Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 156/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 857/2022-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 857/2022-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. R., OIB ..., iz S., zastupanog po punomoćnici A. Š., odvjetnici u S., protiv tuženika S. p. d.o.o., OIB ..., iz S., zastupanog po punomoćniku I. M., odvjetniku u S., radi utvrđenja, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj R-1956/2019-2 od 2. prosinca 2020. kojom je dijelom potvrđena presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5338/16 od 18. rujna 2019., u sjednici održanoj 30. listopada 2023.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Revizija se odbija kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

„I.              Usvaja se djelomično tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

Utvrđuje se nedopuštenim i nezakonitim poslovno uvjetovani otkaz ugovora o radu tuženika od 08. rujna 2016.g., kojim je tužitelju dana 22. rujna 2016.g. određen prestanak radnog odnosa, te se tuženiku nalaže vratiti tužitelja na rad na radno mjesto šankera, te isplatiti tužitelju iznos od 1.205,18 kn sa osnova bolovanja na teret poslodavca sa pripadajućom zateznom kamatom koje na taj iznos teku od dospijeća 01. listopada 2016.g. pa do isplate, sve po stopi po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, dok se za više zatraženi iznos s ovog osnova od 4.795,00 kn kao i za više zatražene zatezne kamate, te zatraženi iznos od 7.500,00 kn za ubuduće svaki mjesec s pripadajućim zateznim kamatama tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

II.              Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu koji glasi:

"  Dužan je tuženik isplatiti tužitelju s osnova 19 dana neiskorištenog godišnjeg odmora u razdoblju od 21. studenog 2016.g. do 10. prosinca 2018.g. u iznosu od kn=7.500,00 sa dospijećem od 21. studenog 2016.g. sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom na taj pojedinačni mjesečni iznos od 21. studenog 2016.g. kao dana dospijeća do konačne isplate po kamatnoj stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena u smislu odredbe čl. 29. ZOO-a".

III.              Odbacuje se tužbeni zahtjev tužitelja u preostalom dijelu koji glasi:

"Utvrđuje se nedopuštenim  i nezakonitim sve druge odluke od 22. rujna 2016.g. tuženika navedene u naraciji ove tužbe, te se stavljaju izvan pravne snage kao ništetne od dana donošenja, održava se na snazi Aneks I ugovora o radu koji nije obuhvaćen otkazom ugovora o radu, što je tuženik dužan priznati jer će to u protivnom zamijeniti ova presuda, te se tuženiku nalaže odmah vratiti tužitelja na rad na radno mjesto šankera , sve u roku od 8 dana i pod prijetnjom ovrhe, odn. poništenje otužbene odluke, time da je ujedno tuženik dužan tužitelju isplatiti:

-              iznos od kn=7.500,00 kn po Ugovoru i Aneksu koji nije obuhvaćen otkazom i za koji se traži utvrđenje da je i dalje na snazi, od čega uplatom na tekući račun za mjesec 09/2016 za 8 radnih dana iznos kn=1.154,00, a razlika u gotovini ( u ostavljenoj kuverti- šank : dalje: gotovina) od kn=1.154,00 , potom iznos kn=3.759,79 za 10/16 te razliku u gotovini od kn=3.759,79, te tako svaki naredni mjesec za 11/16, 12/16, 01/17, 02/17, 03/17, 04,/17 te od 07. svibnja 2017.g. tako da na svaki mjesečni iznos po dospijeću teče pripadajuća zatezna kamata tekućom na svaki pojedinačni mjesečni iznos počev od 01. u mjesecu za iznos isplaćen na tekući račun tužitelja, a za gotovinske isplate od 10. svakog tekućeg mjeseca, do konačne isplate kao dana dospijeća do konačne isplate po kamatnoj stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena u smislu odredbe čl. 29. ZOO-a,

-              a od 08. svibnja 2017.g. do 31. prosinca 2017.g. razliku između plaće tuženika i nove plaće kod poslodavca D. I. j.d.o.o. u iznosu od kn=3.500,00 za svaki mjesec i to za 05/17, 06/17, 07/17, 08/17, 09/17, 10/17, 11/17 ,12/17 sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom na taj pojedinačni mjesečni iznos od 01. tog tekućeg mjeseca za dio plaće na tekući račun a od 10. svakog mjeseca na gotovinske iznose kao dana dospijeća do konačne isplate po kamatnoj stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena u smislu odredbe čl. 29. ZOO-a ,

-              a onda za razdoblje od 01. listopada 2018.g. do 01. travnja 2018.g. pozivanjem na četiri sata radnog vremena kod poslodavca S. d.o.o., mjesečnu razliku od kn=4.500,00 za svaki mjesec , i to za kn =4.500,00 za 01/18, kn =4.500,00 za 02/18, kn=4.500,00  za 03/18 sa pripadajućom zateznom kamatom tekućom na svaki pojedinačni mjesečni iznos od 01. svakog tekućeg mjeseca za dio plaće na tekući račun, a od 10. svakog mjeseca gotovinske iznose , kao dana dospijeća do konačne isplate po kamatnoj stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena u smislu odredbe l. 29. ZOO-a,

-              a od 01. travnja 2018.g. obzirom na puno i neodređeno radno vrijeme kod S. d.o.o. isplatiti razliku od kn=2.500,00 svaki mjesec počev od 01. travnja 2018.g. , pa ubuduće za svaki mjesec za ubuduće po kamatnoj stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a u ostalim odnosima za tri postotna poena u smislu odredbe čl. 29. ZOO.“.

 

1.1. Drugostupanjskom presudom suđeno je:

 

„Odbija se kao neosnovana žalba tuženika i potvrđuje se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj P-5338/16 od 18. rujna 2019. u dijelu pod t. I. izreke kojim je utvrđena nezakonitost i nedopuštenost njegove odluke od 8. rujna 2016. o poslovno uvjetovanom otkazu ugovora o radu kojom je tužitelju određen prestanak radnog odnosa 22. rujna 2016., u dijelu kojim mu je naloženo vraćanje na rad tužitelja na radno mjesto šankera i isplata iznosa od 1.205,18 kn sa zateznom kamatom od 1. listopada 2016. do isplate.

Odbija se kao djelomično neosnovana žalba tužitelja i potvrđuje se prvostupanjska presuda u dijelu pod t. I. izreke kojim je odbijen njegov zahtjev za isplatu iznosa od 4.795,00 kn sa zateznom kamatom od 1. listopada 2016. do isplate, potvrđuje se ista presuda (pravilno:rješenje) u dijelu pod t. III. izreke kojim je odbačen tužbeni zahtjev (pravilno:tužba) kojim tužitelj traži da se utvrdi nedopuštenima i nezakonitima “sve druge odluke od 22. rujna 2016. navedene u naraciji tužbe te se stavljaju izvan pravne snage kao ništetne od dana donošenja” održava se na snazi Anex I ugovora o radu koji nije obuhvaćen otkazom ugovora o radu što je tuženik dužan priznati jer će to u protivnom zamijeniti ova presuda.“.

 

2. Protiv drugostupanjske presude u dijelu u kojem je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja reviziju je u smislu odredbe čl. 382.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) podnio tuženik iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava.

 

2.1. Tužitelj nije podnio odgovor na reviziju tuženika.

 

3. Revizija tuženika nije osnovana.

 

4. Prema odredbi čl. 391. st. 3. ZPP u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi, uz određeno pozivanje na propise i druge izvore prava. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.

 

4.1. Postupajući pak sukladno odredbi čl. 391. st. 2. ZPP revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382.a toga Zakona ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

5. Suprotno revizijskim navodima tuženika u postupku pred nižestupanjskim sudovima nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP. Niti drugostupanjska, a niti prvostupanjska presuda u pobijanom dijelu nemaju nedostatke radi kojih se ne bi mogle ispitati. Izreke tih presuda su razumljive i nisu u proturječnosti sa jasno i potpuno navedenim razlozima o svim činjenicama odlučnim za ishod spornog odnosa među strankama.

 

5.1. Kako kroz revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP tuženik pokušava dovesti u sumnju pravilnost zaključaka nižestupanjskih sudova o postojanju pravno odlučnih činjenica, za ukazati je na slijedeće. Riječ je o pokušaju pobijanja drugostupanjske presude i iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. No prema odredbi čl. 386. ZPP revizijom iz odredbe čl. 382.a ZPP drugostupanjska presuda ne može se pobijati iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga takvi revizijski navodi tuženika nisu uzeti u razmatranje.

 

6. Nije u pravu tuženik niti kada smatra da je u postupku pred nižestupanjskim sudovima počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 6. ZPP. Iz sadržaja revizije tuženika je za prepoznati da tuženik smatra da je ta bitna povreda odredaba parničnog postupka počinjena na način da je tuženik onemogućen u raspravljanju jer sud nije prihvatio određene dokazne prijedloge tuženika. No okolnost da sud nije prihvatio određene dokazne prijedloge stranke ne znači da je stranka onemogućena u raspravljanju. Naime, sud odlučuje o tome koji će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđivanja odlučnih činjenica (čl. 220. st. 2. ZPP).

 

7. Revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava tuženik nije određeno naveo a niti obrazložio a niti se određeno pozvao na propise i druge izvore prava. Stoga taj revizijski razlog nije uzet u obzir (čl. 391. st. 3. ZPP).

 

8. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 393. st. 2. ZPP predmetnu reviziju tuženika odbiti kao neosnovanu.

 

Zagreb, 30. listopada 2023.

 

                                                        Predsjednik vijeća:

                                                                                                                              dr. sc. Jadranko Jug, v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu