL i AR pok. JL, Ured ovlaštenog inženjera geodezije ML dipl. ing. geod. u [adresa] je dana 7. listopada 2013. godine izradio Geodetski snimak dijela čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] na kojem je označio točno određeni fizički dio te nekretnine navedenih osoba, što ukazuje da pok. otac tuženika nije mogao steći vlasništvo za cijelo čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] (list 17 do 19 spisa).

52. Dakle, pok. otac tuženika nije mogao tuženiku darovati predmetnu nekretninu za cijelo, jer to nije bio niti sam, bez obzira na upis, jer nitko ne može prenijeti više prava na dugoga, nego li ga sam ima (Nemo plus iuris ad alium transferre potest quam ipse habet).

53. Glede prigovora tuženika za preinaku tužbenog zahtjeva za napomenuti je da prema odredbi članka 191. stavku 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25 dalje: ZPP-a) preinaka tužbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povećanje postojećeg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeći.

54. Tužba nije preinačena ako je tužitelj promijenio pravnu osnovu tužbenog zahtjeva, ako je smanjio tužbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tužbeni zahtjev nije promijenjen (stavak 3.).

55. U konkretnom, cijeneći uređeni tužbeni zahtjev u kontekstu citirane odredbe ZPP-a, po ocjeni ovog suda se ne može govoriti o preinaci, jer ovako postavljeni zahtjev je kao manji sadržan u većem kako je p ostavljen u tužbi.

56. Slijedom izloženog odlučeno je kao u izreci.

57. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi članka 154. stavku 1. i 155. ZPP-a, a tužitelju su priznati troškovi koje je imao za:

- sastav tužbe po kvalificiranom punomoćniku (v.p.s. = 11.000,00 kuna / 1.459.95 eura) – 100 bodova sukladno Tbr. 7. t. 1. i 8. t. 1. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj 138/23 dalje: Tarife)

- osam (8) zastupanja kvalificiranog punomoćnika na ročištima (16.3.2022., 14.9.2023., 6.10.2023., 8.5.2025., 28.5.2025., 18.6.2025., 9.7.2025. i 15.1.2026.) – 8.00 bodova (8 x 100 bodova) sukladno Tbr. 9. t.1. Tarife

- pristup na ročište 16.12.2025. kvalificiranog punomoćnika – 25 boda sukladno Tbr. 9. 5. Tarife - ukupno 925 boda ili 1.850,00 eura (Tbr. 54. Tarife) koji iznos je za iznos PDV-a (25%) na trošak odvjetnika (462,50 eura), predstavlja parnični trošak tužiteljica u ukupnom iznosu od trošak očevida (331,81 eur) te sudsku pristojbu 3.500,00 eura.

Šibenik, 2. ožujka 2026.

SUTKINJA

Jasminka Mrčela

POUKA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu izjaviti žalbu u roku od petnaest (15) dana od dana obavljene dostave.

Žalba se podnosi ovom sudu za Županijski sud sukladno odredbi članka 4. Zakona o područjima i sjedištima sudova ("Narodne novine" broj 67/2018 i 21/22) i članka 50. stavka 4. Pravilnika o radu u sustavu eSpis ("Narodne novine" broj 35/2015, 123/15, 45/16, 29/17, 112/17, 119/18, 39/20, 138/20, 147/20, 70/21, 99/21, 145/21, 23/22, 12/23, 9/24, 136/24).

DN-a:

- punomoćniku tužitelja, Odvjetničkom društvu Višić i partneri d.o.o. Šibenik- odvjetnici Ojdani Grubišić

- punomoćnici tuženika, odvjetnici Branki Brkić Nakić