REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SESVETAMA

PREKRŠAJNI ODJEL

Industrijska cesta 15, Sesvete

Poslovni broj: Pp-205/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Sesvetama, Prekršajni odjel, po sutkinji Lidiji Košutić-Vrhovski, uz sudjelovanje Marte Pavlović, kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv 1. okrivljene pravne osobe ZAGREBAČKI HOLDING - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE i 2. okrivljenog JC, zastupanih po braniteljima iz odvjetničkog društva Leko i Partneri, zbog prekršaja iz čl. 6.st.5. i 6. u vezi s čl. 293. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (N.N. 67/08; 48/10; 74/11; 80/13; 158/13; 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 85/22, 114/22 i 133/23) po prigovoru 1. i 2. okrivljenika na obavezni prekršajni nalog I PPRP Zagreb, klasa: 211-07/24-4/96880, urbroj: 511-19- 44-24-1 od 06. studenog 2024. godine, temeljem čl. 222. i čl.183. Prekršajnog zakona („Narodne Novine“ 107/07, 39/13,157/13, 110/15, 118/18, 114/22), dana 02. ožujka 2026. godine, javno je objavio

presudio je

I. 1. okrivljena pravna osoba ZAGREBAČKI HOLDING D.O.O.-PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE, OIB:85584865987, sa sjedištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

2. okrivljena odgovorna osoba u pravnoj osobi JC, sin J, rođen **.**.1979. godine u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin RH, sa prebivalištem u [adresa], prekršajno kažnjavan,

k r i v i  s u

što su dana 16. kolovoza 2024. godine u 06:00 sati u Sesvetama, iako su odgovorni za održavanje cesta, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja i sigurnog odvijanja prometa, tj. nisu na kolniku Strojarske ceste u Sesvetama kod raskrižja sa prilaznim kolnikom kbr. 9, 9A i 9B, osigurali adekvatno privremeno saniranje prekopa, već su postavili metalne ploče između koje je na istočnoj polovini kolnika nastala dubina od 7,00 cm u dužini od 140 cm, uslijed čega je došlo do prometne nesreće na način da je EC, upravljajući osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka], istočnom kolničkom trakom Strojarske ceste u smjeru sjevera, te je izlaskom iz raskrižja sa prilaznim kolnikom kbr. 9, 9A i 9B, prednjim dijelom vozila- lijevim i desnim kotačima naletio na rub metalne ploče pri čemu je došlo do oštećenja lakometalnih naplataka prednjih kotača, a u prometnoj nesreći nastala je materijalna šteta,

dakle, nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog odvijanja prometa, tj. nisu na adekvatan i siguran način postavili metalnu ploču u zoni prijekopa niti su na adekvatan način sanirali sam prijekop,

čime su počinili prekršaj iz članka 6.st.5. i 6. u vezi s čl.293.st.1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama

pa se na temelju citiranog propisa

1. okrivljeniku ZAGREBAČKI HOLDING - PODRUŽNICA ZAGREBAČKE CESTE izriče novčana kazna u iznosu od 790,00 (sedamsto devedeset) eura

2. okrivljeniku JC izriče novčana kazna u iznosu od 320,00 (tristo dvadeset) eura.

III. Temeljem čl.33.st.11.Prekršajnog zakona 1. i 2. okrivljenici su obvezni platiti novčanu kaznu putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po primitku ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

IV. Temeljem čl. 183.st.2., a u svezi čl. 152.st.3. Prekršajnog zakona u koliko 1. i 2. okrivljenici u roku koji im je određen za plaćanje novčane kazne, uplate 2/3 novčane kazne, smatrat će se da su novčanu kaznu uplatili u cijelosti, u protivnom će se postupiti u skladu s čl. 34. Prekršajnog zakona.

V. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona 1. okrivljena pravna osoba dužna je platiti trošak prekršajnog postupka u ukupnom iznosu od 89,82 (osamdeset devet eura trideset dva centa) eura putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po primitku ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilno.

VI. Temeljem čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona 2. okrivljenik JC dužan je platiti trošak prekršajnog postupka u iznosu od 20,00 (dvadeset) eura putem priložene uplatnice u roku od 30 dana po primitku ove presude, u protivnom će se isti naplatiti prisilno.

Obrazloženje

1. I Postaja prometne policije Zagreb, pod gornjim brojem izdala je obavezni prekršajni nalog protiv 1. i 2. okrivljenika, radi djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci presude, na koji su 1. i 2. okrivljeni u zakonskom roku podnijeli prigovor, te je isti stavljen van snage i proveden je redovni prekršajni postupak.

2. U zajedničkoj pisanoj obrani 1. i 2. okrivljenici su naveli da u cijelosti ostaju kod navoda iznesenih u prigovoru protiv obveznog prekrajanog naloga te se za navedena prekršajna djela ne smatraju krivima, obzirom na pogrešno utvrđeno činjenično stanje, povrede materijalnog prekršajnog prava te bitne povrede odredaba prekršajnog postupka koje su povrede rezultirale zaključkom o ostvarenim obilježjima prekršaja koji okrivljenici nisu počinili. Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Zagrebačka, I. postaja prometne policije Zagreb izdalo je obvezni prekršajni nalog kojim se okrivljenici proglašavaju krivima za počinjeni prekršaj iz čl. 6. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, odnosno što nisu vodili brigu i poduzimali mjere glede omogućavanja sigurnog prometa t). nisu osigurali adekvatno privremeno saniranje prekopa, već su postavili metalne ploče između koje je nastala dubina od 7,00 cm u dužini od 140 cm, a uslijed čega je došlo do prometne nesreće s materijalnom štetom, slijedom čega im se izriče novčana kazna sukladno čl. 6. st. 5. istog Zakona. Okrivljenici se ne smatraju odgovornima za počinjeni prekršaj obzirom da je prometna cesta u javnim registrima upisana kao opće dobro u općoj uporabi Grada Zagreba, odnosno nije razvrstana Odlukom o razvrstavanju javnih cesta (dokaz: İzvadak iz zemljišne knjige ZK ul. [broj ZK uloška], Općinskog suda u Sesvetama, k. o. [katastarska općina]). Javne ceste su u javnim registrima upisane kao javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu Grada Zagreba, dakle, sukladno čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, jedinica lokalne samouprave je odgovorna za propuste u redovnom ili izvanrednom održavanju javnih cesta. Navedeno stajalište potvrđuje i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u presudi, posl. broj P-8859/11 od 06.03.2014. godine (dokaz: uvid u sudsku praksu Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske). Odredbom čl. 6. Zakona o sigurnosti prometa na cestama određeno je da je pravna ili fizička osoba obrtnik nadležna za održavanje ceste dužna voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa. Zakon o sigurnosti prometa na cestama ne određuje tko se smatra osobom nadležnom za održavanje cesta s obzirom na to da je isto regulirano Zakonom o cestama koji je lex specialis u odnosu na predmetno pitanje. Da je Zakon o cestama lex specialis u odnosu na predmetno pitanje jasno proizlazi i iz čl. 1. predmetnog zakona naziva namjena zakona, a kojim je određeno da se tim zakonom ureduje pravni status javnih cesta i nerazvrstanih cesta, način korištenja javnih cesta i nerazvrstanih cesta, razvrstavanje javnih cesta, planiranje građenja i održavanja javnih cesta, upravljanje javnim cestama, mjere za zaštitu javnih i nerazvrstanih cesta i prometa na njima, koncesije, financiranje i nadzor javnih cesta. Odredbom čl. 109. Zakona o cestama određeno je da jedinica lokalne samouprave uređuje vrste, opseg i rokove izvođenja radova redovitog i izvanrednog održavanja nerazvrstanih cesta te kontrolu i nadzor nad izvođenjem tih radova te propisuje prekršajne odredbe. Grad Zagreb je na temelju navedene odredbe donio Odluku o nerazvrstanim cestama kojom je u čl. 7. određeno da Grad Zagreb upravlja nerazvrstanim cestama, dok je člankom 8. iste Odluke određeno da su poslovi upravljanja nerazvrstanim cestama u smislu te Odluke građenje i rekonstrukcija nerazvrstanih cesta i održavanje nerazvrstanih cesta. Odredbom l. 2. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedinica lokalne samouprave dužna osigurati trajno i kvalitetno obavljanje komunalne djelatnosti. Nadalje, okrivljenici ističu prigovor promašene pasivne legitimacije, budući da je za Strojarsku cestu, u konkretnom slučaju, izvođaču radova povjereno održavanje prijekopa sve do dana primopredaje prijekopa. U prilog tome, u prilogu ove pisane obrane dostavlja se zapisnik o primopredaji prijekopa temeljem kojega je razvidno kako je primopredaja prijekopa izvršena dana 30.08.2024.5, a nesreća se u konkretnom slučaju, dogodila dana 16.08.2024. godine (dokaz: zapisnik o primopredaji prijekopa od dana 30.08.2024. ), dakle, predmetna lokacija na kojoj se desila prometna nesreća nije bila u nadležnosti 1. okrivljenika, obzirom da je na lokaciji Strojarska cesta, kbr. 9 izveden prijekop za polaganie instalacija povodom spoja oborinske odvodnje, a izvođenje radova povjereno je ENERGO-TEHNA D.O.O. Ujedno potrebno je za napomenuti kako investitor / izvodač radova odgovara za sve eventualne štete nastale zbog stanja javno prometne površine radi predmetnih radova od početka radova do okončanja sanacije prijekopa i povlačenja privremene regulacije prometa koju je također dužan uspostaviti investitor / izvođač radova. Kako je primopredaja radova između 1. okrivljenika i ENERGO-TEHNA d.o.o. izvršena dana 30.08.2024.g., dakle nakon prometne nesreće, razvidno je da okrivljenici u konkretnom slučaju, nisu i ne mogu biti odgovorni za prekršaj koji im se stavlja na teret. Odredbom cl. 22. i čl. 23. Zakona o komunalnom gospodarstvu određeno je da je jedna od komunalnih djelatnosti i održavanje nerazvrstanih cesta pod cime se podrazumijeva skup mjera i radnji koje se obavljaju tijekom cijele godine na nerazvrstanim cestama, uključujući i svu opremu, ureduje i instalacije, sa svrhom održavanja prohodnosti i tehničke ispravnosti cesta i prometne sigurnosti na njima (redovito održavanje), kao i mjestimičnog poboljšanja elemenata ceste, osiguravanja sigurnosti i trajnosti ceste i cestovnih objekata i povećanja sigurnosti prometa (izvanredno održavanje), a u skladu s propisima kojima je uređeno održavanje cesta. Dakle, pravna osoba nadležna za održavanje predmetnih cesta nikako ne može biti prvookrivljeni, već jedinica lokalne samouprave. Članak 1. Pravilnika o održavanju cesta propisuje da se odredbe tog podzakonskog akta primjenjuju u dijelu u kojem nisu u suprotnosti s propisima kojima se uređuje komunalno gospodarstvo. Dakle, iz svega navedenog nedvojbeno proizlazi da okrivljenici ne mogu prekršajno odgovarati za štete nastale na cestama je im je održavanje povjereno od strane jedinice lokalne samouprave. Okrivljenici posebno skreću pozornost na odredbe Zakona o cestama kao lex specialis u odnosu na Zakon o sigurnosti prometa na cestama, točnije odredbe čl. 83. u vezi s čl. 26. Zakona, a kojim je, između ostalog, propisana obveza upravljanja nerazvrstanim cestama, a koja je povjerena jedinici lokalne samouprave, odnosno njenom komunalnom gospodarstvu. Slijedom navedenog, za utvrđeni prekršaj pogrešno je primijenjeno materijalno pravo te stoga niti po toj osnovi okrivljenici ne mogu odgovarati za utvrđeni prekršaj jer bi se pravilnom primjenom zakonskih odredbi čl. 113. Zakona o cestama kao lex specialis utvrdila prekršajna odgovornost upravo jedinice lokalne samouprave, a koja je isključivo nadležna i za upravljanje područjem nerazvrstanih cesta, između ostalog i cestom na kojoj se dogodila materijalna šteta, a kako je opisano u obveznom prekršajnom nalogu. 1. i 2. okrivljenici su istaknuli kako je sukladno odredbama el. 134. Zakona o gradnji izvođač radova dužan osigurati i ograditi gradilište radi sigurnosti trećih, a način na koji je to dužan napraviti detaljno je propisan istim Zakonom. Također, u čl. 162. st. 1. toč. 11. propisana je prekršajna odgovornost upravo izvođača radova, a to je u konkretnom slučaju ENERGO-TEHNA D.O.O. Nastavno na navedeno, okrivljenici ne mogu prekršajno odgovarati za štete koje su nastale od nesaniranog prijekopa koji je bio u obvezi sanirati izvođač radova, a koji je ujedno odgovoran za gradilište sve do povlačenja privremene regulacije prometa. Njegova odgovornost proteže se čak i na daljnje dvije godine od primopredaje radova za slučaj naknadnih slijeganja prijekopa uslijed neadekvatne sanacije. Sukladno dosadašnjoj sudskoj praksi, upravo je izvođač radova odgovoran za sve eventualno nastale štete koje bi nastale na gradilištu ili oko njega (Općinski sud u Sesvetama, Pp-740/2023 od 25.04.2024. godine, Općinski prekrajni sud u Zagrebu, Pp-5936/2020 od 09.10.2020. godine, Općinski prekršajni sud u Zagrebu, Pp-18407/2021 od 11.01.2022. godine). Opreza radi, a uslijed nedostatka dokaza okrivljenici ne mogu odgovarati za štete nastale na kolniku, a koja šteta je mogla nastati jedino od strane trećih osoba temeljem ugovornog odnosa s nadleznim tijelima ili društvima. Dakle. pobijanom obveznom prekršajnom nalogu nedostaje uzročno-posljedična veza između štetnika i štete, stoga sukladno načelu in dubio pro reo, okrivljenici ne mogu odgovarati za prekršaj ukoliko se nedvojbeno ne utvrdi njihova odgovornost. Glede vremena počinjenja prekršajnog dijela prekršajni nalog je nepotpun jer činjenično stanje u njemu nije dovoljno utvrđeno, iz kojeg razloga bi također trebalo ukinuti platni nalog (tako i u presudi Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu, posl. broj Pp-1523/2024 od 21.05.2024. godine, presudi Općinskog prekrajanog suda u Zagrebu, posl. broj Pp-16572/2023 od 29.04.2024. godine). U odnosu na II. okrivljenika posebno se ističe kako isti ne može za navedeni prekršaj odgovarati kao odgovorna osoba 1. okrivljenika jer isti uopće nije određen kao ophodar za područje gdje se dogodila prometna nesreća, dok u spisu nedostaju odgovarajući dokazi koji bi nedvojbeno potvrdili njegovu prekršajnu odgovornost na način kako je to određeno pobijanim obveznim prekršajnim nalogom. S obzirom na to da 1. okrivljenik nije zakonom određen kao pravna osoba koja je nadležna za održavanje cesta, pogotovo u situaciji u kojoj je izvedeni prijekop za polaganje instalacija, u vidu spoja oborinske odvodnje, povjeren drugoj pravnoj osobi koja se obvezala sanirati sva oštećenja, postaviti prometnu signalizaciju i održavati sigurnost prometa za vrijeme trajanja izvođenja radova, jasno je da 1. okrivljenik, a posljedično ni 2. okrivljenik ne mogu biti proglašeni krivima za prekršaje koji im se stavljaju na teret. Uslijed svih gore navedenih razloga okrivljenici pobijaju i odluku o troškovima prekršajnog postupka. Okrivljenici se, dakle, ne smatraju krivim za prekršaj određen pobijanim obveznim prekršajnim nalogom te predlažu nadležnom sudu da nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom se okrivljenike oslobađa krivnje za prekršaj koji im se stavlja na teret, ukida odluka o kažnjavanju okrivljenika novčanom kaznom i da se oslobode obveze naknade troškova prekršajnog postupka.

3. Svjedok EC iskazao je da se kretao Strojarskom ulicom oko 06:00 sati ujutro te je odjednom ispred sebe ugledao prijekop ceste i lijeve i desne prometne trake kolnika, na udaljenosti od cca. 5 metara, te je bilo kasno da bilo što poduzme, tj. on je zakočio, međutim, prednjim kotačima je upao u tu rupu napunjenu šoderom. Dubina te rupe je bila cca. od 5-10 cm i tada je došlo do pucanja obje prednje gume te su bile oštećene i felge. Odmah je pozvao policiju te su oni slikali njegovo vozilo, mjesto događaja i izvršili očevid.

Na upit sutkinje da li su navedeni radovi na cesti bili ikakvim prometnim znakom označeni, istaknuo je da nisu, jer da jesu, usporio bi.

Na upit sutkinje da li je na navedenoj rupi bila metalna ploča, odgovorio je da se toga ne sjeća je prošlo dosta vremena, godina dana.

Na upit branitelja 1. i 2.okr. kojom brzinom se kretao, odgovorio je da se kretao brzinom od 50 km/h".

Branitelj 1. i 2. okr. stavio je primjedbu na iskaz svjedoka u pogledu metalne ploče na kolniku, za koju svjedok se svjedok ne sjeća da bi bila, jer je to u proturječnosti s navodima obaveznog prekršajnog naloga.

Svjedok je istaknuo da na njegovoj strani sigurno nije bila jer ne bi on tada udario kotačem u asfalt.

4. Tijekom postupka izvršen je uvid u prigovor s prilogom (punomoći) na obavezni prekršajni nalog, obavezni prekršajni nalog sa prilogom, zahtjev za odobrenje prijekopa i postavu privremene regulacije prometa cestovnih i pješačkih javno prometnih površina u Gradu Zagrebu, obavijest o završetku radova i odjavi privremene regulacije prometa cestovnih i pješačkih javno prometnih površina u Gradu Zagrebu, suglasnost za prijekop, građevinska dozvola izdana ENERGO – TEHNA d.o.o., pisana obrana 1. i 2. okrivljenika s prilozima, zapisnik o odgodi od 15.05.2025. godine, podnesak punomoćnika oštećenika od 17.07.2025. godine s prilozima, službena zabilješka (list 17-48), zapisnik o primopredaji prijekopa, Podružnice Zagrebačkih cesta, izvadak iz BZP-a, Zemljišno knjižnog odjela Sesvete, pisana obrana 1. i 2. okr., zapisnik o ispitivanju svjedoka od 03.09.2025., dopis I PPRP Zagreb od 03.09.2025. godine, podnesak I PPRP Zagreb i fotografije, izvadak iz prekršajne evidencije Ministarstva pravosuđa za 1. i 2. okrivljenike.

5. Nakon ovako provedenog dokaznog postupka sutkinja je utvrdila da su 1. i 2. okrivljeni počinili prekršaj za koji se u izreci ove presude i terete jer je utvrđeno da je upravo do prometne nesreće došlo iz razloga što 1. i 2. okrivljenici nisu vodili brigu i poduzimali primjerene mjere glede omogućavanja sigurnog odvijanja prometa tj. nisu postavili metalnu ploču u zoni prijekopa na adekvatan način, dakle, nisu na adekvatan način sanirali prijekop jer je uvidom u fotografije vidljivo da je došlo do micanja metalnih ploča što je uzrokom ove prometne nesreće u kojoj je došlo do oštećenja na lakometalnim naplatcima prednjih kotača. Također, uvidom u zapisnik o očevidu vidljivo je da su se izvodili radovi na cesti, ali da je isto bilo neosigurano, kao što je i svjedok – oštećenik u svojem iskazu naveo da uopće nije bilo prometnih znakova koji bi upozoravali da se na navedenoj cesti vrše radovi. Sutkinja je također izvršila uvid u suglasnost za prijekop koju je 1. okrivljena pravna osoba potpisala sa firmom ENERGO-TEHNA d.o.o., koja je investitor, te je pod točkom 4. navedene suglasnosti pod "privremena regulacija prometa" navedeno da privremenu regulaciju prometa postavlja Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste o trošku investitora te da će Zagrebački holding d.o.o., Podružnica Zagrebačke ceste o trošku investitora održavati ispravnost privremene regulacije do okončanja svih radova te ovjere Zapisnika o primopredaji prijekopa od strane predstavnika Zagrebačkih cesta s datumom 30.08.2024. godine.

Do ove prometne nesreće došlo je dana 16.08.2024. godine, dakle, prije primopredaje prijekopa.

Obranu 1. i 2. okrivljenih sutkinja nije prihvatila jer je ista očito usmjerena na izbjegavanje prekršajne odgovornosti, jer je suprotna materijalnim dokazima pronađenim na mjestu događaja, te gore citiranoj dokumentaciji.

Iskaz svjedoka – oštećenika Fabijana Galić sutkinja je cijenila kao životni, jer to što se isti nije sjećao da li se radilo u udarnoj rupi ili metalnim pločama na mjestu prekopa je doista uvjerljivo, obzirom je od spornog događaja do davanja iskaza prošlo više od godinu dana.

6. Stoga sud nije prihvatio navode obrane 1. i 2. okrivljenika kako nisu odgovorni u ovom inkriminiranom događaju. Naime, mjesto nastanka inkriminiranog događaja je na dijelu kolnika za čiju dionicu ceste je nadležna za održavanje 1. okrivljena pravna osoba te u istoj 2. okrivljena odgovorna osoba. Prema tome, kako se prometna nesreća dogodila na prometnici po kojoj se kreću vozila, odgovornost pravne i odgovorne osobe u čijoj je nadležnosti održavanje ceste, a budući da je temeljni zadatak 1. okrivljene pravne osobe voditi brigu i poduzimati primjerene mjere glede omogućavanja odvijanja sigurnog i nesmetanog prometa, a što su isti propustili kako to proizlazi iz štetne posljedice koja je nastala za vozilo oštećenog u prometnoj nesreći, u njihovom je ponašanju u cijelosti ostvareno zakonsko biće djela prekršaja pa ih je trebalo proglasiti krivima.

7. Stoga je sud 1. i 2. okrivljene proglasio krivima, te im je izrekao primjerene novčane kazne s obzirom na stupanj njihovih odgovornosti i težinu počinjenih djela. Prilikom odmjeravanja novčanih kazni Sud nije našao niti olakotnih niti otegotnih okolnosti.

8. Temeljem u izreci citirane odredbe 1. i 2. okrivljeni su upozoreni da u koliko uplate u određenom roku 2/3 novčane kazne, smatrat će se da su kaznu u cijelosti platili.

9. Temeljem u izreci citiranih propisa 1. okrivljena pravna osoba dužna je platiti trošak Suda u paušalnom iznosu od 50,00 (pedeset) eura, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka te trošak tužitelja u iznosu od 39,82 eura.

10. Temeljem u izreci citiranih propisa 2. okrivljenik JC dužan je platiti trošak Suda u paušalnom iznosu od 20,00 (dvadeset) eura, koji je odmjeren s obzirom na složenost i trajanje postupka.

U Sesvetama, 02. ožujka 2026.

Zapisničarka

Sutkinja

Marta Pavlović, v.r.

Lidija Košutić-Vrhovski, v.r.

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude žalba nije dopuštena.

Ova presuda je pravomoćna.