REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2776/2020- 37

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Duku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ČG iz [adresa], zastupanog po punomoćniku VG, OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Adriatic osiguranja d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 94472454976, kojeg zastupa punomoćnik Ivan Glavaš, odvjetnica u OD Grgić i partneri, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. ožujka 2026. godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, 3. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e :

Tuženik je dužan tužitelju s naslova naknade neimovinske i imovinske štete isplatiti daljnji iznos od 15.637,30 eura sa zakonskom zateznom kamatom od 23.10.2018 do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotnih poena, a od 1. siječnja 2023. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, , a za razdoblje od 30. prosinca 2023. pa nadalje po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke za tri postotna poena sukladno odredbi članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22.), a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

Tuženik je dužan tužitelju nadoknaditi trošak ovog postupka sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za pet postotnih poena, sukladno odredbi članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22., 156/22.), a sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe.

O b r a z l o ž e nj e

Tužitelj u tužbi navodi da je dana 09. kolovoza 2017. godine U prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 09.08.2017 godine u mjestu Caginec , ulica Dragutina Flajpana kbr 12, tužitelj je sudjelovao u prometnoj nezgodi u svojstvu vozača vozila reg. oznaka [registarska oznaka]. Do prometne nezgode je došlo na način da je osiguranik tuženika FG upravljajući motornim vozilom- reg. oznaka [registarska oznaka] prouzročio prometnu nezgodu na način da je zbog nepropisnog skretanja a ne vodeći računa o stanju i uvjetima na kolniku, kao i položaju drugih sudionika u prometu , oduzeo prednost prolazaka vozilu tužitelja koji je upravljao motornim vozilom reg. oznaka [registarska oznaka], a koji se je kretao iz suprotnog smjera po glavnoj cesti te imao prednost prolaska te zadržavao smjer kretanja. O stupnju ugrožavanja života i tijela tužitelja kao i silini naleta govori činjenica da je došlo do teških strukturalnih štećenja tako da su uništeni svi vitalni dijelovi vozila tužitelja reg. oznaka [registarska oznaka], te je od strane procjenitelja tuženika proglašena totalna šteta. U trenutku nastanka štetnog događaja vozilo krivca reg. oznaka [registarska oznaka] je bilo osigurano kod tuženika po polici od automobilske odgovornosti, te je stoga tuženik pasivno legitimiran u ovoj pravnoj stvari predmetnom štetnom događaju tužitelji je zadobio višestruke teške tjelesne ozljede a koje ozljede su opisane u priležećoj medicinskoj dokumentaciji, a koje povrede su trajno narušile tjelesno i duševno zdravlje tužitelja, sukladno čl. 19. st. 2. ZOO-a.

Tuženik ne spori nastanak štetnog događaja, pasivnu legitimaciju kao niti odgovornost svog osiguranika za nastanak štetnog događaja. Spori visinu tužbenog zahtjeva preko nesporno isplaćenog iznosa od 22.000,00 kn, a koji iznos ne spori ni tužitelj. Imajući u vidu navedeno, tuženik predlaže odbiti tužbeni zahtjev i obvezati tužitelja da tuženiku nadoknadi troškove parničnog postupka.

Radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izvršio uvid u sve isprave u spisu, a izveden je i dokaz medicinskim vještačenjem po stalnim sudskim vještacima dr. Miljenku Franiću i Snježani Miškov vještaku prim. dr. OG.

Druge dokaze sud nije izvodio temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku.

Valja reći, da je temeljem odredbe čl. 219.st.1. ZPP-a, svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili pobija navode i dokaze suprotne strane, što znači da svaka stranka treba dokazivati istinitost tvrdnje o postojanju činjenica koje su za nju povoljne pa u situaciji kada stranka nije podastrla sudu dovoljno adekvatnih dokaza kojom se utvrđuje činjenica na koju se ista poziva u svoju korist sud izvodi zaključak da ta činjenica nije dokazana te da navedena tvrdnja nije točna.

Ocjenjujući izvedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.

Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. ZPP-a, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

Vještaci u svojem mišljenju navode da se zdravstveno stanje tužitelja stabiliziralo 24.8.2020. uzevši u obzir karakter zadobivenih ozljeda, priloženu medicinsku dokumentaciju te tijek liječenja. Trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 26% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Tzv. primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah (tj. strah koji se javlja radi tjelesnih ozljeda i brige za ishoda liječenja) je u jakom intenzitetu trajao 3 dana u srednjem 30 dana, a u manjem 60 dana, povezano s ozljeđivanjem i operacijama. Kasni strah je trajao 30 dana, a manifestira se zabrinutošću u situacijama prometa. Bol jakog intenziteta je trajala 4 dana, srednjeg 40 dana, manjeg još 60 dana povezano s ozljeđivanjem i liječenjem. Zaostali manje boli su trajnog karaktera i kao takve se ubrajaju u pojačane napore. Tuđa pomoć druge osobe bila je potrebna za vrijeme provedenog liječenja 2 sata 40 dana i 1 sat 60 dana za održavanje osobne higijene, pribavljanja hrane i drugih svakodnevnih potreba, odlazak liječniku. Naruženost srednjeg stupnja je zaostala obzirom na ožiljke te vidljivo šepanje. da se zdravstveno stanje tužitelja stabiliziralo 24.8.2020. uzevši u obzir karakter zadobivenih ozljeda , priloženu dokumentaciju te tijek liječenja. Trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 26% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Tzv. primarni primarni strah (koji se javlja za vrijeme neposredne životne ugroženosti) bio je jakog intenziteta i kratkog trajanja. Tzv. sekundarni strah

Dopunski saslušan, vještak dr. Franić navodi da se očituje na podnesak tuženika od 26. studenog 2024. godine. Navodi da je nalaz i mišljenje izradio sukladno karakteru zadobivenih ozljeda uzevši u obzir priloženu med. Dokumentaciju, tijek liječenja te nakon izvršenog kliničkog pregleda tužitelja. U vezi upita da se raščlani odnosno da se objasni postupak trajnih posljedica navodi da su kod izrade nalaza i mišljenja cijenili parezu perealnog živca, gdje je uobičajeno uzeti dvije trećine od paralice perealnih živca koja se cijeni 20-25 posto, te smo s naslova pareze perenealnog živca cijenili u visini od 15 %. Nadalje, kod tužitelja zaostaje ograničenje kretnji gornjeg nožnog zgloba, srednjeg stupnja, što se uobičajeno cijeni 15%, gdje smo procijenili 12,5 %, a obzirom da je posljedica s iste strane uzeli 7% zbog ograničenja pokretna gornjeg nožnog zgloba srednjeg stupnja. Nadalje kod tužitelja je zaostalo ograničenje kretnji donjeg nožnog zgloba srednjeg stupnja što se uobičajeno cijeni u sudskoj praksi s 5- 10 % trajnih posljedica, a mi smo procijenili sa 7,5% i obzirom da je oštećenje s iste strane, zaostaju posljedice 2%. Temeljem toga dolazimo do trajnih posljedica u visini od 24 %, nakon ozljede desnog skočnog zgloba stopala. Još kod tužitelja zaostaju i trajne posljedice u visini od 2% kod ozljede vratne kralježnice te na taj način dolazimo do ukupne objedinjene procijenjene visine trajnih posljedica od 26%.

Nadalje nismo imali na uvid zdravstveni karton tužitelja.

Na poseban upit pun tuženika da li bi bila relevantna informacija za naš nalaz i mišljenje, a uzevši u obzir operaciju karpalnog kanala navodi da je mišljenja da isto ne bi promijenilo naš nalaz i mišljenje, a eventualno dostavljena nekakva med. Dokumentacija kao i zdravstveni karton će se uzeti u obzir ukoliko sud tako ocijeni.

Na poseban upit pun tuženika da li bi preporučena artroskopija desnog gležnja imala nekog utjecaja na procijenjene trajnog posljedica mišljenja je da ne bi.

Na daljnji upit pun tuženika, u vezi upita o šetanju, može navesti da je šetanje evidentirao prilikom dolaska na pregled kod vještaka, dakle, mišljenja je da je šetanje prisutno kod uobičajenih dnevnih aktivnosti, u slučaju većeg opterećenja šetanje bi zasigurno bilo izraženije.

Dopunski saslušana, vještak dr. Miškov navodi da na prigovore punomoćnika tuženika da tužitelju u nezgodi nije dobio anatomsku ozljedu koja može uzrokovati oštećenja peronalnog živca uz navedeno daju opis puta peronalnog živca koje nisu u potpunosti cjelovite. U predmetnom slučaju tužitelj je nesporno zadobio ozljedu desnog stopala odnosno ozljedu desnog gležnja i desnog stopala opisano u nalazima CD i magnetske rezonance. Radi navedenog primljen je i na operaciju 30.11.2017. kada je učinjena operacija skočnog zgloba. Nakon operacije provodio je fizikalnu terapiju a tek 11.6.2019. učinio je emng koje je pokazalo duboko peronalnog živca grane za ekstenzor digitalis breliz. U analizu neurologa od 2.8. opisuje se ograničena dorzifleksija desnog stopala uz ograničenu snagu poremećaj osjeta dorzuma desnog stopala atrofija mišića ekstenzor dig. desno i postavlja dijagnoza lezije desnog peronalnog živca. Na pregledu 16.4.2024. neurologa klinički je utvrđeno i dalje postojanje znakova oštećenja desnog peronalnog živca kao što je opisano u nalazu vještaka.

Točno je da je dijagnoza ozljede živca postavljena tek 16.4.2024. međutim, tužitelj je na EEM upućen tek 11.6.2019., a prije toga je liječio ozljedu skočnog zgloba uključujući fizikalnu terapiju proveo operaciju. Uzimajući u obzir vrstu ozljede operacije otekline zgloba, smetnje cirkulacija u zglobu opisane edeme nesporno se ozljeda živca može povezati sa ozljedom tužitelja u predmetnom štetnom događaju. Naime, opisuje se da je ozljeda EM nalaz najizraženiji u dijelu mišića stopala živca mišića koja ulazi u stopalo. Najveći stupanj kod ozljede peronalnog živca je 20%. Uzimajući u obzir kliničku sliku kod pregleda nalazi MMG i neurologa iz 2019. mišljenja sam da je ocjena dana sukladno posljedicama zadobivenog ozljeda živca. Ocjene je oko 15% prema cjelokupnoj situaciji. S obzirom da kod ocjene ukupnih posljedica vještaci nisu uzeli u razmatranje zbir pojedinačnih posljedica pošto se ne radi matematičko zbrajanje već su ukupno posljedice ocijenili pri visini od 26%.

Na pitanje tuženika na koji način ste uspostavili uzročnu vezu između ozljede peronealnog živca i štetnog događaja kada je ta ozljeda dijagnosticirana 7 godina nakon štetnog događaja, a trnci na stopalu se prvi puta spominju 20 mjeseci nakon nezgode. Prije predmetnog štetnog događaja nemamo podataka da je tužitelj imao tegoba koje bi se mogle povezati sa oštećenjem peronalnog živca. Sam tijek bolesti liječenja bio je dugotrajan i složen uključivao je fizikalnu terapiju i operaciju. Ozljeda peronalnog živca mogla je nastupiti i nakon samog ozljeđivanja u tijeku liječenja i rehabilitacije kao što sam to već prije opisala, a radi poremećaja struktura skočnog zgloba i stopala koje su nastupile nakon ozljeđivanja tužitelja u predmetnom šetnom događaju. O pojavi prvih simptoma vještakinja je već odgovorila odnosno simptomi peronalnog živca mogu biti prekriveni tegobama radi oštećenja drugih struktura skočnog zgloba i stopala a koji su primarno liječeni, a za što smatram da se desilo u ovom slučaju. Tijek bolesti medicinska dokumentacija potvrđuje moju ocjenu trajnih posljedica sa naslova ozljede peronalnog živca. Napominjem, da tužitelj nije kriv što je upućen na MG 2019. odnosno kao što sam već navela drugi simptomi oštećenja struktura skočnog zgloba i stopala su bili dominantni za liječenje i terapiju. Valja reći da ove nalaze i mišljenja vještaka, sud prihvaća i smatra da su napravljeni u skladu s pravilima znanosti i vještine, te su prihvaćeni kao stručna pomoć u dokazivanju relevantnih činjenica, jer su stručni i obrazloženi u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće medicinske dokumentacije, a vještak je detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaz i mišljenje, decidirano navodeći koje činjenice nalaze utvrđenima temeljem takvog nalaza i mišljenja.

Zato je i odbijen prijedlog za novim vještačenjem koji je postavio tuženik.

Valja i reći, da je odredbom čl. 1100. st. 1. ZOO-a propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako utvrdi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, kojemu cilju i služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno zdravlje čime mu je nastala neimovinska i imovinska šteta, a isto tako mu je prouzročena i imovinska šteta budući da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a). Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100.ZOO), te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi, fizičke bolove i strah budući da su isti u smislu čl.1100.st.2. ZOO-a kvalifikacijske okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Isto tako, utvrđivana je i potreba tužitelja za tuđom pomoći i njegom (čl.1095.st.1. ZOO).

Slijedom navedenog, vodeći računa o svim navedenim okolnostima, i uzevši u obzir i dob tužitelja (rođen 1972. godine), a s obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet bolova, sav pretrpljeni strah tužitelja u ovom štetnom događaju, stupanj naruženja, kao i trajne posljedice ozljeđivanja u omjeru od 26%, a u cilju izbjegavanja nepotrebnog ponavljanja i prepisivanja), kao i za imovinsku s osnove tuđe pomoći i njege €3,98 za sat po ukućanima (kao najniže kategorije rada) – a drugačije nije niti dokazano, sud je odlučio da tužitelju pripada ukupna novčane naknada u visini od €15.637,30 - sve uz umanjenje za isplaćenih €2929,90 a uz uvećanje odštetnih iznosa od 50% za neimovinsku štetu, sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz lipnja 2020. godine.

Kamata je određena sukladno čl. 29. i 1103. ZOO-a.

Odluka o trošku parničnog postupka tužitelja temelji se na odredbama čl. 154. ZPP-a i čl. 155. st. 1. ZPP-a, a troškovi su odmjereni sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za sastav tužbe i odštetnog zahtjeva svaka radnja po 100 bodova, ročišta dana 02. veljače 2022. godine, 14. travnja 2022. godine10. studenog i 12. ožujka 2026. godine, svako po 100 bodova, a od 12. svibnjam2025. godine 50 bodova, podnesi 06. studenog 2024. godine i 13. veljače 2025. godine, svaki po 100 bodova, ukupno 850 bodova, što uz vrijednost boda od 10 kuna, odnosno 15 kuna nakon radnji od 03.11.2022. godine, uz PDV-t 25% 13.437,5 kuna / € 1.784,52. Na ovaj trošak su dosuđeni i trošak vještačenja ukupno €400, pristojbe na tužbu 665,00 kuna /€88,31 - iako tužitelj traži €500 (?) i odluku od €202,78 - iako tužitelj traži €500 (?) - ukupno € 1. 2.439,61.

Preostali podnesci nisu dosuđeni jer predstavljaju materijalni trošak odvjetničkog ureda, požurnice ili nisu bili neophodni za vođenje postupka (čl. 155 ZPP-a), s time da podneska od 23. listopada 2018. godine kako je zatraženo u troškovniku, nema u spisu (parnica je pokrenuta 2020. godine).

Kamate na dosuđen trošak teku od presuđenja pa do isplate, po prethodno navedenoj kamatnoj stopi.

Tuženik je izgubio ovu parnicu pa nema pravo na trošak ovog parničnog postupka (čl. 152 ZPP-a).

Nadalje, iako novčana jedinica kuna u trenutku pisanja ove presude više ne postoji u Republici Hrvatskoj, taj je trošak preračunat prema fiksnom tečaju u € 1/7,53.

Za istaknuti je, da iako je Odvjetnička komora izmijenila Tarifu o nagradama i nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika 24. listopada 2022. godine, ona se primjenjuje od 02. studenog 2022. godina na odvjetničke radnje od tog datuma, a ne retroaktivno na sve radnje unatrag kako je zatraženo u troškovniku tužiteljice (takvo tumačenje bi bilo potpuno pogrešno i nepravično prema strankama u postupku). Naime, ne može se prihvatiti tumačenje o retroaktivnom djelovanju ove izmjene, jer ju treba tumačiti teleološki, prema svrsi i cilju donošenja, a ne samo puko i paušalno formalno. Ova je izmjena Tarife nedvojbeno donesena radi ekonomske krize u svijetu, podivljale inflacije i nestabilnosti valuta - stoga, traženje povisivanja vrijednosti boda unatrag po visini od 15 kuna po bodu, a prema trenutku kada navedenih činjenica za povišenje Tarife nije niti bilo (u nekim postupcima i 10 ili više godina unatrag) je ne samo moralno pogrešno - prema strankama i onima koji moraju taj trošak platiti, nego i pogrešno zbog svrhe donošenja ove izmjene Tarife kako je prethodno objašnjeno.

Osim toga, valja imati na umu da je sama Tarifa o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika praktično cehovski propis odvjetnika, a ne zakon koji se odnosi u parlamentu, zbog čega je i obveza primjene iste drugačija od samih zakona po snazi (nije strogo kogentna norma), a primjenjuje se isključivo zbog aktualne sudske prakse i u tome je u cijelosti podložna tumačenju suda.

Ovakav stav ovog suda potvrđen je i recentnom odlukom Visokog trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Pž-2450/23 od dana 30. kolovoza 2023. godine, a i sa četiri odluke Županijskog suda u Zagrebu i Rijeci iz prošle godine.

Što se tiče zatraženog troška koji se odnosi na zastupanje po punomoćniku tužitelja na prethodnom ročištu za objavu presude, isti nije dosuđen; naime, sukladno odredbi čl. 164. st. 3. ZPP-a, zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka stranka je dužna podnijeti najkasnije do završetka raspravljanja, a takvim zahtjevom mogu se tražiti samo troškovi nastali do završetka raspravljanja - navedenim zahtjevom se ne mogu tražiti budući i neizvjesni troškovi postupka koji do tog trenutka nisu nastupili, a kakav trošak predstavlja i trošak za zastupanje po punomoćniku na ročištu za objavu presude, jer u trenutku zaključenja glavne rasprave nije bilo izvjesno da li će taj trošak nastati odnosno da li će na navedeno ročište punomoćnik tužitelja uopće pristupiti - odnosno tužitelj je tražio trošak unaprijed za radnju koja u trenutku traženja uopće još nije nastala, što nije predviđeno a niti dopušteno sukladno odredbama ZPP-a) - stav viših sudova, primjerice Gž-2019/16, ŽS Rijeka.

Osim toga, uspostavljam e- oglasne ploče na ovom sudu, dolazak punomoćnika na ročište nije neophodan dapače je suvišan, te bi samo stvarao novi nepotrebni trošak postupka, s čime je tužitelj upoznat (ili bi morao biti) s obzirom da ima profesionalnog punomoćnika - odvjetnika.

U Zagrebu, dana 3. travnja 2026. godine

SUDAC:

Marko Duk

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba Županijskom sudu, u roku od 15 dana, sukladno Zakonu o parničnom postupku. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno u 3 primjerka.

DNA

1. tužiteljici po pun. – pristojba na odluku €202,78

2. tuženiku po pun.