REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Puli - Pola

Kranjčevićeva 8

52100 Pula

Poslovni broj: Ovr-317/2026-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Puli - Pola po sucu Tamari Došen, kao sucu pojedincu, po prijedlogu višeg sudskog savjetnika-specijalista Gorana Lipljana, u pravnoj stvari prvopredlagateljice osiguranja RK, OIB: [osobni identifikacijski broj] i drugopredlagatelja osiguranja OK, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa], koje zastupa punomoćnica Aleksandra Simić, odvjetnica iz Pule, protiv protivnika osiguranja HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O., ELEKTROISTRA PULA, sa sjedištem u [adresa], OIB: 46830600751, radi osiguranja nenovčane tražbine privremenom mjerom osiguranja, izvan ročišta, 2. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja prema protivniku osiguranja, koja nenovčana tražbina je usmjerena na zaštitu prava na zdravlje i dom u nekretnini koja se nalazi u [adresa], u zemljišnim knjigama označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa], 257 m2, ukupne površine 500 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], određuje se

p r i v r e m e n a m j e r a

na način da se nalaže protivniku osiguranja HEP-OPERATOR DISTRIBUCIJSKOG SUSTAVA D.O.O., ELEKTROISTRA PULA, OIB: 46830600751, da odmah po primitku prijepisa ovog rješenja uspostavi isporuku električne energije za nekretninu koja se nalazi u [adresa], u zemljišnim knjigama označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa], 257 m2, ukupne površine 500 m2, upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II Ova privremena mjera stupa na snagu dostavom ovog rješenja protivniku osiguranja, a ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja postupka koji su predlagatelji osiguranja dužni pokrenuti pred ovim sudom protiv protivnika osiguranja i protiv trgovačkog društva HEP ELEKTRA D.O.O., OIB: 43965974818, u roku od 30 dana računajući od dana dostave ovog rješenja.

III Za slučaj da protivnik osiguranja na postupi po ovom rješenju zaprječuje mu se novčana kazna u iznosu od 1.500,00 eura.

Obrazloženje

1. Predlagatelji osiguranja su 25. ožujka 2026. podnijeli ovome sudu prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine izdavanjem privremene mjere opisane u točki I. izreke ovog rješenja. Predlagatelji u bitnome navodi da 24. ožujka 2026.. protivnik osiguranja obustavio je isporuku električne energije u predmetnoj nekretnini u kojoj stanuju predlagatelji osiguranja i njihova kćerka, i to bez da je za to imao bilo kakvog opravdanog razloga, posebno ne neplaćanje struje, budući da predlagatelji osiguranja uredno i pravovremeno podmiruju svoje obveze. Predlagatelji osiguranja su, međutim, od protivnika osiguranja obaviješteni da je struja isključena iz razloga što protivnik osiguranja tvrdi da prema prvopredlagateljici osiguranja ima tražbinu u iznosu od 4.511,88 eura i to za opskrbu električnom energijom i korištenje mreže, naknadu za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora te trošarine za poslovnu uporabu električne energije, sve za razdoblje od 1. veljače 2025. – 31. listopada 2025. Predlagatelji osiguranja, međutim, izričito osporavaju postojanje navedene tražbine budući da je prvoprotivnica osiguiranja u periodu za koji se navodni dug odnosi bila u pretplati za iznos od 85,66 eura. Predlagatelji osiguranja su sve račune za potrošnju električne energije u njihovom domaćinstvu od izgradnje kuće do danas podmirivali redovito. Iz dostavljenih računa vidljivo je da je 31. svibnja 2025. stanje duga iznosilo 12,26 eura. Predlagatelji niti teoretski, da su uključili sve potrošače koje imaju u svojem domaćinstvu i da ih nisu gasili 24 sata na dan, nisu mogli generirati potrošnju struje u iznosu od 4.511,88 eura u roku od svega nekoliko mjeseci. Osim toga, u navedenom periodu dobivali su račune iz kojih je bilo razvidno da su podmireni svi dospjeli računi koji bi prethodili primljenom računu. Dakle, navedena tražbina ne postoji, a što je najvažnije, niti protivnik osiguranja ne zna na temelju čega ju je obračunao, odnosno nema nikakvih dokaza o tome da bi električna energija za tu cijenu bila isporučena. Predlagateljima osiguranja je protivnik osiguranja u spornom periodu promijenio brojilo iz analognog u digitalno, iz kojeg razloga je njima i mnogim stanovnicima [adresa] došlo do evidentiranja nepostojećeg duga. Kada su tražili protivnika osiguranja da provjeri stanje na prethodnom brojilu, rečeno im je da je isto bačeno. Predlagatelji osiguranja imaju nenovčanu tražbinu koja se sastoji u njihovom pravu kao vlasnika bi posjednika predmetne nekretnine na zaštitu od uznemiravanja temeljem odredbe iz čl. 167. st. 1. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima te pravo na zaštitu posjeda predmetne nekretnine temeljem odredbe iz čl. 21. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugih stvarnih prava, kao i prava na zdravlje i prava na dom kao temeljnih ljudskih prava. Predlagatelji osiguranja smatraju da je uvidom u priloženi zemljišnoknjižni izvadak razvidno da su oni vlasnici predmetne nekretnine te da su nesporno u njezinom posjedu, kao i da u njoj žive. Naime, bez struje predlagatelji osiguranja u predmetnoj nekretnini u kojoj žive nemaju tople vode, ne radi im niti jedan od kućanskih aparata, a uostalom, suvišno je posebno isticati u kojoj mjeri svakodnevni život i zdravlje ovise o korištenju električne energiji pa također predlagatelji osiguranja smatraju da je očigledno činom protivnika osiguranja dovedeno u pitanje njihovo zdravlje i pravo na dom. Sve dok je u predmetnoj nekretnini onemogućeno korištenje električne energije predlagateljima prijeti nenadoknadiva šteta jer ne mogu zadovoljavati svoje osnovne životne potrebe, a osim toga samoj nekretnini prijeti opasnost od nenadoknadive štete jer ju nije moguće održavati. Slijedom navedenog, predlagatelji osiguranja smatraju da imaju tražbinu prema protivniku osiguranja koja se odnosi na pravo na zaštitu prava vlasništva predmetne nekretnine, prava na zaštitu od smetanja posjeda predmetne nekretnine te prava na zdravlje i dom, te su učinili vjerojatnim da im zbog nemogućnosti korištenja električne energije za svakodnevne osnovne životne potrebe prijeti nenadoknadiva šteta. Kao dokaz predmetnih navoda predlagatelji su dostavili zk izvadak za predmetnu nekretninu, ispis otvorenih stavki, račune za isporuku električne energije predmetnoj nekretnini i obavijest o planiranoj obustavi isporuke električne energije. Prijedlog za osiguranje su predlagatelji dopunili podneskom od 26. ožujka 2026. u kojemu naglašavaju da oni i njihova kći žive u kući bez električne energije, a temperature su još uvijek vrlo niske, pogotovo danas, a oni su do sada grijali prostorije na struju. Pravo na pristup električnoj energiji i grijanju trebali bi se u 21. stoljeću u Europskoj uniji smatrati jednim od temeljnih ljudskih prava. Predlagatelji navode i da su posljednjih 30 godina (sve do zaprimanja predmetnog iracionalno visokog i ničim obrazloženog računa) uredno podmirivali kako račune za struju, tako i sve ostale režijske troškove. Predmetni račun je u visini gotovo četiri prosječne mjesečne plaće u Hrvatskoj te predlagatelji trenutačno ne raspolažu novčanim sredstvima da ga plate, a s druge strane, Hrvatskoj elektroprivredi neće nastati apsolutno nikakva šteta ukoliko predlagateljima osiguranja „uključi“ struju dok se ne razriješi spor oko tog neplaćenog računa. Sukladno svemu navedenom predlažu da sud odredi privremenu mjeru iz točke I izreke uz obvezivanje protivnika osiguranja da im naknadi troškove ovog postupka koje im je prouzročio.

2. Protivnik osiguranja se na poziv suda očitovao na prijedlog za osiguranje na način da ustvrdio slijedeće navode predlagatelja osiguranja:

- da je protivnik osiguranja dana 24. ožujka 2026.g. izvršio obustavu isporuke električne energije u objektu na adresi [adresa], na nekretnini upisanoj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Puli-Pola označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], ZGRADA MJEŠOVITE UPORABE, [adresa], 257 m2, ukupne površine 500 m2, upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], a koja se napaja preko obračunskog mjernog mjesta OMM 1110038116,

- Uvidom u službenu evidenciju protivnika osiguranja, vidljivo je da je na mjernom mjestu OMM 1110038116 na adresi [adresa] (dalje: OMM), evidentiran korisnik mreže sa podacima: „UGOSTITELJSKI OBRT „ [obrt]“, vl. RK,

- Protivnik osiguranja je dana 24. ožujka 2026.g. izvršio obustavu isporuke električne energije daljinskim isključenjem brojila broj: 95875712, OMM 1110038116, na adresi [adresa], na osnovi radnog naloga br: 4403322580, izdanog po nalogu opskrbljivača HEP ELEKTRA d.o.o., a sve sukladno čl.109. st.1., u svezi članka 106. st. 2. i članka 73. st. 3. Pravilnika o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu električnom energijom (NN 100/2022, 134/2024, 19/2025; dalje: Pravilnik o općim uvjetima), a što je vidljivo iz dostavljene Obavijesti o planiranoj privremenoj obustavi isporuke električne energije na zahtjev opskrbljivača koju su predlagatelji osiguranja priložili uz prijedlog za osiguranje.

Protivnik osiguranja smatra da ni na koji način nije povrijedio odredbu čl. 167. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (dalje: ZV), te pravo na zaštitu posjeda predmetne nekretnine temeljem odredbe iz čl. 21. ZV-a, kao i na pravo na zdravlje i pravo na dom kao temeljnih ljudskih prava, jer sam čin isključenja električne energije, koji je izvršen po nalogu opskrbljivača ima uporište u Pravilniku o općim uvjetima koji su doneseni na temelju Zakona o tržištu električne energije (NN br. 111/2021, 83/2023, 17/2025). Naime, u radnjama koje je poduzeo protivnik osiguranja, a odnose se na obustavu isporuke električne energije na zahtjev opskrbljivača, nema protupravnosti jer su iste u cijelosti poduzete u skladu sa važećim zakonskim i podzakonskim aktima, odnosno, ovlaštenjima koja proizlaze iz Zakona o tržištu električne energije i Pravilnika o općim uvjetima, što znači da su bile pravno dopuštene i da u tim radnjama nije bilo namjere smetanja posjeda predlagatelja osiguranja. Neosnovanost prijedloga za osiguranje, odnosno izdavanja rješenja o osiguranja i određivanja privremene mjere proizlazi i iz okolnosti da uznemiravanje treba biti pravno nedopušteno kao i da je u činu protivnika osiguranja postojala namjera smetanja, što ovdje zasigurno nije slučaj. Stoga se ni u kojem slučaju sam čin isključenja električne energije ne može smatrati samovoljnim postupanjem protivnika osiguranja. Protivnik osiguranja ističe da je postupio sukladno čl. 109. Općih uvjeta, a da pri tome nije znao niti je mogao znati razlog zbog kojeg je opskrbljivač naložio isključenje električne energije na OMM 1110038116 na adresi [adresa], iz razloga što protivnik osiguranja nema mogućnosti uvida u karticu kupca, njegovo stanje po računu, da li uredno ili ne podmiruje tekuće obveze, kao ni stanje ovršnih ili parničnih postupaka koji se vodi po prigovoru kupca zbog neplaćanja izdanih računa za potrošenu električnu energiju. Stoga, neosnovan je navod pedlagatelja osiguranja u toč. II. prijedloga radi osiguranja da protivnik osiguranja ima tražbinu prema prvopredlagateljici osiguranja u iznosu od 4.511,88 eura i to za opskrbu električnom energijom i korištenje mreže, naknadu za poticanje proizvodnje iz obnovljivih izvora te trošarine za poslovnu uporabu električne energije, sve za razdoblje od 1. veljače 2025. – 31. listopada 2025. jer podatke o tome nema protivnik osiguranja kao operator distribucijskog sustava, već isključivo opskrbljivač. U odnosu na navod predlagatelja osiguranja da je protivnik osiguranja u spornom periodu promijenio brojilo iz analognog u digitalno, te da je zbog navedenog došlo do evidentiranja nepostojećeg dugovanja, protivnik osiguranja obavještava naslovni sud da je izvršio uvid u službenu dokumentaciju, te utvrdio da prvopredlagateljica osiguranja koja se vodi kao korisnik mreže na obračunskom mjernom mjestu OMM 1110038116 na adresi [adresa] nije podnijela prigovor Povjerenstvu za reklamaciju potrošača na postupanje operatora sustava, ovdje protivnika osiguranja u odnosu na mjerenje električne energije, odnosno točnost i pravodobnost očitanja brojila, razmjena i pristup mjernim podacima itd.. Isto tako, protivnik osiguranja je utvrdio da prvopredlagateljica osiguranja nije niti zatražila zaštitu svojih prava od nadležnog suda ili Hrvatske energetske regulatorne agencije na što je imala pravo. Stoga, navod predlagatelja osiguranja da je zbog promijene brojila iz analognog u digitalno došlo do evidentiranja nepostojećeg duga nije osnovan, te nije istinit navod da su predlagatelji osiguranja tražili provjeru stanja brojila na brojilu koje je bilo zamijenjeno. Protivnik osiguranja se ujedno, opreza radi, protivi snošenju bilo kakvih eventualnih troškova koji su protivnicima osiguranja nastali ili će nastati u svezi podnošenja prijedloga ili možebitnog određivanja privremene mjere obzirom da, Prijedlog za osiguranje i određivanje privremene mjere nije niti trebao biti podnesen protiv protivnika osiguranja već isključivo protiv opskrbljivača, HEP Elektra d.o.o. Kao dokaz svih predmetni navoda, protivnik osiguranja je dostavio radni nalog br.4403322580 od 24.03.2026. i Pravilnik o općim uvjetima za korištenje mreže i opskrbu.

3. Prijedlog predlagatelja osiguranja je osnovan.

4. Odredbom članka 341. stavka 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj:

112/2012, 25/2013, 93/2014, 55/2016, 73/2017, 131/2020, 114/2022; u daljnjem tekstu: OZ) propisano je da privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena. Člankom 344. stavkom 2. OZ propisano je da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Članak 346. stavak 1. OZ određuje da radi osiguranja nenovčane tražbine može se odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine, zatim: 1. ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari, ili 2. ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Stavkom 2. istog članka propisano je da odredbe članka 344. stavaka 2. i 3. ovoga Zakona primjenjuju se i pri određivanju privremenih mjera radi osiguranja nenovčanih tražbina. Nadalje, odredbom članka 347. stavka 1. OZ propisano je da se radi osiguranja nenovčanih tražbina može odrediti svaka mjera kojom se postiže svrha takva osiguranja, dok je stavkom 2. tog članka propisano da ako je to nužno radi sprječavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili ako je iz drugih važnih razloga to potrebno radi osiguranja pravnoga reda, sud može odrediti mjeru kojom će privremeno urediti sporni odnos među strankama. Zabrane iz stavka 1. ovoga članka smatraju se provedenima dostavom osobi koje se tiču odnosno zemljišnoknjižnom odjelu suda ili drugom upisniku (stavak 3.).

5. Ispitujući navode predlagateljice osiguranja, sud cijeni da je ista učinila vjerojatnim postojanje svoje nenovčane tražbine, u smislu članka 346. stavka 1. OZ-a, koja je usmjerena na zaštitu prava na zdravlje i dom koje se ogleda u mogućnosti korištenja električne energije u nekretnini opisanoj u točki I izreke ovog rješenja, a u kojoj žive prvopredlagateljica osiguranja i njezina kćer UK, OIB: [osobni identifikacijski broj], sukladno adresama njihova prebivališta na adresi predmetne nekretnine – [adresa], a što je sud utvrdio uvidom u Jedinstveni registar osoba kojeg vudi MUP RH na dan donošenja ovog rješenja. Naime, među strankama nije sporno da je protivnik osiguranja, na zahtjev društva HEP ELEKTRA D.O.O., OIB: 43965974818, kao opskrbljivača električnom energijom predmetne nekretnine, obustavio isporuku električne energije. Okolnost da su nepodmireni računi za isporuku električne energije ispostavljeni na „UGOSTITELJSKI [obrt]“, vl. RK, ne utječu na činjenicu da u navedenoj nekretnini žive prvopredlagateljica i njezina kćer. Naime, uvidom u Obrtni registar, utvrđeno je da je citirani obrt, čije je sjedište na adresi [adresa] u [adresa], registriran za obavljanje djelatnosti smještaja za boravak turista, što ne isključuje mogućnost boravka predlagateljice i njezine kćeri u predmetnoj nekretnini, za koju je u zemljišnim knjigama upisana kultura "Zgrada mješovite uporabe". Sud prihvaća u cijelosti navod predlagatelja da se pravo na pristup električnoj energiji i grijanju, napose u zimskim mjesecima, u 21. stoljeću u Europskoj uniji smatraju jednim od temeljnih ljudskih prava, a o čemu zavisi naročito zdravlje pojedinca, čije ugrožavanje neporecivo predstavlja potencijalno nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Također, bez mogućnosti korištenja električne energije, prvopredlagateljica i njezina kćer su uvelike onemogućene u normalnom i redovitom korištenju predmetne nekretnine u kojoj žive, a koju smatraju svojim domom (što nije samo objektivna, već i subjektivna kategorija), tako da je postupanjem protivnika osiguranja povrijeđeno i pravo na dom prvopredlagateljice. S time u vezi, stav je ovog suda da su ispunjene pretpostavke iz članka 347. stavka 2. OZ te je sud odlučio ovom mjerom privremeno urediti sporni odnos među strankama, a sve kako prvopredlagateljica osiguranja ne bi trpjela nenadoknadivu ili teško nadonadivu štetu koja se, po ocjeni ovog suda, ogleda u pravu predlagateljice na zdravlje te na život u dostojanstvenim uvjetima u vlastitom domu, a koji podrazumijevaju i korištenje električne energije. Time predlagateljica dokazala opasnost propisanu 346. stavkom 1. točkom 2. OZ-a. Sve kada tako i ne bi bilo, ovaj sud smatra da u konkretnom slučaju ima mjesta i primjeni odredbe članka 344. stavka 2., u vezi sa člankom 346. stavkom 2., koja propisuje da predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost iz stavka 1. ovoga članka ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu. Naime, šteta koju protivnik osiguranja trpi je neznatna, imajući u vidu da isti samo mora uključiti električnu energiju na nekretnini predlagatelja. Također, ovu je mjeru sud odredio kao regulacijsku, odnosno s trajanjem isključivo do pravomoćnog okončanja parnice na koju je uputio predlagatelje točkom II izreke.

5.1. Visina novčane kazne zapriječene protivniku osiguranja točkom III izreke sud je odredio na način da ista ne bude nesrazmjerno tegotna za protivnika osiguranja, ali dovoljno visoka da kod istoga pobudi svijest o nužnosti postupanja po točki I izreke ovog rješenja.

6. Slijedom svega navedenog, valjalo je temeljem članka 341. stavka 1., 344. stavka 2., 346. stavka 1. i 2. te članka 347. stavka 1. i 2. OZ odlučiti kao izreci ovog rješenja.

7. U odnosu na postavljeni zahtjev predlagatelja osiguranja za naknadu troškova ovog postupka, stav je ovoga suda kako bi se o istome trebalo odlučiti u parnici na koju su predlagatelji upućeni, sukladno uspjehu u istoj.

U Puli-Pola, 2. travnja 2026.

Sudac:

Tamara Došen

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od osam (8) dana od dana primitka pisanog otpravka rješenja. Žalba se podnosi pisano putem ovoga suda, u 3 (tri) istovjetna primjerka (osim ako se podnosi putem e-komunikacije sa sudom), a o žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

DNA:

1. Predlagateljima osiguranja po punomoćnici, uz podnesak protivnika osiguranja od 31. ožujka 2026.,

2. Protivniku osiguranja.