Republika Hrvatska
Županijski sud u Splitu
Split, Gundulićeva 29a
Poslovni broj: Kž-136/2024-5
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovoga suda Nevena Cambja kao predsjednika vijeća, Marie Majić i Damira Romca kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Ive Mihanović kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog EZ, zbog kaznenog djela iz članka 139. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 110/17, 118/18, 126/19 i 84/21; dalje u tekstu: KZ/11), odlučujući o žalbi optuženika podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici poslovnog broja K-73/2023-18 od 22. ožujka 2024., u sjednici održanoj 3. veljače 2026.,
r i j e š i o j e
Prihvaća se žalba optuženog EZ, ukida se prvostupanjska presuda te se predmet upućuje prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku pred drugim sucem pojedincem.
Obrazloženje
1. Pobijanom presudom Općinski sud u Virovitici, optuženog EZ proglasio je krivim, zbog počinjenja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, a potom ga je osudio na kaznu zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci. Nakon toga je optuženiku, na temelju članka 56. KZ/11, izrečena uvjetna osuda na način da se kazna zatvora na koju je osuđen neće izvršiti, ako navedeni u vremenu provjeravanja od 1 (jedne) godine ne počini novo kazneno djelo (pri čemu je propušteno navesti kako vrijeme provjeravanja počine teći od pravomoćnosti presude).
1.1. Na temelju članka 554. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 , 126/19 , 80/22 i 36/24 – dalje u tekstu: ZKP/08) stavljen je izvan snage kazneni nalog Općinskog suda u Virovitici poslovnog broja K-73/2023-2 od 20. siječnja 2023.
1.2. Na temelju članka 148. stavka 1. u vezi s člankom 145. stavkom 2. točkama 1., 6. i 8. ZKP/08 optuženi EZ dužan je naknaditi troškove postupka u visini od 26,60 eura, trošak paušala u visini od 1.000,00 eura, kao i troškove oštećene EZT, nagradu te nužne izdatke opunomoćenika oštećenice u visini od 375,00 eura, u roku od 15 dana.
2. Protiv ove presude žalbu je podnio optuženi EZ, po odvjetnici Tatjani Figač Gregurić, odvjetnici iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Zlatko Gregurić, Tatjana Figač Gregurić, Hrvoje Mladinić, sa sjedištem u [adresa] i to zbog "pogrešne primjene kaznenog zakona", pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, bitne povrede odredaba kaznenog postupka te odluke o kazni i troškovima postupka, s prijedlogom da se prvostupanjska presuda preinači na način da se optuženika oslobodi optužbe, a podredno da se prvostupanjska presuda ukine i predmet vrati na ponovni postupak prvostupanjskom sudu.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Prije održavanja sjednice vijeća, u suglasju s člankom 474. stavkom 1. ZKP/08, spis je dostavljen Županijskom državnom odvjetništvu u Splitu, koje ga je potom vratilo ovom sudu na nadležno postupanje.
5. Žalba optuženog EZ je osnovana.
6. Optuženi EZ u žalbi navodi kako je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08, ali žalbeni navodi kojima obrazlaže tu bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, u naravi se odnose na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja. Tako, pobijajući pravilnost činjeničnog stanja utvrđenog po prvostupanjskom sudu, optuženik u žalbi navodi kako je sud pogrešno ocijenio provedene dokaze, osobito iskaz žrtve EZT, koji nije vjerodostojan niti istinit jer je žrtva neistinito i lažno prikazala svoj odnos s optuženikom i njegovo ponašanje, kao i okolnosti samog događaja. Osim toga, da je svjedok ĐZ, koji se nalazio u blizini optuženika i žrtve inkriminirane prigode, iskazao da je "vidio kako se ona dere, ali da on stoji mirno" pa da se zaključuje kako optuženik žrtvi "ništa grubo ni prijeteće nije govorio". Konačno u žalbi se ističe, da "sve kada bi bile izrečene inkriminirajuće riječi, da one objektivno ne mogu predstavljati ispunjenje bitnih obilježja kaznenog djela prijetnje niti u subjektivnom niti u objektivnom smislu".
6.1.Na žalbenu osnovu pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja optuženik nadovezuje i žalbenu osnovu povrede kaznenog zakona i u žalbi navodi kako inkriminirane riječi "vidjet ćeš ti što će ti se desiti, vidjet ćeš što vas čeka", ne mogu predstavljati objektivno zastrašujući sadržaj za bilo koga, jer za postojanje bitnog obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. KZ/11, nije nužno da onaj kome je prijetnja upućena bude uplašen.
6.2.Ovakvim žalbenim navodima ozbiljno je doveden u pitanje zaključak prvostupanjskog suda kako je optuženik žrtvi ozbiljno prijetio kakvim zlom da bi je uplašio ili uznemirio, a djelo je počinjeno prema bliskoj osobi.
6.3. Prema podacima u spisu nije prijeporno kako je žrtva EZT, bivša supruga optuženika pa se u konkretnom slučaju može govoriti da bi kazneno djelo prijetnje bilo počinjeno prema bliskoj osobi. Međutim, analizirajući inkriminirane riječi, koje bi prema navodima optužnice Općinskog državnog odvjetništva u Virovitici optuženik uputio žrtvi, "vidjet ćeš ti što će ti se desiti, vidjet ćeš što vas čeka", zaključak je kako one nisu pogodne da kod drugoga izazovu strah ili uznemirenost, a niti takve riječi u sebi sadržavaju prijetnju kakvim zlom. Naime, prvostupanjski sud očigledno gubi iz vida kako za opstojnost kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. KZ/11, osim da je prijetnja kakvim zlom bila upućena bliskoj osobi, nužno je da se radi o prijetnji kakvim zlom, koje je objektivno pogodno da kod drugoga izazove osjećaj straha ili uznemirenosti. Međutim, izgovorene riječi nemaju karakter ozbiljne prijetnje zlom jer su općenito formulirane i objektivno ne mogu stvoriti takvo uznemirenje ili strah druge osobe da bi imale smisao ozbiljne prijetnje jer već i samim leksičkim tumačenjem riječi "vidjet ćeš ti što će ti se desiti" i "vidjet ćeš što vas čeka", proizlazi zaključak da te riječi u sebi uopće ne sadržavaju stavljanje u izgled bilo kakvog zla. Kod ovoga je nužno istaći, da to što je žrtva EZT osjetila nelagodu i strah, da se uplašila i da je bila usredotočena na svoje dijete koje je plakalo, predstavlja samo njezin, subjektivan osjećaj, koji je stvoren između ostalog i zbog kontinuiranih loših odnosa između nje i optuženika.
6.4.Kako je u pravu optuženik kada pobija presudu zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona iz članka 469. točke 1. ZKP/08 (jer se ozbiljno postavlja pitanje je li djelo za koje se optuženik progoni kazneno djelo), tako je bilo nužno prihvatiti njegovu žalbu, ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet uputiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje i odluku, pred drugim sucem pojedincem.
7. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud provest će dokaze koji su do sada izvedeni, a po potrebi i druge, pažljivom analizom svakog provedenog dokaza i svih dokaza u jedinstvenoj cjelini, utvrdit će je li inkriminirane prigode optuženik uputio kakve riječi žrtvi i ako jest koje su to riječi bile, a posebno će ocijeniti jesu li izrečene riječi objektivno bile pogodne da kod druge osobe izazovu osjećaj straha i ugroženosti, što predstavlja jedno od zakonskih obilježja kaznenog djela prijetnje iz članka 139. stavka 3. u svezi sa stavkom 1. KZ/11. Na pravilno utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud primijenit će kazneni zakon, vodeći računa o okolnostima koje su navedene u ovom rješenju, nakon čega će donijeti pravilnu i zakonitu odluku.
8. Sukladno obrazloženome odlučeno je kao u izreci, na temelju članka 486. stavka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" br. 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 - odluka Ustavnog suda broj 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17 , 126/19 , 80/22, 36/24 i 72/25 – dalje u tekstu: ZKP/08) i članka 484. stavka 1. ZKP/08.
Split, 3. veljače 2026.
Predsjednik vijeća
Neven Cambj
