REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-1567/2023-36

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Ivanki Brletić, na temelju prijedloga više sudske savjetnice Vildane Jarak, u pravnoj stvari tužiteljice TĐ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Ražnjeviću, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatske autoceste d.o.o., Zagreb, Širolina 4, OIB 57500462912, uz sudjelovanje umješača Croatia osiguranje d.d, Zagreb, Jagićeva 33, OIB 26187994862, zastupanog po punomoćnici Sanji Neveščanin Mateša, odvjetnici u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 18.veljače 2026. godine u nazočnosti punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika i punomoćnika umješača, 2. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku isplatiti tužiteljici iznos od 1.000,00 eur sa zateznim kamatama od 10.svibnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.prosinca 2023. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku 15 dana.

II Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici parnične troškove u iznosu od 1.947,23 eur sa zateznim kamatama od 2.travnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je u prometnoj nezgodi koja se dogodila dana 08.11.2022. oko 06:00 sati na kolniku državne autoceste A1, pretrpjela štetu na osobnom automobilu reg. oznaka [registarska oznaka]. Navodi da je upravljala motornim vozilom VW Jetta reg. oznaka [registarska oznaka] te se pravilno kretala, brzinom u skladu s ograničenjem i uvjetima koji su vladali na kolniku - maglom, kolnikom državne autoceste A1 u smjeru Zagreba kad je dolaskom kod 180 km + 200 m kolnika prednjim dijelom vozila naletjela na komad - klupko crne gume koji se nalazio na kolniku, a uslijed čega je nastalo oštećenje na prednjem dijelu vozila tužiteljice. Tog jutra još su četiri druga motorna vozila naletjela prednjim dijelom na veliko klupko gume koje se nalazilo na kolniku pri čemu među vozilima nije došlo do kontakta već su sva oštećenja nastala izravnim udarcima vozila o gumu. U prometnoj nezgodi na vozilu tužiteljice marke VW Jetta, reg. oznake [registarska oznaka] nastupila je djelomična šteta, a o čemu je sastavljen izvid štete od strane društva Croatia osiguranje d.d. Tužiteljica je nastala oštećenja popravila kod servisera Auto Rogić d.o.o. i to za iznos od 1.000,00 eura. Predmetna prometna nezgoda dogodila se na kolniku državne autoceste A-1, a kojom cestom temeljem odredbe čl.81. Zakona o cestama upravlja, gradi je i održava tuženik. Tuženik nije sukladno Zakonu o cestama, Zakonu o sigurnosti prometa na cestama i Pravilniku o održavanju i zaštiti javnih cesta osigurao uvjete za siguran i nesmetan promet već je propustima u održavanju kolnika doveo do nastanka opasnosti za vozače, a koja opasnost se očitovala u neobilježenom i neoznačenom predmetu koji se nalazio na dijelu kolnika namijenjenom samo za promet motornih vozila. Tužiteljica kritične zgode nije imala tehničke mogućnosti za izbjegavanje naleta na klupko gume na kolniku, a uslijed naleta na motornom vozilu tužiteljice nastala je imovinska šteta. Kako se radi o imovinskoj šteti tužiteljica ima pravo sukladno čl.1090. ZOO na potpunu naknadu, odnosno pravo na iznos koji je potreban da bi se njezina materijalna situacija dovela u ono stanje u kojem bi se nalazila da nije bilo štetne radnje. Tužiteljica se pravilno kretala kolnikom, brzinom koja je bila prilagođena stanju i uvjetima u prometu, te ni na koji način nije pridonijela nastanku štete, a sam nalet je bio neizbježan. Stoga potražuje isplatu utuženog iznosa sa zateznim kamatama od 10. svibnja 2023. pa do isplate.

2. Tuženik osporava odgovornost i uzročno-posljedičnu vezu između postupanja tuženika i prometne nesreće koja se dogodila dana 8.11.2022. na autocesti A1, na 180+250 kilometru, naletom vozila reg. oznake [registarska oznaka] na nepredvidivu prepreku. Navodi da nije razvidno u čemu bi se točno sastojao propust tuženika radi kojeg bi došlo do prometne nesreće. Sama činjenica kako se predmet nalazio na kolniku autoceste sama po sebi ne znači i ne može značiti da tuženik nije u potpunosti u svemu postupio sukladno zakonskim propisima i pravilima struke. Radnici nadležne Tehničke jedinice održavanja Perušić postupili su u svemu sukladno propisima i pravilima struke u pogledu održavanja i zaštite javnih cesta, odnosno u skladu sa Zakonom o cestama (NN 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13 i 92/14), Pravilnikom o održavanju cesta (NN 90/14) i Pravilnikom o ophodnji javnih cesta (NN 75/14), Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o ophodnji javnih cesta (NN 7/21). Navedenim zakonskim i pod zakonskim aktima propisana je svaka radnja, mjera s rokom izvršenja, osobe nadležne za održavanje autoceste, način vođenja brige o nesmetanom i sigurnom odvijanju prometa na javnoj cesti, uspostava i učestalost ophodarske službe, sve upravo iz razloga što ophodarska služba fizički ne može biti u svakom trenutku na svim dijelovima autoceste. Ophodnja na autocesti obavlja se od 0:00 do 24:00 na način da ophodarska služba redovito u određenim vremenskim razmacima obilazi autocestu i konstatira uočene nedostatke najmanje tri puta dnevno na autocestama s PGDP>10.-000, a najmanje dva puta dnevno na ostalim autocestama. Na navedeni način bila je organizirana ophodnja i predmetnog dana te su poduzete sve mjere kako bi se osiguralo sigurno i nesmetano odvijanje prometa. Iz radne dokumentacije za predmetni dan nadležne Tehničke jedinice održavanja proizlazi kako je ophodnja dionice autoceste organizirana i obavljena u redovitim ophodnjama kojom prigodom nisu uočeni bilo kakvi nedostaci na kolniku autoceste niti je uočena bilo koja prepreka unutar ograđenog prostora autoceste. Dojava o predmetu nije bilo te je nastanak prometne nesreće bilo prvo saznanje o istom na autocesti. Ističe se kako je zadnja ophodnja predmetnog dijela dionice napravljena između 4:50 i 5:30 sati neposredno prije nezgode u 6:00 sati. Navodi da u predmetnom slučaju do štetnog događaja nije došlo zbog neodržavanja ceste sigurnom za nesmetano odvijanje prometa već se radi o činjenici da je predmet ispao s NN vozila odnosno situaciji koju tuženik nije mogao spriječiti unatoč svim poduzetim mjerama koje je dužan poduzimati i koje je poduzeo. Do nesreće nije došlo zbog propusta tuženika u vidu uklanjanja predmeta s kolnika autoceste koji je tamo dospio neposredno prije naleta odnosno poslije obavljene ophodnje u vremenu u kojem se potpuno isključuje odgovornost osobe koja gospodari autocestom. Krivnja za predmetnu prometnu nesreću postoji na strani neodgovornog vozača NN vozila koji je postupio protivno odredbi čl. 35. Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Odmah po nastanku štetnog događaja, mjesto nesreće je osigurano i pristupilo se uklanjanju posljedica nesreće. Također se ističe prigovor doprinosa vozača predmetnoj šteti jer je bio obvezan brzinu kretanja prilagoditi osobinama i stanju na cesti gdje je zbog magle vrijedilo ograničenje brzine 80km/h tako da vozilo može pravodobno zaustaviti pred svakom preprekom na cesti odnosno prigovor isključive odgovornosti vozača vozila po kriteriju objektivne odgovornosti kao imatelja opasne stvari-vozila u pokretu. Tako tužitelj nije dokazao da bi tuženik propustio voditi brigu i poduzimati mjere za sigurno odvijanje prometa što bi za posljedicu imalo prometnu nesreću odnosno izostaje uzročno posljedična veza između prometne nesreće s postupanjem odnosno propuštanjem tuženika.

3. Umješač se u cijelosti pridružio navodima tuženika.

4. Tijekom postupka sud je izvršio uvid u Potvrdu MUP-a, prometnu dozvolu, , račun 21/4/4, fotografije, ophodarski dnevnik, putni radni list,zapisnik o prometnoj nesreći, saslušani su svjedoci VĐ, ŽĐ, PĐ , tužiteljica, te je provedeno prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku Berislavu Šimunoviću.

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Iz mišljenja vještaka Šimunovića proizlazi da u je ovom štetnom događaju vozilo tužiteljice naletjelo na gumenu prepreku koja se nalazila u desnoj prometnoj traci istočnog kolnika autoceste A1, na oko 180 km + 200 m. Tom prilikom oštećen je prednji više desni dio vozila tužiteljice. Za izračun brzina kretanja vozila tužiteljice neposredno prije i u trenutku štetnog događaja nema elemenata. Tehnički je moguće da se vozilo tužiteljice neposredno prije i u trenutku štetnog događaja kretalo najvećom dozvoljenom brzinom od oko 80 km/h. Da na kolniku, u desnoj prometnoj traci istočnog kolnika A1 kojom se kretala tužiteljica nije bilo gumene prepreke, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Kako su na kolniku vladali uvjeti smanjene vidljivosti (noć, magla), a gumena prepreka je bila tamne (crne) boje, nije bilo mogućnosti da tužiteljica na vrijeme tj. najmanje 62,3 m prije mjesta naleta u svjetlima svog vozila (kratkim svjetlima i svjetlima za maglu) ugleda gumenu prepreku na kolniku i kočenjem izbjegne predmetni štetni događaj. Prema zapisniku o očevidu, na dijelu kolnika na kojem je došlo do ovog štetnog događaja, brzina kretanja vozilima je bila ograničena na 80 km/h. U predmetnom štetnom događaju na vozilu tužiteljice je nastala djelomična šteta u iznosu od 1.000,00 EUR.

7. Iz suglasnih iskaza svjedoka VĐ, ŽĐ, PĐ , te tužiteljice proizlazi da je do štetnog događaja došlo uslijed naleta vozila tužiteljice na gumenu prepreku koja se nalazila na kolniku autoceste, te da su tri vozila prije štetnog događaja također naletjela na navedenu gumenu prepreku.

8. Sukladno odredbi čl.6. Zakona o cestama (Narodne novine broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, dalje:ZC) autoceste predstavljaju javne ceste, a prema čl.17. istog zakona javne ceste se moraju održavati na način da u svakom trenutku omogućuju sigurno prometovanje svih sudionika u prometu. Poslovi održavanja javnih cesta obuhvaćaju i osiguranje uklanjanja oštećenih i napuštenih vozila i drugih stvari s javne ceste (čl.26.st.1. ZC). Također, u poslove upravljanja javnim cestama spada i osiguranje obavješćivanja javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta kao i izvanrednim događanjima na njima (čl.31. ZC). Podzakonskim aktom, Pravilnikom o održavanju cesta propisano je kako se pod redovitim održavanjem cesta podrazumijeva i čišćenje ceste (čl.13.Pravilnika), odnosno redovito održavanje prometnih površina koje čine sastavni dio ceste podrazumijeva upravo čišćenje (čl.22.st.1. Pravilnika). Upravitelj ceste je temeljem odredbe čl.30. Pravilnika u obvezi osigurati da izvođač radova održavanja ceste sve sastavne dijelove javne ceste očisti na način da odstrani sve što može utjecati na sigurnost prometa, njegovu funkcionalnost i uređeni izgled ceste te zaštitu okoliša. Također, čišćenje kolnika na autocesti sukladno čl.46. Pravilnika predstavlja neodgodive radove čije bi neizvođenje moglo ugroziti javnu cestu i sigurnost odvijanja prometa. Prema odredbi čl.45.st.2.t.14. ZC radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj zabranjeno je vršiti radnje u prometu koje mogu oštetiti javu cestu ili ugroziti sigurno odvijanje prometa na njoj. Sukladno st. 4. i 5. navedene odredbe ZC pravna osoba koja upravlja javnom cestom mora bez odgode, nakon saznanja s ceste ukloniti sve zapreke koje mogu ugroziti sigurnost prometa, a do otklanjanja zapreke mjesto opasnosti osigurati propisnom prometnom signalizacijom.

Slijedom navedenog, sud je utvrdio kako je za tužiteljicu predmetna prometna nezgoda bila neizbježiva i pri kretanju brzinom u skladu s ograničenjem. Uzrok prometne nezgode u kojoj je sudjelovalo više motornih vozila je stanje kolnika, odnosno činjenica da se na kolniku autoceste nalazilo nepravilno smotano klupko crne gumene trake. Da na kolniku, u desnoj prometnoj traci istočnog kolnika A1 kojim se kretalo vozilo tužitelja nije bilo gumene prepreke, do ovog štetnog događaja ne bi došlo. Navedeno nedvojbeno predstavlja propust tuženika u održavanju kolnika kao i sigurnosti prometa na istome. Na strani tužiteljice ne postoji doprinos nastanku štete s obzirom da nisu postojali tehnički elementi za izbjegavanje naleta na gumenu prepreku kolniku s obzirom na ograničenje brzine, uvjete smanjene vidljivosti i činjenicu da se radilo o tamnoj gumenoj prepreci.

9. Slijedom navedenog, sud je utvrdio da ukupan trošak popravka vozila tužiteljice iznosi 1.000,00 eur , te je tuženika valjalo obvezati na plaćanje navedenog iznosa.

10. Odluka o troškovima temelji se na odredbama čl. 151., čl. 154. st 1., čl. 155. i čl. 164. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ br. 59/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst i 25/13, 89/14, 70,19, 80,22,114/22, 155/23 dalje: ZPP).Trošak tužitelja odnosi se na trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav tužbe 75 bodova (Tbr. 7. t. 1. Tarife i nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, br. 155/23 – dalje OT), za sastav podneska od 17.11.2023., 27.9.2024.,30.4.2025. po 75 bodova (Tbr. 8. t. 1. OT), za zastupanje na ročištima 4.12.2023., 5.3.2024., 15.3.2024., 20.1.2025., 18.2.2026. po 75 bodova (Tbr. 9. t. 1. OT) što uvećano za vrijednost boda od 2,00 eur i PDV iznosi 1.687,50 eur . Tužitelju su priznati i troškovi sudskih pristojbi za ovu presudu u iznosu od 39,82 eur, tužbu u iznosu od 19,91 eur, te trošak prometnog vještačenja u iznosu od 200,00 eur što ukupno iznosi 1.947,23 eur.

11. Odluka o zateznima kamatama na trošak parničnog postupka temelji se na odredbi čl.151.st.3. ZPP.

U Zagrebu, 2. travnja 2026.

Sutkinja:

Ivanka Brletić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu, u roku od 15 dana od dana primitka presude, putem ovog suda u 4 istovjetna primjerka.

DNA:

1. tužitelju po pun. uz rješenje o pristojbi na presudu 39,82 eur

2. tuženiku po pun.

3. umješaču po pun.