REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Gundulićeva 27

Split

Poslovni broj: R1 Ob-1110/2022-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Nikolini Dujić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari predlagateljice BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupane po punomoćniku Ratku Vlašiću, odvjetniku u Splitu naspram predloženice pod 1) LŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] i predloženice pod 2) BŠI, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], radi utvrđenja izvanbračne zajednice, izvanraspravno, dana 2. travnja 2026.

riješio je

Utvrđuje se da je postojala izvanbračna zajednica iza pok. JŠ, rođenog **.**.1934. i BŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] u razdoblju od siječnja 1990. pa do njegove smrti 13. siječnja 1997., u odnosu na prava iz mirovinskog osiguranja iza pok. JŠ rođenog **.**.1934.

Obrazloženje

1. Predlagateljica u prijedlogu od 27. prosinca 2022. godine traži utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice sa pok. JŠ, a koja je trajala od veljače 1990. godine pa do njegove smrti dana 13. siječnja 1997. radi ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu. Prijedlog je uređen na ročištu od 5. ožujka 2024. te su kao protustranke označene nasljednice pok. JŠ

2. Predloženice se tijekom postupka nisu očitovale na prijedlog, a predlagateljica je uz podnesak od 17. prosinca 2025. dostavila izjave predloženica kojom su iste priznale da je ona bila izvanbračna supruga njihovog strica.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u prijedlog, smrtni list za JŠ, rješenje o nasljeđivanju iza pok. JŠ, ugovor o doživotnom uzdržavanju između JŠ i IŠ, rodni list za predlagateljicu od 12. studenog 1997., izjave MŠ, dr. sc. RŠ ovjerenih u potpisu kod javnog bilježnika, oporuke JŠ od 24. prosinca 1996., rodnog lista za predlagateljicu i pok. JŠ iz ožujka 2024., saslušanjem svjedoka RŠ, MŠ, LŠI, HŠ, saslušanjem predlagateljice, pregledom uplatnica za grobnu naknadu uz izjavu JŠI od 23. svibnja 1998., osmrtnica i zahvala , fotografija, izjave predloženice PŠ ovjerene kod javnog bilježnika Anje Pejković Vujčić pod br. OV- 609/2024 od 25. siječnja 2024., izjave BŠI te preslike osobne iskaznice BŠI.

4. Prijedlog je osnovan.

5. Izvanbračna zajednica kao pravni institut u vrijeme trajanja životne zajednice predlagateljice i JŠ predviđena je tadašnjim Zakonom o braku i porodičnim odnosima ("Narodne novine", broj 11/78, 45/89, 51/89-pročišćeni tekst i 59/90 dalje u tekstu: ZBPO) te je čl. 7. propisivao da vanbračna zajednica žene i muškarca stvara obavezu međusobnog uzdržavanja i druga imovinska prava i obveze pod uvjetima određenim tim zakonom. Članak 61. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" br. 56/90., 135/97., 8/98. - službeni pročišćeni tekst, 113/00., 124/00. - službeni pročišćeni tekst, 28/01., 41/01. - službeni pročišćeni tekst, 76/10., 55/01. - službeni pročišćeni tekst, 5/14., 85/10. - službeni pročišćeni tekst) propisuje da se brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju zakonom.

6. Odredbom st. 1. čl. 11. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15., 98/19., 47/20., 49/23., 156/23., dalje: ObZ) je propisano da se odredbe toga zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Odredbom st. 2. čl. 11. ObZ- a je propisano da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. istoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe toga zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova. Iz citiranih zakonskih odredbi proizlazi da je za izjednačavanje izvanbračne zajednice s bračnom zajednicom potrebno da je (kumulativno) riječ o zajednici života neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje dulje od tri godine, osim u slučaju rođenja zajedničkog djeteta ili sklapanja braka partnera.

14. Podnositeljica pravni interes za vođenje ovoga postupka temelji na odredbi čl. 25. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj 96/25.), odnosno ranije čl. 22. Zakona o mirovinskom osiguranju (2013) ("Narodne novine" br. 157/13., 151/14., 33/15., 93/15., 120/16., 18/18., 62/18., 115/18., 102/19., 84/21., 119/22., 96/25.). Odredbom čl. 25. st. 1. toč. 1. i toč. 2. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne mirovine i privremene invalidske mirovine osigurani, između ostalog, članovi njegove obitelji i to udovica odnosno udovac, razvedeni bračni drug s pravom na uzdržavanje, dok je u st. 3. istog članka zakona propisano da se pod članom obitelji iz st. 1. točke 1. tog članka smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili s korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje 3 godine ili kraće ako je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete te bivši izvanbračni drug s pravom na uzdržavanje. Odredbom čl. 25. st. 4. Zakona o mirovinskom osiguranju je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

15. Sud smatra da predlagateljica ima pravni interes za vođenje ovog postupka. U tom smislu ukazuje se na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev 455/2024-2 od 4. travnja 2024. u kojem je izražen stav da je je suprotno svrsi ZOMO-a isključiti određenu kategoriju osoba (izvanbračnih udovica/udovica) od mogućnosti ostvarivanja prava na obiteljsku mirovinu samo zato što su s osobom od koje se pravo izvodi živjele prije datuma 28. ožujka 2008., a unatoč ispunjenju određenih pretpostavki koje daju kvalitetu na koju se nadovezuju pravne posljedice istovjetne onima kao kod bračne zajednice. Prema stavu Vrhovnog suda Republike Hrvatske radi se o pretjeranom formalizmu, jer je suprotno Zakonu o mirovinskom osiguranju ("Narodne novine" broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18 i 102/19) odrediti isključenje određene kategorije osoba (izvanbračnih udovica/udovica) od mogućnosti ostvarenja prava na obiteljsku mirovinu, samo zato što su s osobom od koje se pravo izvodi, živjele prije 28. ožujka 2008., a takvo stajalište kako je podudarno i sa stajalištem Ustavnog suda Republike Hrvatske u odlukama U- III/3497/18 od 23. veljače 2021. te U-III/2287/17 od 14. studenoga 2018.

11. Trajanje izvanbračne zajednice kao jedan od uvjeta utvrđivanja postojanja izvanbračne zajednice valja procjenjivati na način da se utvrđuje volja izvanbračnih drugova, da njihova zajednica bude trajna te po pokazateljima koji će potvrditi njihovu volju kao što je uzajamna briga, pomaganje, zajedničko stanovanje, zajedničko plaćanje režijskih troškova.

12. Pregledom rodnih listova za predlagateljicu i predloženika utvrđeno je da je pok. JŠ rođen kao BŠIE dana 25. travnja 1934., a preminuo je 13. siječnja 1997. Isti je 1974. sklopio brak s DŠ, 1985. promijenio je prezime u BŠIE. Bračni drug IŠI preminula je 8. travnja 1989. u Splitu te je brak prestao smrću. Predlagateljica FŠ rođena je **.**.1942. te je 1963. sklopila brak sa ĆŠ i uzela prezime ĆŠ. Brak je razveden 1983. Osobno ime je 1997. promijenjeno u BŠ.

13. Iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Splitu broj O-511/97 od 13. listopada 1997. iza smrti JŠ razvidno je da je svojom imovinom raspolagao je oporukom. Iz oporuke JŠ od 24. prosinca 1996. broj spisa 25/96 proizlazi da poslije smrti ostavlja svojoj nevjenčanoj supruzi IŠ pok. B određene nekretnine i pokretnine te svom bratu JŠI nekretnine i pokretnine te sinu od pastorka vez. Dana 16. prosinca 1996. sklopljen je ugovor o doživotnom uzdržavanju između JŠ i IŠ, a koju i u tom ugovoru naziva nevjenčanom suprugom.

14. Iz iskaza svjedoka RŠ proizlazi da nema neposredna saznanja da su IŠ i pok. JŠ živjeli skupa, a iz priče pok. supruge ima posredna saznanja da su bili u vezi te je izjavio da je njegova supruga planirala da će im on biti kum kada bude vjenčanje. Iz iskaza svjedoka MŠ proizlazi da su JŠ i IŠ živjeli skupa u "kineskom zidu" te da je ona poznavala i pok. JŠ i njegovu pok. suprugu IŠI i IŠ te su se svi u nekom trenutku družili, svi su stanovali na istom katu, a nakon smrti supruge IŠI u vezu da su stupili IŠ i JŠ. Svjedokinja misli da su živjeli zajedno više od osam godina u stanu od IŠ, da su se trebali vjenčati, ali da se JŠ razbolio. Izjavljuje kako je IŠ vodila brigu o JŠ. Svjedokinja LŠI izjavljuje kako su joj predlagateljica i pok. JŠ bili pacijenti te da je predlagateljica i dalje njen pacijent. Poznato joj je da su živjeli zajedno u domaćinstvu te su skupa dolazili kod nje, odnos između njih bio je dobar i bili su kulturni ljudi. Svjedokinja HŠ izjavljuje kako je dobro poznavala pok. JŠ i da dobro poznaje predlagateljicu jer su svi živjeli na istoj adresi u Splitu. Navodi da je tu došla živjeti 1983. a da je poslije nje tu došla živjeti gđa. IŠ, a što se tiče gospodina JŠ on je tu bio i prije njenog dolaska. Skupa su živjeli u [adresa] a nakon nekoliko godina da su se preselili na adresu na [adresa]. Navodi kako su počeli živjeti skupa kada je umrla supruga JŠ.

17. Iz iskaza predlagateljice proizlazi kako su stupili u vezu 1990. i da su odmah počeli živjeti zajedno na adresi [adresa] u [adresa]. Taj stan su mijenjali kako bi sin od njegovog pastorka mogao dobiti stan u [adresa] te su prije Antine smrti živjeli zajedno na adresi [adresa] dvije godine. Živjeli su zajedno kao muž i žena samo nisu formalno sklopili brak jer su čekali otkup stanova. Kada su stupili u vezu JŠ je bio udovac. Ona da je skrbila o njemu kada je obolio, da je pokopan u grobnici u koju su pokopani njegovi roditelji, brat i njegova supruga te za tu grobnicu ona plaća grobnu naknadu od 20,00 eura. Navodi da je JŠ inzistirao da u oporuku uđe da je ona izvanbračna supruga.

18. Kako iz provedenih dokaza, a osobito iskaza svjedoka koje sud prihvaća kao istinite, logične i uvjerljive te imenovanja predlagateljice kao nevjenčane supruge u dokumentima koje je potpisao (oporuka i ugovor o doživotnom uzdržavanju) pok. JŠ, a što i ne osporavaju njegovi zakonski nasljednici, ovdje predloženice, proizlazi da su predlagateljica i pok. JŠ živjeli u ekonomskoj, emocionalnoj i stambenoj zajednici u vremenskom razdoblju duljem od predviđene tri godine, sud smatra da njihova životna zajednica ima karakteristike izvanbračne zajednice radi čega su ispunjeni zakonski uvjeti za priznanje statusa izvanbračne zajednice.

19. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu 2. travnja 2026.

S u d a c:

Nikolina Dujić

PRAVNA POUKA:

Protiv ovog rješenja stranke imaju pravo žalbe u roku od 15 dana od dana primitka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda Županijskom sudu, pismeno u četiri istovjetna primjerka.

DNA:

- predlagateljici po pun,

- predloženicama pod 1) i pod 2)

- u spis.