Republika Hrvatska

Trgovački sud u Bjelovaru

Bjelovar, Šet. dr. Ivše Lebovića 42

Poslovni broj: P-109/2022-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Trgovački sud u Bjelovaru, po sutkinji pojedincu Sanjani Zorinc, na prijedlog višeg sudskog savjetnika Vjekoslava Kovačevića, u pravnoj stvari tužitelja

ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE, OIB: 21876944804, Bjelovar, Josipa Jelačića 2, koga zastupa punomoćnik Antonio Mihoci, odvjetnik u Zajedničkom odvjetničkom uredu Bojan Doneski i dr. iz Garešnice, Pisarnica Bjelovar, Josipa Jelačića 2, protiv tuženika EUROHERC osiguranje d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, koga zastupa punomoćnik Denis Lauc, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri d.o.o. Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, radi 81.601,87 kn/10.830,43 EUR (desettisućaosamstotrideseteura četrdesettrieurocenta), nakon javne i glavne rasprave zaključene 17. veljače 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i punomoćnika tuženika, 2. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Djelomično se prihvaća tužbeni zahtjev te se nalaže tuženiku EUROHERC OSIGURANJU d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, da tužitelju ŽUPANIJSKOJ UPRAVI ZA CESTE BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE, OIB: 21876944804, Bjelovar, Josipa Jelačića 2, plati iznos od 10.033,43

EUR (desettisućatridesettrieuračetrdesettrieurocenta) zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na navedeni iznos od 30. lipnja 2022. do 31. prosinca 2022., po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za pet postotnih poena, od 1. siječnja 2023. prema stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za osam postotnih poena, a od 1. siječnja 2024. pa do isplate prema stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za osam postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

II. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu u kojem tužitelju

ŽUPANIJSKA UPRAVA ZA CESTE BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE, OIB: 21876944804, Bjelovar, Josipa Jelačića 2, potražuje od tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d., OIB: 22694857747, Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, isplatu iznosa od 797,00 EUR (sedamstodevedesetsedameura) zajedno sa pripadajućim zakonskim zateznim kamatama tekućim od 30. lipnja 2022.

III. Nalaže se tuženiku EUROHERC OSIGURANJU d.d. naknaditi tužitelju

ŽUPANIJSKOJ UPRAVI ZA CESTE BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE parnični trošak u iznosu od 2.358,00 EUR (dvijetisućetristopedesetosameura) sa zateznim kamatama koje teku od 2. travnja 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište, uvećanjem referentne stope tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku od 15 dana.

IV. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužitelja ŽUPANIJSKE UPRAVE ZA CESTE BJELOVARSKO-BILOGORSKE ŽUPANIJE da mu tuženik EUROHERC OSIGURANJE d.d. naknadi parnični trošak u iznosu od 1.523,08 EUR (tisućupetsto dvadesettrieuraiosameurocenta) s pripadajućim zateznim kamatama.

V. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženika EUROHERC OSIGURANJE d.d. za naknadu parničnog troška u iznosu od 2.000,00 EUR (dvijetisućeeura) s pripadajućim zateznim kamatama.

Obrazloženje

1. Tužitelj je protiv tuženika podnio tužbu pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a koja tužba je zaprimljena kod Općinskog suda u Zlataru, Stalna služba u Krapini pod poslovnim brojem P-941/2022 u kojoj tužbi navodi da je tužitelj na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-917/15-79 od 13. prosinca 2019., a koja presuda je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Splitu broj Gž R-803/2020-2 od 9. rujna 2021. isplatio **.**.2021. GB, odnosno njegovom punomoćniku odvjetnici Senki Balog iznos od 81.601,87 kn. Isplata navedenog iznosa naložena je tužitelju budući da je u sudskom postupku utvrđeno da je odgovoran za štetu koju je pretrpio vozač motocikla GB uslijed pada s motocikla 13. listopada 2013. Nadalje, tužitelj navodi da je u vrijeme nastanka štetnog događaja tužitelj bio osiguran kod tuženika policom osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 802178145 te da je slijedom toga tuženik sudjelovao kao umješač u postupku koji se vodio kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu pod brojem Pn-917/2015 čime je ostvaren intervencijski učinak. Tužitelj ističe da nakon što je na temelju pravomoćne i ovršne presude izvršio plaćanje dužnog iznosa, dopisom od 31. siječnja 2022. obratio se tuženiku sa zahtjevom radi regresa novčanog iznosa od 81.601,87 kn, a koji zahtjev je tuženik odbio. Budući da je u vrijeme nastanka štetnog događaja tužitelj bio osiguran kod tuženika policom osiguranja izvanugovorne odgovornosti smatra da je tuženik u obvezi regresirati tužitelju novčani iznos od 81.601,87 kn.

2. U svom odgovoru na tužbu od 2. studenog 2022. tuženik navodi da prvenstveno ističe prigovor stvarne i mjesne nenadležnosti predmetnog suda, te predlaže da se predmet uputi stvarno i mjesno nadležnom Trgovačkom sudu u Bjelovaru na daljnje postupanje i odluku jer je prema članku 25. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti, a koji su Uvjeti sastavni dio police osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 802178145 i predstavljaju odredbe koje se primjenjuju u pravnom odnosu tuženika i tužitelja izričito ugovoreno kako je u slučaju spora između ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika i osiguratelja nadležan je stvarno nadležni sud prema mjestu sklapanja ugovora o osiguranju odnosno Bjelovar. Tuženik u odgovoru na tužbu ističe i prigovor zastare potraživanja, jer je šteta nastala 13. listopada 2013., a tužba u ovom postupku je podnijeta 10. listopada 2022. odnosno gotovo 10 godina nakon nastanka štete, pa smatra da je u ovoj pravnoj stvari u smislu odredbi iz članka 11. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti i prema stavu sudske prakse nastupila zastara potraživanja. Također, tuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije s obzirom na to da tužitelj kod tuženika uopće nije imao osiguranu profesionalnu odgovornost. Nadalje tuženik u svakom slučaju ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, te osporava u cijelosti potraživanje tužitelja i to iz razloga što je tužitelj nesporno s pravnom osobom Ceste d.d. sklopio ugovor o obavljaju poslova održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. Slijedom navedenog, ističe da je u vrijeme kritične zgode postojala ugovorna obveza pravne osobe Ceste d.d. za održavanje kolnika, tako da nema niti propusta u održavanju tužitelja kao temeljne pretpostavke za pokriće u smislu odredbi Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti. Nadalje tuženik navodi da tužitelj u ovoj pravnoj stvari nije dostavio nikakav dokaz da se pokušao namiriti od pravne osobe Ceste d.d. sukladno članku 24. Ugovora između tužitelja i pravne osobe Ceste d.o.o. U svakom slučaju, a s obzirom na činjenice utvrđene u predmetu Pn-917/15 Općinskog građanskog suda u Zagrebu, tuženik smatra da postoje razlozi za isključenje iz pokrića u smislu odredbi iz članka 4. stavka 1. točka 1. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti – krajnja (gruba) nepažnja. Osim navedenog, tuženik ukazuje da tužitelj u činjeničnim navodima tužbe navodi kako je isplatio oštećeniku SB utuženi iznos dana 11. listopada 2021., ali da je neulaganjem izvanrednog pravnog lijeka i isplatom po pravomoćnoj presudi tužitelj onemogućio tuženika dokazivanje nedostatka aktivne legitimacije tužitelja u predmetu Pn -917/15 Općinskog građanskog suda u Zagrebu, te da se tužitelj u predmetnoj postupku nezakonito poziva na intervencijski učinak. Slijedom navedenog, osporava osnovanost i visinu tužbe i tužbenog zahtjeva, te predlaže sudu da tužitelja odbije u cijelosti uz naknadu parničnih troškova.

3. Rješenjem poslovni broj: P-941/2022-7 od 11. studenog 2022. Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Krapini oglasio se je stvarno nenadležnim za postupanje u ovome predmetu, te je predmet ustupio stvarno i mjesno nadležnom Trgovačkom sudu u Bjelovaru.

4. U svom podnesku od 1. prosinca 2022. tužitelj ističe da je promašen tuženikov prigovor zastare predmetnog potraživanja jer štetni događaj datira s 13. listopada 2013. te je tužba podnesena 30. lipnja 2022. (ne 10. listopada 2022. godine kako to tvrdi tuženik), ali da dan nastanka štetnog događaja u konkretnom slučaju nije odlučan i od tog dana se ne može računati početak roka zastare. Budući da se u predmetu radi o regresnom zahtjevu tužitelj naglašava da se tada kao početak zastarnog roka može uzeti samo datum kada je tužitelj izvršio plaćanje iznosa čiji regres potražuje u ovom postupku odnosno 11. listopada 2021. godine. Naime, tužitelj u trenutku nastanka štetnog događaja, odnosno 13. listopada 2013. još nije niti znao da će imati obvezu nadoknaditi štetu koja je nastala u tom događaju već je za isto saznao tek pravomoćnošću presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-917/2015 od 13. prosinca 2019. godine u kojem predmetu je tužitelju naloženo plaćanje iznosa koji on regresno potražuje od tuženika, a ista presuda je postala pravomoćna tek 9. rujna 2021. godine. Iz navedenog je jasno da nema govora o zastari jer tužitelj nikako nije mogao od tuženika potraživati regres novčanog iznosa sve do trenutka kada nije saznao da će ga uopće morati i platiti. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije tužitelj ističe da je tužitelj s trgovačkim društvom Ceste d.d. sklopio ugovor o obavljanju poslova održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. te je pravomoćnom presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn - 917/2015 od 13. prosinca 2019. naloženo je tužitelju da oštećeniku nadoknadi nastalu štetu. Kako je tužitelj isplatom dosuđenog iznosa postupio sukladno navedenoj pravomoćnoj i ovršnoj presudi broj Pn-917/2015 od 13. prosinca 2019., stekao je i pravo regresa sukladno predmetnoj polici osiguranja od tuženika tako da nema mjesta prebacivanju odgovornosti na Ceste d.d. budući da se radi o presuđenoj stvari. Predlaže da sud tužbenom zahtjevu tužitelja u cijelosti udovolji.

5. Tužitelj u svom podnesku od 15. studenog 2023. uređuje svoj tužbeni zahtjev tako da iznos koji potražuje od tuženika naznačuje u eurima i to u iznosu od 10.830,43 EUR sve s primjenom fiksnog tečaja konverzije 1 EUR = 7,53450 kn, dok u podnescima od 6. veljače 2026. i 13. veljače 2026. u specificira tužbeni zahtjev te navodi da se od ukupno utuženog iznosa od 81.601,87 kn/10.830,43 EUR, iznos od 75.739,43 kn/10.052,35 EUR odnosi se na glavnicu koju je na ime naknade štete isplatio tužitelj oštećeniku GB, a iznos od 5.862,46 kn/778,08 EUR se odnosi na plaćene kamate od dana dospijeća istih pa do dana isplate, odnosno do 11. listopada 2021. godine. Nadalje, tužitelj pojašnjava kada se iznos glavnice i plaćenih kamata dodatno raščlani prema vidovima utvrđene štete koji je oštećenik GB pretrpio prilikom štetnog događaja, a koja šteta je utvrđena točkom I. presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-917/15-79 od 13. prosinca 2019. koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj Gž R-803/2020-2 od 9. rujna 2021., dolazi se do toga da je tužitelj navedene presude isplatio GB iznos od 3.800,00 kn s osnova naknade neimovinske štete s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 294,15 kn što ukupno daje iznos od 4.094,15 kn ili 543,38 EUR, zatim iznos od 360,00 kn s osnova tuđe pomoći i njege s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 27,87 kn što ukupno daje iznos od 387,87 kn ili 51,48 EUR, iznos od 74,90 kn s osnova troškova liječenja s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 5,80 kn što ukupno daje iznos od 80,70 kn ili 10,71 EUR, iznos od 10.000,00 kn s osnova naknade imovinske štete na motorističkoj opremi s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 774,09 kn što ukupno daje iznos od 10.774,09 kn ili 1.429,97 EUR, iznos od 11.465,09 kn s osnova naknade imovinske štete na motociklu reg. oznaka [registarska oznaka] s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 887,50 kn što ukupno daje iznos od 12.352,59 kn ili 1.639,47 EUR, te iznos od 13.606,92 kn s osnova naknade imovinske štete na motociklu reg. oznaka [registarska oznaka] s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 1.053,29 kn što ukupno daje iznos od 14.660,21 kn ili 1.945,74 EUR i iznos od 36.432,50 kn s osnova naknade troškova postupka s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 2.820,19 kn što ukupno daje iznos od 39.252,69 kn ili 5.209,73 EUR. Tužitelj napominje da do manjih razlika u iznosima (ukupno oko 1,00 EUR na cjelokupan utuženi iznos) dolazi radi konverzije u sada važeću valutu euro te radi razlike u zaokruživanja decimalnih iznosa i radi razlike u programu za obračun kamata.

7. Radi utvrđenja spornih činjenica u dokaznom postupku sud je izvršio uvid u presudu Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn-917/15-79 (list 13-26 spisa), presudu ŽS Split, broj Gž R-803/2020-2 (list 27-34 spisa), netBanking ispis transakcije od 11. listopada 2021. (list 35-36 spisa), policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 802178145 (list 37 spisa), dopis tužitelja upućen tuženiku od 31. siječnja 2022. (list 38 spisa), dopis tuženika upućen tužitelju od 10. ožujka 2022. (list 39 spisa), dopis tuženika od 13. lipnja 2022. (list 40 spisa), uvjete za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (list 62-71 spisa), policu osiguranja broj: [broj police osiguranja] (list 72 spisa), Ugovor o obavljanju poslova održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta od 31. prosinca 2012. (list 73-80 spisa), presudu ŽS Split broj: Gž-R-803/2020- 2 (list 81-88 spisa), nalaz i mišljenje vještaka Davora Ferenca dipl. ing. od 13. srpnja 2025. (list 151-163 spisa), iskaz vještaka Davora Ferenca dipl. ing. danom na ročištu 11. studenog 2025., te je izvršio uvid u spis Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-917/15.

8. Sud je nakon proteka roka od sedam mjeseci sukladno procesnom rješenju donesenom na ročištu za glavnu raspravu od 29. kolovoza 2024. odlučio da će se na temelju članka 226. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) rasprava u postupku dalje provesti bez obzira na to što nije proveden predloženi dokaz saslušanjem svjedoka GB. Naime, svjedok GB je uredno primio više poziva na ročišta, a koje je sud zbog nedolaska navedenog svjedoka više puta odgađao. Svjedok GB nije došao niti na ročište održano 29. kolovozu 2024., a koje je zakazano u terminima godišnjih odmora prema zamolbi svjedoka, tako da je sud odlučio nastaviti postupak unatoč tome što nije ispitan svjedok predložen od strane tuženika.

9. U odnosu na prigovor tuženika iznesen na zaključnom ročištu održanom 17. veljače 2026., sud ističe da nije provodio dokaze vezano za potraživanja označena pod točkom 1. 2. i 3. specificiranog tužbenog zahtjeva odnosno za potraživanja naknade neimovinske štete, tuđe pomoći njege i troškova liječenja oštećenika GB jer tuženik do zaključenja pripremnog postupka kao i do održavanja zaključnog ročišta nije prigovarao visini navedenih troškova oštećenog GB niti je predlagao kojim bi se eventualno dokazima mogla utvrditi visina navedenih potraživanja tužitelja. Imajuću u vidu da tuženik u svome prigovoru nije niti predložio dokaze kojim bi se eventualno utvrdila visina navedenih vidova štete, sud nije niti odlučio o prihvaćanju ili odbijanju dokaza.

10. U odnosu na prigovor tuženika iznesen na zaključnom ročištu održanom 17. veljače 2026. vezano za visinu troškova postupka dosuđenih u predmetu koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu pod poslovnim brojem Pn - 917/2015, sud prvenstveno ističe da je tuženik do zaključenja pripremnog postupka kao i do održavanja zaključnog ročišta nije prigovarao visini navedenih troškova parničnog postupka, ali i takvi prigovor sud je utvrdio neosnovanim s obzirom na to da su parnične radnje koje je tužitelj poduzeo u navedenom predmetu sukladno odredbi članka 155. stavka 1. ZPP-a bile opravdane i nužne za vođenje postupka odnosno da je odluka o troškovima prvostupanjskog suda i nadležnog drugostupanjskog suda Županijskog suda u Splitu u iznosu od 36.432,50 kn odnosno 4.835,42 EUR bila pravilna.

11. Na temelju tako provedenog dokaznog postupka, a cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, sukladno članku 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22. i 155/23.; dalje: ZPP) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan, osim u dijelu visine štete na motociklističkoj opremi.

12. Među strankama nije sporno da je tužitelj na temelju pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-917/2015-79 od 13. prosinca 2019., koja je djelomično preinačena presudom Županijskog suda u Splitu poslovni broj: Gž R-803/2020-2 od 9. rujna 2021., isplatio 11. listopada 2021. oštećenom GB odnosno njegovoj punomoćnici Senki Balog utuženi iznos od 81.601,87 kn koji se odnosi za ukupnu štetu koju je pretrpio GB uslijed pada s motocikla 13. listopada 2013. i za sudske troškove nastale povodom u navedenim sudskim postupcima.

13. Među strankama nije sporno da je tužitelj sklopio s tuženikom policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 802178145 za razdoblje od 10. lipnja 2013. do 10. lipnja 2014. te da je predmet osiguranja javna izvanugovorna odgovornost prema trećim osobama iz obavljanja djelatnosti, a da je navedenom policom ugovorena premija za povećane izvore opasnosti i to za županijske ceste dužine 1.198 km, kao i to da su dio police Uvjeti za osiguranje izvanugovorne odgovornosti (13.07-EH-1).

14. Među strankama je sporno je li osnovan tuženikov prigovor zastare potraživanja te prigovor promašene pasivne legitimacije, s obzirom na to da je tužitelj s pravnom osobom CESTE d.d. sklopio Ugovor o obavljanju poslova održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. te s obzirom na to da tužitelj nije imao sklopljenu policu od profesionalne odgovornosti. Također, između stranaka je sporno poziva li se tužitelj osnovano odnosno pravilno u ovoj pravnoj stvari na intervencijski učinak iz predmeta Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-917/2015. Osim navedenog, između stranka je sporna osnovanost i visina tužbe i tužbenog zahtjeva te je li s obzirom na činjenice utvrđene u predmetu Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-917/2015 postoje razlozi za isključenje iz pokrića u smislu odredbi iz članka 4. stavka 1. točka 1. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti – krajnja (gruba) nepažnja.

15. Prema članku 964. stavku 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., dalje: ZOO-a) u slučaju osiguranja od odgovornosti osiguratelj odgovara za štetu nastalu osiguranim slučajem samo ako treća oštećena osoba zahtijeva njezinu naknadu, dok je stavkom 2. istog članka propisano da osiguratelj snosi, u granicama iznosa osiguranja, troškove spora i druge opravdane troškove radi utvrđivanja osiguranikove odgovornosti.

16. U odnosu na tužiteljevo isticanje intervencijskog učinka iz predmeta Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-917/2015 na ovaj postupak, sud je prvenstveno proveo dokaz uvidom u navedeni spis nakon pribave od Općinskog građanskog suda u Zagrebu te zaključio da unatoč tome što je tuženik tijekom postupka koji se vodio pred Općinskim građanskim sudom u Zagreb u predmetu broj Pn-917/2015 na prijedlog tužitelja pozvan kao treća osoba u parnicu i sudjelovao kao umješač, međutim nije kao umješač naveden ni u izreci niti u obrazloženju presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn - 917/2015-79 od 13. prosinca 2019., niti u izreci ni u obrazloženju presude Županijskog suda u Splitu poslovni broj: Gž R-803/2020-2 od 9. rujna 2021. Dakle, bez obzira na to što je tuženik kao umješač sudjelovao u postupku na čiji se intervencijski efekt tužitelj poziva iz kojeg tužitelj u ovom postupku regresno potražuje isplaćenog utuženog iznosa, sud nije mogao nakon prigovora tuženika u konkretnom slučaju pozvati se sukladno članku 208.a ZPP-a na intervencijski učinak prema tuženiku jer se tuženik kao umješač nigdje ne navodi u presudama koje mogu biti pravna osnova za primjenu takvog učinka. Slijedom navedenog sud je sukladno navodima stranaka i predloženim dokazima proveo glavnu raspravu i izveo predložene dokaze.

17. Prema članku 45. stavku 2. točka 12. Zakona o cestama (“Narodne novine”, broj: 84/11., 18/13., 22/13., 54/13, 148/13., 92/14., 110/19. i 144/21.; dalje: ZC-a) propisano je da je radi zaštite javne ceste i sigurnosti prometa na njoj zabranjeno rasipavati materijal, nanositi blato, ulje ili na drugi način onečišćavati javnu cestu, dok odredba stavka 4. istog članka propisuje da pravna osoba koja upravlja javnom cestom odnosno koncesionar mora bez odgode, nakon saznanja, s ceste ukloniti sve zapreke ili druge posljedice zabranjenih radnji, koje bi mogle oštetiti javnu cestu ili ugroziti, ometati ili smanjiti sigurnost prometa na javnoj cesti. Sukladno stavku 5. istog članka ako pravna osoba koja upravlja javnom cestom, odnosno koncesionar ne može zapreku ili nastalo opasno mjesto na javnoj cesti ukloniti odmah, do njezinog uklanjanja mora je osigurati propisanom signalizacijom te o zapreci i ostalim posljedicama zabranjenih radnji bez odgode obavijestiti nadležnu inspekciju. Sukladno članku 83. ZC-a Županijska uprava za ceste u okviru svoje djelatnosti organizira, među ostalim, obavljanje poslova održavanja iz članka 26. toga Zakona županijskih i lokalnih cesta, dok je odredbom članka 33. stavka 3. ZC -a propisano da se radovi održavanja javnih cesta ustupaju pravnoj ili fizičkoj osobi koja je za te radove registrirana, specijalizirana, tehnički opremljena te koja raspolaže osposobljenim kadrovima za izvođenje radova održavanja pod prometom.

18. U odnosu na tuženikov prigovor promašene pasivne legitimacije sud je uvidom u Ugovor o obavljanju poslova održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta za razdoblje od 1. siječnja 2013. do 31. prosinca 2013. koji je 31. prosinca 2012. tužitelj kao naručitelj sklopio s tvrtkom Ceste d.d. Bjelovar, J. Josipa Jelačića 2 OIB: 35299396580 kao izvoditeljem (dalje: Ugovor) da je prema članku 22. izvoditelj dužan sprječavati sve štetne događaje, nedopuštene radove ili radnje na cesti, cestovnom zemljištu i zaštitnom pojasu, koje bi mogle oštetiti cestu, ugroziti ili omesti sigurno odvijanje prometa, evidentirati ih te na odgovarajući način obavijestiti naručitelja. Nadalje u navedenom ugovoru navedeno je da izvoditelj odgovara za štetu ako bez opravdanog razloga obustavi ili neredovito obavlja poslove iz tog Ugovora ili ne obavi nužne radove iz članka 20. tog Ugovora te da naručitelj radova sukladno članku 24. Ugovora ima pravo od izvoditelja radova potraživati povrat iznosa plaćene naknade štete (pravo regresa) po pravomoćnim presudama ili nagodbama trećim osobama, ako je šteta nastala zbog neizvršavanja preuzetih obveza na temelju tog Ugovora. Prema stavu ovog suda koji se podudara s pravnim stavom Županijskog suda u Splitu iz presude broj Gž R-803/2020-2 od 9. rujna 2021. koja je donijeta vezano za isti štetni događaj, pravna osoba Ceste d.d. Bjelovar nije direktno odgovorna trećim osobama za štetu nastalu zbog neodržavanja ceste ni na temelju naprijed citiranih materijalnopravnih odredaba niti na temelju naprijed navedenog Ugovora, te je diskrecijsko pravo tužitelja hoće li koristiti svoje pravo iz članka 24. Ugovora. Međutim, sukladno polici osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 802178145 koja je sklopljena za razdoblje od 10. lipnja 2013. do 10. lipnja 2014., sud smatra da je tuženik u ovom postupku pasivno legitimiran i tužitelj ima pravo potraživati naknadu štete isplaćenu povodom predmetnog štetnog događaja od tuženika, posebice ako se uzme u obzir da je predmet osiguranja javna izvanugovorna odgovornost prema trećim osobama iz obavljanja djelatnosti tužitelja (poslove održavanja i zaštite županijskih i lokalnih cesta na području Bjelovarsko - bilogorske županije koju je sukladno Ugovoru ustupio Cestama d.d. Bjelovar), da je navedenom policom ugovorena premija za povećane izvore opasnosti i to za županijske ceste dužine 1.198 km, zatim da je štetni događaj nastao 13. listopada 2013. odnosno za vrijeme trajanja važenja police te da se tužbeni zahtjev odnosi na isplaćenu ukupnu štetu trećoj osobi odnosno oštećenom vozaču GB prema izvanugovornoj odgovornosti tužitelja. Iz navedenih razloga sud također smatra neosnovanim i tuženikov promašene pasivne legitimacije da je tužitelj morao imati kod tuženika sklopljenu policu od profesionalne odgovornosti jer za osnovno potraživanje u ovom postupku tužitelj je imao valjanu sklopljenu policu osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 802178145.

19. Vezano za prigovor zastare iznesen od strane tuženika, sud smatra isti neosnovanim jer se štetni događaj vezano za potraživanje u ovom predmetu dogodio 13. listopada 2013., ali je tužitelj za obim i visinu štete odnosno za obvezu da će morati nadoknaditi štetu saznao tek 9. rujna 2021. odnosno pravomoćnošću presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-917/2015 od 13. prosinca 2019. te sukladno navedenoj presudi izvršio plaćanje trećoj osobi iznos čiji regres potražuje u ovom postupku 11. listopada 2021. Budući da je tužba u ovom predmetu podnesena 30. lipnja 2022., jasno je da tražbina u ovom predmetu nije zastarjela ni prema općem zastranom roku od 5 godina iz članka 225. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj: 35/05., 41/08., 125/11., 78/15., 29/18. i 126/21., dalje: ZOO ) niti prema posebnom zastarnom roku od 3 godine iz članka 234. ZOO-a.

20. Radi utvrđenja spornih činjenica u ovom postupku odnosno osnovanosti odgovornosti za štetu i visine štete sud je proveo prometno-tehničko vještačenje s uviđajem na licu mjestu po ovlaštenom sudskom vještaku prometne struke Davoru Ferencu, dipl. ing. iz Koprivnice.

21. U svom nalazu i mišljenju od 13. srpnja 2025. vještak navodi da je do predmetne prometne nesreće pada motociklista na kolnik i silaska s kolnika došlo 13. listopada 2013. na Županijskoj cesti između naselja Križ Gornji i Hudovljani i to u noćnim uvjetima vožnje, bez javne rasvjete, u području ograničenja brzine kretanja na 90 km/h, a da se skupina motociklista na čijem se čelu na motociklu SUZUKI registarske oznake [registarska oznaka] nalazio ŽB kretala Županijskom cestom iz Križa Gornjeg prema Hudovljanima dok se oštećeni GB kretao iza njega na motociklu SUZUKI registarske oznake [registarska oznaka]. Navodi da se nailaskom na dio kolnika na kojem se nalazilo blato na desnoj – južnoj prometnoj traci došlo do pada ŽB s motociklom na sebi desnu stranu na kolnik nakon čega je na njega motociklom naletio GB koji je nakon toga izgubio kontrolu nad motociklom te nakon zanošenja i klizanja kolnikom sletio s motociklom izvan kolnika. Ističe da je do destabiliziranja motocikla kojim je upravljao GB došlo je na oko 76,2 m istočno od PTM i na oko 1,2 m od desnog ruba kolnika kada je njegova brzina iznosila oko 17,2 m/s ili 62 km/h, a ispred mjesta započetog zanošenja i klizanja motocikla [registarska oznaka] nisu nađeni tragovi kočenja tako da se može prihvatiti da se i neposredno prije destabilizacije motocikl kretao približno istom brzinom, oko 62 km/h. Navodi da tehničkim putem nije moguće utvrditi kada je ŽB pao na kolnik i koliko je GB na motociklu tada bio udaljen od tog mjesta s obzirom na to da je nanos blata na kolniku prekrivao praktično čitavu širinu desne prometne trake kao i to da je realno za očekivati da bi i bez naleta na motociklistu ispred sebe koji je pao na kolnik, GB pri naletu na blato na kolniku izgubio kontrolu nad motociklom i da bi vrlo vjerojatno zajedno sa motociklom pao na kolnik, a što se dogodilo njegovom bratu G koji se kretao prvi u skupini. Vještak nadalje utvrđuje da raspored tragova na mjestu nesreće ukazuju da se motocikl kojim je upravljao ŽB kretao na oko 2,2 m od desnog ruba kolnika dok se motocikl oštećenog GB kretao na oko 1,2 m od desnog – južnog ruba kolnika te da takav raspored tragova ukazuje da su se motociklisti kretali u tzv. ''cik – cak'' formaciji koju motoristi koriste kada se kreću u skupni jer je mogućnost naleta na motociklistu ispred sebe smanjena, a preglednost na prometnu situaciju ispred sebe povećana. U takvoj situaciji za vozila koja se kreću jedno iza drugog preporučen je sigurnosni razmak u slijeđenju vremenski 1,8 – 2,0 sekunde što prostorno pri brzini kretanja od 62 km/h daje razmak oko 31 – 34,4 m, a što potvrdio i GB kao tužitelj na raspravi održanoj 14. travnja 2017. pred Općinskom građanskom sudu u Zagrebu Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kada je izjavio da se kretao iza brata ŽB na razmaku oko 30 – 40 m. Stoga, vještak zaključuje da je u vrijeme nesreće bila je noć, bez ulične rasvjete tako da je blato na kolniku bilo moguće uočiti u svjetlima motocikla na najviše 30 m ispred motocikla te da tu mogućnost uočavanja prepreka na cesti sigurnosna brzina kretanja iznosila bi do najviše 54 km/h jer bi pri toj brzini bilo moguće snažnim kočenjem zaustaviti motocikl na putu vidljivosti od 30 m. U svome nalazu i mišljenju vezano za visinu štete vještak utvrđuje da je šteta nastala na motociklu SUZUKI registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao GB po svom je karakteru potpuna ili totalna te je iznosila je 1.612,06 EUR, a šteta nastala na motociklu SUZUKI registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao ŽB po svom je karakteru potpuna ili totalna te je iznosila 1.984,39 EUR. U odnosnu na visinu štete na motociklističkoj opremi GB koja je predmet ovog postupka vještak utvrđuje da prema predračunu broj 11 / 15 tvrtke M.C.L. d.o.o. iz Ludbrega čija se preslika nalazi na listu 198 priklopljenog spisa broj Pn – 917 / 2015 Općinskog građanskog suda u Zagrebu vozač GB u vrijeme nesreće nosio rukavice pro biker prx7, kaciga IXS, čizme S, kožno odijelo pro biker prx7 i prsluk Ž i da prema navedenom Predračunu trošak te nove opreme bi iznosio bi sa uračunatim PDV-om 734,29 EUR. Vještak smatra da su cijene opreme navedene u predračunu realne i odgovaraju kretanju cijena na hrvatskom tržištu te da ukoliko je došlo do oštećenja nabrojene opreme zbog pada na kolnik i klizanja po asfaltnom kolniku, tada ona više nije upotrebljiva i nema neki ostatak vrijednosti. Vještak utvrđuje

da vještačenjem nije moguće utvrditi koliko je navedena oprema bila stara u vrijeme oštećivanja, ali da je vozač GB na raspravi održanoj 14. travnja 2027. u Općinskom građanskom sudu u Zagrebu kao tužitelj izjavio da je dosta navedene motociklističke opreme bilo staro cca 2 godine tako da se može prihvatiti da je oprema bila amortizirana oko 20 %. Slijedom navedenog, vještak utvrđuje da bi visina štete na motociklističkoj opremi iz navedenog predračuna odnosno na motociklističkoj opremi vozača GB nakon umanjenja od 20% iznosila 587,43 EUR.

22. Tuženik je u svome podnesku 10. studenog 2025. predlaže izvođenje dokaza novim prometnim vještačenjem po drugom prometnom vještaku s obzirom na to da nalazom i mišljenjem od 13. srpnja 2025. godine nisu utvrđene sve relevantne činjenice predmetnog štetnog događaja. Također u navedenom podnesku tuženik navodi i nalaz i mišljenje vještaka dipl. ing. Berislava Šimunovića od 21. travnja 2025. na koji ne stavlja primjedbe, međutim uvidom u spis razvidno je da se navedeni nalaz i mišljenje ne odnosi na ovaj postupak.

23. Ovlašteni sudski vještak prometne struke Davor Ferenc, dipl. ing. na raspravi održanoj 11. studenog 2025. ostao je u cijelosti pri svom pisanom nalazu i mišljenju od 13. srpnja 2025., te je ponovio da na županijskoj cesti između naselja Križ Gornji i Hudovljani na mjestu i u vrijeme prometne nezgode brzina kretanja bila ograničena na 90 km/h, dok je vještačenjem utvrđeno da se vozač GB upravljajući motociklom marke Suzuki reg. oznake [registarska oznaka] neposredno prije destabilizacije odnosno prometne nezgode kretao brzinom oko 62 km/h. Kako je u vrijeme nesreće bila noć bez ulične rasvjete vještak navodi da je vozač GB mogao blato na kolniku uočiti u svjetlima motocikla najviše 30 metara ispred motocikla. Slijedom navedenoga, vještak zaključuje da za mogućnost uočavanja blata na cesti vozač motocikla GB se morao kretati brzinom od 54 km/h odnosno skoro upola manjoj od ograničenja na tom dijelu ceste jer bi pri toj brzini bio u mogućnosti snažnim kočenjem zaustaviti motocikl prije naleta na blato. Dakle, u tom slučaju ne bi došlo do nesreće jer je do destabilizacije motocikla došlo do naleta na blato koje je bilo naneseno na kolnik.

24. S obzirom na to da tuženik nije naveo koje relevantne okolnosti smatra da nisu utvrđene u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka Davora Ferenca od 13. srpnja 2025., te zato što je vještak odgovorio sukladno raspoloživim podacima u spisu i priklopljenom spisu broj Pn – 917 / 2015 Općinskog građanskog suda u Zagrebu te činjenicama utvrđenim tijekom uviđaja na mjestu predmetne prometne nezgode na zadatke navedene u rješenju suda od 20. studenog 2024., sud nije providio po tuženiku predloženo novo prometno vještačenje po drugom prometnom vještaku.

25. Slijedom navedenog, sud prihvaća u cijelosti nalaz i mišljenje vještaka Davora Ferenca dipl. ing. kao objektivan i stručan, jer je isti detaljan i obrazložen, utemeljen na dostupnoj dokumentaciji i činjenicama utvrđenim neposrednim opažanjem na uviđaju, sa svim potrebnim parametrima te izrađen u skladu s pravilima struke. Nadalje, sud drži da je vještak u cijelosti izvršio zadatak koji mu je povjeren od strane suda, a za naglasiti je da ni stranke nakon saslušanja vještaka, nisu imale posebne primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka.

26. Za naglasiti da je sud prihvatio utvrđenja iz nalaza i mišljenja vještaka koji se odnosi na zatraženi dio štete nastale na motociklističkoj opremi oštećenika GB, a ne iz presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu, broj Pn -917/15- 79 od 13. prosinca 2019. te ga sukladno nalazu i mišljenju vještaka prema predračunu broj 11 / 15 tvrtke M.C.L. d.o.o. iz Ludbrega za novu opreme koju je vještak zbog starosti od dvije godine umanjio odnosno amortizirao za 20 % prihvatio u iznosu od 587,43 EUR. Sukladno navedenom, sud je prihvatio i tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi na isplaćene zatezne kamate za štetu na motociklističkoj opremi oštećeniku RB, ali za razmjerni dio prema novoutvrđenoj šteti na motociklističkoj opremi u iznosu od 45,49 EUR.

27. Imajući u vidu odredbe članka 54. stavka 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (“Narodne novine”, broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13. 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20. i 85/22.; dalje: ZSCP) kojim je propisano da se na ostalim cestama izvan naselja vozač smije kretati brzinom od najviše 90 kilometara na sat i da je na županijskoj cesti između naselja Križ Gornji i Hudovljani na mjestu i u vrijeme prometne nezgode brzina kretanja bila ograničena na 90 km/h, kao i utvrđenja vještaka da se vozač GB upravljajući po mraku motociklom marke Suzuki reg. oznake [registarska oznaka] neposredno prije predmetne prometne nezgode odnosno destabilizacije i pada s motocikla kretao brzinom oko 62 km/h, te da je u vrijeme nesreće za pravovremenu mogućnost uočavanja blata na cesti se morao kretati brzinom od 54 km/h odnosno skoro upola manjoj od ograničenja na tom dijelu ceste, sud je zaključio da se vozač u konkretnom slučaju tužitelj prije pada s motora kretao u dopuštenom i primjerenom brzinom i da nije u smislu odredbe članka 1092. ZOO-a na bilo koji način pridonio nastanku štete, kao i to da kolona motocikala koja s kretala u uobičajenoj “cik -cak” formaciji, nije utjecala na nastanak predmetne prometne nezgodne do koje ne bi došlo da su nanosi blata s kolnika bili očišćeni.

28. Također, sud smatra da u konkretnom slučaju na temelju izvedenih dokaza u ovom predmetu kao i dokaza te utvrđenja iz u pravomoćne presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj: Pn-917/15 ne postoje razlozi za isključenje iz pokrića u smislu odredbi iz članka 4. stavka 1. točka 1. Uvjeta za osiguranje izvanugovorne odgovornosti odnosno da su tužitelj i pravna osoba Ceste d.o.o. na koji je tužitelj prenio poslove održavanja županijskih prometnica iz krajnje (grube) nepažnje propustili očistiti kolnik ili su mogli predvidjeti izvanredno nanošenje veće količine blata s obližnjih polja na županijsku prometnicu kojom se koristi svakodnevno veći broj prometnih vozila, time više ako se uzme u obzir kako je 27. rujna 2013., 4. listopada 2013. i 9. listopada 2013. navedena pravna osoba redovno vršila redovni i izvanredni pregled predmetne ceste.

29. Slijedom navedenog, sud je na temelju izvanugovorne odgovornosti tužitelja prema članku 1064. ZOO-a za neimovinsku štetu s pripadajućom zateznom kamatom u ukupnom iznosu od 543,38 EUR te za imovinsku štetu na ime tuđe pomoći i njege s pripadajućom zateznom kamatom u iznosu od 51,48 EUR, na ime troškova liječenja s pripadajućom zateznom kamatom u iznosu od 10,71 EUR, zatim štetu s osnova naknade troškova postupka Pn-917/2015 Općinskog građanskog suda u Zagrebu s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom u ukupnom iznosu od 5.209,73 EUR, te sukladno nalazu i mišljenju vještaka koji je sud prihvatio u cijelosti na ime zatražene imovinske štete nastale na motociklu SUZUKI registarske oznake [registarska oznaka] s pripadajućom zateznom kamatom u iznosu od 1.639,47 EUR i motociklu SUZUKI registarske oznake [registarska oznaka] s pripadajućom zateznom kamatom u iznosu od 1.945,74 EUR, kao za štetu nastalu na motociklističkoj opremi s pripadajućim kamatama u iznosu od 632,92 EUR odnosno za ukupnu štetu nastalu i isplaćenu oštećenom GB povodom štetnog događaj od 13. listopada 2013. koja je nastala zbog oštećene i blatne županijske ceste kao opasne stvari, obvezao na temelju valjane police osiguranja izvanugovorne odgovornosti broj: 802178145 tuženika na isplatu navedene cjelokupne štete tužitelju sukladno članku 964. stavku 1. i 2. ZOO-a.

30. Kako se sukladno odredbi članka 1086. ZOO-a obveza naknade imovinske štete smatra dospjelom od trenutka nastanka štete, a neimovinske štete sukladno članku 1103. ZOO-a danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga, to je osnovan zahtjev tužitelja za isplatom zateznih kamata na dosuđene iznose zatražen kasnije i to od dana podnošenja tužbe u ovoj regresnom postupku odnosno od 30. lipnja 2022. do isplate po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a, te je stoga sud odlučio kao pod točkom I. izreke.

31. Iz navedenih razloga u točki 29. ovog obrazloženja sud je u odnosu na štetu nastalu na motociklističkoj opremi GB u iznosu od 5.574,01 kn odnosno 739,80 EUR (iznos štete na motociklističkoj opremi od 10.000,00 kn/1.327,23 EUR utvrđen u presudi broj Pn-917/15-79 umanjen za iznos štete na istoj motociklističkoj opremi od 4.425,99 kn/587,43 EUR utvrđen od strane vještaka u ovom postupku) te u odnosu na razmjerni iznos isplaćene zatezne kamate za štetu nastaloj na motociklističkoj opremi tekuće od dospijeća do 11. listopada 2021. u iznosu od 431,51 kn odnosno 57,20 EUR (ukupni iznos zatezne kamate isplaćene za na motociklističkoj opremi po u presudi broj Pn-917/15-79 od 774,09 kn / 102,7 EUR umanjen za 44,3% ((10.000,00 kn / 4.425,99 kn)), dakle sveukupno za iznos od 797,00 EUR-a s pripadajućim zateznim kamatama djelomično odbio kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja te odlučio kao u točki II. izreke presude.

32. Prilikom odlučivanja o trošku postupka sud je uzeo u obzir da je tužitelj u odnosu na osnovu zahtjeva uspio u omjeru od 100 %, a u odnosu na visinu zahtjeva uspio u omjeru od 92,64 % iz čega proizlazi da je tužitelj u sporu uspio u omjeru od 96,32 % (100 % osnova + 92,64 % visina podijeljeno s 2). To nadalje znači da uspjeh tuženika u sporu iznosi samo 3,68 % (0 % osnova + 7,36 % visina podijeljeno s 2), tako da tužitelj nije uspio u razmjerno neznatnom dijelu zahtjeva od 7,36 %, pa je stoga na temelju odredbe članka 154. st. 5. ZPP-a tuženik dužan nadoknaditi sve troškove koje su tužitelj imao tijekom postupka.

33. Tuženik je dužan tužitelju kao troškove potrebne za vođenje postupka sukladno članku 155. ZPP-a naknaditi trošak parničnog postupka koji se sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“ broj: 138/23.; dalje: Tarife), Zakonu o sudskim pristojbama („Narodne novine“ broj: 118/18. i 51/23.; dalje: ZSP) i vrijednosti predmeta spora sastoji od troška sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 7. t. 1. Tarife), troška podneska od 1. prosinca 2022., 15. studenog 2023., 4. rujna 2025. i 6. veljače 2025. u iznosu od 200,00 EUR - a za svaki podnesak (Tbr. 8. t. 1. Tarife), trošak ostalog podneska od 13. veljače 2026. u iznosu od 100,00 EUR-a (Tbr. 8. t. 3. Tarife), troška pristupa na ročišta održana 26. rujna 2023., 11. studenog 2025. i 17. veljače 2026. u iznosu od 200,00 EUR-a za svako ročište (Tbr. 9. t. 1. Tarife), troška pristupa na ročišta na kojim se raspravljao o procesnim pitanjima održana 15. studenog 2023., 11. siječnja 2024., 27. veljače 2024. i 29. kolovoza 2024. u iznosu od 100,00 EUR-a za svako ročište (Tbr. 9. t. 3. Tarife), trošak nazočnosti na očevidu održanom 28. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR-a (Tbr. 9. t. 7. Tarife), putnog troška za pristup na očevidu na relaciji Bjelovar-Hudovljani-Bjelovar (53,78 km x 0,42 EUR) u iznosu od 22,59 EUR (Tbr. 49. i Tbr. 50. t. 3. Tarife), odnosno ukupno 2.322,59 EUR-a, što uvećano za PDV u iznosu od 580,65 EUR (Tbr. 46. Tarife) i za sudsku pristojbu na tužbu i na presudu u iznosu od 77,38 EUR za svaku pristojbu, a što ukupno iznosi 3.058,00 EUR-a.

34. Tužitelju nije priznat zatraženi troška podneska od 13. kolovoza 2025. uvećan za pripadajući PDV u ukupnom iznosu od 62,50 EUR, a kojem tužitelj samo traži produljenje roka za očitovanje na nalaz i mišljenje vještaka koji po stavu ovog suda ne može ići na teret tuženika, kao i zatraženi trošak prometno -tehničkog vještačenja u iznosu od 700,00 EUR jer tužitelj navedeni trošak u ovom predmetu nije imao tužitelj odnosno nije plato tužitelj, već je to po pozivu suda učinio tuženik.

35. Tužitelju nije priznat u cijelosti zatraženi trošak sastava obrazloženog podneska od 13. veljače 2026. jer navedeni podnesak sukladno iz Tbr. 8. t. 1. Tarife premašuje četiri obrazloženih podneska u prvostupanjskom postupku koji je sud priznao tužitelju u točki 33. obrazloženja tako da je tužitelju za sastavljanje navedenog podneska nije priznat trošak u cijelosti te je u tom dijelu zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan u iznosu od 100,00 EUR zajedno s PDV-om u iznosu od 25,00 EUR.

36. Tužitelju nije priznat u cijelosti zatraženi trošak pristupa na ročišta održana 15. studenog 2023., 11. siječnja 2024., 27. veljače 2024. i 29. kolovoza 2024. prema Tbr. 9. t. 1. Tarife jer se prema stavu suda na navedenim ročištima raspravljao samo o procesnim pitanjima s obzirom da uredni pozvani svjedok nije pristupao na navedena ročišta, tako da je tužitelju za pristup na navedena ročišta sukladno Tbr. 9. t. 3. Tarife nije priznat trošak u cijelosti te je u tom dijelu zahtjev tužitelj odbijen kao neosnovan u iznosu od 100,00 EUR zajedno s PDV-om u iznosu od 25,00 EUR za svako ročište.

37. Također, tužitelju nije u cijelosti zatraženi trošak za pristup na očevidu za relaciju Bjelovar-Hudovljani-Bjelovar jer navedeni putni trošak tužitelj obračunao u visini od 0,50 EUR po kilometru umjesto sukladno Tbr. 49. i Tbr. 50. t. 3. Tarife u visini od 30 % cijene bezolovnog benzina od 100 oktana koji je na dan očevida odnosno 28. travnja 2025. prema raspoloživim javnim podacima iznosio 0,42 EUR (30% od 1,39 EUR/l), tako da je u tom dijelu zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan u iznosu od 4,27 EUR zajedno s PDV-om u iznosu od 1,07 EUR.

38. Osim navedenog, tužitelju nije u cijelosti priznat zatraženi trošak sudske pristojbe za tužbu i trošak pristojbe za presudu s obzirom na to da je tužitelj prema potvrdi koji je priložio uz tužbu (list 12 spisa) za pristojbu za tužbi platio u Državni proračun 583,01 kn odnosno 77,38 EUR, tako da je u tom dijelu zahtjev tužitelja odbijen kao neosnovan u iznosu od 2,62 EUR za svaku navedenu sudsku pristojbu .

39. Kako sudu u vrijeme pisanja presude nije poznato hoće li punomoćnik tužitelja pristupiti na ročište za objavu presude, sud tužitelju taj trošak u iznosu od 125,00 EUR nije dosudio, a ukoliko punomoćnik tužitelja pristupi na ročište za objavu presude, sud će o tom trošku odlučiti dopunskim rješenjem.

40. Budući da tuženik nije uspio u postupku to je njegov zahtjev za naknadu parničnog troška u ukupnom iznosu od 2.700,00 EUR je prihvaćen samo u iznosu od 700,00 EUR koji se odnosi na plaćeni trošak predujma za prometno tehničko vještačenje za koje sud smatra čije je provođenje bilo potrebno za utvrđivanje bitnih činjenica u ovom postupku, dok je u preostalom iznosu od 2.000,00 EUR zatraženi trošak tuženika odbijen kao neosnovan.

41. Slijedom navedenog, proizlazi da tuženiku pripada trošak u iznosu od 700,00 EUR, dok tužitelju pripada pravo na trošak postupka nakon u iznosu 3.058,00 EUR-a. Prebijanjem navedenih troškova dolazi se do iznosa od 2.358,00 EUR koji je tuženik dužan platiti tužitelju.

42. Na ukupno dosuđeni trošak tužitelju su dosuđene zatezne kamate koje teku od 2. travnja 2026. do isplate, sukladno odredbi članka 151. stavka 3. ZPP -a, po stopi propisanoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a.

43. Stoga je sud odlučio kao pod III., IV. i V. izreke presude

U Bjelovaru 2. travnja 2026.

Sudac

Sanjana Zorinc

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 dana računajući od dana primitka ili objave presude na e -Oglasnoj ploči suda, na Visoki trgovački sud RH u Zagrebu, a putem ovog suda. Žalba se podnosi u 3 primjerka.

Nacrt odluke izradio viši sudski savjetnik Vjekoslav Kovačević