REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Poslovni broj: Pn-1522/2023-21
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Marku Duku, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja RK iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dario Obradović, odvjetniku u Dubrovniku, protiv tuženika TELEGRAM MEDIJA GRUPA d.o.o. sa sjedištem u [adresa], OIB: 36974788949, zastupanog po punomoćnici Vesni Alaburić, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 04. ožujka 2026. godine u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 30. ožujka 2026. godine
p r e s u d i o j e :
I Nalaže se tuženiku isplatiti tužitelju na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti u vidu povrede ugleda, časti i dostojanstva iznos od 5.000,00 € (pet tisuća eura), sa zateznim kamatama od dana podnošenja tužbe, dakle od 03. kolovoza 2023.g. pa do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana,
II Dužan je tuženik potpuno ukloniti tekst pod naslovom: „ Doznajemo: DORH podigao optužnicu protiv policajke koja je svjedočila kako ju je šef tjerao da čisti samostan“ od 03. svibnja 2023.g., sa svog internet portala „Telegram.hr“, u roku od 15 dana,
III Dužan je tuženik nadoknaditi tužitelju sve troškove ovog parničnog postupka u visini od €1900 sa zateznom kamatom od dana presuđenja do naplate koja se obračunava uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu, uvećanoj za 3 postotna poena, sve u roku 15 dana.
O b r a z l o ž e nj e
Tuženik je dana 03. svibnja 2023. godine na elektroničkoj publikaciji „Telegram.hr“ - https://www.telegram.hr pod naslovom: „ Doznajemo: DORH podigao optužnicu protiv policajke koja je svjedočila kako ju je šef tjerao da čisti samostan“ objavio niz neistinitih informacija. Isti tekst je izazvao javni prijezir, prijekor, omalovažavanje tužitelja, čime su dodatno narušili ugled i čast kao i profesionalni dignitet tužitelja, njega osobno te i profesionalno. Naime, iz spornog članka po njegovom sadržaju i opremi proizlazi da je tuženik imao namjeru da se neprovjerenim informacijama povrijedi čast i ugled tužitelja, a posebno iz razloga što ovaj elektronički medij kontinuirano iznosi dezinformacije o tužitelju već duži vremenski period. Tužitelj nije bio kontaktiran prije objave spornog teksta kao što nije niti zatraženo očitovanje o tom predmetu od strane ovlaštenog tužitelja PU Dubrovačko-neretvanske u odnosu na činjenicu da li je tužitelj terećen za seksualno uznemiravanje kolegica ili ne, te da li je tužitelj pravomoćno osuđen za bilo koje disciplinsko djelo, a što je neistinito i zlonamjerno autor tvrdio u spornom tekstu. Dakle, PU Dubrovačko-neretvanska, koja ima sve relevantne informacije u svezi navedenog događaja nije kontaktirana od strane autorice teksta u odnosu na pitanje da li je tužitelj bio terećen za seksualno uznemiravanje, ili pak za neprimjereno ponašanje, čime je razvidna izrazita namjera omalovažavanja tužitelja u ovom tekstu, kao što je to do sada tuženik radio i kroz više tekstova ove elektroničke publikacije. Također da bi pojačao diskreditirajuće navode iz teksta posebno je tuženik neistinito naveo da je tužitelju za seksualno uznemiravanje ostala pravomoćna uvjetna kazna. Navedenim radnjama je dakle više nego razvidna izravna namjera diskreditacije tužitelja, osobno i profesionalno. Dakle, optužbe za seksualno uznemiravanje nikada nisu potvrđene jer je tužitelj bio terećen za neprimjereno ponašanje, te u vrijeme pisanje ove tužbe ne postoji nikakva nepravomoćna niti pravomoćna odluka kojom bi se tužitelj oglasio odgovornim za bilo kakvo disciplinsko djelo.
Tužitelj je putem svog punomoćnika dana 08. svibnja 2023.g. sukladno odredbi čl. 22. st. 1. i 2. i čl. 41. Zakona o medijima podnio zahtjev za ispravak objavljene informacije glavnoj urednici elektroničkom poštom i preporučenom poštom te nakladniku preporučenom pošiljkom. Tuženik je tek putem odvjetničkog ureda Vesne Alaburić svojim dopisom od 16. svibnja 2023.g. koji je dostavljen punomoćniku tužitelja putem elektronske pošte dana 16. svibnja 2023.g. izjavio da ispravak neće objaviti jer da tvrdnje tužitelja iz zahtjeva za objavu ispravka nisu točne. Navedeno iznijeti razlog nakladnika tuženika je u potpunosti neosnovan i promašen obzirom da je člankom 42. st. 4. Zakona o medijima eksplicite propisano da je Glavni urednik dužan objaviti ispravak, izuzev ako: – se traženi ispravak ne odnosi na informaciju na koju se poziva zainteresirana osoba, – u traženom ispravku nisu navedene činjenice niti okolnosti u vezi s navodima o informaciji, – bi objava ispravka bila u suprotnosti sa zakonom i dobrim običajima, – zahtjev za objavu ispravka nije potpisao podnositelj zahtjeva, odnosno ovlaštena osoba državnog tijela ili pravne osobe, – je traženi ispravak nerazmjerno duži od informacije u kojoj su navodi radi kojih se ispravak traži, odnosno od dijela informacije na koji se neposredno odnosi, osim ako se ispravak odnosi na klevetničke ili uvredljive navode, – bi objavljivanje ispravaka prouzročilo odgovornost nakladnika za štetu, – je ispravak napisan na jeziku koji nije istovjetan jeziku na kojem je objavljena osporavana informacija, – je zahtjev za ispravak informacije podnesen nakon proteka roka iz članka 40. stavak 2. Zakona, – se radi o znanstvenoj ili umjetničkoj kritici, izuzev ispravaka netočnih podataka ili uvredljivih navoda, – je druga ovlaštena osoba na istu informaciju ranije podnijela ispravak istoga sadržaja, – je zahtjev za objavu ispravka istoga sadržaja kao i zahtjev za ispravak povodom kojega se vodi spor pred sudom zbog odbijanja ili neodgovarajućeg načina objave ispravka. Dakle, iz gornjeg neprofesionalnog ponašanja glavne urednice tuženika je razvidna namjera javnog ponižavanja i javne diskreditacije tužitelja.
Smatrajući da je riječ o senzacionalističkom, uvredljivom, upitnom i omalovažavajućem tekstu, koji ugrožava njegov dignitet i profesionalnu reputaciju, objavom kojih su on i članovi njegove obitelji čitavo ovo vrijeme izloženi nelagodi, propitkivanjima, poruzi, sumnjama u njegovu čast, moralnost i poštenje, tužitelj je dakle pravodobno zatražio od tuženika, kao nakladnika, te od glavnog urednika objavu ispravka informacije, u smislu članka 40. Zakona o medijima ("Narodne novine" broj 59/04., 84/11., 81/13.. 114/22), a koju objavu je tuženik namjerno i neosnovano odbio objaviti. Zbog svega navedenog je podnio i ovu tužbu zbog povrede prava osobnosti, u smislu članaka 21. i 22. Zakona o medijima odnosno članka 19. i članka 1100. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18., 126/21., 114/22, 156/22).
Neistinite informacije u spornom tekstu se ogledaju u sljedećem: autorica teksta u podnaslovu „ RK disciplinski je kažnjen zbog seksualnog uznemiravanja mladih kolegica, no nije dobio otkaz“ iznosi dakle neistine i neprovjerene informacije obzirom da tužitelj nije disciplinski kažnjen zbog seksualnog uznemiravanja nikoga a ponajmanje mladih kolegica kao što se tužitelj u tekstu pod istim podnaslovom nastavlja omalovažavati i difamirati tvrdnjom autorice da nije dobio otkaz usprkos činjenici da je seksualno uznemiravao mlade kolegice. Činjenicu da tužitelj nije bio terećen za seksualno uznemiravanje je tuženik mogao lako provjeriti upitom PU Dubrovačko neretvanskoj koja je bila ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka odnosno načelniku iste PU ZK. Nadalje, dio teksta koji glasi: „Telegram od početka prati slučaj RK, nekadašnjeg načelnika Postaje granične policije Gruda, koji je disciplinski kažnjen zbog seksualnog uznemiravanja mladih kolegica“ predstavlja također neistinitu informaciju u odnosu na razlog terećenja. Nadalje, dio teksta koji glasi: „ RK je osim zbog seksualnog uznemiravanja bio optužen i zbog slanja policajki da čiste lokalni samostan, te zbog puštanja preko granice osoba koje ju nisu smjele prelaziti….Za seksualno uznemiravanje ostala mu je pravomoćna uvjetna kazna kao i objavljenu informaciju da su optužbe za seksualno uznemiravanje potvrđene.“ U potpunosti su netočne informacije da je g. RK za seksualno uznemiravanje pravomoćno uvjetno kažnjen, dakle, g. RK uopće nije pravomoćno oglašen odgovornim za niti jedno djelo povrede službene dužnosti a ponajmanje za seksualno uznemiravanje. Da je autorica teksta htjela, mogla je istu činjenicu više nego lako provjeriti upitom Disciplinskom sudu MUP-a u Rijeci ili pak Upravnom sudu u Splitu, a u čemu se zapravo ogleda izrazita namjera javne diskreditacije g. RK od strane ovog medija. Također, da se nije radilo o terećenju za seksualno uznemiravanje potvrdio je to i ovlašteni podnositelj zahtjeva za pokretanje disciplinskog postupka – načelnik PU Dubrovačko neretvanske ZK u predmetu koji se vodi pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod posl. brojem Pn-1056/2021.
Zbog takve razine javne diskreditacije i javnog sramoćenja na nacionalnoj razini od strane ovog medija, tužitelj ima jaki osjećaj srama i nelagode, izrazitog nezadovoljstva, te i izbjegava boraviti na javnim mjestima zbog svega gore navedenog. Dakle, tužitelj je imao jaki osjećaj povrijeđenosti, nezadovoljstva, nelagode prema drugima a posebno osjećaj srama. Tužitelj čitavo ovo vrijeme svakome od poznatih i nepoznatih osoba koje ga zaustavljaju mora iznova objašnjavati i pravdati se da nije točno ono što su objavili u Telegramu.hr u odnosu na sporne informacije. Dakle, autorica spornog teksta nije uopće prethodno kontaktirala MUP kao ni tužitelja i pokušala saznati točne informacije da li je tužitelj uopće terećen za seksualno uznemiravanje ili pak za neprimjereno ponašanje, te da li postoji bilo koja pravomoćno osuđujuća disciplinska odluka MUP-a naspram tužitelja, kao što nije niti pokušala kontaktirati tužitelja ili njegovog odvjetnika, te pokušati objektivno prenijeti stvarno činjenično stanje, već su bombastičnim i neistinitim tekstom u odnosu na sporne informacije sa objavljenom naslovnom slikom i osobnim podacima povrijeđena njegova temeljna prava na dostojanstvo, ugled i čast. Autorica teksta kako je to već gore prethodno navedeno i objašnjeno nije utvrdila činjenice s potpunom profesionalnom pozornošću prije nego je objavila predmetni tekst na račun tužitelja pa se takvo neprofesionalno pisanje, tj. ponašanje tuženika ne može pravdati interesom javnosti. Tužitelju je objavom članaka povrijeđen ugled, čast i dostojanstvo, te mu zatraženi iznos pravične novčane naknade od 5.000,00 € zasigurno neće moći nadoknaditi sva poniženja i neugodnosti kroz koje prolazi svakodnevno zbog spornog teksta, međutim barem će dijelom opravdati smisao i svrhu radi povrede prava osobnosti. Naime, u ovom slučaju zasigurno ne postoje pretpostavke za oslobođenje tuženika od odgovornosti za prouzročenu štetu temeljem čl. 21. st. 4. toč. 2. i 3. Zakona o medijima, a kojima je propisano da nakladnik ne odgovara za štetu ako je informacija kojom je šteta učinjena objavljena unutar autoriziranog intervjua, odnosno utemeljena na točnim činjenicama ili na činjenicama za koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su točne i poduzeo sve potrebne mjere za provjeru njihove točnosti, a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupao u dobroj vjeri jer autor teksta nije utvrdio činjenice s potpunom profesionalnom pozornošću prije nego je objavio odnosno prenio isti tekst. Ovo posebno iz razloga što 5 prethodno uopće nije kontaktirao tužitelja niti je njegovom poslodavcu poslao upit da li tužitelj terećen za seksualno uznemiravanje te samim time objektivno pokušao saznati potpune informacije i činjenice iz spornog teksta. Međutim, baš suprotno, autorica teksta je provjeravala druge informacije iz teksta putem odvjetnika jedne od svjedokinja koju Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, kazneni odjel, tereti da je u disciplinskom postupku davala lažni iskaz protiv ovdje tužitelja, a propustila je sporne informacije provjeriti od tužitelja ili pak njegovog odvjetnika za kojeg u tekstu navodi da je i podnio kaznenu prijavu.
Nadalje, članci 21. i 22. Zakona o medijima glase: "Članak 21. (1) Nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroči drugome štetu dužan ju je naknaditi, izuzev u slučajevima propisanim ovim Zakonom. (2) Šteta je umanjenje nečije imovine ili sprječavanje njezina povećanja (materijalna šteta) te nanošenje drugom fizičkog ili psihičkog bola ili straha (nematerijalna šteta). (3) Na utvrđivanje odgovornosti za naknadu štete primjenjuju se propisi o obveznim odnosima, osim ako ovim Zakonom nije drugačije određeno. Članak 22. (1) Nematerijalna šteta u pravilu se naknađuje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika, te isplatom naknade sukladno općim propisima obveznog prava. (2) Pravo na tužbu za naknadu nematerijalne štete sukladno općim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatražila od nakladnika objavljivanje ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije moguć." 4.1. Članci 19. i 1100 Zakona o obveznim odnosima glase: "Članak 19. (1) Svaka fizička i pravna osoba ima pravo na zaštitu svojih prava osobnosti pod pretpostavkama utvrđenim zakonom. 6 (2) Pod pravima osobnosti u smislu ovoga Zakona razumijevaju se prava na život, tjelesno i duševno zdravlje, ugled, čast, dostojanstvo, ime, privatnost osobnog i obiteljskog života, slobodu i dr." "Članak 1100. (1) U slučaju povrede prava osobnosti sud će, ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. (2) Pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojemu služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.“
Povredom prava na tužiteljev ugled, čast i dostojanstvo, ali i činjenicu da se radi o objavi članka na nacionalnom portalu koji ima izuzetno veliku čitanost ne samo u Republici Hrvatskoj već i na području bivše države pa i šire odnosno sa brojnom publikom (čitateljima), te koji tekst su masovno prenosili svi ostali mediji čime je težina povrede prava tužitelja tim i veća, traženi iznos od 5.000,00 € po mišljenju tužitelja minimalno opravdava naknadu prouzročene neimovinske štete upravo u obliku dosude pravične novčane naknade, sukladno čl. 19. čl., čl. 1099 i 1100. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 31/05., 41/08, 125/11, 78/15, 29/18., 126/21., 114/22, 156/22), pri čemu zatraženi iznos neimovinske štete nije u suprotnosti ni sa postojećom sudskom praksom u oblasti dosuđivanja tog oblika štete u ovakvim slučajevima. Kodeksom časti hrvatskih novinara je točkom 17. propisano da u prilozima o sudskim postupcima treba poštovati ustavno načelo pretpostavke nedužnosti optuženika te dostojanstvo, integritet i osjećaje svih stranaka u sporu. Spornim tekstom je postupano upravo suprotno Kodeksu časti hrvatskih novinara jer je autorica teksta već unaprijed osudila tužitelja za nepostojeće djelo i lažno navela da se radi o pravomoćnoj odluci za seksualno uznemiravanje.
Također tužitelj postavlja zahtjev da se sporni članak ukloni s navedenog Internet portala jer predstavlja izvor uznemiravanja i nastanka daljnje štete dokle god egzistira na portalu, a sve sukladno čl. 1048. ZOO.
Tuženik u odgovoru osporava osnovanost tužbenog zahtjeva. Zakon o policiji definira povrede službene dužnosti i nesporno je da među tim povredama ne postoji seksualno uznemiravanje kao disciplinsko djelo. To, međutim, ne znači da neko drugo disciplinsko djelo u svom činjeničnom opisu nema elemente seksualnog uznemiravanja. Na primjer, teža povreda službene dužnosti koja je pravno kvalificirana kao nedolično ponašanje u službi ili izvan službe kada teško šteti ugledu policije (čl.96.t.7.) može u činjeničnom smislu biti seksualno uznemiravanje. Upravo to je bit disciplinskog postupka koji se vodio protiv tužitelja.
O disciplinskom postupku protiv tužitelja izvještavali su svi čitaniji mediji u zemlji. U tim je izvještajima obvezno bilo navedeno da se tužitelja tereti za seksualno uznemiravanje kolegica policajki. Tako, na primjer, index.hr 07.06.2022. piše: „Podsjetimo, Index je još početkom prošle godine prvi pisao da je tada aktualni načelnik postaje granične policije Grude seksualno uznemiravao najmanje četiri policajke kojima je bio nadređen, a utvrđeno je i više slučajeva diskriminatornog ponašanja prema ženama.“
Mediji su, dakle, sustavno i opširno izvještavali o disciplinskom postupku protiv tužitelja i s time povezanim događajima. Neposredni povod za objavu spornog priloga bila je vijest da je jedna policajka optužena za lažno svjedočenje protiv tužitelja. Autorica podsjeća da su i ona i njezine kolegice koje su svjedočile protiv tužitelja bile izložene verbalnim napadima na društvenim mrežama, a čak je osnivana grupa podrške tužitelju u kojoj se vrijeđalo policajke koje su protiv njega svjedočile. „Ovaj slučaj predstavlja opasan presedan, s obzirom na to da je kriminalizirano postupanje policijske službenice koja je smogla hrabrosti prijaviti sumnje na određene nepravilnosti u sustavu, te svjedočiti o tome. Rezultat toga je da je upravo protiv nje podignuta optužnica, što predstavlja svojevrsni nonsens. Imajući u vidu kontekst ovog postupka, krajnje je upitno hoće li sutra bilo tko od niže rangiranih policijskih službenika imati hrabrosti prijaviti bilo kakve uočene nepravilnosti u sustavu“, rekao je odvjetnik Ivan Gržić. Sudbina prijavitelja nepravilnosti, osobito u velikim i društveno iznimno važnim sustavima kao što je policija, tema je od opravdanog javnog interesa. Sve demokratske države potiču svoje građane da prijavljuju protupravna postupanja i donose posebne zakone kojima se štite prijavitelji nepravilnosti od osvetničkog, šikanoznog postupanja prijavljenika ili čelnika institucija na koje se prijave nepravilnosti odnose. Zadaća je medija u takvim situacijama izvijestiti o sadržaju prijava i postupcima protiv prijavljenika, ali i eventualnim postupcima koji se poduzimaju protiv prijavitelja. Sporni prilog, dakle, sadrži točne informacije o temi od iznimnog javnog interesa.
Sporni prilog ne sadrži ni jednu netočnu informaciju o tužitelju, odnosi se na nedavno okončani disciplinski postupak protiv tužitelja i temu o kaznenom progonu prijaviteljice nepravilnosti koja je od iznimnog javnog interesa. Zato uklanjanje spornog priloga nije opravdano.
Naime, tužitelj se pod točkom 1. izreke prvostupanjskog rješenja utvrđuje odgovornim da je točno neutvrđenih dana tijekom 2019., nakon što je postao načelnik PGP Gruda 18. veljače 2019., prema hijerarhijski podređenim policijskim službenicima neprimjereno ponašao i to na način: da je policijskoj službenici SK poslao samo uništavajući Viber poruku da li je za piće u slobodno vrijeme, te je u službenim prostorijama komentirao njen fizički izgled kazavši joj da se vidi da je u formi odnosno da se po njezinom izgledu vidi da je u treningu, te je zatražio njen broj privatnog telefona; policijskoj službenici LK je uputio samo uništavajuću Viber poruku kako je on slobodan večeras, pa ako je za piće , večeru ili neko druženje da mu se javi; dok se prema policijskoj službenici TK u službenim prostorijama dok mu je pomagala oko službene dokumentacije u u redu odnosio na način da je zatvarao vrata i tapšao je po ramenu, a što je kod imenovanih policijskih službenica izazvalo nelagodu, strah i šok.
Pun tužitelja ostaje kod tužbe i tužbenog zahtjeva i svih dosadašnjih navoda. Želi se očitovati na navode iz odgovora na tužbu, ističe da su isti paušalne naravi u većini slučajeva, a u odnosu na navod da ne bi bilo svrsishodno ukloniti predmetni tekst radi iznimnog javnog interesa radi zaštite od šikanoznog postupanja prema oštećenici, ističe se posebno da je uređujuća novinarka objektivno izvještavala o ovom predmetu tada bi utvrdila da je policijska službenica MK koja je prijavila ovdje tužitelja kazneno gonjena po pravomoćnoj optužnici državnog odvjetništva u Rijeci temeljem izjava svjedoka koji su svjedočili da je ista izjavljivala da će lažno teretiti tadašnjeg načelnika PGP Gruda RK radi toga što je istoga država odgovornim za njeno disciplinsko kažnjavanje od strane disciplinskog suda u Splitu da je i tijekom postupka pred više tijela stalno mijenjala iskaz kao i da je policijska službenica AK pod upozorenjem na posljedice davanja lažnog iskaza izjavila da joj je MK poručila u slučaju da lažno prijavi tadašnjeg načelnika RK i navede da joj je slao Viber poruke neprimjerenog sadržaja koje su samo uništavajuće da će u tom slučaju njeni problemi na poslu prestati. U odnosu na iste navode predlaže se sudu izvršiti uvid u spis predmeta Općinskog suda u Rijeci p.b. K- 624/23 te se također ista nalazi u spisu predmeta Upravnog suda u Splitu p.b. US-I- 1251/24. U odnosu na tvrdnje tuženika da li je tužitelj bio proglašen odgovornim za seksualno uznemiravanje ili neprimjereno ponašanje ako obje kategorije spadaju pod nedolično ponašanje sukladno čl. 96. st. 1. t. 7. Zakona o policiji predlaže se izvršiti uvid u spis predmeta Upravnog suda u Splitu p.b. US-I-1251/24.
Radi pravilnog utvrđenja činjeničnog stanja, sud je izveo slijedeće dokaze: uvid u sve isprave u spisu, saslušan je tužtielj kao stranka u postupku, svjedoci RKŠ, ZK, DK i UK.
Druge dokaze sud nije izvodio temeljem čl. 7. st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku s čime su stranke upoznate jer imaju profesionalne punomoćnike.
Ocjenjujući izvedene dokaze sud je kao vjerodostojne prihvatio sve isprave koje su pročitane i u koje je izvršen uvid na glavnoj raspravi, s time da je dokaznu snagu istih cijenio dovodeći ih u vezu s drugim dokazima, te odredbama zakona.
Temeljem tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz za sebe i sve dokaze u njihovoj ukupnosti sukladno čl. 8. Zakona o parničnom postupku («Narodne novine » br. 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 i 25/13, dalje: ZPP), sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev u cijelosti osnovan.
U postupku je utvrđeno, da je 28. rujna 2020. godine, objavljen po tuženiku 03. svibnja 2023. godine na elektroničkoj publikaciji „Telegram.hr“ - https://www.telegram.hr pod naslovom: „ Doznajemo: DORH podigao optužnicu protiv policajke koja je svjedočila kako ju je šef tjerao da čisti samostan“ objavio niz neistinitih informacija.
Sporno je pitanje u ovom postupku, da li je povrijeđeno pravo osobnosti tužitelja spominjanjem njega kao osobe u spomenutom tekstu zbog konotacija u kojima je tekst pisan prikazana, a u kontekstu cijelog sadržaja.
Na ovo pitanje sud odgovora u cijelosti potvrdno.
Uz priložene isprave, u postupku je prvo saslušana svjedokinja RKŠ, novinarka, koja je unaprijed znala zašto je na sudu. Povod samom tekstu bio je postupak protiv jedne od svjedokinja (policijske službenice), svjedokinja je pisala tekst i stavila ga u kontekst događaja, a s obzirom da je prošlo vrijeme od pokretanja postupka od policijske uprave je dobila informaciju o nastupu pravomoćnosti u istom. Tužitelja nije kontaktirala prije pisanja teksta, njegove šefove jest.
Pitanja pun. tužitelja: šef kojeg je kontaktirala službenim putem je ZK, načelnik PU Dubrovačke. Odgovor koji je dobila od PU Dubrovačke, na podpitanje suca navodi da se ne može sjetiti potpunog sadržaja, međutim, to je vidljivo u tekstu.
U odgovoru koji je dobila nije pisalo da je tužitelj bio terećen za seksualno uznemiravanje. Ne sjeća se da li se obraćala disciplinskim tijelima MUP-a. Na upit zašto nije kontaktirala tužitelja, odgovara da je potrebnu informaciju dobila od njegovih šefova, da nije sigurna ali misli da je kontaktirala punomoćnika tužitelja za kojeg tvrdi da je bio neugodan u razgovoru. Ne sjeća se da li je pokušala pisano kontaktirati pun. tuženika kako bi izbjegla neugodnost usmenog kontakta, a ponavlja da je ionako imala informacije od nadređenih tužitelja.
Uz protivljenje pun. tuženika dopušta se pitanje svjedokinji odakle crpi informaciju da g. ZK nije podnio žalbu protiv oslobađajuće odluke, međutim, svjedokinja se ne sjeća. Misli da je imala podatak o kojoj se osobi (prijavljenici) radi, međutim, nije joj palo na pamet tako nešto pisati u tekstu. O PK se u konkretnom slučaju ne može sjetiti detalja.Ne sjeća se da li je slala upite ODO Rijeka vezano za optuženicu u postupku odnosno kako ju svjedokinja zove prijaviteljicom, ali da bi to trebalo pisati u tekstu, ako je slala upit pa ako je nekakav odgovor dobila onda i to.
Na upit vezano za dio teksta na listu 18 koji se čita svjedokinji označen olovkom od strane suca radi jasnoće, uz pitanje svjedokinji zašto se nije obratila odvjetniku tužitelja, a ne samo odvjetniku službenice pa kako to da je postupila tako jednostrano, svjedokinja odgovara da to nije točno jer se ona obratila ODO pa je smatrala da je time poštivala načelo da je poštivala i jednu i drugu stranu, s time da je imala i optužnicu.Ne sjeća se da li se obratila ODO u Rijeci ali je imala njihovu informaciju ali se ne sjeća od kuda, postoji mogućnost da je objavljeno na stranicama ODO-a.
Na upit da li je članak o tužitelju ili o nekoj drugoj osobi, odgovara da je o drugoj osobi odnosno o službenici. Ovo nije prvi tekst kojeg je ona autor, a u kojem se spominje tužitelj, bilo je puno drugih tekstova uključujući disciplinski postupak i druge stvari, sve je krenulo od tog disciplinskog postupka, uključujući i druge medije. Onako kako je citirano u tekstu, upravo je takav bio odgovor PU Dubrovačko-Neretvanske, sve vezano za pitanje pravomoćnosti samog rješenja. Ne sjeća se za koje je stegovno djelo tužitelj bio proglašen krivim u vrijeme pisanja teksta.
Seksualno uznemiravanje – na što se to točno odnosilo, svjedokinja navodi da se ne može sjetiti detalja, sjeća se da je riječ o nekim pozivima, dvosmislenim porukama i pozivima u noćnim satima u izlaske što mu je stavljeno na teret, međutim, sve se to nalazi opisano u tekstovima. Kad koristi pojam seksualno uznemiravanje da li misli na pravnu kvalifikaciju stegovnog djela ili činjenični supstrat stegovnog djela – tužiteljska strana prigovara pitanju, uz uputu suca da pitanje treba preformulirati jer je svjedokinja novinarka, a po definiciji je time pravni laik bez obzira što se dugo godina bavi pisanjem o pravnim temama iako sama svjedokinja navodi da je pitanje razumjela. Svjedokinja navodi da misli na činjenični supstrat stegovnog dijela. Na upit da li je imala informaciju da li je tužitelj oslobođen od stavljanja u teret nekih drugih kaznenih djela, svjedokinja odgovara da onako kako piše.
Na pod pitanje pun. tužitelja ako je doista svjedokinja pisala o drugoj osobi a ne o tužitelju, kako to da je onda na početku teksta upravo slika tužitelja u krupnom planu na samoj naslovnici uz navod da je kažnjen…, svjedokinja odgovara da je to pitanje za glavnu urednicu.
Tužitelj RK, saslušan kao straka u postupku, iskazao je na upit na koji način je došao do saznanja iz teksta navodi da putem prijateljski i obiteljskih veza (majka i brat), zato jer ne prati medije. Zvao ga je veliki broj ljudi, zaustavljali su ga na ulici (crkva, dućan i sl.). Tekst je utjecao na njega negativno, nakon sličnog teksta u Indexu koji je završio vratio se u normalan život, međutim, sada ponovno sve preživljava iznova, no kako živi na selu ljudi poznaju jedni druge međusobno, pokazuju na njega, šapuću, tužitelj se zatvorio u sebe a njegova supruga mu je donijela lijekove za spavanje.
Obiteljski odnosi – utjecaj – tekst je na to djelovao negativno, tužitelj spominje suprugu, majku koja nije izlazila van i brata koji se skrivao. Kako tužitelj ne prati medije, ne zna da li je to objavljeno još negdje drugdje, spominje pritisak koji mu je stvorio navedeni tekstu.
Kad je objavljen prilog Indexa, tužitelj se sada ne može sjetiti, a kada je spominjao "da je završeno s tom pričom", mislio je pri tome na presudu koja je donesena u tom postupku protiv Indexa. Presudu su dobili nedavno, a presuda je donesena tužitelju u korist. Stoga ne zna iz kojeg razloga je ovdje tuženik objavio navedeni tekst.
Na pitanje da li je u navedenom postupku iskazivao o utjecajima teksta kao u ovom postupku vezano za točku 2 odgovora na tužbu, tužitelj odgovara da se ne sjeća. Na upit tužene strane da li su ga ljudi zaustavljali na cesti radi nekih drugi objavljenih tekstova u drugim medijima tužitelj kategorički navodi da su ga zaustavljali isključivo radi teksta u Telegramu.
U 5. mj. 2023. godine tužitelj nije bio pravomoćno oglašen krivim za neko stegovno djelo, a niti je danas (riječ o datumu objave spornog teksta).
Na upit pun. tuženika, vezano za odluku Upravnog suda u Splitu, i to strana 19, pasus treći koji se referira na stavljanje u teret određene odgovornosti tužitelju a vezano za postojanje pravomoćne odluke protiv njega tužitelj ponavlja da protiv njega nije nikada donesena pravomoćna odluka, ovdje je riječ o odluci Upravnog suda. Na upit koje se točno rješenje koje je poništeno (II. st. disciplinskog suda) odnosi odluka Upravnog suda tužitelj odgovara da ne zna, ostaje kod svega što je već istaknuo, a isto tako ne zna ništa o rješenju prvostupanjskog disciplinskog suda (op. suca: tužitelj je po zanimanju policajac i navodi da sve vezano za ovakva pitanja vodi njegov odvjetnik).
Pun. tuženika postavlja pitanje koje se odnosi na radnje stavljane u teret u disciplinskom postupku kako su popisane u rj. ODO Dubrovnik iako ih ona čita iz rješenja Upravnog suda u Splitu, paragraf 23., uz konstataciju suca da je riječ o istim činjeničnim pitanjima i u jednoj i u drugoj odluci različitih tijela, da li se sjeća da mu je u stegovnom disciplinskom postupku stavljeno to sve na teret, uz prigovor tužiteljske strane da je autorica teksta po njenoj izjavi imala na uvid spis predmeta prilikom pisanja teksta, a na što tužena strana replicira da ev. činjenica da novinarka nije imala uvid u cijeli spis, nema nikakvo značenje jer se saznanje o činjenicama koje se nekome stavljaju na teret u stegovnom ili kaznenom postupku, mogu saznati na brojne način, i bez uvida u spis, pitanje se ne dopušta, uz konstataciju suca da pun. tuženika da je je upravo to supstrat ovog predmeta.
Sudac nije dopustio daljnja pitanja tužitelju iz razloga što je iz opsežnog činjeničnog supstrata u spisu predmeta, činjenično stanje dovoljno utvrđeno, a daljnja pitanja koja su se postavljala tužitelju od strane pun. tuženice nisu postizala apsolutno nikakvu daljnju svrhu u povećavanju opsega utvrđivanju materijalne istine, već je cilj istih sadržajno iscrpljivanje svih sudionika u postupku, sve sa karakteristično maratonsko dugotrajnim ispitivanjem, uz konstantna upadanja u riječ sucu, prekidanje diktiranja i sugestije što bi trebalo biti ili ne pisano u zapisniku (l. 123), zaključno sa zlonamjernim prijedlogom za izuzeće suca koji je i odbijen (l. 138).
Svjedok ZK, iskazao je da je tužitelj RK zaposlenik MUP-a, Policijske uprave Dubrovačko neretvanske. U vrijeme spornih događanja bio je načelnik PGP Gruda. Na pitanje tko je potpisao zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužitelja svjedok odgovara da je on kao načelnik Policijske uprave Dubrovačke neretvanske pokrenuo disciplinski postupak protiv RK. Taj postupak je pokrenut temeljen izvješća policijskih službenika, službenika za unutarnju kontrolu i ravnateljstva policije koji su prethodno proveli nadzor nad radom službenika RK. Sadržaj zahtjeva se odnosio na tri povrede. Jedna točka se odnosila na prekoračenje službenih obaveza, druga na izdavanje zapovjedi a koji nisu u vezi sa službom i treća za nedolično ponašanje u službi.
Na pitanje ima li saznanja je li tužitelj disciplinski gonjen radi seksualnog uznemiravanja odgovara da protiv RK nije voden disciplinski postupak odgovara nego je postupak bio radi nedoličnog ponašanja. lnače ne postoji povreda službene dužnosti "seksualnim uznemiravanjem” Na pitanje je li tužitelj bio terećen za povredu službene dužnosti za djelo nedoličnog ponašanja odgovara da jest i odnosilo se na navodno slanje poruka kolegicama putem VIBER aplikacije. On nije vidio sadržaj tih Viber poruka jedino zna iz kazivanja službenica odnosno iz izvješća koje je pročitao misli da se prezivala LK, R, MK. Sjeća se da je jedna bila izjavila kako joj je RK poslao poruku u kojoj je naveo "kako lijepo izgleda”, te da je jednu službenicu pozvao na piće te se radi tih poruka vodio i disciplinski postupak.
Na pitanje ako jest, za koje ponašanje, koja je bila pravna kvalifikacija takvog nedoličnog ponašanja svjedok odgovara da je takvo ponašanje odnosno slanje poruka ovakvog sadržaja kvalificirano kao nedolično ponašanje u službi zbog neprimjerenog ponašanja slanjem ovakvih poruka službenicama. On ne zna je li RK nekome na hodniku rekao ” da lijepo izgleda” ili je takvu izjavu dao u Viber poruci. On nije vidio nikada ni jednu Viber poruku, a ne zna da je niti netko drugi vidio. Govorilo se da su te poruke bile samo uništavajuće. Sjeća se da je u izvješću pročitao i da je RK komentirao kolegicu SK i da joj je rekao "kako se vidi da je u treningu i kako bi mogla pomoći trenirati djecu u Judo klubu Konavle”
Na pitanje je li autorica teksta ili bilo koji novinar tuženika postavljao upite MUP-u odnosno Policijskoj upravi Dubrovačko neretvanskoj o možebitnom sankcioniranju tužitelja od strane Disciplinskog suda svjedok odgovara da njega osobno nije pitao ali policija ima posebnu službu koja se bavi takvim upitima te mnoga takva slična pitanja niti ne dođu do njega, a nije niti čuo da bi takvo pitanje bilo postavljeno službi. Na pitanje je li u trenutku pisanja teksta (03. svibnja 2023.g.) tužitelju bila pravomoćno utvrđena odgovornost za bilo koje disciplinsko djelo svjedok odgovara da misli da u tom trenutku nije bila pravomoćno utvrđena odgovornost. Ističe da ni danas ni jedan disciplinski postupak u odnosu na RK nije pravomoćno dovršen.
Na pitanje ima li saznanja kakav se postupak vodi protiv MK, policijske službenice koja je prijavila tužitelja i zbog čega svjedok odgovara da mu je poznato da je PU Dubrovačko-neretvanska zaprimila zahtjev od PU Bjelovarsko-bilogorske i Vukovarsko srijemske za dostavu dokumentacije iz disciplinskog postupka koji se vodio protiv RK , a vezano za tada njihove službenice. Poznato mu je da je podnesena bila kaznena prijava protiv jedne ili dvije službenice, jedna je MK, a druga moguće da je AK ali nije siguran. Misli da se vodio kazneni postupak. On ne zna je li se vodio kakav disciplinski postupak protiv MK.
Na upit zam. pun. tuženika odgovara da se nadzor provodio temeljem anonimne prijave. Misli da je uz izvješće bila priložena anonimna prijava jer ona nije nikakva tajna. Bilo je više navoda te je u startu odbačeno više navoda koji se nisu mogli potvrditi ili koji jasno nisu bili točni. Konačno se vodio postupak vezano za tri povrede koje je spominjao na početku. Na upit koje su sve tvrdnje bile u izvješću a koje bi potkrepljivale nedolično ponašanje , npr. navod da je RK bio sa jednom svojom kolegicom u uredu i da joj je kazao da je dobro odradila posao koji joj je bio zadao, i pritom je potapšao po ramenu a sve iza zatvorenih vrata. Sada se ne sjeća se nekih drugih navoda. Nadalje odgovara npr. kada se radi o seksualnom uznemiravanju to bi bilo podvedeno pod nedolično ponašanje, ali kad bi bila takva situacija i kad bi se radilo o seksualnom uznemiravanju onda bi bili dužni pokrenuti i kazneni postupak. Protiv RK je bila donesena nepravomoćna presuda i glasila je na prestanak službe uz rok kušnje od 6 mjeseci radi nedoličnog ponašanja prema službenicama.
Pun. tužitelja navodi da ima primjedbu na dio iskaza svjedoka kada navodi da ne zna je li ”da lijepo izgleda” pisalo u Viber poruci ili je to rečeno na hodniku, obzirom da pun. tužitelja ima neposredna saznanja, jer je zastupao tužitelja u tom postupku, jer se u izvješću navodi a što je potvrdila Z da joj je tužitelj na hodniku zgrade PGP Gruda izjavio da je u treningu i da je u formi i bili zbog toga pomagala u radu sa djevojčicama u Judo klubu Konavle gdje je on bio trener.
Svjedok DK, iskazuje da je radio kao policijski službenik PP Dubrovnik do 31. prosinca 2022. nakon čega se umirovio. On je prijatelj sa RK dugogodišnji, poznaju se još dok je RK išao u školu te su skupa radilo i neko vrijeme u PU Dubrovačko-neretvanskoj.
Na pitanje jesu li i ako jesu, na koji način saznali za sadržaj teksta koji je predmet ovog postupka svjedok odgovara da je pročitao predmetni tekst i da se šokirao, jer ga je nazvao netko od prijatelja ili poznanika je li pročitao tekst na portalu Telegramu gdje se navodi da je RK optužen sa "seksualno uznemiravanje". Sjeća se da je pročitao naslov "DORH podigao optužnicu protiv policajke koje je odbiła čistiti samostan", te u nastavku teksta da je RK pravomoćno osuđen radi seksualnog uznemiravanja, te je on ostao i nije mogao vjerovati što piše. Već je ranije razgovarao sa RK o toj cijeloj situaciji vezano za disciplinski postupak koji se vodio protiv njega te je on umalo izgubio posao. Nikad nije čuo ni od RK niti je bilo sporne na da bi on nekoga seksualno uznemiravao niti da je bila podnesena prijava za seksualno uznemiravanje te se zato baš i začudio kakvi su to navodi koji su objavljeni u tekstu na portalu Telegram. Nakon što je pročitao taj članak nazvao je RK na telefon i pitao ” S što se ovo događa? ” te je on tada komentirao” evo taman sam ponovno počeo raditi i sve se sredilo i sad opet sve iz početka”.
Sjeća se da je RK bio uznemiren i potišten, pola ga nije razumio. Pitao ga je je li mu tu žena ikako je ona reagirala na taj članak, na što mu je odgovorio da je žena tu i da mu žena ne može vjerovati da se to događa. Tekst je stavljen na portal Telegram koji čita puno ljudi te je on očekivao da na takvom portalu bi trebale biti iznesene točne informacije. Telefonski su samo kratko razgovarali i rekao mu je da će doći do njega doma. Nakon par dana se vratio iz Ogulina i došao do RK u [adresa] gdje on živi. RK je zatekao potištenog i bezvoljnog i ništa ga nije zanimalo, te je pitao RK kako je moguće da se na portalu pojavi tekst u kojem se spominje "seksualno uznemiravanje” kad u postupku ranije nije bilo sporne na seksualnog uznemiravanja. Njemu je bilo poznato kao i svima ostalima u policiji da je RK bio suspendiran jer su ga prijavile neke kolegice da ih je RK natjerao da čiste samostan i da je neku kolegicu potapšao po ramenu. Sjeća se da su prijatelji i poznanici RK napravili grupu podrške 2021. godine i prosvjedovali ispred Policijske uprave jer je RK častan policajac i profesionalac koji časno obavlja svoj posao. RK je od pozornika u policiji napredovao sve do načelnika PGP Gruda sve zahvaljujući svome predanom radu u policiji.
Na pitanje koje su reakcije okoline bila na sadržaj predmetnog teksta svjedok odgovara da mu je cijela obitelj bila u šoku, njegova supruga, majka, brat. On je sa svima u kontaktu i čuje se. Cijela obitelj je bila povrijeđena zbog tog teksta pogotovo jer žive u maloj sredini kakav je Dubrovnik. Na upit pun. tužitelja kakve su bile reakcije kolega na poslu odgovara da je on u vrijeme objave teksta već bio nekih 6- 7 mjeseci u mirovini, ali se čuo sa svojim bivšim kolegama te su se i te kolege čudile i bile šokirane navodima o seksualnom uznemiravanju iz tog teksta kao i time da bi takvo nešto bilo pravomoćno utvrđeno.
Nakon ovog teksta za njega RK više nije bio isti čovjek kakvog je on ranije poznavao jer se ranije uvijek šalio a nakon toga je bio potišten a što je trajalo više mjeseci. Čak mu je RK rekao da će morati početi piti tablete za spavanje jer ne može spavati ni funkcionirati. On se u to vrijeme vratio raditi u policiju. RK je inače i trener u Judo klubu Konavle te mu je govorio da ne zna kako će nastaviti raditi u Judo klubu kad ga prijeko gledaju. Naime, on trenira mladi uzrast i tu djecu dovode roditelji na treninge a takav natpis o "seksualnom uznemiravanju” djeluje uznemirujuće za njega kao i za te roditelje.
Na upit pun. tuženika odgovara da on ne zna koje su to službenice bile koje su prijavile RK za povredu službene dužnosti u vezi koje se vodio disciplinski postupak jer su te službenice radile na grudi a on je radio u Policijskoj postaji Dubrovnik. Moguće da je čuo kako su se zvale službenice ali se sada ne može sjetiti. Njemu je poznato da je RK oslobođen svih optužbi iz disciplinskog postupka.
Svjedoka UK, je policijski službenik zaposlen u PU Dubrovačko- neretvanska na mjestu policijski službenik kriminaliteta i droge. Iskazuje da mu je RK prijatelj, kum i kolega. Poznato mu je da se protiv RK vodio disciplinski postupak zbog teže povrede službene dužnosti zbog neprimjerenog ponašanja, ali on ne zna detalje na što se sadržaj neprimjerenog ponašanja odnosilo, niti on ima ovlasti za to vidjeti.
Sjeća se da su novine pisale i spominjale "seksualno uznemiravanje kolegica", da je nekoga pustio preko granice, da je tjerao policijske službenice da čiste samostan. Zna da je RK bio suspendiran radi tog postupka i neko vrijeme nije radio. Onda se pomalo sve smirilo i vratio se na posao. Iz razgovora sa RK zna da je RK bio oslobođen nekih točaka za koje je bio osuđen, a za točku neprimjerenog ponašanja u službi tu je postupak bio u tijeku. Potom ga je zazvao jedan prijatelj i pitao ga " što je ovo, kum ti je pravomoćno osuđen za seksualno uznemiravanje", te mu je on rekao ” jesi li ti normalan o čemu ti pričaš", na to mu je prijatelj rekao ” da li si ti čitao na portalu Telegram veliki naslov i gdje ima kumova slika u uniformi", na što mu je on odgovorio da ne zna i da ništa nije čitao i da će pogledati. Tako je otvorio portal i vidio Matkovu sliku u uniformi i naslov " policijska službenica koja je svjedočila protiv RK, DORH podigao optužnicu", i da se ispod nalazio naslov " RK pravomoćno osuđen za seksualno uznemiravanje".
Na taj tekst ostao je šokiran jer je po Matkovom kazivanju znao da je još uvijek u tijeku postupak za neprimjereno ponašanje, a u tekstu je pročitao da je RK pravomoćno osuđen za seksualno uznemiravanje. Čak se u tom trenutku se pitao je li ga možda RK laže da je postupak još uvijek u tijeku. Naime, čudio da se da bi jedan renomirani portal mogao objaviti neku informaciju koja ne bi bila točna i za koju nemaju dokaz. Nakon što je pročitao tekst nazvao je RK telefonski i pitao ga " kurne što je ovo na portalu”, te mu je RK potištenim glasom rekao ” kume i ja sam šokiran, ne mogu vjerovati što piše”, tada ga je pitao ” kume moram te iskreno pitati da li je ovo istina što piše na portalu ili Sto si mi ti pričao cijelo vrijeme, da je točka neprimjerenog ponašanje još uvijek u tijeku ", na što mu je RK rekao ” kume zar ti vjeruješ ovome što piše " i rasplakao se.
Potom je sjeo u auto i pošao kod njega kući te je RK zatekao u stanju "van sebe” i kako plače, tada mu je rekao da ne može vjerovati da se ovo događa, " taman sam donekle stao na noge i malo počeo živjeti, a ovi su me zakopali, mogu u grob slobodno”, te ga je on tješio. Zbog toga teksta dok je on pošao do RK ga je sigurno zvalo jedno 10-ak ljudi sve vezano za navedeni tekst, a koji su znali da su kumovi i da se druže i pitali je li to istina što piše. Navodi da je ovo utjecalo na RK negativno jer je on bio osoba koja se volila šaliti i biti " glavni u društvu”, i zezati se , a nakon tog teksta jedan period opće nije htio izlaziti u društvo niti gdje ima veći broj ljudi. Navodi da je on svakodnevno dolazio do RK, te bi ga pozivao da pođu malo prošetati do Cavtata ili Župe, ali on nije htio jer mu je rekao da ga ljudi znaju zaustavljati na ulici i pitati ” kako nisi kriv kad na internetu piše da si pravomoćno osuđen za seksualno uznemiravanje. U to vrijeme RK je radio u PU Dubrovačko -neretvanskoj u Gradu Dubrovniku te je ovaj tekst utjecao i na njegov profesionalni život policajca jer na primjer nije htio ići na marendu što je ranije običavao jer bi ga ljudi čudno gledali. Čak je i on sam prisustvovao i vidio da ga Ijudi čudno gledaju u javnosti. Tada je RK radio na poslovima linijskog policajca ( vršenje nadzora u policijskim postajama). Sjeća se da je između kolega kolala priča ” što će on meni doći u nadzor, da mene kontrolira a tamo je pravomoćno osuđen za seksualno uznemiravanje. Sjeća se da su se pojedine kolege i podsmjehivale. Želi reći da RK sada više nije ista osoba kakva je bio nekad prije te je sada rezerviraniji u nekim situacijama. Supruga L je bila uplakana i cijela nikakva, čak je u tom periodu i njihov brak bio na ”klimavim nogama”. Sjeća se da mu je jednom L rekla da joj govore ” a gdje ti je muž, muž ti tamo ”jebe kolegice”. Govorila je i da ne može više izdržati i da je jedva prebolila taj prvi dio i sad opet ovo, i što će biti treće i do kada će to trajati. Sjeća se i da su mu majka i brat jako teško podnijeli te objave na portalu jer su svi ljudi pitali ” kako to da T pravomoćno osuđen za seksualno uznemiravanje a vi govorite drugu priču da je oslobođen za neke točke i da se postupak vodi za neprimjereno ponašanje", te su svi mislili da ne bi portal pisao nešto što nije provjereno i nema dokaz.
Na upit pun. tužitelja je li RK demantirao tekstove koji su se pojavili na portalima i novinama 2021. godine odgovara da je odvjetnik Obradović reagirao prema portalima i novinama da RK nije optužen za seksualno uznemiravanje nego neprimjereno uznemiravanje. Nakon teksta 2023. godine on je komentirao sa RK i rekao mu da treba kontaktirati svog odvjetnika da se demantiraju navodi iz tog teksta, te mu je RK rekao da je već kontaktirao odvjetnika i da će demantirati navode iz teksta. Kasnije je pitao RK i je li to napravljeno i dobio informaciju da je odvjetnik ili poslao demanti portali ili kontaktirao portal te da mu je od strane portala rečeno da se neće objaviti demanti. Pitali su ga kasnije mnogi ljudi vezano za demanti i kad bi im rekao da portal neće objaviti demanti da bi se onda ljudi čudili zašto to neće bit objavljeno i sumnjali o čemu se tu radi odnosno da bi onda bila istina ono što je obavljeno jer im je bilo logično da ako nije točan navod da bi ga se trebalo ispraviti bez problema.
Navedene iskaze stranaka i svjedoka sud je različito cijenio. Iskaz tužitelja te svjedoka DK i M, sud je cijenio kao potpuno iskrene, istinite, sigurne, jasne, logične i životno uvjerljive, a koji iskazi su međusobno u bitnim točkama u potpunosti podudaraju i u suglasju su s dokazima u spisu predmeta. Iskaz svjedoka ZK sud ocjenjuje pretežno istinitim, dok je iskaz svjedokinje NK djelomični istinit, a djelomično neistinit i subjektivan.
Sud smatra, da saslušanje glavne urednice kako je to predložio tuženik, potpuno nepotreban dokaz i usmjeren na jasno odugovlačenje postupka i generiranjem nepotrebnih odvjetničkih troškova, jer ona uopće nije autorica teksta, a a koji stav je uvijek bez izuzetaka potvrđen ovom sudu u dosadašnjem radu. Isto se odnosi i na činjenicu da je dopisom od 16.05.2023. godine jasno navedeno da ispravak neće biti objavljen iz razloga da tvrdnje tužitelja prema informacija kojima raspolaže tuženik, nisu točne. Međutim, pravilno argumentira tužitelj da navedeno nije razlog za neobjavljivanje ispravka sukladno odredbama Zakona o medijima, pa je potpuno opravdana argumentacija tužitelja o zlouporabi medijske moći tuženika, što je također dodatni razlog za to što predloženi dokaz nije izveden kao nepotreban.
Tuženik tvrdi, da su cit: " … sporne informacije točne zato što treba razlikovati pravnu kvalifikaciju disciplinskog dijela od činjeničnog supstrata a iskaz svjedoka ZK kao i sadržaj presude Upravnog suda u Splitu jasno kazuju da je tužitelju stavljeno na teret nedolično ponašanje koje zapravo predstavlja komunikaciju sa suradnicama koje uključuje određene seksualne konotacije". Isto tko tvrdi, da je "suština spornog članaka je kazneni postupak protiv svjedokinje" i da je "članak objavljen zato što je protiv svjedokinja u disciplinskom postupku protiv tužitelja pokrenut kazneni postupak te zbog sadržaja njihovih svjedočkih iskaza." Ove su tvrdnje tužene strane potpuno neosnovane.
Prvo, iz rješenja ODO od 22.03.2024. godine, a sve temeljem anonimne kaznene prijave - koja je odbačena (!) jasno proizlazi da je državno odvjetništvo stajališta da se u konkretnom slučaju nikada nije radilo o seksualnom uznemiravanju, kako to pogrešno navodi punomoćnica tuženika već o neprimjerenom ponašanju za koje tužitelj u ovom trenutku pisanja ove odluke nije pravomoćno osuđen u disciplinskom postupku, odnosno još uvijek nije donesena nikakva pravomoćna odluka.
Osim toga, suprotno navodima u tekstu u kojem piše da je tužitelj disciplinski kažnjen "zbog seksualnog uznemiravanja", u spisu nema niti jednog jedinog dokaza da bi tome bilo tako, dakle riječ je o plasiranju neistinite i neprovjerene tvrdnje maskirane u informaciju. Isto je tako netočno, da bi tužitelj bio "pravomoćno uvjetno kažnjen", jer niti za to u spisu predmeta nema nikakvog dokaza.
Osim toga, u postupku je utvrđeno i da je policijska službenica MK - koja je prijavila ovdje tužitelja - kazneno gonjena po pravomoćnoj optužnici državnog odvjetništva u Rijeci temeljem izjava svjedoka koji su svjedočili da je ista izjavljivala da će lažno teretiti tadašnjeg načelnika PGP Gruda RK, radi toga što je istoga država smatrala odgovornim za njeno disciplinsko kažnjavanje od strane disciplinskog suda u Splitu, i da je tijekom postupka pred više tijela stalno mijenjala iskaz kao i da je policijska službenica AK pod upozorenjem na posljedice davanja lažnog iskaza izjavila da joj je MK poručila u slučaju da lažno prijavi tadašnjeg načelnika RK i navede da joj je slao Viber poruke neprimjerenog sadržaja koje su samouništavajuće i da će u tom slučaju njeni problemi na poslu prestati, sve sukladno navodima pun. tužitelja na ročištu dana 23. siječnja 2025. godine, a koje navode tuženik nije osporio zbog čega sud po načelu ekonomičnosti nije niti vršio uvid u spis predmeta Općinskog suda u rijeci K-624/23.
Također je utvrđeno, da je rješenjem Upravnog suda u Splitu Usl-2597/22 poništeno rješenje države o sankcioniranju tužitelja zbog povrede službene dužnosti (l. 75).
Nadalje, nesporno je da novinarka NK prije objave spornog teksta uopće nije kontaktirala tužitelja radi provjere činjenica i kako bi se čulo što on ima za reći, što sud u najblažem slučaju nalazi kao opću površnost, a u najlošijem težak propust u elementarnoj profesionalnosti i općoj etici postupanja te novinarke, imajući u vidu da sam tekst primarno i fotografijama zahvaća u negativnom svijetlu upravo samog tužitelja. Isto tako, u spisu nema niti jednog dokaza koji bi upućivao da je točan dio iskaza te svjedokinje o kontaktiranju ZK, šefa načelnika PU dubrovačke, jer on sam u svojem iskazu to uopće nije potvrdio, niti je čuo da bi svjedokinja kontaktirala makar policijsku službu u vezi toga, tako da joj sud uopće ne vjeruje u tom segmentu.
Tekstom je dakle u negativnom smislu obuhvaćen i tužitelj u čijem postupanju nema traga nezakonitostima pa je tuženik očito tužitelju napravio štetu prava osobnosti i duševnog mira te dostojanstva, uzimajući u obzir da je jedna od pretpostavki za odgovornost za štetu postojanje same štete koje je u konkretnom slučaju dakle za tužitelja, očito počinjena.
Po izvedenim dokazima sasvim je jasno, da je tužitelj objavio tvrdnje koje nisu točne te je zloupotrebom medijske moći teško diskreditirao tužitelja, s lošim posljedicama za njega i njegovu obitelj.
Valja imati na umu da je moć medija i onoga što pišu po portalima znatna, i ostavlja znatan utjecaj na građane koji uglavnom vjeruju onome što bude prezentirano u tekstovima bez obzira na njihovu točnost i po tome formiraju daljnje mišljenje, a tako je očito bilo i u konkretnom slučaju. Uz to, riječ o manjoj sredini, pa je logično da se - za tužitelja - plasiranjem informacija kakve jesu u navedenom tekstu, kod sugrađana ali i vlastite obitelji i bliskih prijatelja, stvorio visok stupanj nepovjerenja i ogorčenosti u poplavi gotovo svakodnevnih afera u Hrvatskoj. Sve to se reflektiralo kroz znatnu štetu po tužitelja - sudeći po njegovom iskazivanju - čemu sud u potpunosti vjeruje (uz to što je i u suglasju s ostalim dokazima), sve uz potpuno plastično i životno vjerodostojno svjedočenje prethodno navedenih iskaza DK i UK, koji su iscrpno ispripovijedali kroz kakve je sve nedaće prolazio( ali i dalje prolazi) tužitelj i kakvu mu je štetu nanijelo pisanje tuženika.
Pokušaji punomoćnice tuženika diskreditiranja iskaza tužitelja su potpuno promašeni; tužitelj je sasvim sigurno po ocjeni suda iskazivao istinito. Stoga je čvrst stav suda, sudeći po njihovoj dikciji i samoj dinamici iskazivanja, da su njihovi iskazi u kategoriji potpuno istinitog iskazivanja.
Sasvim je sigurno, sudeći po ponašanju i postupcima tuženika i punomoćnice, da za opisane posljedice po tužitelja, tuženika uopće nije briga, dapače i dalje pokušava opravdavati svoj postupak u ovom procesu, sve radi tiraže i ekskulpacije od nanesene štete tužitelju i njegovoj obitelji.
Stoga su, po ocjeni ovog suda, ispunjeni uvjeti za naknadu štete kako to osnovano tvrdi tužitelj, i to upravo u zatraženom iznosu od €5000, prilikom čega je sud vodio zakonski brigu i o nespojivosti potraživanja štete sa težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom svrhom, sve sa posljedicom uklanjanja štetnog teksta kao jasnog izvora uznemiravanja i generiranja daljnje štete po tužitelja, sukladno odredbi čl. 1046, 1098 i 1048 ZOO-a.
Preostali dokazi nisu izvođeni, jer je činjenično stanje sasvim sigurno u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje ove odluke, a preostala dokumentacija niti dokazi nisu posebno obrazlagani jer ne mijenjaju ovakva utvrđenja suda.
Kamatna je stopa određena u skladu sa čl. 29. ZOO-a, a tekuća je od podnošena tužbe pa do isplate.
Što se tiče troška parničnog postupka, tužitelju je, sukladno odredbi čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a i Tarifi nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika («Narodne novine» 141/12) - dalje OT, odmjeren sljedeći trošak i to za: sastav tužbe,1 podneska i 4 ročišta, ukupno 600 bodova ili €1500 uz vrijednost boa od €2 i PDV-t, kao i pristojbe na tužbu i odluku od po €200, sve ukupno €1900. Kamatna je stopa određena u skladu sa čl. 29. ZOO-a, a tekuća je od donošenja odluke pa do isplate.
Što se tiče zatraženog troška koji se odnosi na zastupanje po punomoćniku tužitelja na ročištu za objavu presude, isti nije dosuđen; naime, sukladno odredbi čl. 164. st. 3. ZPP-a, zahtjev za naknadu troškova parničnog postupka stranka je dužna podnijeti najkasnije do završetka raspravljanja, a takvim zahtjevom mogu se tražiti samo troškovi nastali do završetka raspravljanja - navedenim zahtjevom se ne mogu tražiti budući i neizvjesni troškovi postupka koji do tog trenutka nisu nastupili, a kakav trošak predstavlja i trošak za zastupanje po punomoćniku na ročištu za objavu presude, jer u trenutku zaključenja glavne rasprave nije bilo izvjesno da li će taj trošak nastati odnosno da li će na navedeno ročište punomoćnik tužitelja uopće pristupiti - odnosno tužitelj je tražio trošak unaprijed za radnju koja u trenutku traženja uopće još nije nastala, što nije predviđeno a niti dopušteno sukladno odredbama ZPP-a) - stav viših sudova, primjerice Gž-2019/16, ŽS Rijeka.
Osim toga, uspostavljam e- oglasne ploče na ovom sudu, dolazak punomoćnika na ročište je potpuno nepotreban i suvišan, te bi samo stvarao novi nepotrebni trošak postupka, s čime je tužitelj upoznat s obzirom da ima profesionalnog punomoćnika - odvjetnika.
Tuženik je izgubio ovu parnicu pa nema niti pravo na trošak ovog parničnog postupka (čl. 152 a u vezi sa čl. 154. st. 5 ZPP-a).
U Zagrebu, dana 3. travnja 2026. godine
Sudac:
Marko Duk
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude može se podnijeti žalba Županijskom sudu, u roku od 15 dana, sukladno Zakonu o parničnom postupku. Žalba se podnosi putem ovoga suda, pismeno u 3 primjerka.
DNA
1. pun. tužitelja - uz nalog za plaćanje pristojbe na odluku €200.
2. pun. tuženika