Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 1229/2022-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i mr.sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. Š. iz K., OIB … , koju zastupa punomoćnik D. Š., odvjetnik u Z., protiv tuženika N. C. d.o.o. Z., OIB … , kojeg zastupa punomoćnik M. Č., odvjetnik u Z., radi utvrđenja odluke o otkazu nedopuštenom, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Splitu poslovnog broja Gž R-291/2022-2 od 6. srpnja 2022., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-180/2016-76 od 14. prosinca 2021., na sjednici održanoj 30. listopada 2023.,
p r e s u d i o j e
Revizija tužiteljice se odbija.
Obrazloženje
1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužiteljice i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je odbijen njezin tužbeni zahtjev na utvrđenje da je nedopuštena Odluka o izvanrednom otkazu ugovora o radu od 27. listopada 2015. (i Odluka od 16. studenoga 2015), uz zahtjev za sudskim raskidom ugovora i naknadom štete te naknadom troškova postupka, a tužiteljici je naloženo tuženiku naknaditi troškova parničnog postupka.
2. Protiv drugostupanjske presude tužiteljica je izjavila reviziju zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava, s prijedlogom da revizijski sud preinači pobijanu presudu ili ukine nižestupanjske presude i predmet vrati na ponovno suđenje. Zahtijeva troškove postupka u povodu revizije.
3. Na reviziju nije odgovoreno.
4. Revizija nije osnovana.
5. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti izvanrednog otkaza ugovora o radu, uz zahtjev za sudski raskid ugovora o radu i naknadu štete.
6. Zbog toga je revizija dopuštena. Prema odredbi čl. 382.a st.1. alineja prva Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 89/14- Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske i 70/19. - dalje: ZPP) stranke mogu iznimno podnijeti reviziju protiv presude donesene u drugom stupnju, bez dopuštenja Vrhovnog suda Republike Hrvatske, u sporu, između ostalog, u povodu tužbi o postojanju ugovora o radu, odnosno prestanku radnog odnosa ili radi utvrđenja postojanja radnog odnosa, o kojem sporu je ovdje riječ.
7. Ovaj sud je osporenu presudu ispitao prema odredbi čl. 391. st. 2. ZPP, samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i u granicama razloga određeno navedenih u reviziji. Prema stavku 3. te odredbe u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
8.1. Ispitujući pobijanu ovaj sud ne nalazi da bi bila počinjena bitna povreda parničnog postupka na koju se podnositeljica revizije izričito poziva, budući da su pravilni razlozi zbog čega nižestupanjski sudovi smatraju tužbeni zahtjev neosnovan. Stoga pobijana presuda nema nedostataka uslijed kojih se ista ne bi mogla ispitati. Neslaganje tužiteljice sa zaključcima sudova ne čini pobijanu presudu nerazumljivom ili s neotklonjivim nedostacima. Time nije ostvarena povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP, jer presude nižih sudova bile bi opterećene tom bitnom povredom kada iz presuda ne bi bili razvidni razlozi zbog kojih je sud donio presudu koja se pobija, dakle kada ne bi bilo jasno zašto je donesena osporavana odluka ili kada ti razlozi ne bi korespondirali s dokazima i sadržajem isprava i zapisnika u spisu, a ovdje tome nije slučaj.
8.2. Ostalim navodima revizije podnositeljica revizije u suštini prigovara po drugostupanjskom sudu prihvaćenom činjeničnom stanju utvrđenom po prvostupanjskom sudu i njegovim zaključcima o postojanju odlučnih činjenica za primjenu relevantne pravne norme, te ističe svoje stavove o toj ocijeni i svoje shvaćanje predmeta spora. Navodi kojima ona dovodi u pitanje utvrđenja nižestupanjskih sudova i analizira pravilnost ocjene dokaza, u biti, su samo prigovori činjenične naravi kojima ona iznosi svoje stavove o ocijeni provedenih dokaza, koji su različiti od ocjene na kojoj je osporena odluka zasnovana, te stavovi o načinu odlučivanja o tužbenom zahtjevu. Kako se revizijom ne mogu pobijati utvrđene činjenice (argument iz odredaba čl. 385. ZPP-a), te navode ovaj sud ne može razmatrati u okviru neke postupovne povrede.
9. Nižestupanjski sudovi su zaključili da je tuženik imao opravdan razlog za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici iz razloga što da je ona izvršila pronevjeru imovine poslodavca, te su zaključili da je poštivana zakonska procedura za donošenje te odluke.
10. Nije ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava na koju se podnositeljica revizije poziva kada tvrdi da je u postupku savjetovanja s radničkim vijećem bilo propusta jer da je od pet članova radničkog vijeća na sjednici bilo troje, dakle kada tvrdi da je odluka radničkog vijeća donesena u nepotpunom sastavu. Pogrešna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad tu odredbu nije pravilno primijenio (odredba čl. 356. ZPP). Točno je da radničko vijeće nije bilo u punom sastavu, ali kad nije propisano na koji način se donose odluke, kao u ovom slučaju, odluke kolektivnih tijela donese se većinom, što je ovdje bilo poštivano. Nije prihvatljivo tumačenje podnositeljice revizije da treba primijeniti „najpovoljnije pravo“ i zaključiti da je odluku trebalo donijeti u punom sastavu radničkog vijeća.
11. Kako je do izvanrednog otkazivanja ugovora u radu došlo u okolnostima postojanja opravdanog razloga za taj otkaz, otkaz poslodavca je dopušten, to je osnovano odbijen zahtjev tužiteljice na utvrđenje da nije dopušten izvanredni otkaz ugovora o radu, kao i daljnji zahtjevi koji svoju osnovu imaju u nedopuštenosti otkaza, čl. 116. st. 1. Zakona o radu (NN 93/14).
12. Slijedom izloženog, kako ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. st. 2. ZPP odbiti reviziju tužiteljice na presudu kao neosnovanu.
Zagreb, 30. listopada 2023.
Predsjednik vijeća:
dr.sc. Jadranko Jug, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.