Republika Hrvatska

Upravni sud u Zagrebu

Zagreb, Avenija Dubrovnik 6 i 8

Poslovni broj: Us I-3269/2024-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Zagrebu, po sucu pojedincu toga suda Maji Valušnig, uz sudjelovanje zapisničarke Mateji Marjanović, u upravnom sporu tužitelja BI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB:84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe UI, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi promjene katastarskog upisa, nakon usmene i javne rasprave, dana 2. ožujka 2026.,

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA:UP/II-932-07/23-07/592, URBROJ:541-11/3-24-2 od 31. svibnja 2024. i za naknadu štete radi oduzetog dijela zemljišta i pomicanja mede u veličini od ukupno 50m2 u iznosu od 5.000,00 Eura.

Obrazloženje

1. Osporavanim rješenjem tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA:UP/II-932-07/23-07/592, URBROJ:541- 11/3-24-2 od 31. svibnja 2024. odbijena je žalba tužitelja protiv rješenja Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjela za katastar nekretnina Samobor, KLASA:UP/I-932-07/23-02/448, URBROJ:541-12-06/8-23-6 od 3. kolovoza 2023., kojim su promijenjeni podaci za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu zainteresirane osobe na način da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuća br. 38 ZI, površine 31 m2 i dvorište površine 327 m2, ukupne površine 358 m2, mijenja izgrađenost tako da je novonastalo stanje pomoćna zgrada, (garaža s nadstrešnicom), površine 62 m2, kuća [adresa], površine 71 m2 i dvorište površine, 224 m2, ukupne površine 357 m2.

2. Tužitelj u tužbi osporava zakonitost tuženikovog rješenja navodeći da je geodetski elaborat donesen jednostrano bez da su uključeni susjedi, te da su susjedi gdje su bili pozvani osporavali novo stanje. Smatra da je elaboratu svrha evidentiranje stvarnog položaja i da ne smije mijenjati tijek međe, što je u ovom slučaju učinjeno i da elaborat ne odgovara stanju u naravi jer je dio kuće tuženoga u površini od 50 m2 ušao u parcelu tužitelja. Ističe da je jasno vidljivo iz prijašnjih i starijih izvoda iz katastra da je linija uvijek bila ravna, a da novi izvod odjednom ravnu liniju pretvara u zaobljenu na štetu tužiteljeve parcele, što je jasno vidljivo u stanju prije promjene i u predloženom novom stanju.

2.1. Predlaže sudu da poništi osporavano rješenje i traži naknadu štete radi pomicanja međe u iznosu od 5.000,00 EUR-a.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu u cijelosti ostaje kod navoda danih u obrazloženju osporavanog rješenja.

3.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

4. Zainteresirana osoba u odgovoru na tužbu osporava tužbeni zahtjev u cijelosti.

4.1. Predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Sud je održao usmenu i javnu raspravu u prisutnosti tužitelja i zainteresirane osobe u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, na temelju ovlaštenja iz odredbe članka 89. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj:36/24), o čemu su stranke bile upozorene u pozivu za raspravu.

7. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja, te razmatrajući sporna činjenična i pravna pitanja, sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika priložen uz odgovor na tužbu.

8. Uvidom u prvostupanjsko rješenje od 3. kolovoza 2023., utvrđeno je da se istim promijenjeni podaci za kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu zainteresirane osobe na način da kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kuća br. 38 ZI, površine 31 m2 i dvorište površine 327 m2, ukupne površine 358 m2, mijenja izgrađenost tako da je novonastalo stanje pomoćna zgrada, (garaža s nadstrešnicom), površine 62 m2, kuća [adresa], površine 71 m2 i dvorište površine, 224 m2, ukupne površine 357 m2, na temelju priloženog geodetskog elaborata, izrađenog 29. kolovoza 2019. i potvrđenog od strane Područnog ureda za katastar Zagreb, Odjela za katastar nekretnina Samobor potvrdom KLASA:932-06/2023-02/541 URBROJ:541-12/2-23-3 od 15. lipnja 2023. i rješenja o izvedenom stanju

KLASA:UP/1-361-06/13-02/1221 URBROJ:238-11-08/6-15-10 od 06. veljače 2015., pravomoćno 24. ožujka 2015., s obrazloženjem da je tužitelj upoznat da se granice katastarskih čestica za koje je izrađen geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koji je izrađen geodetski elaborat, u primjeni članaka 90. Stavka 6. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“, broj. 112/18 ), ne smatraju spornim ako u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, nije u tijeku sudski postupak za uređenje međa.

9. Uvidom u osporavano drugostupanjsko rješenje od 31. svibnja 2024. utvrđeno je da je istim odbijena žalba tužitelja s obrazloženjem, da je pobijano rješenje doneseno na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata, a da se promjena koju je zainteresirana osoba tražila i koja je predložena pobijanim rješenjem odnosi, uz ostalo, na evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na kčbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], da je evidentiranje stvarnog položaja k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] izvršeno uz primjenu površinskog kriterija iz članka 93. stavka 1. Zakona, što znači da je površina k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] izračunata iz koordinata njihovih lomnih međnih točaka snimljenih na terenu i da je ista u granicama dozvoljenih odstupanja (u mjerilu 1:1000 granica dozvoljenog odstupanja iznosi 5%) i da se ta promjena ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela (površina k. č. [katastarska čestica] u novom stanju je smanjena i iznosi 357 m2). Nadalje, obrazlaže da je iz toga razloga došlo samo do grafičke promjene čestice u vlasništvu tužitelja (promjene na kopiji plana), dok je ista kčbr [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u pisanom dijelu katastarskog operata ostala nepromijenjena, odnosno ista je zadržala svoju knjižnu površinu. Navodi da, dakle, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije predmet ovog geodetskog elaborata, da je površina predmetne čestice ostala nepromijenjena, a da je promjena na katastarskom planu posljedica evidentiranja stvarnog položaja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Nadalje, ističe da je odredbama članka 24. stavka 1. Pravilnika propisano da se geodetski elaborat iz članka 20. ovog Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je da međe katastarskih čestica koje su predmetnom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, a da u konkretnom slučaju nije vidljivo da je sudski postupak uređenja međa bio pokrenut u trenutku izrade geodetskog elaborata, zbog čega u smislu odredaba članka 24. Pravilnika, predmetni geodetski elaborat predstavlja valjanu osnovu za provođenjem promjena u katastarskom operatu.

10. Sukladno odredbi članka 89. stavka 1. i 2. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina („Narodne novine“ broj: 112/18 i 39/22, dalje u tekstu: Zakon), nositelj prava na katastarskim česticama dužan je u roku od 90 dana od dana nastale promjene prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat katastra zemljišta. Nositelj prava na katastarskoj čestici dužan je uz prijavu priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

11. Prema odredbi članka 91. stavka 2. Zakona, da bi se geodetski elaborat mogao upotrebljavati, nadležni područni ured za katastar, odnosno ured Grada Zagreba, mora potvrditi da je izrađen u skladu s geodetskim i katastarskim propisima, da odgovara svrsi za koju je izrađen te da se može upotrebljavati za potrebe katastra zemljišta te prevođenja katastarskih čestica u katastar nekretnina.

12. Sukladno članku 24. stavku 1. i 2. Pravilnika o geodetskim elaboratima („Narodne novine“ broj: 59/18, dalje u tekstu: Pravilnik), geodetski elaborat iz članka 20. ovog Pravilnika izrađuje se pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju se nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

13. Prema ocjeni suda, u konkretnom slučaju nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, budući je predmetno prvostupanjsko rješenje doneseno na temelju pregledanog i potvrđenog geodetskog elaborata, a da se promjena koju je zainteresirana osoba tražila i koja je predložena pobijanim rješenjem odnosi, uz ostalo, na evidentiranje stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica na kčbr. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina], da je evidentiranje stvarnog položaja k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] izvršeno uz primjenu površinskog kriterija iz članka 93. stavka 1. Zakona, što znači da je površina k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] izračunata iz koordinata njihovih lomnih međnih točaka snimljenih na terenu i da je ista u granicama dozvoljenih odstupanja (u mjerilu 1:1000 granica dozvoljenog odstupanja iznosi 5%) i da se ta promjena ne smatra promjenom sastava nekog zemljišnoknjižnoga tijela (površina k. č. [katastarska čestica] u novom stanju je smanjena i iznosi 357 m2). Nadalje, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u vlasništvu tužitelja nije predmet ovog geodetskog elaborata, površina iste je ostala nepromijenjena, a promjena na katastarskom planu je posljedica evidentiranja stvarnog položaja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

14. Također, odredbama članka 24. stavka 1. Pravilnika propisano da se geodetski elaborat iz članka 20. ovog Pravilnika izrađuje pod uvjetom da se međe i druge granice katastarskih čestica mogu smatrati nepromijenjenima (ispunjenje površinskog kriterija) te pod uvjetom da međe katastarskih čestica nisu sporne, a odredbom stavka 2. istog članka propisano je da međe katastarskih čestica koje su predmetnom izrade elaborata, u primjeni ovog Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa, a da u konkretnom slučaju nije vidljivo da je sudski postupak uređenja međa bio pokrenut u trenutku izrade geodetskog elaborata, zbog čega u smislu odredaba članka 24. Pravilnika, predmetni geodetski elaborat predstavlja valjanu osnovu za provođenjem promjena u katastarskom operatu.

15. Obzirom na nesporno utvrđeno činjenično stanje i sadržaj žalbe tužitelja protiv prvostupanjskog rješenja, te sadržaj citiranih zakonskih odredaba, sud smatra da je osporavano rješenje doneseno na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja i uz pravilnu primjenu materijalnog prava.

16. Stoga je sud na temelju članka 116. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima, odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

U Zagrebu, 2. ožujka 2026.

Sutkinja:

Maja Valušnig

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

DNA:

1. KI, [adresa]

2. tuženiku putem e-komunikacije

3. VI, [adresa]

4. U spis