REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2456/2016-69

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Duku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja VĆ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Krešimir Škarica, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Krešimir Škarica & partneri d.o.o., protiv tuženika CROATIA osiguranje d.d., Zagreb, Ulica Vatroslava Jagića 33, OIB: 26187994862, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 09. ožujka 2026. godine u prisutnosti punomoćnika tužitelja Ivone Krstanović, odvjetnica i punomoćnice tuženika VĆĆ, zaposlenice prema generalnoj punomoći Su-501/2025, dana 30. ožujka 2026. godine

p r e s u d i o  j e :

Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici, na ime naknade imovinske štete po osnovi neisplaćenog dijela plaće za vrijeme bolovanja iznos od 906,11 eura zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom

- na iznos od 11.47 Eura od 15.11.2025. pa do isplate

- na iznos od 51.18 Eura od 15.11.2025. pa do isplate

- na iznos od 31,32 Eura od 15.01.2013. pa do isplate

- na iznos od147,97 eura od 15.03.2015.pa do isplate

- na iznos od 188,81 eura od 15.04.2015. pa do isplate

- na iznos od 343,10 eura od 15.01.2016. pa do isplate

- na iznos od 84,97 eura od 15.02.2015. pa do isplate

- na iznos od 47,29 eura od 15.03.2015. pa do isplate

i to po stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

- na ime naknade imovinske štete po osnovi razlike između primljene mirovine i potencijalne neto pla6e koju bi tužiteljica primala da je radila u razdoblju od 19. veljače 2016. do 31. siječnja 2022. iznos od 19.911,65 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od

- na iznos od 82,54 eura od 15.03.2016. pa do isplate

- na iznos od 300,22 eura od 15.04.2016. pa do isplate

- na iznos od 300,22 eura od 15.05.2016. pa do isplate

- na iznos od,300,22 eura od 15.06.2016. pa do isplate

- na iznos od 300,22 eura od 15.07.2016. pa do isplate

- na iznos od,299,29 eura od 15.08.2016. pa do isplate

- na iznos od 299,29 eura od 15.09.2016. pa do isplate

- na iznos od 299,29 eura od 15.10.2016. pa do isplate

- na iznos od 299,29 eura od 15.11.2016. pa do isplate

- na iznos do 299,29 eura od 15.12.2016. pa do isplate

- na iznos od 299,29 eura od 15.01.2017. pa do isplate

- na iznos od 297,53 eura od 15.02.2017. pa do isplate

- na iznos od 297,53 eura od 15.03.2017. pa do isplate

- na iznos od,297,53 eura od 15.04.2017. pa do isplate

- na iznos od 297,53 eura od 15.05.2017. pa do isplate

- na iznos od 297,53 eura od 15.06.2017. pa do isplate

- na iznos od 297,53 eura od 15.07.2017. pa do isplate

- na iznos od 291,80 eura od 15.08.2017. pa do isplate

- na iznos od 291,80 eura od 15.09.2017. pa do isplate

- na iznos od 291,80 eura od 15.10.2017. pa do isplate

- na iznos od 291,80 eura od 15.11.2017. pa do isplate

- na iznos od 291,80 eura od 15.12.2017. pa do isplate

- na iznos od 291,80 eura od 15.01.2017. pa do isplate

- na iznos od 289,20 eura od 15.02.2017. pa do isplate

- na iznos od 289,20 eura od 15.03.2018. pa do isplate

- na iznos od 289,20 eura od 15.04.2018. pa do isplate

- na iznos od 289,20 eura od 15.05.2018. pa do isplate

- na iznos od 289,20 eura od 15.06.2018. pa do isplate

- na iznos od 289,20 eura od 15.07.2018. pa do isplate

- na iznos od 281,63 eura od 15.08.2018 pa do isplate

- na iznos od 281,63 eura od 15.09.2018. pa do isplate

- na iznos od 281,63 eura od 15.10.2018. pa do isplate

- na iznos od 281,63 eura od 15.11.2018. pa do isplate

- na iznos od 281,63 eura od 15.12.2018. pa do isplate

- na iznos od 281,63 eura od 15.01.2019. pa do isplate

- na iznos od 278,32 eura od 15.02.2019. pa do isplate

- na iznos od 278,32 eura od 15.03.2019. pa do isplate

- na iznos od 278,32 eura od 15.04.2019. pa do isplate

- na iznos od 278,32 eura od 15.05.2019. pa do isplate

- na iznos od 278,32 eura od 15.06.2019. pa do isplate

- na iznos od 366,00 eura od 15.07.2019. pa do isplate

- na iznos od 271,19 eura od 15.08.2019. pa do isplate

- na iznos od 271,19 eura od 15.09 2019. pa do isplate

- na iznos od 271,19 eura od 15.10.2019. pa do isplate

- na iznos od 271,19 eura od 15.11.2019' pa do isplate

- na iznos od 271,19 eura od 15.12.2019' pa do isplate

- na iznos od 271,19 eura od 15.01.2020' pa do isplate

- na iznos od 269.07 eura od 15.02.2020. pa do isplate

- na iznos od 269.01 eura od 15.03.2020. pa do isplate

- na iznos od 269,07 eura od 15.04.2020. pa do isplate

- na iznos od 269,07 eura od 15.05.2020. pa do isplate

- na iznos od 269,07 eura od 15.06.2020. pa do isplate

- na iznos od 269,07 eura od 15.07.2020. pa do isplate

- na iznos od 269,07 eura od 15.08.2020. pa do isplate

- na iznos od 264,80 eura od 15.09.2020. pa do isplate

- na iznos od 264,80 eura od 15.10.2020. pa do isplate

- na iznos od 264,80 eura od 15.11.2020. pa do isplate

- na iznos od,264,80 eura od 15.12.2020. pa do isplate

- na iznos od 264,80 eura od 15.01.2021. pa do isplate

- na iznos od 263,08 eura od 15.02.2021. pa do isplate

- na iznos od 263,08 eura od 15.03.2021. pa do isplate

- na iznos od 263,08 eura od 15.04.2021. pa do isplate

- na iznos od 263,08 eura od 15.05.2021. pa do isplate

- na iznos od 263,08 eura od 15.06.2021. pa do isplate

- na iznos od 263,08 eura od 15.07.2021. pa do isplate

- na iznos od 255,50 eura od 15.08.2021. pa do isplate

- na iznos od 255,50 eura od 15.09.2021. pa do isplate

- na iznos od 255,50 eura od 15.10.2021. pa do isplate

- na iznos od 255,50 eura od 15.11.2021. pa do isplate

- na iznos od 255,50 eura od 15.12.2021. pa do isplate

- na iznos od 255,50 eura od 15.01.2022. pa do isplate

- na iznos od 255,50 eura od 15.02.2022. pa do isplate, a od 01.02.2022. pa na dalje dok za to postoje zakonski i opravdani razlozi, plaćati joj mjesečnu rentu u iznosu od 300,00 eura (prosječni mjesečni iznos) sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dospijeća svakog pojedinog iznosa mjesečne rente do 15og u mjesecu za prethodni mjesec i to po stopi koja se do 31.12.2022. određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. a od 0 I .01 .2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište. uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

- s osnova imovinske štete (troškovi liječenja) iznos od 1.830,73 eura zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03. kolovoza 2016. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate.

- s osnova imovinske štete (troškovi liječenja) iznos od 998,81 euro zajedno s zakonskom zateznom kamatom tekućom od 03. kolovoza 2016. kao dana podno5enja tužbe pa do isplate.

- s osnova imovinske štete (troškovi liječenja) iznos od 1,451,50 eura zajedno s zakonsko zateznom kamatom tekućom od 03. kolovoza 2016. kao dana podnošenja tužbe pa do isplate

i to po stopi koja se do 31.12.2022. određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja, a kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, a od 01.01.2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

9. Nalaže se tuženiku tužiteljici nadoknadi sve troškove ovog parničnog postupka od €5.562,87 zajedno s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od presuđenja do isplate i to po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

O b r a z l o ž e n j e

Tužiteljica u tužbi navodi da je stradala dana 03.08 .2013.g.,u 8,25 sati na prijelazu državne ceste D-33 preko Željezničke pruge u mjestu Siverić kada je putnički vlak 5803 s kojim je upravljao MĆ naletio na autobus reg. oznake [registarska oznaka] marke ,,Volvo" kojim je upravljao DĆ, a u kojem se autobusu nalazila tužiteljica kao putnica na način kako je to opisano u dostavljenoj dokumentaciji. Autobus reg' oznake [registarska oznaka] marke ,,Volvo" u trenutku štetnog događaja bilo je osigurano policom osiguranja Naslovnog tijela br. 0122031407847., pa je stoga Naslovno tijelo pasivno legitimirano za nadoknaditi štetu. U opisanoj nesreći tužiteljica je pretrpila teške tjelesne ozljede zbog kojih je upućena u KBC Split te je daljnje liječenje nastavila u specijalističkim ordinacijama, te je prisiljena liječiti se te koristiti analgetike. Tužiteljica se prije podnošenja tužbe obratila tuženiku pismenim putem kako bi se u mirnom postupku riješio predmetni spor, a budući tuženik nije bio voljan u mirnom postupku naknaditi štetu tužiteljici to je tužiteljica primorana podnijeti tužbu nadležnom sudu.

5. Tužiteljica su sudski vještaci u predmetu naknade štete koji se vodi kod Općinskog suda u Kninu pod brojem P-114/14 ocijenili invaliditet na 75-80%, a zbog istoga invaliditeta tužiteljica je otišla u invalidsku mirovinu te je imala izgubljenu zaradu za vrijeme bolovanja za razdoblje od 04. kolovoza 2013, sve do 19. veljače 2026.

Tuženik priznaje činjenicu kojoj je stradala činjenicu nastanka prometne nezgode od dana 03.08.2013. godine u kojoj je stradala tužiteljica, činjenicu da je autobus reg. oznake ŠI 147/-CP u trenutku štetnog događaja bio osiguran kod tuženika policom osiguranja br. [broj police osiguranja] te odgovornost. Tuženik priznaje da je tužiteljica bila na bolovanju od dana štetnog događaja do dana 16.12.2015., kada joj je rješenjem HZMO-a od dana o8.o3.zo16. godine priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, u iznosu od 2.027,86kn. Tuženik u prilogu podneska dostavlja sudu i protivnoj strani presliku naloga za doznaku iz kojeg je razvidno da se tužiteljica obratila tuženiku podnošenjem odštetnog zahtjeva u mirnom postupku, a u kojem je isti temeljem priložene dokumentacije isplatio naknadu sa osnova izgubljene zarade uza period od 03.08.2013. do 31.11.2015. godine u iznosu od 41.476,52 kn.

Slijedom navedenog tuženik u cijelosti osporava potraživanje godine tužiteljice od 01.09.2013. do 31.11.2015. godine jer je plaćeno u cijelosti a u odnosu na daljnje potraživanje koje predstavlja razliku između plaće i invalidske mirovine tuženik osporava uzročno-posljedičnu vezu, to iz razloga što se zbog nedostatka zdravstvenog kartona te cjelokupnog invalidskog spisa tužiteljice ne može utvrditi da li su od prije štetnog događaja kod tužiteljice bile prisutne bolesti i prijašnjih ozljeda time i njihova utjecaja na umirovljenike.

Radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u sve isprave u spisu, a izveden je i dokaz saslušanjem tužiteljice, svjedoka EĆ, medicinskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku dr. Anti Leskuru i r. Jakši Filipoviću.

Druge dokaze sud nije izvodio temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

Valja reći, da je temeljem odredbe čl. 219.st.1. ZPP-a, svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili pobija navode i dokaze suprotne strane, što znači da svaka stranka treba dokazivati istinitost tvrdnje o postojanju činjenica koje su za nju povoljne pa u situaciji kada stranka nije podastrla sudu dovoljno adekvatnih dokaza kojom se utvrđuje činjenica na koju se ista poziva u svoju korist sud izvodi zaključak da ta činjenica nije dokazana te da navedena tvrdnja nije točna.

Ocjenjujući izvedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

Tužiteljica, saslušana u postupku, na upit suda gdje je radila prije predmetne nesreće ne može se sjetiti te a saslušanje tužiteljice izrazito je bilo otežano zbog lošeg sjećanja te nije moguće nastaviti saslušanje.

Svjedok EĆ, naveo je da je njegova supruga prije predmetne prometne nesreće radila u Hrvatskoj pošti na šalteru, kao operater, a nakon nesreće je otišla na bolovanje na kojem je bila sve do umirovljenja. Razlog umirovljenja su bile tjelesne ozljede koje je zadobila u nesreći. Ozljeda vida, odnosno problem sa okom imala je od ranije ali je unatoč tome bila radno sposobna, odnosno to nije utjecalo na njenu radnu sposobnost. Za vrijeme bolovanja bila joj je potrebna pomoć u svim svakodnevnim poslovima jer nije bila sposobna brinuti se za sebe, te joj je pružao pomoć i brinuo se za nju 24 h dnevno u svim svakodnevnim poslovima i potrebama. Budući da stanuju sami, a sin studira u Zagrebu, tu pomoć je pružao isključivo on. Na poseban upit pun. tužitelja navodim da ona nije sposobna za samostalno funkcioniranje, odnosno ne bi mogla funkcionirati bez njegove pomoći. Nije pokrenut nikakav postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti, iako joj je u svemu potrebna moja briga i pomoć. Nisu se obratili HZZO-u za refundaciju sredstava.

Iskaz tužiteljice sud cijeni neodlučnim, a svjedoka EĆ istinitim i životno logičnim.

Vještak dr Ante Leskur je u svojoj ekspertizi naveo, da je temeljem štetnog događaja doživljene prometne nesreće 3. kolovoza 2013., tužiteljica zadobila tako tešku mutilirajuću promjenu središnjeg živčanog sustava da je nepovratno radno nesposobna za bilo koji posao, te nesposobna za samostalni život, po EU MKB - 10. dg.: F - 06,8 Sy psychoorganicum posttraumatica, dg.: G - 81 Hemiplegia l.sin., dg.:

G - 40 EPI . Moždano oštećenje OĆ je tako teško da je trajno, 24 h/dan, ovisna o kontinuiranoj skrbi druge osobe, preostalih mentalnih kapaciteta razine predškolskog djeteta, uz motorički oštećenu lijevu stranu tijela, lijevu stranu lica zbog oštećenja lićnog (facijalnog) živca, stalni je rizik od epileptičkog napada, što podrazumijeva i životnu ugroženost u nizu nepredvidivih situacija, a rizik je i stalnog pogoršanja u vidu produktivnih (sumanutih) doživljavanja. Zbog navedenih oštećenja kod OĆ je došla do trajnog smanjenja životne aktivnost i kakvoće života od 90 % !

Raspravno je sposobna ali samo na pasivan način kako bi se prezentiralo njeno stanje teške mentalne redukcije (posttraumatskog psihoorganiteta); međutim VĆ nije kadra artikulirati svoje potrebe i interese na najbolji na6in za sebe, nije kadra adekvatno komunicirati sa odvjetnikom, surađivati s njim, niti mu davati naputke.

Dopunski saslušan, vještak je naveo da je tužiteljica pokretna te se prezentiraju njezine fotografije te se iznosi činjenica da je sudjelovala u takmičenju osoba sa invaliditetom konkretno u bočanju. Ove primjedbe vještak cijeni kao potpuno irelevantne jer ne uzimaju ušće u obzir metalno stanje tužiteljice na koje se vještak referira u vještačenju. U tom vještačenju nisu iznesene primjedbe na pokretljivost tužiteljice niti na njeno elementarno funkcioniranje tako da vještak odbacuje prigovore kao ne relevantne i koji prigovori ne zadiru u sukus pitanja. Tuženik upućuje pitanje vještaku Filipoviću da li ostaje kod svog nalaza i mišljenja, vještak potvrđuje da ostaje kod svog nalaza i mišljenja. Naglašava da se radi o takmičenju invalida, a ne zdravih ljudi. Tako da apsolutno postoje objektivni i zdravstveni razlozi koji tužiteljici omogućuju nažalost članstvo u tome društvu kako je naveo vještak psihijatar te sa strane vještaka te ostaje u cijelosti kod nalaza i mišljenja.

Na upit da li ostaje kod tužiteljice preostala radna sposobnost i u kojem omjeru, vještaci odgovaraju da je za to pitanje kompetentniji vještak psihijatar, iz razloga dominantnijih psiholoških posljedica, a koji navodi da mentalna oštećenja tužiteljice su nepovratna kod nje praktički nema radne sposobnosti niti za najjednostavnije zadatke i obveze. Njene metalne sposobnosti su takve da joj se niti u kućanstvu ne može povjeriti spremanje kokoši, a na primjer u invalidskim igrama bočanja ona nije kadra zbrojiti punte ili bodove to tek može netko sa strane učiniti u okviru sudjelovanja u igrama.

Vještak dr. Jakša Filipović u svojoj ekspertizi je naveo da je ozljedu koju je tužiteljica zadobila u predmetnom štetnom događaju mogla dogoditi u dinamici ozljeđivanja, što predstavlja uzročno posljedičnu vezu sa štetnim događajem. Kod tužitelja je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Po završenom liječenju su zaostale trajne posljedice u vidu manja pareza lijevog ličnog živca i ljevostrane hemipareza, ljevostrane nagluhosti, te gubitka dva zuba. To jasno proizlazi iz anamnestičkih podataka kliničke slike tijekom liječenja pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade. Izvršen uvid u zdravstveni karton. Po provedenom liječenju su zaostale trajne posljedice do 25%. Bol jakog intenziteta u trajanju od 4 dana srednjeg intenziteta 12 dana i manjeg intenziteta 65 dana. Tužteiljici je bila potrebna tuđa pomoć i njega 24 h dnevno kroz 60 dana, a zatim 2h dnevno kroz 90 dana. Naruženje postoji u srednjem stupnju vidljivo drugima.

Vještak dipl. ing. Darko Pripić naveo je da ukupno isplaćena mirovinska primanja u razdoblju od 19.2.2016. do 31.1.2022. iznose 156.646,29 kn. Ukupno prosječne izračunate neto plaće iznose 306.670,56 kn. Visina izgubljene zarade u visini razlike isplaćenih mirovinskih primanja i prosječnih izračunatih neto plaća iznosi 150.024,27 kn/19.911,65 EUR

Dopunski saslušan, vještak je naveo da ostaje u cijelosti kod pisanog nalaza i mišljenja. Na pitanje pun. tužitelja kako je došlo do izračuna prosječne plaće iskazuje na izračun mjesečne plaće koju bi tužitelj ostvario da nije bilo štetnog događaja nije utvrđivao prosječnu plaću nego plaću koju bi ostvario kod poslodavca Hrvatska pošta uzimajući broj osobnih bodova vrijednost boda prema podacima poslodavca i osobni koeficijent minulog rada tužitelja. Na daljnje pitanje da li može objasniti kako postoje odstupanja od ranijih nalaza navodi da je prethodni vještak u izračun uzeo neto plaće zadnja tri mjeseca u koji je bila uključena i prehrana i podijelio sa 3 i dobio prosječnu plaću sa uključenom prehranom za tri mjeseca prije štetnog događaja. Na daljnje pitanje kako se inače utvrđuje prosječna plaća, isto sud ne popušta nakon konzultacije sa vještakom. Na daljnje pitanje koliki je koeficijent iznosio, za razdoblje izračuna brutta i netta plaće do 08. veljače 2016., to je prikazano u prilogu tabele 1 nalaza. Na daljnje pitanje koliko je iznosio taj koeficijent nakon tog razdoblja, navodi da je gospođa nakon toga otišla u mirovinu pa nakon toga nema podataka.

Na daljnje pitanje da li su podaci mjerodavni koje je uzeo u tom razdoblju, vještak odgovara da se na pravi budala od svih, vještak odgovara da ne postoji platna lista tužiteljice nakon odlaska u mirovinu.

Valja reći da nalaze i mišljenja vještaka i njihova dopunska očitovanja, sud prihvaća i smatra da su napravljeni u skladu s pravilima znanosti i vještine, te su prihvaćeni kao stručna pomoć u dokazivanju relevantnih činjenica, jer su stručni i obrazloženi u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a vještaci su detaljno, jasno i argumentirano dali razloge za nalaz i mišljenje, decidirano navodeći koje činjenice nalaze utvrđenima temeljem takvog nalaza i mišljenja.

Stoga je i odbijen prijedlog tuženika za izvođenjem dokaza novim vještačenjem, kao nepotrebnim.

Valja i reći, da u konkretnom slučaju tužiteljica, s obzirom na rezultate vještačenja, u svakom slučaju ima pravo na naknadu naknade imovinske štete po osnovi neisplaćenog dijela plaće za vrijeme bolovanja, kao i naknade imovinske štete po osnovi razlike između primljene mirovine i potencijalne neto plaće koju bi tužiteljica primala da je radila u razdoblju od 19. veljače 2016. do 31. siječnja 2022. iznos od 19.911,65 eura zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, s obzirom da je šteta nastala kao direktna posljedica štetnog događaja za koji je odgovoran upravo tuženikov osiguranik (sve uzimajući u obzir nespornu isplatu od strne tuženika), u smislu odredbe čl. 1095 i 1046. ZOO-a, upravo na način kako je to pravilno precizirala tužiteljica u svojem konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, očito napravljenom sukladno nalazu i mišljenju vještaka.

Kamata je određena sukladno čl. 29. i 1103. ZOO-a.

Odluka o trošku parničnog postupka tužiteljice temelji se na odredbama čl. 154. ZPP- a i čl. 155. st. 1. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav tužbe i odštetnog zahtjeva od po 250 bodova, podnesci dana 01. 02.2017., 08.08.2019., 19.09.2019., i 04.11.2019., svaki po 250 bodova, podnesak 24. 09.2018. 50 bodova, ročišta ukupno 7 svako po 250 bodova, 13 radnji po Tbr. 7/1, 8/1 i /3 i Tbr. 9/1, ukupno 3300 bodova, što uz vrijednost boda od 10 kuna, odnosno 15 kuna nakon radnji od 03.11.2022. godine, uz PDV-t 25% 33.750,00 kuna/€ 4.482,07, što uz trošak sudske pristojbe na tužbu €400,16 i odluku €625, troškove vještačenja €291,99,, €331,81, €50, €332 i €75 ukupno iznosi €5.562,87.

Preostali podnesci nisu dosuđeni jer predstavljaju materijalni trošak odvjetničkog ureda, požurnice ili nisu bili neophodni za vođenje postupka (čl. 155 ZPP-a.

Kamate na dosuđen trošak teku od presuđenja pa do isplate, po prethodno navedenoj kamatnoj stopi.

Tuženik je izgubio ovu parnicu pa nema pravo na trošak ovog parničnog postupka (čl. 152 ZPP-a).

Nadalje, iako novčana jedinica kuna u trenutku pisanja ove presude više ne postoji u Republici Hrvatskoj, taj je trošak preračunat prema fiksnom tečaju u € 1/7,53.

Za istaknuti je, da iako je Odvjetnička komora izmijenila Tarifu o nagradama i nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika 24. listopada 2022. godine, ona se primjenjuje od 02. studenog 2022. godina na odvjetničke radnje od tog datuma, a ne retroaktivno na sve radnje unatrag kako je zatraženo u troškovniku tužiteljice (takvo tumačenje bi bilo potpuno pogrešno i nepravično prema strankama u postupku). Naime, ne može se prihvatiti tumačenje o retroaktivnom djelovanju ove izmjene, jer ju treba tumačiti teleološki, prema svrsi i cilju donošenja, a ne samo puko i paušalno formalno. Ova je izmjena Tarife nedvojbeno donesena radi ekonomske krize u svijetu, podivljale inflacije i nestabilnosti valuta - stoga, traženje povisivanja vrijednosti boda unatrag po visini od 15 kuna po bodu, a prema trenutku kada navedenih činjenica za povišenje Tarife nije niti bilo (u nekim postupcima i 10 ili više godina unatrag) je ne samo moralno pogrešno - prema strankama i onima koji moraju taj trošak platiti, nego i pogrešno zbog svrhe donošenja ove izmjene Tarife kako je prethodno objašnjeno.

Osim toga, valja imati na umu da je sama Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika praktično cehovski propis odvjetnika, a ne zakon koji se odnosi u parlamentu, zbog čega je i obveza primjene iste drugačija od samih zakona po snazi (nije strogo kogentna norma), a primjenjuje se isključivo zbog aktualne sudske prakse i u tome je u cijelosti podložna tumačenju suda.

Ovakav stav ovog suda potvrđen je i recentnom odlukom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-2450/23 od dana 30. kolovoza 2023. godine, a i sa četiri odluke Županijskog suda u Zagrebu i Rijeci iz prošle godine.

U Zagrebu, dana 3. travnja 2026. godine

SUDAC:

Marko Duk

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba Županijskom sudu, u roku od 15 dana, sukladno Zakonu o parničnom postupku. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno u 3 primjerka.

DNA

1. tužiteljici po pun. – pristojba na odluku €625

2. tuženiku po pun.