REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU
Zagreb, Avenija Dubrovnik br. 8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Valeriji Radić, uz sudjelovanje zapisničarke Danijele Brebrić u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika ZP, zastupanog po odvjetniku Maru Konjuhu, zbog prekršaja iz čl. 51. st. 5. u svezi s čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 108/17, 70/19, 42/20, 114/22, 133, 145/24) povodom prigovora okrivljenika na obavezni prekršajni nalog PU Zagrebačke, II Postaje prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/24-4/111667, nakon žurnog postupka,
p r e s u d i o j e
I. Temeljem čl. 182. st. 3. Prekršajnog zakona (NN 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17, 118/18, 114/22)
Okrivljenik: ZP, rođ. **.**.1987., OIB [osobni identifikacijski broj]. s prebivalištem u [adresa],
o s l o b a đ a s e o d o p t u ž b e
da bi 18. listopada 2024. u 10:40 sati upravljao mopedom reg. oznake [registarska oznaka] u Zagrebu, zapadnom strankom kolnika Ulice Bizek III u smjeru jugoistoka te da dolaskom sjevernije od kbr. 36 Ulice Bizek III nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste (zavoj, uzdužni nagib - pad, mokar kolnik), osobinama vozila kojim je upravljao (moped) te atmosferskim prilikama (kiša) iz kojeg razloga da je u blagom lijevom zavoju izgubio nadzor nad mopedom te se s istim prevrnuo na kolnik na lijevu bočnu stranu, i u nesreći je zadobio tjelesne ozljede,
pa da bi time počinio prekršaj iz čl. 51. st. 5. u svezi s čl. 293. st. 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,
II. Temeljem čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i t. 7. Prekršajnog zakona, padaju na teret proračunskih sredstava.
Obrazloženje
1. PU Zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb, klasa: 211-07/24-4/111667 izdala je 12. prosinca 2024. obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude, a na koji nalog je okrivljenik pravodobno podnio prigovor, pa je isti stavljen izvan pravne snage i nastavljeno je s vođenjem prekršajnog postupka.
2. Okrivljenik je sudu dostavio pisanu obranu u kojoj je naveo da se ne smatra krivim za prekršaj koji mu se stavlja na teret obaveznim prekršajnim nalogom. Moli naslovni sud da provede postupak kojim će se dokazati što je on točno pogrešno napravio da je time počinio prekršaj. U suprotnom, ako isto nije moguće dokazati, moli sud da ga oslobodio od optužbe.
3. U tijeku postupka analizirana je obrana okrivljenika, izvršen je uvid u bolničku prijavu za okrivljenika, izvješće o poduzetom, zapisnik o očevidu, skicu mjesta događaja, fotografije, te je sud proveo prometno vještačenje po vještaku prometne struke dipl. ing. Srećku Hlišću.
4. Iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka Srećka Hlišća, a iz podatka sadržanih u spisu proizlazi da je do nesreće došlo u Zagrebu u Ul. Bizek III kod kbr. 36. dana 18. listopada 2024. U vrijeme nesreće bio je dan, padala je kiša, a okrivljenik se kretao većom nizbrdicom od oko 10% kroz blagi lijevi zavoj. Okrivljenik je upravljao mopedom Piaggio Liberty 54 D PTT koji je specijalan za prijevoz pošte pri čemu su se na prednjem i stražnjem dijelu mopeda nalazile torbe za poštu. Do početka policijskog očevida moped je maknut s kolnika na kojem su pronađeni tragovi struganja u dužini od 4 m. U nesreći je padom i struganjem oštećen lijevi bok mopeda. Prema dužini tragovi struganja te činjenici da je moped klizao lijevim bokom nizbrdicom kolnika uz relativni pad brzine polijeganjem na kolniku od oko 10 km/h ili 2,8 m/s te usporenja klizanjem od oko 3 m/s2 brzina prilikom polijeganja iznosi 5,7 m/s ili 21 km/h pri čemu je za očekivati na nizbrdici da okrivljenik kontrolira brzinu prikočivanjem jedne ili obje kočnice, pa mu je brzina prije nesreće bila nešto veća od one prilikom pada s time da tragova kočenja nije bilo pa se brzina prije nesreće mogla kretati u području do oko 20 km/h. Na mjestu nesreće brzina je ograničena na 50 km/h. U konkretnom slučaju pad mopeda može se dogoditi samo ako dođe do prikočivanja barem jedne od kočnica mopeda s time da je zbog nizbrdice okrivljenik morao regulirati brzinu barem jednom od kočnica s time da je kolnik bio mokar tako da je zbog većeg nagiba kolnika upravljanje mopedom otežano posebno u slučaju kada je težište mopeda povišeno zbog torbi s poštom na prednjem i stražnjem dijelu mopeda. U konkretnom slučaju do nesreće ne bi došlo da je okrivljenik kontrolirao svoju brzinu malo manje odnosno da se nije kretao tako malom brzinom već da je popustio kočnicu i provezao se nizbrdicom s obzirom da je kolnik bio mokar od kiše pa u konkretnom slučaju do nesreće nije došlo zbog brzine kretanja koja bi bila prevelika već zbog brzine koja je bila premala, a s obzirom da bi mu veća brzina omogućila da se prilagodi osobinama ceste, osobinama vozila kojim je upravljao jer bi mu veća brzina doprinijela stabilnosti kretanja usprkos atmosferskim prilikama kiše i mokrog kolnika. U konkretnom slučaju s obzirom na veću nizbrdicu mokrog kolnika do nesreće ne bi došlo da se jednostavno okrivljenik spustio mopedom ne kontrolirajući brzinu kretanja, njezinim održavanjem u području 25 km/h, budući da bi većom brzinom moped bio stabilniji. Naime, njegov moped je poremećene stabilnosti zbog težišta koje je povišeno zbog torbi s poštom pa veća brzina omogućava stabilnije kretanje budući da mopedista ne mora dodatno održavati ravnotežu već to čini sam moped uz pomoć veće brzine kretanja. Na ovaj način se zapravo okrivljenik održavanjem smanjene brzine niz nizbrdicu po mokrom kolniku i padu doveo do toga da mu ravnoteža postane osjetljiva na njegovo korištenje prednje odnosno stražnje kočnice, a što je u konačnici dovelo do pada. Da nije tako kontrolirao brzinu već da se provezao nizbrdicom do nesreće ne bi došlo.
5. Okrivljenik se podneskom od 26. veljače 2026. po branitelju očitovao na nalaz i mišljenje prometnog vještaka navodeći da s obzirom na sadržaj nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za cestovni promet, iz istog jasno proizlazi da na strani okrivljenika ne postoji odgovornost za počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret. Naime, u navedenom nalazu jasno je utvrđeno da se okrivljenik nije kretao brzinom većom od dopuštene, već da je do nesreće došlo uslijed njegova kretanja manjom tj. preniskom brzinom. Vještak nadalje navodi kako do nesreće ne bi došlo da se okrivljenik nastavio kretati većom brzinom kroz cijelu nizbrdicu. Međutim, potrebno je uzeti u obzir okolnosti konkretnog slučaja. Prometna nesreća dogodila se u trenutku kada je okrivljenik obavljao poslove dostave pošte. S obzirom na samu prirodu posla, okrivljenik se kretao manjom brzinom upravo zbog potrebe dostave pošte u blizini nesreće. Predmetne zgode okrivljenik je dostavljao poštu na kućnu adresu koja se nalazila u blizini mjesta nesreće te je radi urednog izvršenja dostave bio u obvezi usporiti i zaustaviti moped ispred navedene adrese. Slijedom navedenog okrivljenik, objektivno nije mogao nastaviti vožnju nizbrdicom bez smanjenja i kontroliranja brzine kretanja, budući da bi takvo postupanje bilo protivno svrsi i načinu obavljanja njegovih radnih zadataka. Zaključno, slijedom svega iznesenog predlažu da sud okrivljenika oslobodi od odgovornosti za predmetni prekršaj u cijelosti.
6. Na temelju tako provedenog postupka, nalaza i mišljenja prometnog vještaka te cijeneći i analizirajući obranu okrivljenika-njegovo poricanje djela prekršaja, Sud nije s izvjesnošću mogao utvrdio da bi okrivljenik počinio djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako mu se to stavlja na teret u obaveznom prekršajnom nalogu, te da bi bio prekršajno odgovoran.
7. Naime, okrivljeniku se stavlja na teret da upravljajući moped nije prilagodio brzinu kretanja vozila osobinama ceste (zavoj, uzdužni nagib - pad, mokar kolnik), osobinama vozila kojim je upravljao (moped) te atmosferskim prilikama (kiša) iz kojeg razloga da je u blagom lijevom zavoju izgubio nadzor nad mopedom te se s istim prevrnuo na kolnik na lijevu bočnu stranu. Međutim, iz nalaza i mišljenja prometnog vještaka kojem je sud kao stručnoj osobi u cijelosti poklonio vjeru proizlazi da je brzina kojom se kretao okrivljenik upravljajući mopedom prije nesreće mogla iznosi do oko 20 km/h, dok je na mjestu nesreće brzina ograničena na 50 km/h. Nadalje, iz nalaza proizlazi da do nesreće ne bi došlo da je okrivljenik kontrolirao svoju brzinu malo manje odnosno da se nije kretao tako malom brzinom već da je popustio kočnicu i provezao se nizbrdicom s obzirom da je kolnik bio mokar od kiše pa u konkretnom slučaju do nesreće nije došlo zbog brzine kretanja koja bi bila prevelika već zbog brzine koja je bila premala. Za napomenuti je da je okrivljenik po svom branitelju u podnesku od 26.02.2026. istaknuo da je do prometne nesreće došlo kada je obavljao poslove dostave pošte na kućne adrese (uvidom u fotografije koje prileže spisu proizlazi da se radi o mopedu Hrvatske pošte na kojem se nalaze torba s oznakom Hrvatske pošte) te da se kretao manjom brzinom upravo zbog potrebe dostave pošte u blizini nesreće. Sud drži da navedene okolnosti na koje se poziva okrivljenik treba uzeti u obzir prilikom odlučivanja o odgovornosti za predmetnu prometnu nesreću.
8. S obzirom na navedeno, sud je okrivljenika na temelju u izreci citiranih propisa oslobodio od optužbe za navedeno djelo prekršaja.
9. Kako je okrivljenik oslobođen od optužbe to troškovi prekršajnog postupka, kao i troškovi prometnog vještačenja te izrade skice mjesta nesreće padaju na teret proračunskih sredstava ovog suda.
Ova presuda je pravomoćna.
Protiv presude žalba nije dopuštena.
U Zagrebu 2. travnja 2026.
Zapisničar
Sudac
Danijela Brebrić
Valerija Radić
Dostaviti:
1. Okrivljeniku ZP, [adresa]
2. Odvjetnik Maro Konjuh, Zagreb, Palmotićeva 80
3. Tužitelju PU Zagrebačka, II Postaja prometne policije Zagreb
4. Pismohrana-ovdje