REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-247/2026-33

(raniji poslovni broj: R1-424/2020)

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja 1. SB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. EB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. SBH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 4. KB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanih po punomoćniku Goranki Herljević, odvjetnici u Zagrebu, protiv protustranaka EBH iz [adresa], KBH 8, Švicarska Konfederacija, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mirni Perišić Kučalo, odvjetnici u Zagrebu i ĐB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 2. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 21. kolovoza 2020., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelji su 21.08.2020. podnijeli ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva uspostavom vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine – dioba etažiranjem (ispravljen podneskom od 01.04.2021. – list 51. spisa, podneskom od 20.06.2022. – list 68. spisa, podneskom od 22.01.2023. – list 210. spisa i podneskom od 29.08.2025. – list 238. spisa).

1.2. Predlagatelji su predložili razvrgnuće suvlasništva uspostavom vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine – dioba etažiranjem, na sljedećoj nekretnini:

– nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], Stambena zgrada, garaža i dvorište u Zagrebu, Bijenička cesta 29, ukupne površine 552 m[2] , upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

1.3. Posljednjim ispravljenim (usklađenim) prijedlogom za razvrgnuće od 29.08.2025. (list 238. spisa) predlagatelji su kao stranke u postupku razvrgnuća naveli sljedeće fizičke osobe:

– predlagatelj 1. – SB,

– predlagatelj 2. – EB,

– predlagatelj 3. – SBH,

– predlagatelj 4. – KB,

– protustranka 1. – EBH,

– protustranka 2. – ĐB.

1.4. Posljednjim ispravljenim (usklađenim) prijedlogom za razvrgnuće od 29.08.2025. (list 238. spisa) predlagatelji su predložili da se na nekretnini koja je predmet razvrgnuća uspostave posebni dijelovi nekretnine – etaže i to na način da: a) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 1743/10000 – dvosobni stan oznake A, stekne protustranka 1. – EBH, u cijelosti (udio 1/1), b) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 1662/10000 – dvosobni stan oznake B, stekne predlagateljica 4. – KB, u cijelosti (udio 1/1),

c) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 1610/10000 – trosobni stan oznake C, stekne predlagateljica 1. – SB, u cijelosti (udio 1/1),

d) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 1032/10000 – stan oznake D, stekne predlagateljica 1. – SB, u cijelosti (udio 1/1),

e) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 3953/10000 – stan oznake C, steknu predlagatelj 2. – EB, u dijelu (udio 1/2) i predlagateljica 3. – SBH, u dijelu (udio 1/2).

1.5. Uspostavu posebnih dijelova nekretnine predlagatelji su predložili na temelju Plana posebnih dijelova stambene zgrade (etažnog elaborata) iz ožujka 2022. i Geodetskog elaborata od 24.12.2021. (list 77. – 204. spisa) kojeg su priložili sami predlagatelji uz podnesak od 20.06.2022. te Potvrde Gradskog ureda Grada Zagreba za obnovu, izgradnju prostorno uređenje, graditeljstvo, komunalne poslove i promet od 09.06.2022. kojom je potvrđeno da svi posebni dijelovi nekretnine čine samostalnu uporabnu cjelinu (list 137. – 139. spisa).

2. Podneskom od 28.12.2020. (list 46. i 47. spisa) protustranka 1. – ČB (prednik EBH) nije se usprotivila prijedlogu predlagatelja za razvrgnuće pod uvjetom da "svi suvlasnici prihvate i osnaže zasebne dijelove nekretnina u vlasništvu protustranke", tj. njen udio 30/120 (1/4) koji se odnosi i na zgrade izgrađene u dvorištu nekretnine koja je predmet razvrgnuća . Naime, u podnesku se ističe da u zemljišnoj knjizi nisu upisane sve zgrade koje su izgrađene u dvorištu (garaže, dvorišna kuća).

2.1. Na ročištu od 08.03.2023. (list 223. spisa) protustranka 1. – ČB (prednik EBH) navela je da se "protivi suvlasničkim dijelovima na zajedničkim dijelovima zgrade, obzirom da stranka nema saznanja o osnovi i načinu stjecanja zajedničkih dijelova". Vezano uz potvrdu od 09.06.2022. (list 137 – 139. spisa) da svi posebni dijelovi nekretnine čine samostalnu uporabnu cjelinu, protustranka 1. ističe da su podatke na temelju koje je izdana navedena potvrda nadležnom tijelu dostavili predlagatelji te da ona nije sigurna u točnost tih podataka.

3. Protustranka 2. – ĐB nije se očitovala na prijedlog za razvrgnuće od 29.08.2025. (posljednji ispravljeni / usklađeni prijedlog predlagatelja).

4. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.

5. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.50.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da je, kad razvrgnuće provodi sud, isti vezan u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona.

5.1. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu čl.50.st.1. ZVDSP – a, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski (čl.50.st.2. ZVDSP).

5.2. Ako dioba iz čl.50.st.2. ZVDSP – a nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilno razvrgnuće (čl.50.st.4. ZVDSP).

5.3. Ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću (čl.53. ZVDSP).

5.4. Niti jedan suvlasnik nekretnine ne može uskratiti svoj pristanak na uspostavu vlasništva posebnoga dijela drugom suvlasniku koji ima odgovarajući suvlasnički dio, osim ako bi se uspostavom novoga vlasništva posebnoga dijela u korist toga suvlasnika ukinula ili ograničila prava koja njemu već pripadaju na temelju njegova prije uspostavljenoga vlasništva posebnoga dijela (čl.73.st.2. ZVDSP).

5.5. Vlasništvo posebnog dijela ne može se uspostaviti dok nadležno tijelo ne potvrdi da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi i na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina. Potvrda mora sadržavati popis i opis posebnih dijelova nekretnine i da su izgrađeni u skladu s dozvolom nadležnog tijela (čl.73.st.3. ZVDSP).

5.6. Potvrdu iz čl.73.st.3. ZVDSP – a može zamijeniti uporabna dozvola iz koje je razvidno da je zgrada izgrađena sukladno planu posebnih dijelova nekretnine, potvrđenim građevinskom dozvolom da ti posebni dijelovi predstavljaju samostalnu uporabni cjelinu (čl.73.st.4. ZVDSP).

5.7. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

6. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranka (pasivno legitimirani pravni subjekt u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Iz navedenog proizlazi i da postupak razvrgnuća suvlasništva može pokrenuti i voditi samo suvlasnik protiv pravnog subjekta koji je također suvlasnik iste nekretnine (knjižni ili izvanknjižni). Dakle, dioba suvlasničke zajednice može se provoditi samo među suvlasnicima. Sud smatra da su svi suvlasnici u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina jedinstveni i nužni suparničari te se samo u odnosu na suvlasnike koji sudjeluju u postupku razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina može donijeti odluka kojom se razvrgava suvlasnička zajednica nekretnina. Posljedično, prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici.

6.1. Ovaj sud smatra da izvanknjižni suvlasnici nekretnine, tj. osobe koje su stekle pravo vlasništva na nekretnini bez upisa u zemljišnu knjigu: na temelju zakona (npr. nasljeđivanjem / dosjelošću), na temelju odluke suda (npr. rješenjem o dosudi) ili drugog tijela (npr. rješenjem o izvlaštenju) ili na drugi način, ne mogu biti stranke u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku, tj. da im nedostaje procesna legitimacija sve dok svoje pravo ne upišu u zemljišnu knjigu i dok u zemljišnoj knjizi nisu vidljivi njihovi točni suvlasnički udjeli. Što se tiče osobe koja tvrdi da je stekla vlasništvo nekretnine na temelju pravnog posla (npr. kupoprodajnog ugovora), a nije upisana u zemljišnoj knjizi kao vlasnik, takva se osoba ne smatra izvanknjižnim vlasnikom. Naime, vlasništvo na temelju pravnog posla stječe se odgovarajućim upisom u zemljišnu knjigu (čl.119. ZVDSP) – modus. Vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja – titulus, ako zakonom nije određeno drukčije (čl.119.st.1. ZVDSP). Navedeni upis može biti uknjižba (čl.120. ZVDSP) ili predbilježba (čl.121. ZVDSP).

7. Osim što prijedlogom za razvrgnuće moraju biti obuhvaćeni svi (upisani) suvlasnici sud smatra da njihovi suvlasnički dijelovi (udjeli) moraju biti određeni. Određenost suvlasničkih dijelova nužna je pretpostavka za razvrgnuće suvlasništva, pogotovo kada se radi o civilnoj diobi (čl.50.st.4. ZVDSP) i diobi isplatom (čl.51. ZVDSP). Naime, jedino kada su poznate veličine suvlasničkih dijelova svih suvlasnika moguće je znati koliki iznos kupovnine pripada kojem od suvlasnika kod civilne diobe, odnosno koliki novčani iznos predlagatelj treba platiti protustranci kod diobe isplatom. U tom smislu razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su)vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke dijelove onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi.

7.1. Navedena pravila vežu sud i u postupcima razvrgnuća suvlasništva uspostavom vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine – dioba etažiranjem. Iako je kod navedenog načina razvrgnuća jedna od (dodatnih) pretpostavki za razvrgnuće i postojanje potvrde iz čl.73.st.3. ZVDSP – a, kojom se potvrđuje da je određeni stan ili prostorija u zgradi na određenoj zemljišnoj čestici (prema prijedlogu predlagatelja u postupku razvrgnuća suvlasništva) samostalna uporabna cjelina, suvlasnički udjeli nisu predmet navedene potvrde (kao što se to u samoj potvrdi redovito i navodi), već je za pitanje suvlasničkih udjela prvenstveno odlučno (relevantno) stanje u zemljišnoj knjizi.

8. Predlagatelji su nakon podnošenja prijedloga za razvrgnuće 21.08.2020. ispravljali (usklađivali) navedeni prijedlog ukupno četiri puta (01.04.2021., 20.06.2022., 22.01.2023. i 29.08.2025.). Naposlijetku su 29.08.2025. (nakon više od 5 i pol godina nakon podnošenja prijedloga) ispravno naznačili stranke: predlagatelje i protustranke, na način da su naveli sve osobe koje su u zemljišnoj knjizi upisane kao suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća.

8.1. Predlagatelji su u tijeku postupka (podnesak od 01.04.2021. – list 51. i 52. spisa), između ostaloga, tvrdili da je protustranka 2. – ĐB (rođ. RB) svoj suvlasnički dio prodala predlagateljima 2. i 3. – EB i SBH te da je navedena činjenica provedena u zemljišnoj knjizi. Navedena tvrdnja predlagatelja pokazala se neistinitom jer je ĐB (tada RB) upisana u zemljišnoj knjizi kao suvlasnik predmetne nekretnine od podnošenja prijedloga za razvrgnuće do danas. Predlagatelji su na ročištu od 08.03.2023. tvrdili da su predali prijedlog za uknjižbu suvlasničkog dijela protustranke 2. – ĐB (rođ. RB) u korist predlagatelja 2. i 3. – EB i SBH. Međutim, za navedene tvrdnje nisu dostavili nikakav dokaz sudu, niti je uknjižba prava vlasništva u korist navedenih osoba u konačnici provedena. Posljedično, sud ne može (iz ranije navedenih razloga) predlagatelje 2. i 3. smatrati niti izvanknjižnim suvlasnicima u odnosu na dio nekretnine koji pripada protustranci 2. Naposlijetku su predlagatelji, podneskom od 29.08.2025. (kojim su ispravili prijedlog od 21.08.2020.), kao protustranku 2. naznačili ĐB (rođ. RB) jednu od suvlasnika nekretnine koja je predmet razvrgnuća.

8.2. Predlagatelji su podneskom 29.08.2025. (kojim su ispravili prijedlog od 21.08.2020.) konačno postavili i pravozaštitni zahtjev u ovom postupku razvrgnuća suvlasništva (kao što je to ranije navedeno), predložili su da se na nekretnini koja je predmet razvrgnuća uspostave posebni dijelovi nekretnine – etaže i to na način da: a) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 1743/10000 – dvosobni stan oznake A, stekne protustranka 1. – EBH, u cijelosti (udio 1/1), b) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 1662/10000 – dvosobni stan oznake B, stekne predlagateljica 4. – KB, u cijelosti (udio 1/1),

c) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 1610/10000 – trosobni stan oznake C, stekne predlagateljica 1. – SB, u cijelosti (udio 1/1),

d) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 1032/10000 – stan oznake D, stekne predlagateljica 1. – SB, u cijelosti (udio 1/1),

e) posebni dio nekretnine – suvlasnički dio 3953/10000 – stan oznake C, steknu predlagatelj 2. – EB, u dijelu (udio 1/2) i predlagateljica 3. – SBH, u dijelu (udio 1/2).

9. U postupku utvrđivanja činjenica sud je nije izveo dokaz očevidom (uz sudjelovanje sudskog vještaka građevinske i / ili mjerničke struke) niti vještačenjem , kako su to predložili predlagatelji, ocijenivši takav dokazni prijedlog nejasnim – predlagatelji nisu naveli koje bi (sporne) činjenice trebalo utvrditi izvođenjem navedenih dokaza.

10. Iz stanja spisa proizlazi da se protustranka 1. – EBH "protivi suvlasničkim dijelovima na zajedničkim dijelovima zgrade, obzirom da stranka nema saznanja o osnovi i načinu stjecanja zajedničkih dijelova". Međutim, sud je takav prigovor ocijenio općenitim i posljedično neosnovanim jer suvlasnički dijelovi stranaka u postupku na nekretnini koja je predmet razvrgnuća jasno proizlaze iz zemljišnoknjižnog izvatka (list 241. – 246. spisa) koji je javna isprava u smislu čl.230. ZPP – a.

10.1. U odnosu na prigovor (list 223. spisa) koji je protustranka 1. – EBH imala na potvrdu od 09.06.2022. (toč.2.1. Obrazloženja), sud ocjenjuje da se takvi i slični prigovori moraju isticati u postupku propisanom za izdavanje navedene potvrde iz čl.73.st.3. ZVDSP – a, tj. u upravnom postupku i to pred nadležnim upravnim tijelom (koje je izdalo navedenu javnu ispravu), a ne u ovom sudskom postupku razvrgnuća suvlasništva. Također, suvlasnički udjeli nisu predmet potvrde iz čl.73.st.3. ZVDSP – a, kao što je to u samoj potvrdi i navedeno. Posljedično, sud je navedeni prigovor ocijenio neosnovanim.

11. U postupku utvrđivanja činjenica, sud je utvrdio sljedeće odlučne činjenice:

– da suvlasnički dio predlagatelja 1. – SB iznosi 51/120 (udio 51/120)

– (ZK izvadak – list 241. – 246. spisa),

– da suvlasnički dio predlagatelja 2. – EB iznosi 5/120 (udio 5/120) – (ZK izvadak – list 241. – 246. spisa),

– da suvlasnički dio predlagatelja 3. – SBH iznosi 5/120 (udio 5/120)

– (ZK izvadak – list 241. – 246. spisa),

– da suvlasnički dio predlagatelja 4. – KB iznosi 24/120 (udio 24/120) – (ZK izvadak – list 241. – 246. spisa),

– da suvlasnički dio protustranke 1. – EBH iznosi 30/120 (udio 30/120) – (ZK izvadak – list 241. – 246. spisa),

– da suvlasnički dio protustranke 2. – ĐB iznosi 5/120 (udio 5/120)

– (ZK izvadak – list 241. – 246. spisa).

12. Uzimajući u obzir tko su sve suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari i njihove suvlasničke udjele (kako su navedeni u zemljišnoj knjizi), sud primjećuje da predlagatelji uporno (kao što su to činili u tijeku postupka sa pitanjem postupovne legitimacije – označavanja ĐB kao protustranke) u pravozaštitnom zahtjevu ne navode, tj. izostavljaju poseban dio nekretnine koji bi u slučaju razvrgnuća uspostavom posebnog dijela nekretnine – etažiranjem, pripao protustranci 2. – Lidiji Zvonarević čiji je udio 5/120.

13. Načelo pravnog jedinstva nekretnine iz čl.9. ZVDSP – a podrazumijeva, između ostalog, da je vlasnik zemljišta ujedno i vlasnik svih građevina i naprava koje su s njim trajno povezane.

13.1. Vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) može se uspostaviti jedino na odgovarajućem dijelu nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom (čl.66.st.3. ZVDSP). Etažno vlasništvo proizlazi i ostaje neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojoj je uspostavljeno (čl.66.st.1. ZVDSP).

13.2. Vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine uspostavlja se upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine (čl.72.st.1. ZVDSP).

14. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine (etažno vlasništvo) ne može uspostaviti na način da suvlasnik nekretnine sa zgradom ne bude ujedno upisan kao samovlasnik ili suvlasnik nekog od posebnih dijelova nekretnine (etaža). Kada tome ne bi bilo tako bilo bi povrijeđeno načelo pravnog jedinstva nekretnine – superficies solo cedit, jer suvlasnik nekretnine na kojoj se nalazi zgrada ne bi ujedno postao i suvlasnik te zgrade, odnosno suvlasnik ili samovlasnik posebnog dijela u toj zgradi, iako je suvlasništvo nekretnine iz ranije navedenih razloga neodvojivo povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine na kojoj je uspostavljeno (čl.66.st.1. ZVDSP).

15. Iz sadržaja pravozaštitnog zahtjeva, kako su ga u prijedlogu od 21.08.2020. (ispravljenim podneskom od 25.08.2025.) postavili predlagatelji, proizlazi da predlagatelji predlažu razvrgnuće suvlasništva uspostavom posebnog dijela nekretnine (etažnog vlasništva) na način da svi suvlasnici, osim protustranke 2. – ĐB, svoj suvlasnički dio na nekretnini koja je predmet razvrgnuća (idealni dio) povežu sa posebnim dijelovima nekretnine i to kako je to navedeno u Potvrdi od 09.06.2022. Drugim riječima predlagatelji nisu svojim pravozaštitnim zahtjevom obuhvatili jednog od suvlasnika nekretnine, iako su to po zakonu bili dužni učiniti. Navedeni nedostatak, po mišljenju ovog suda, čini njihov pravozaštitni zahtjev neosnovanim.

16. S obzirom da su predlagatelji predložili razvrgnuće suvlasništva uspostavom vlasništva na posebnim dijelovima nekretnine – dioba etažiranjem na način koji po zakonu nije dozvoljen, sud je na temelju čl.53. ZVDSP – a, a u vezi čl.9., čl.66.st.1. i 3. i čl.72.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan.

16.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 2. travnja 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagateljima 1. – 4., po punomoćniku

2. Protustranci 1. – EBH, po punomoćniku

3. Protustranci 2. – ĐB

4. U spis