REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pr-1816/2024-23

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sucu Siniši Marinoviću, u pravnoj stvari tužitelja, MP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Sanji Svalina, odvjetnici iz Zagreba, Ilica 191C, protiv tuženika Republika Hrvatska, OIB: 52634238587, zastupanog po Općinskom građanskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 20. veljače 2026., u prisutnosti tužitelja osobno, uz punomoćnicu odvjetnicu Sanju Svalina, i zakonske zastupnice tuženika zamjenice OGDO u Zagrebu MPS, dana 2. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.

Nalaže se tuženiku da tužitelju na ime naknade štete isplati iznos od 12.660,00 eura, s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama, tekućim od 15. srpnja 2025. do isplate, sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Odbija se tužbeni zahtjev tužitelja u dijelu u kojem traži isplatu iznosa od 8.500,00 eura zajedno sa zatraženim zakonskim zateznim kamatama te u dijelu u kojem traži isplatu zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 12.660,00 eura za razdoblje od 03.09.2024. do 15.07.2025., kao neosnovan.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 3.789,87 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama sukladno čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05 i dr.), po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu je za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, a koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, tekućim od 2. travnja 2026. do isplate, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi da je dana 4. listopada 2023. došlo do štetnog događaja koji se dogodio u Zagrebu, Priobalna cesta BB, kada je na radnom mjestu, prilikom obavljanja svojih radnih zadataka, smrtno stradao UP, a teške tjelesne ozljede je zadobio tužitelj sudjelujući u predmetnom štetnom događaju u svojstvu treće osobe (putnika) u osobnom automobilu reg. oznake [registarska oznaka]. Tužitelj je sukladno odredbi čl. 186.a. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23) dana 3. rujna 2024. podnio zahtjev za mirno rješenje spora nadležnom državnom odvjetništvu, no tuženik do danas istom zahtjevu nije udovoljio.

Tužitelj je u vrijeme predmetnog štetnog događaja bio zaposlenik Policijske Uprave Zagrebačke, te su mu ozljede koje je zadobio u predmetnom štetnom događaju priznate kao ozljede na radu. S obzirom da je tužitelj teške i po život opasne ozljede zadobio na radnom mjestu obavljajući poslove za poslodavca, Republika Hrvatska odgovara po načelu objektivne odgovornosti-uzročnosti, sukladno odredbama Zakona o zaštiti na radu. Kao što je već navedeno, prilikom predmetnog štetnog događaja tužitelj je zadobio mnogobrojne teške i po život opasne ozljede. Naime, tužitelj je zbog zadobivenih ozljeda bio bolnički liječen, tako da je i prilikom bolničkog liječenja zbog zadobivenih ozljeda trpio jake i dugotrajne fizičke bolove. Osim navedenog tužitelj je povodom predmetnog štetnog događaja također pretrpio i znatan strah i to kako prilikom samog događaja, ali također i strah za ishod svog liječenja. Strah povodom predmetnog štetnog događaja tužitelj osjeća i dan danas.

Nadalje, kao posljedica predmetnog štetnog događaja tužitelju je trajno smanjena životna i radna sposobnost zbog čega će cijeli život morati ulagati pojačane napore u svakodnevnom životu i radu. Tužitelj osim svega navedenog trpi i znatne duševne boli zbog nastalog naruženja koje je zaostalo nakon predmetnog štetnog događaja, a zbog težine zadobivenih ozljeda tužitelju je potrebna i pomoć drugih osoba (tuđa pomoć i njega).

Sukladno gore iznesenom, a posebice sukladno čl. 25. Zakona o zaštiti na radu, a u svezi s Zakonom o obveznim odnosima (NN, 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18) tužitelj potražuje od tuženika, imovinsku i neimovinsku štetu, i to iznos od 4.000,00 eura s osnova fizičkih (tjelesnih) bolova, iznos od 4.000,00 eura s osnova straha, iznos od 14.000,00 eura s osnova duševnih boli zbog umanjenja životne aktivnosti, iznos od 3.000,00 eura s osnova naruženja, iznos od 2.000,00 eura s osnova tuđe pomoći i njege, odnosno ukupno 27.000,00 eura.

Međutim, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom iz podneska od 12. rujna 2025. potražuje iznos od 21.160,00 eura na ime naknade štete, a sve zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, kao i parnični trošak s zakonskom zateznom kamatom od presuđenja do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da je iz tužbe i dostavljene dokumentacije uz tužbu razvidno da je tužitelj dana 4. listopada 2023. zadobio ozljede u Zagrebu na Savskom nasipu i to za vrijeme trajanja planirane obuke za upravljanje specijalnim vozilima na teško pristupačnim terenima („Polaris Ranger Crew XP 1000). U trenutku štetnog događaja, tj. u trenutku prevrtanja navedenog vozila, vozilom je upravljao pok. UP, a tužitelj se nalazio u vozilu na zadnjem mjestu iza vozača. Tuženik navodi kako je odbijen kao neosnovan tužiteljev zahtjev da mu se nadoknadi šteta s osnova police osiguranja. Iz dopisa HOK-a razvidno je da tužitelj nije podnio zahtjev za naknadu štete temeljem police osiguranja od nezgode. Tuženik opreza radi osporava visinu novčanog iznosa kojeg tužitelj potražuje na ime naknade štete, obzirom se ista može utvrditi provođenjem medicinskog vještačenja na težinu zadobivenih ozljeda, a sve sukladno Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH. Tuženik također navodi kako je u postupku mirnog rješenja spora, po zahtjevu za mirno rješenje spora tužitelja, izvijestila punomoćnika tužitelja o suglasnosti da nadležno ministarstvo – MUP snosi troškove provođenja medicinskog vještačenja.

Slijedom svega navedenog, tuženik predlaže da sud odbije tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u Službenu zabilješku o pregledu mjesta događaja, Kriminalističko-tehničko izvješće, Zahtjev za mirno rješenje spora, medicinsku dokumentaciju (str. 6-41 spisa), presliku izvatka iz knjige prof. dr. sc. ŠP (str. 49-53 spisa), zdravstveni karton tužitelja (str. 63-99 spisa), sudsku nagodbu u istovrsnom predmetu pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici poslovni broj Pr-75/2024 (str. 117-119 spisa), posebno izvješće MUP-a, prometnu dozvolu, dopis tuženika od 13.12.2024. (str. 124-130 spisa), saslušao je tužitelja na ročištu održanom 20.02.2026. (str. 133-134 spisa), izvršio je uvid u nalaz i mišljenje sudskog vještaka dr. Živka Gnjidića od 01.08.2025. (str. 60-62 spisa), kao što ga je i saslušao na ročištu održanom 02.02.2026. (str. 120-121 spisa) te je izvršen uvid u ostalu dokumentaciju koja prileži spisu.

4. Provedeni dokazi ocijenjeni su u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN, 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11. i 25/13., 89/14, dalje: ZPP).

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je utvrdio kako je tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.

6. Budući da su među strankama nesporni nastanak štetnog događaja, pasivna legitimacija tuženika te odgovornost tuženika, to sud na ove okolnosti nije izvodio posebne dokaze.

7. Nadalje, na činjenicu povrede prava osobnosti na duševno i tjelesno zdravlje odnosno radi utvrđivanja visine naknade štete, sud je polazio od medicinske dokumentacije tužitelja kao i nalaza i mišljenja medicinskog vještaka dr. Živka Gnjidića.

8. U nalazu i mišljenju vještak navodi da je pregledao priloženi zdravstveni karton od 18. rujna 2015. do 3. srpnja 2025. te u njemu ne nalazi bolesti ili ozljeda koje bi mogle utjecati na procjenu trajnih posljedica štetnog događaja od 4. listopada 2023. godine. Tužitelj se žali na ograničenost pokreta desnog ramena i bolove pri pokušaju pokreta iznad razine glave. Tegobe se intenziviraju nakon napora te nepredviđenih naglih refleksnih pokreta desnog ramena. Povremeno uzima analgetike. Na prednjoj strani desnog ramena i ključne kosti vidi se postoperativni ožiljak dužine 12cm i širine 12mm. Ožiljak je u razini kože nešto blijeđe boje nego okolna koža. Pokreti u ramenu su ograničeni, Antefleksija 120st, abdukcija 110st, unutarnja rotacija 70 st., vanjska rotacija 70 st., uz bolnost pri krajnjoj poziciji pokreta osobito pri kretnjama iznad razine glave.

Bolove jakog intenziteta trpio je 5 dana, srednjeg intenziteta 20 dana a kontinuirane bolove blagog intenziteta 90 dana. Povremene bolove blagog do srednjeg intenziteta trpi i sad ali će bi valorizirani kao trajne posljedice.

Primami strah zbog osjećaja neposredne životne ugroženosti bio je vrlo intenzivan ali i kratkotrajan te nije ostavio trajne posljedice. Sekundarni strah jakog intenziteta trpio je 2 dana, srednjeg intenziteta kumulativno 10 dana a kontinuirani strah blagog intenziteta manifestiran kao tjeskoba i zabrinutost za ishod liječenja 100 dana. Povremeni strah blagog do srednjeg intenziteta pri pogoršanju bolova trpi i sad a biti će valorizirani kao trajne posljedice.

Za ocjenu kategorije nematerijalne štete (smanjenje opće životne u radnu sposobnost) služio se s Orijentacijskim medicinskim tablicama za procjenu smanjene životne aktivnosti Hrvatskog društva za medicinsko vještačenje HLZ izdanje ZAGREBAČKA STVARNOST 2013.. Točka 1.2.2. b) Kontraktura ramenog zgloba nakon ozljede koštano-ligamentarnih struktura srednjeg stupnja na dominantnoj ruci 12%. Ožiljak na desnom ramenu i prednjoj strani ključne kosti te ograničenost pokreta desnog ramena predstavlja naruženost blažeg stupnja.

Potreba tuđa nestručna pomoć i njege za obavljanje težih poslova u održavanju kućanstva, nabavku i pripremanje hrane, prijevoz na preglede i terapije i slične aktivnosti bila je potrebna 4 sata dnevno 20 dana, 3 sata dnevno 30 dana i 2 sata dnevno 60 dana.

U svom usmenom očitovanju vještak je ostao u cijelosti kod nalaza i mišljenja. Naglašava da se radi o mladom, zdravom čovjeku u dobroj sportskoj kondiciji prije štetnog događaja, a da su posljedice zahvaljujući takvom prethodnom biološkom i zdravstvenom statusu i disciplinirano provedenoj rehabilitaciji nakon operacijskih zahvata ocijenjene s iznosom od 12% smanjenja opće, životne i radne sposobnosti, što je po tablicama Hrvatskog društva za medicinska vještačenja, uz naglasak da se radi o dominantnoj ruci (tužitelj je dešnjak) minimalan iznos.

9. Valja reći da ovaj nalaz i mišljenje liječnika vještaka, kao i usmeno očitovanje, sud u cijelosti prihvaća i smatra da je napravljen u skladu s pravilima znanosti i vještine, te je potpuno prihvaćen kao stručna pomoć u dokazivanju tužiteljevih tegoba budući da je stručan i obrazložen u skladu s pravilima struke i temeljem postojeće med icinske dokumentacije, a vještak je detaljno, jasno i argumentirano dao razloge za nalaz i mišljenje decidirano navodeći koje činjenice nalazi utvrđenima temeljem takvoga nalaza i mišljenja. Osim toga, vještak je u svom usmenom očitovanju argumentirano otklonio sve prigovore tužitelja.

10. Nadalje, odredbom čl. 1100. st. 1. Zakona o obveznim odnosima (NN, 35/05, 41/08 - dalje: ZOO) propisano je da će u slučaju povrede prava osobnosti sud, ako utvrdi da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju, dosuditi pravičnu novčanu naknadu, nezavisno od naknade imovinske štete, a i kad nje nema. Stavkom 2. istog članka određeno je da će sud pri odlučivanju o visini pravične novčane naknade voditi računa o jačini i trajanju povredom izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, kojemu cilju i služi ta naknada, ali i o tome da se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i društvenom svrhom.

11. Iz nalaza i mišljenja vještaka sud je utvrdio da je tužitelju povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje čime mu je nastala neimovinska šteta, a isto tako mu je prouzročena i imovinska šteta budući da mu je bila potrebna tuđa pomoć i njega (čl. 19. st. 2. u vezi s čl. 1046. ZOO-a). Utvrđena težina povreda i okolnosti slučaja, po ocjeni ovog suda, opravdavaju dosuđivanje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl.1100.ZOO), te je stoga sud raspravljao i utvrđivao činjenice koje je tužitelj naveo u tužbi (kasnije konačno postavljenom tužbenom zahtjevu), odnosno fizičke bolove, strah i smanjenje životnih aktivnosti budući da su iste u smislu čl.1100.st.2. ZOO-a kvalifikacijske okolnosti koje utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu. Isto tako, utvrđivana je i potreba tužitelja za tuđom pomoći i njegom (čl.1095.st.1. ZOO).

12. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđenu vrstu, težinu i lokaciju zadobivenih ozljeda, dužinu trajanja i intenzitet bolova, sud je ocijenio da tužitelju zbog navedenih činjenica pripada pravična novčana naknada po ovoj osnovi u iznosu od 3000,00 eura.

13. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđen pretrpljeni strah tužitelja u ovom štetnom događaju, sud je ocijenio da tužitelju zbog navedenih činjenica pripada pravična novčana naknada po ovoj osnovi u iznosu od 2.500,00 eura.

14. S obzirom na nalazom i mišljenjem vještaka utvrđene trajne posljedice koje su uzrok smanjenja životne aktivnosti od 12% uslijed čega trpi i odgovarajuće duševne boli, sud je ocijenio da tužitelju s tog osnova pripada pravična novčana naknada u iznosu od 5.000,00 eura.

15. S obzirom na zaostalo naruženje u vidu ožiljka na desnom ramenu i prednjoj strani ključne kosti te ograničenost pokreta desnog ramena koje predstavlja naruženost blažeg stupnja, sud je ocijenio da tužitelju s tog osnova pripada pravična novčana naknada u iznosu od 1.000,00 eura.

16. Slijedom navedenog, vodeći računa o svim navedenim okolnostima, i uzevši u obzir i dob tužitelja sud je na temelju čl. 1100. st. 1. i 2. ZOO -a, utvrdio da je tužitelj pretrpio neimovinsku štetu s osnove povrede prava osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u visini od 11.500,00 eura.

17. Nadalje, vještak je utvrdio da je tužitelju bila potrebna tuđa nestručna pomoć u sveukupnom trajanju od 290 sati, a kako se cijena sata tuđe pomoći i njege ocjenjuje prema cijeni sata najniže plaćene kategorije rada, a koja svakako nije manja od 4,00 eura po satu kada se utvrđeno trajanje tuđe pomoći i njege od 290 sati pomnoži sa cijenom jednog sata od 4,00 eura, dobije se iznos od 1.160,00 eura, a koliko je s tog osnova i tražio konačno postavljenim tužbenim zahtjevom. Pri tome je sud vodio računa da su tužitelju prema njegovom iskazivanju pomoć i njegu pružali ukućani.

18. Dakle, tužitelju sveukupno pripada iznos od 12.660,00 eura.

19. Odredbom čl. 1103. ZOO-a propisano je da obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Sud je tužitelju dosudio zatezne kamate od 15. srpnja 2025. godine, jer iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da je prema nalazu fizijatra tog datuma zdravstveno stanje tužitelja ocijenjeno kao definitivno, čime je utvrđeno da je šteta tada postala stabilizirana i podobna za novčanu procjenu.

Budući da prije tog trenutka nije bilo moguće pouzdano utvrditi konačan opseg štete, sud nalazi da tražbina tužitelja nije bila dospjela u vrijeme podnošenja odštetnog zahtjeva od 3. rujna 2024. godine. Dakle, tužitelja je valjalo odbiti sa zahtjevom za isplatu zakonske zatezne kamate za razdoblje od podnošenja odštetnog zahtjeva do gore naznačenog datuma s kojim se zdravstveno stanje tužitelja smatra definitivnim. Odluka o stopi zatezne kamate temelji se na odredbi čl. 29. st. 2. i st. 8. ZOO-a i Uredbi o izmjeni Zakona o obveznim odnosima (NN, 156/22).

20. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 2. ZPP-a, koja propisuje ako su stranke djelomično uspjele u parnici, sud će najprije utvrditi postotak u kojemu je svaka od njih uspjela, zatim će od postotka one stranke koja je u većoj mjeri uspjela oduzeti postotak one stranke koja je u manjoj mjeri uspjela, nakon toga će utvrditi iznos pojedinih i iznos ukupnih troškova stranke koja je u većoj mjeri uspjela u parnici koji su bili potrebni za svrhovito vođenje postupka, te će toj stranci odmjeriti naknadu dijela takvih ukupnih troškova koji odgovara postotku koji je preostao nakon navedenog obračuna postotaka u kojima su stranke uspjele u parnici. Omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i u o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva.

21. U odnosu na postavljeni tužbeni zahtjev tužitelj je uspio u omjeru od 59,82%, dok je u odnosu na osnovu uspio u omjeru od 100%. S druge strane, tuženik nije uspio u sporu u odnosu na osnovu tužbenog zahtjeva, dok je u pogledu visine uspio u omjeru od 40,18%.

Stoga je sud za tužitelja utvrdio sljedeći omjer uspjeha: 100% + 59,82% = 159,82% / 2 = 79,91%, a za tuženika: 0% + 40,18% = 40,18% / 2 = 20,09%. Kada se od omjera uspjeha tužitelja oduzme uspjeh tuženika preostane iznos od 59,82% uspjeha na strani tužitelja.

22. Visina troška tužitelja određena je sukladno odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN, 138/23, dalje OT), budući da je tužitelj zastupan po odvjetniku.

23. Tužitelju je priznat trošak zastupanja po punomoćniku sukladno Odvjetničkoj tarifi i zatraženom trošku i to: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora 250 bodova (Tbr. 32/1 OTH), za sastav tužbe 250 bodova (Tbr. 7/1 OTH), za sastav podnesaka od 18.03.2025., 12.09.2025., 14.01.2026. i 05.02.2026., za svaki podnesak po 250 bodova (Tbr. 8/1 OTH) te za pristup na ročišta održana 11.06.2025., 02.02.2026. i 20.02.2026., po 250 bodova (Tbr. 9/1 OTH), odnosno 2250 bodova. Sukladno uspjehu u sporu tužitelju pripada iznos od 2.691,09 eura što uz PDV od 25% iznosi 3.364,87 eura. Kada se navedeni iznos uveća za trošak medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 425,00 eura sveukupno priznati trošak tužitelju iznosi 3.789,87 eura.

24. Na dosuđeni parnični trošak tužitelju je dosuđena zakonska zatezna kamata koja teče od dana donošenja presude do isplate, sukladno odredbi čl. 151. st. 3. ZPP - a, u visini određenoj čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a.

U Zagrebu, 2. travnja 2026.

Suda c

Siniša Marinović

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana. Žalba se podnosi pisano u četiri istovjetna primjerka putem ovog suda Županijskom sudu.

DNA:

1. pun. tužitelja

2. zz tuženika