R1-192/2021-73

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27, Split

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sucu ovog suda Mirandi Pelaić-Morić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja pod 1 KK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pod 2 CK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], obje zastupane po pun. Liviju Vidučiću, odvj. u Splitu, protiv predloženika pod 1 ŠK, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], pod 2 UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], pod 3 KKS, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i pod 4 ŽK, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupani po pun. Tihomiru Luetiću, odvj. u Splitu, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, dana 2. ožujka 2026. godine

r i j e š i o  j e

I. Predlagatelji sa zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice upućuju se na parnični postupak.

II. Ovaj izvanparnični postupak se obustavlja.

Obrazloženje

1. Pred ovim sudom dana 28. studenog 2018. godine predlagateljice su predale prijedlog radi razvrgnuća suvlasničke zajednice na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina] u kojem ističe da su predlagateljice u zemljišnoj knjizi upisane svaka za po 250/1374 dijela, a PK i ŽK za po 437/1374 dijela. Predloženo je da se suvlasnička zajednica ne predmetnoj nekretnini razvrgne na način da predlagateljicama pripadne svakoj za po ½ 12606/36783 dijela povezanog sa etažnom prizemlja i to u naravi stana površine 93,65 m2, te pripadajućih dijelova lođe podne površine 10,35 m2, ostave podne površine 1,04 m2 u prizemlju te sprema podne površine 21, 2 m2 u podrumu, dok da predloženiku PK pripada 12837/36783 dijela predmetne zgrade, a ŽK 11340/36783 dijela zgrade.

2. Očitujući se na navode prijedloga punomoćnik protustranaka je istaknuo da bi bilo potrebno provesti etažiranje zajedno sa zemljištem te istaknuo da se ne protivi provođenju vještačenja po vještaku geodetu te je istaknuo da je već izvršena dioba zemljišta sukladno kojoj stranke dugi niz godina koriste svaka svoj dio. Dakle, da se mora provesti etažiranje zemljišta a ne samo kuće sve u skladu s načelom jedinstvenosti nekretnine. Punomoćnica predlagateljice je istaknula da nije točno da je provedena dioba te da postoje sporni dijelovi oko kojih se stranke nisu dogovorile. Punomoćnica predlagateljice je istaknula da je etažiranje zgrade odnosno potvrda o etažiranje izdana temeljem elaborata o etažiranju koji je napravljen u skladu s načinom kako stranke uživaju predmetnu zgradu te da bi predmet očevida trebala biti samo parcelacija dvorišta oko zgrade odnosno pripajanje dijelova dvorišta samostalnim cjelinama u zgradi. Protustranke u načelu nisu imale primjedbi u odnosu na dostavljeni elaborat etažiranja osim u pogledu korigiranja površine lođa i ostave a samim time u pogledu suvlasničkih omjera i korisnih vrijednosti. U odnosu na okućnicu da je okućnica među strankama u naravi podijeljena i jasno razgraničena te da stranke tako podijeljenu nesmetano koriste dugi niz godina.

3. Svojim podneskom predlagateljica je izvijestila sud dana 9. rujna 2020. da je protustranka pod 1 PK preminuo, te je slijedom toga sud 16. rujna 2020. donio rješenje o prekidu postupka, te je po pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju iza istog ovaj postupak nastavljen rješenjem suda od 11. ožujka 2021. a sve u odnosu na njegove nasljednike ŠK, MK i CKS.

4. Punomoćnica predlagateljica je uredila svoj zahtjev na način da sada protustrankama MK, ŠK i KKS na nekretnini pripada svakome po 4279/36783 dijela.

5. Nakon provedenog vještačenja po sudskom vještaku geometru GK stranke su imale primjedbe na isti posebice punomoćnik protustranaka te je istaknuto da vještak nije prikazao stvarno stanje predmetnih nekretnina već katastarsko stanje te da samim tim nije prikazana stvarna površina koje bi trebala biti predmetom diobe. Vještvu je prigovarano i u dijelu koji se odnosi na prostor ispod vanjskih stepenica koje su položene istočno uz zid kuće jer da taj prostor koriste predlagateljice što treba uzeti u obzir pri utvrđenju stvarnog stanja i utvrđenju korisnih vrijednosti. Prigovaraju i dijelom koji prikazuje granicu predmetne nekretnine označene slovima E-C jer ta granica ne odgovara stvarnom stanju. Također da nisu prikazane dimenzije pojedinih dijelova predmetne nekretnine. Punomoćnica predlagateljice je smatrala da su nebitne tvrdnje vještaka o površini čestice koja je predmet postupka te da čestica nema površinu 407 m2, već 447 m2. Nakon istaknutog prigovora predloženo je odrediti drugog vještaka geodetske struke, a isto tako i vještaka građevinske struke u svrhu procjene predmeta diobe odnosno vrijednosti zemljišta koje je predmet diobe.

6. Po provedenom vještačenju svoje nalaze dostavili su vještak geodet Dražen Bušić i vještak građevinske struke ĆK.

7. Očitujući se na vještvo vještaka ĆK predlagateljice nisu imale primjedbe dok su imale primjedbe na vještvo vještaka Bušića ističući da predmetna nekretnina predstavlja površinu od 447 m2 a ne 408 m2. Da na skici lica mjesta nije označena površina zgrade a niti kolni pješački dio dvorišta kao ni vrtne površine. Da je pogrešno navedena tlocrtna površina zgrade od 122 m2 a da u katastru i zemljišniku stoji podatak od 125 m2. Također da je pogrešno označena tlocrtna površina od 51 m2 na kojoj su položene izgrađene dvije garaže sa etažama a u zemljišnoj knjizi i katastru stoji podatak od 52 m2. Da nisu priložene fotografije dijela dvorišta, na skici da nije prikazan betonski plato koje koriste predlagateljice i koji se ne može smatrati zajedničkim dijelom, nije prikazan pješački kolnik, prilaz stražnjem vrtu, zidić koji su izgradili predloženici, nije označena ni ostava koja se ne može smatrati zajedničkim dijelom. Sam nalaz ne sadrži prijedlog diobe a niti točne podatke na licu mjesta.

8. Očitujući se na prigovore predlagateljica vještak Dražen Bušić je ostao pri tvrdnji da predmetna čest. zem. ima stvarnu površinu 408 m2 koji podatak da je utvrđen na licu mjesta i koji je nužno koristiti u diobi suvlasničke zajednice jer se ne može dijeliti ono čega nema. Na skici mjesta očevida da je prikazano sve što je u momentu očevida fizički postojalo na terenu. Na fotografijama mjesta očevida da je prikazana betonirana površina ispred garaža, na etaži prizemlja pomoćne građevine, dok parkirana mjesta kao takva nisu prikazana na skici niti da se može zaključiti da postoje ni tko ih koristi, jer nitko od stranaka u postupku to nije naglasio. Na skici da je prikazana "betonska ploča" vještaku da je nepoznato što znači pješački kolnik te da je pristup stanu predlagateljice vidljiv i označen na skici mjesta očevida na kojoj također da je prikazano kako se prilazi stražnjem vrtu te je prikazan i travnjak ograđen niskim zidićem na sjevernom dijelu dvorišta. Na skici da nije prikazana ostava jer ju je moguće prikazati jedino na arhitektonskoj snimki građevine što da nije zadatak vještaka geodetske struke. Predlagateljice da se nisu konkretno očitovale o tome kakav bi bio njihov prijedlog diobe a punomoćnik protustranaka se protivio bilo kakvoj diobi.

9. Protiveći se nalazu i mišljenju vještaka Dražena Bušića, kao i njegovoj dopuni vještva pa je vještak ponovno očitujući se na prigovore predlagateljica istaknuo da podnesak predlagateljica se sastoji od niza netočnih konstatacija bez konkretnog upita vještaku. Da je odgovorio na sve dosad traženo i da nema što dodati.

10. Predlagateljice su ponovno ustrajale u svojim navodima i predložile novo vještačenje po drugom vještaku geodetu, dok je punomoćnik protustranaka bio mišljenja da se predmet može riješiti i mirnim putem dok su u konačnici stranke bile suglasne da se odredi sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić.

11. Kako do mirnog rješenja u ovom predmetu nije došlo, to je određeno vještačenje po drugom vještaku geodetu Ivanu Barbaliću koji je identificirao predmetnu čest. zem. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] te je na skici lica mjesta utvrdio površinu koja predstavlja zajednički dio te da se kroz elaborat etažiranja prikaže zasebno korištenje ostave a zasebno stepenište položeno na njoj. Također su i prikazani dijelovi površine koje predstavljaju dijelove predlagateljica i dio protustranaka.

12. Očitujući se na navode iz samog nalaza i mišljenja punomoćnik protustranaka se u cijelosti usprotivio nalazu i mišljenju vještaka te je osporio sam predmet diobe te je predložio obustavu postupka. S druge pak strane punomoćnik predlagateljica je izvijestio sud da je pokrenut izvanparnični postupak uređenja međe te je predložio prekinuti ovaj postupak do okončanja navedenog postupka.

13. Prema odredbi članka 47. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima(NN91/96,68/98,137/99,22/00,73/00,114/01,79/06,141/06,146/05,38/09,153/ 09,143/12,152/14, u daljnjem tekstu ZVDSP), suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva koje je moguće i dopušteno, te mu to pravo ne zastarijeva.

14. Prema odredbi članka 48. stavak 1. ZVDSP-a, suvlasnik može svoje pravo na razvrgnuće ostvariti zahtijevajući ga potpuno ili pak samo djelomično i to što se tiče suvlasnika s kojima se dijeli ili pak što se tiče stvarnih prava glede kojih se suvlasništvo razvrgava, s time da je stavkom 2. istog članka propisano da će pravo na razvrgnuće ostvarivati suvlasnik u sporazumu sa svim suvlasnicima sa kojima razvrgava suvlasništvo ( dobrovoljno razvrgnuće) ili putem suda (sudsko razvrgnuće), ako nije što drugo zakonom određeno.

15. Kada se provodi sudsko razvrgnuće, sud odlučuje u izvanparničnom postupku, ako zakon ne određuje drugačije (stavak 3. članka 48 ZVDSP-a).

16. Konkretno, predlagatelji su zahtijevali uspostavu vlasništva na određenom posebnom dijelu dakle uspostavu etažnog vlasnika a odredbom čl. 74. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima je propisano da se odgovarajući suvlasnički dio u tom slučaju prosuđuje prema tome je li taj suvlasnički dio u odnosu prema vlasništvu cijele nekretnine jednak ili veći od odnosa korisne vrijednosti stana, odnosno druge samostalne prostorije u pogledu koje se traži uspostava vlasništva posebnog dijela prema korisnoj vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine.

17. U izvanparničnom postupku se za provođenje postupka razvrgnuća zajednice primjenjuju pravna pravila bivšeg zakona o sudskom vanparničnom postupku za Kraljevinu Jugoslaviju ( "Službene novine Kraljevine Jugoslavije" broj 45- 175/1934 od 1. kolovoza 1934 godine, u daljnjem tekstu ZSVP) na temelju članka 1 i 2 Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941 godine ("Narodne novine" broj 73/91), ZSVP je postupak razvrgnuća zajednice uredio pravnim pravilima paragrafa 267. do 274. U smislu pravnog pravila iz paragrafa 267 ZSVP-a sud će u izvanparničnom postupku odlučiti da li će i kako provesti diobu zajedničkih stvari samo u slučaju ako među suvlasnicima nema spora: 1. o predmetu diobe i opsegu zajedničke stvari ili imovine i 2. o pravu suvlasništva pojedinih suvlasnika ili o veličini njihovih udjela.

18. Prema pravnom pravilu iz paragrafa 268. ZSVP–a sud će, ako se u postupku radi razvrgnuća ma od kojeg suvlasnika ospori jedno od pitanja iz paragrafa 267 ZSVP- a, a ne može se o tome postići sporazum, stranku s njenim zahtjevom za razvrgnuće suvlasničke zajednice, uputiti na parnicu.

19. Prema tome, da bi sud mogao voditi izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice u pogledu određenih nekretnina, ne smije biti spora o tome tko su njezini suvlasnici i koliki je njihov suvlasnički dio, te prvenstveno predmet diobe.

20. Tako iz navoda predloženika proizlazi da su protustranke praktički učinile spornim sam oblik predmetne čestice a kako je to u svom nalazu i mišljenju označio sudski vještak za geodeziju Ivan Barbalić, točnije da je predmet diobe sporan, dakle da postoji izričito osporavanje navedenih pitanja iz paragrafa 267. ZSVP-a.

21. Prema tome, u konkretnom slučaju, s obzirom na stanje spisa u cijelosti su se ispunile pretpostavke za obustavu ovog izvanparničnog postupka, te je valjalo odlučiti kako je to navedeno u izreci rješenja.

U Splitu, 2. ožujka 2026. godine

SUDAC

Miranda Pelaić-Morić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU. Protiv ovog rješenja nezadovoljna strana može podnijeti u roku 15 dana od uručenja prijepisa žalbu Županijskom sudu. Žalba se podnosi pisano putem ovog suda u tri istovjetna primjerka.

DNA:

- pun. SK

- pun. Tihomir Luetić