Baza je ažurirana 14.02.2026. zaključno sa NN 136/25 EU 2024/2679
- 1 - Revd 3407/2023-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Damira Kontreca člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i mr. sc. Igora Periše člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice V. J. iz Z., OIB ..., zastupane po punomoćnici dr. sc. S. M., odvjetnici u Z., protiv tuženika A. J. iz G. S., OIB ..., zastupanog po punomoćnici S. S., odvjetnici u Z., uz sudjelovanje mlt. djece O. J., OIB ... i mlt. U. J., OIB ..., zastupani po posebnoj skrbnici T. B. U. iz centra Z., radi razvoda braka, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž Ob-36/2023-3 od 13. srpnja 2023. kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici poslovni broj P Ob-137/2021-44 od 3. svibnja 2023., u sjednici održanoj 30. listopada 2023.,
r i j e š i o j e:
I. U odnosu na pravna pitanja, prijedlog za dopuštenje revizije se odbija.
II. U odnosu na povredu temeljnih ljudskih prava, prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.
Obrazloženje
1. Protiv presude Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž Ob-36/2023-3 od 13. srpnja 2023. kojom je dijelom potvrđena, a dijelom preinačena presuda Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Donjoj Stubici poslovni broj P Ob-137/2021-44 od 3. svibnja 2023., tužiteljica je u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14, 70/19 i 80/22 - dalje: ZPP) podnijela prijedlog za dopuštenje revizije, naznačivši slijedeća pravna pitanja za koja smatra da su važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu:
1. Može li se smatrati da je postupak proveden pravično u odnosu na majku, kada se njezino mentalno stanje ocjenjuje u negativnom kontekstu u odnosu na majčinske kompetencije i to nakon jednog provedenog sudskog vještačenja tijekom prvostupanjskog postupka i kada majka djece traži od suda ponovno provođenje vještačenja po vještaku neurologu, kao i provođenje novog vještačenja po vještaku psihijatru i psihologu?,
2. Je li laka mentalna retardacija, utvrđena jednim vještačenjem, opravdan razlog za donošenje sudske odluke kojom se maloljetna djeca u niskoj kronološkoj dobi povjeravaju na stanovanje s ocem, a s majkom ostvaruju reducirane susrete i druženja, unatoč činjenici da maloljetna djeca dosadašnjom roditeljskom skrbi te suživotom s majkom nemaju niti jednu psihofizičku posljedicu u razvoju ili odgoju?,
3. Je li sud postupio protivno načelu prvenstvene zaštite i dobrobiti djeteta iz članka 5. ObZ-a ako nije cijenio činjenicu kaznenog djela nasilja u obitelji koje je počinio otac pred maloljetnom djecom?.
1.1. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije tužiteljica je podnijela i u smislu odredbe čl. 385.a st. 2. ZPP smatrajući da su joj u postupku pred nižestupanjskim sudovima povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena odredbom čl. 14., čl. 29. st. 1. i čl. 35. Ustava Republike Hrvatske i odredbom čl. 6., čl. 8. i čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
1.2. Tuženik u odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije protivi se tom prijedlogu.
2. Postupajući sukladno odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP, ovaj revizijski sud ocijenio je slijedeće.
2.1. Predmetna pravna pitanja nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu. Ovo stoga što se ta pravna pitanja odnose isključivo na okolnosti konkretnog slučaja tako da na ta pravna pitanja nije moguće dati jednoznačne odgovore primjenjive i u drugim slučajevima. K tome pravno pitanje navedeno pod rednim brojem 3. nije niti važno za odluku u ovom sporu jer je utemeljeno na činjeničnim pretpostavkama suprotnim od utvrđenja nižestupanjskih sudova. Naime nižestupanjski sudovi nisu utvrdili da bi tuženik počinio kazneno djelo nasilja u obitelji (već samo da je optužen za to djelo). Pri tome su nižestupanjski sudovi utvrdili da kazneno djelo za koje je optužen tuženik nije niti počinjeno pred maloljetnom djecom.
2.2. Tužiteljica nije učinila vjerojatnim da bi joj zbog osobito teške povrede odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava u postupku pred nižestupanjskim sudovima bila povrijeđena temeljna ljudska prava zajamčena odredbama čl. 14., čl. 29. st. 1. i čl. 35. Ustava Republike Hrvatske odnosno odredbama čl. 6., čl. 8. i čl. 14. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.
3. Slijedom navedenog valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. u vezi s odredbom čl. 389.b st. 1. i st. 2. ZPP odlučiti kao pod stavkom I. izreke ovog rješenja, odnosno valjalo je na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i odredbe čl. 389.a st. 1. i st. 4. ZPP odlučiti kao pod stavkom II. izreke ovog rješenja.
dr. sc. Jadranko Jug, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.