Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž Zk-8/2025-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Rijeci, po sucu toga suda Tajani Polić, u zemljišnoknjižnom predmetu u pravnoj stvari predlagatelja TLA, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Juri Grbavcu, odvjetniku iz Splita, protiv protustranake TL iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi zabilježbe spora i zabilježbe pokretanja postupka, odlučujući o žalbi predlagatelja izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split pod poslovnim brojem Z-47784/2022 (Z-16233/2022) od 19. rujna 2024., 27. veljače 2026.

r i j e š i o  j e

I Odbija se žalba predlagatelja ŠLA kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u u Splitu, Zemljišnoknjižni odjel Split pod poslovnim brojem Z-47784/2022 (Z-16233/2022) od 19. rujna 2024.

II Određuje se brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga, zabilježbe odbijenog prigovora i zabilježbe žalbe.

Obrazloženje

1. Pobijanim je rješenjem zemljišnoknjižni sudac odbio prigovor predlagatelja izjavljen protiv rješenja zemljišnoknjižnog referenta kojim je rješenjem prijedlog za upis zabilježbe spora i zabilježbe pokretanja postupka odbijen i to pod poslovnim brojem Z- 16233/2022 od 2. studenog 2022, te je naložena zabilježba odbijenog prigovora.

2. Protiv rješenja zemljišnoknjižnog suda žalbu izjavljuje predlagatelj pozivajući na sve žalbene razloge iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19, 80/22 i 114/22– dalje: ZPP). Smatra kako je u konkretnom predmetu bilo uvjeta za dopuštenje traženih upisa jer tužba i tužbeni zahtjev u parnici koja se vodi utječu na opseg zajedničkog vlasništva na terasi čiji je dio protustranka nezakonitom nadogradnjom prisvojila. Predlaže uvaženjem žalbe pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti na ponovan postupak.

3. Predlagatelj ne konkretizira koja bi od bitnih povreda postupka bila ostvarena, pa je ovaj sud ispitujući rješenje u okviru razloga na koje prema odredbi čl. 365. st. 2. ZPP pazi po službenoj dužnosti utvrdio da ni jedan od tih razloga nije ostvaren i da je odluku kao jasnu i neproturječnu moguće ispitati.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz razloga pobijanog rješenja i podataka u spisu predmeta proizlazi da je predlagatelj kao vlasnik posebnog dijela nekretnine [katastarska čestica] pred istim sudom ustao tužbom protiv protustranake kao vlasnika posebnog dijela iste nekretnine u predmetu P-3682/2020. U tužbi tvrdi kako je protustranka nelegalnom nadogradnjom na zajedničkom djelu zgrade tj. terasi proširio svoj stan za 52 m2 i na taj način umanjio opseg prava ostalih suvlasnika. Tužbeni zahtjevi glase na utvrđenje da površina 52 m2 predstavlja zajednički dio zgrade i zajedničko vlasništvo/suvlasništvo svih vlasnika stanova u zgradi, zatim na činidbu zatraženu zahtjevom radi predaje u suposjed spornog djela predlagatelju (tužitelju) i ostalim suvlasnicima, te uspostavu prijašnjeg stanja na način da se nadograđeni objekt ukloni i da se protustranka (tuženik) ubuduće suzdržava od od takvog ili sličnog uznemiravanja suvlasničkih prava predlagatelja. I konačno posljednjim je zahtjevom zatražena isplata mjesečnih iznosa od po 1.200,00 kn sa zateznom kamatom. Prijedlogom je zatražena zabilježba spora, a podredno zabilježba pokretanja postupka na posebnom dijelu u vlasništvu protustranke.

6. Ovlašteni zemljišnoknjižni referent rješenjem od 2. studenog 2022. odbio je upis zabilježbe spora i zabilježbe pokretanja postupka uz obrazloženja kako tužba u predmetu P-3682/2020 odnosno istaknuti tužbeni zahtjevi ne bi mogli polučiti pravni učinak u smislu odredbe čl. 86. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine broj 63/19 i 128/22- dalje ZZK). Odnosno zaključuje kako se osnovom odluke donesene u parničnom postupku ne bi mogao odrediti upis u zemljišnoj knjizi na posebnom dijelu protustranke.

7. Predlagatelj je protiv odluke zemljišnoknjižnog referenta uložio prigovor o kojem je odlučio sudac pobijanom odlukom na način da je prigovor odbio kao neosnovan. Sudac je utvrdio kako se zgrada položena na [katastarska čestica], zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] sastoji od četiri samostalne uporabne cjeline (posebnih dijelova) u vlasništvu predlagatelja, protustranke i trećih osoba. Na temelju je takvog stanja stvari ocijenio kako je za upis zabilježbe spora prema odredbi čl. 86.ZZK potrebno dokazati da se spor vodi o knjižnom pravu i da bi prihvaćanjem tužbenog zahtjeva u ispravi temeljem koje se predlaže upis došlo do utjecaja na promjenu zemljišnoknjižnih prava. Kako se spor ne vodi o knjižnom pravu na način da bi usvajanjem tužbenog zahtjeva došlo do promjena upisa u zemljišnoj knjizi, pa tako i na posebnom dijelu protustranke, sud zaključuje da nisu ostvarene pretpostavke za udovoljenje prijedlogu.

8. Prema stajalištu suda, iz istih razloga nije moguće udovoljiti ni prijedlogu za zabilježbu pokretanja postupka prema odredbi čl. 90. ZZK kojom je propisano kako se ovaj upis određuje kada je pred sudom ili upravnim tijelom pokrenut postupak u kojem bi se mogao odrediti upis u zemljišnoj knjizi, dok se na temelju sadržaja prijedloga i tužbe ne bi moglo zaključivati da bi se usvajanjem takvog zahtjeva mogao odrediti upis na nekretnini protustranke.

9. Predlagatelj smatra kako je bilo uvjeta za odrediti zabilježbu spora odnosno zabilježbu pokretanja postupka kako bi se trećim osobama koje bi eventualno stjecale prava na nekretnini učinilo vidljivim da je protustranka nadograđenim dijelom stana na zajedničkom dijelu zgrade proširila opseg svog alikvotnog dijela na štetu drugih suvlasnika, što će neminovno imati za posljedicu izmjenu upisa u zemljišnoj knjizi.

10. Žalbenim navodima nije dovedena u dvojbu zakonitost pobijanog rješenja. Prije svega, tužbenim se zahtjevima traži deklaracija prava na zajedničkom dijelu zgrade i kondemnacija radi predaje u suposjed, uklanjanje nadogradnje i isplata novčanog iznosa. Takvi zahtjevi iz tužbe ne mogu dovesti do upisa u zemljišnoj knjizi odnosno bez utjecaja su na uknjižbu, pripadanje, postojanje, opseg, sadržaj ili opterećenje prava. Za donošenje odluke u ovoj pravnoj stvari nije odlučno da li bi opisana činjenična i pravna situacija vezana za nezakonitu nadogradnju u budućnosti mogla utjecati na knjižna prava. O zabilježbi spora se odlučuje in concreto vezano za točno određeni spor kada se procjenjuje bi li ishod baš tog spora doveo do upisa u zemljišnoj knjizi u odnosu na knjižna prava. Pravilno je sud prvog stupnja ocijenio da da spor koji se vodi pod brojem P-3682/2020 nije takve naravi da bi se mogla dopustiti zabilježba njegova pokretanja u smislu odredbe čl. 86. ZZK.

11. Isto vrijedi i za zabilježbu pokretanja postupka jer prema odredbi čl. 90. ZZK da bi se odredila ova zabilježba moraju biti ostvarene identične pretpostavke onima iz odredbe čl. 86. ZZK uz tu razliku što bi se radilo o sudskom ili upravnom postupku za koje se ne bi mogla odrediti zabilježba spora.

12. Stoga kako predmetni spor za slučaj usvajanja tužbe nije takve naravi da bi doveo do upisa u zemljišnoj knjizi, pravilno je sud prvog stupnja utvrdio činjenično stanje i primijenio materijalno pravo kada je odbio prigovor kao neosnovan i potvrdio odbijajuće rješenje zemljišnoknjižnog referenta. Utoliko je valjalo odbiti žalbu predlagatelja i potvrditi pobijanu odluku, te odrediti brisanje zabilježbe odbijenog prijedloga i prigovora, te zabilježbe žalbe sve u smislu odredbe čl. 149. st. 3. ZZK.

U Rijeci 27. veljače 2026.

Sutkinja

Tajana Polić