Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Karlovac

Poslovni broj: P-723/2024-17

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužiteljice LŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnicima iz Zajedničkog odvjetničkog ureda Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca, protiv tuženika SŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćnici Valentini Gacik, odvjetnici u Požegi, radi utvrđenja ništetnosti darovnog ugovora, nakon glavne i javne rasprave zaključene 17. veljače 2026., u nazočnosti stranaka osobno i njihovih punomoćnika, 2. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" I. Utvrđuje se ništetnim Ugovor o darovanju nekretnine zaključen između tužiteljice LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], i tuženika SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] dana 10.06.2020.g. i ovjeren istog dana kod javnog bilježnika Marine Augustinović u Karlovcu pod brojem OV-3849/2020 kojim je tužiteljica darovala tuženom svoj suvlasnički dio:

1/20 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-16), Trosobni stan na 2. katu, lijevo od ulaza, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, ostave, kupaonice sa WC-om, predsoblja, balkona, ukupne površine 68,23 m2 i koji se nalazi u zgradi [adresa] koja je izgrađena na: Kčbr. [katastarska čestica] broj D.L. 96 [adresa] m2

DVORIŠTE 1615 m2

STAMBENA ZGRADA, [adresa] m2

UKUPNO: 1931 m2 koja dolazi upisana zk ul br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], koji je proveden kod Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Karlovcu, pod brojem Z- 6760/2020

II. Određuje se brisanje prava vlasništva s imena TRNOKOP SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] na suvlasničkom djelu 1/20 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-16), Trosobni stan na 2. katu, lijevo od ulaza, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, ostave, kupaonice sa WC-om, predsoblja, balkona, ukupne površine 68,23 m2 i koji se nalazi u zgradi [adresa] koja je izgrađena na: Kčbr. [katastarska čestica] broj D.L. 96 [adresa] m2

DVORIŠTE 1615 m2

STAMBENA ZGRADA, [adresa] m2

UKUPNO: 1931 m2

koja dolazi upisana zk ul br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], te uspostava ranijeg zemljišnoknjižnog stanja kakvo je bilo prije provedbe darovnog ugovora zaključenog dana 10.06.2020.g. u Karlovcu, koji je ovjeren istog dana kod javnog bilježnika Marine Augustinović u Karlovcu pod brojem OV-3849/2020 između tužiteljice LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao darovateljice i tuženika SŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], kao obdarednika te uknjižbom prava vlasništva naprijed navedene nekretnine na ime i u korist LŽ, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], što je tuženik SŽ dužan trpjeti."

II.Nalaže se tužiteljici LŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], da tuženiku SŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 3.012,50 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je s tuženikom zaključila dana 10.06.2020. u [adresa] Ugovor o darovanju nekretnina koji je ovjeren istog dana kod javnog bilježnika Marine Augustinović u [adresa] pod brojem OV-3849/2020. Predmet ugovora bila je sljedeća nekretnina: - Suvlasnički dio: 1/20 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E- 16), Trosobni stan na 2. katu, lijevo od ulaza, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, ostave, kupaonice sa WC-om, predsoblja, balkona, ukupne površine 68,23 m2 i koji se nalazi u zgradi [adresa] koja je izgrađena na:

Kčbr. [katastarska čestica] broj D.L. 96 [adresa] m2

DVORIŠTE 1615 m2

STAMBENA ZGRADA, [adresa] m2

UKUPNO: 1931 m2 koja dolazi upisana zk ul br [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Međutim, tužiteljica navodi da tuženik nije nikada stupio u posjed nekretnine koja je bila predmet darovanja, pa kako isti ugovor nije sastavljen kao javnobilježnički akt, niti kao solemnizirana isprava to je, zbog izostanka strogo formalnog oblika, isti ugovor ništetan. Stoga ovom tužbom traži utvrđenje ništetnosti navedenog ugovora o darovanju i uspostavu ranijeg zemljišnoknjižnog stanja prije provedbe darovnog ugovora.

2. Tuženik se u odgovoru na tužbu protivi utvrđenju ništetnosti ugovora iz razloga navedenih u tužbi, odnosno zbog navodne tvrdnje da ugovor nema potrebnu formu budući nije solemniziran. Tuženik smatra da navedeni ugovor nije bilo nužno sastavljati u obliku javnobilježničkog akta budući je tuženik, odmah po sklapanju ugovora ušao u suposjed stana zajedno s tužiteljicom. Prije upuštanja u daljnje raspravljanje tuženik predlaže odrediti prekid ovog postupka dok se ne odluči o prijedlogu za lišenje poslovne sposobnosti tužiteljice pokrenut pred ovim sudom dana 07. siječnja 2025. obzirom je tužiteljica u srpnju 2024. pretrpjela moždani udar, te zbog posljedica navedenog više nije sposobna odlučivati o svojim pravima i obvezama niti je sposobna raspravljati u ovom postupku, što tuženik smatra od prejudicijalnog značaja za daljnje raspravljanje. Isto tako navodi da je tužiteljica trenutno nepokretna i kompletnu brigu o njoj vodi isključivo tuženik. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

3. Neosnovano je tuženik tvrdio da tužiteljica nije poslovna sposobna osoba obzirom je pravomoćnim rješenjem ovog suda poslovni broj R1 Ob-8/2025-13 od 27. listopada 2025. odbijen prijedlog radi lišenja poslovne sposobnosti tužiteljice LŽ.

4. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u ugovor o darovanju nekretnina od 10. lipnja 2020., neslužbene kopije za zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], za etažno vlasništvo E-16, medicinsku dokumentaciju na listu 22-28, prijedlog za pokretanje postupka za lišenje poslovne sposobnosti protustranke LŽ, nalaz i mišljenje dr. L na listu 46-52, uplatnice na listu 56-89, rješenje ovog suda R1 Ob-8/2025-13 od 27. listopada 2025. koje je postalo pravomoćno 22. studenog 2025. kojim je odbijen prijedlog da se LŽ liši poslovne sposobnosti, a što je utvrđeno uvidom u e-spis, saslušao stranke, te svjedoke ŠŽ, TŽ, UŽ, DŽ, ZŽ, NŽ, ŽŽ, CŽ, OŽ, FŽ i GŽ.

5. Tužbeni zahtjevi nisu osnovani.

6. Uvidom u ugovor o darovanju nekretnina od 10. lipnja 2020. koji je kod javnog bilježnika Marine Augustinović ovjeren istog dana pod brojem ovjere OV-3849/2020 u odnosu na potpis tužiteljice LŽ sud je utvrdio da je tužiteljica LŽ darovala svom sinu SŽ, ovdje tuženiku trosobni stan na 2.katu, lijevo od ulaza, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, ostave, kupaonice s wc, predsoblja, balkona, ukupne površine 68,23 m2, koji stan se nalazi u zgradi sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

7. Na temelju navedenog darovnog ugovora tuženik se uknjižio u zemljišnim knjigama kao vlasnik stana koji dolazi upisan kao 1/20 etažno vlasništvo (E-16), i to kao trosobni stan na 2.katu, lijevo od ulaza, koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, ostave, kupaonice s wc-om, predsoblja, balkona, ukupne površine 68,23 m2, koji stan se nalazi u zgradi sagrađenoj na kčbr. [katastarska čestica] [adresa].od 1931 m2 (dvorište od 1615 m2, stambena zgrada, [adresa]. od 316 m2) upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

8. Obzirom na vrijeme sklapanja ugovora, radi se o ugovoru iz odredbe članka 479. stavak 1. Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine Republike Hrvatske broj 35/05, 47/08, 125/11 i 78/15, 29/18, u daljnjem tekstu: ZOO), kojom je određeno da ugovor o darovanju nastaje kad se darovatelj obveže prepustiti obdareniku bez protučinidbe stvar ili imovinsko pravo, a obdarenik to prihvati.

9. Obzirom tužiteljica ovom tužbom traži utvrđenje ništetnosti navedenog darovnog ugovora navodeći da tuženik nije nikada stupio u posjed predmetne nekretnine, a ugovor nije sastavljen kao javnobilježnički akt ili kao solemnizirana privatna isprava, to je mjerodavna daljnja odredba članka 482. ZOO kojom je određeno da se ugovor o darovanju nekretnine sklapa u pisanom obliku, a ugovor o darovanju bez prave predaje stvari mora biti sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave.

10. Dakle, u slučaju ugovora o darovanju bez prave predaje stvari, predaja je ostavljena za neko buduće vrijeme pa se u tom slučaju zahtijeva strogi oblik tog ugovora na način da pri njegovom sklapanju obvezno sudjeluje javni bilježnik, a nepoštovanje tog navedenog oblika ugovora, zbog toga što je isti suprotan prisilnom propisu dovodi do njegove ništetnosti sukladno članka 322. ZOO.

11. Stoga je odlučna okolnost u ovom postupku bila okolnost je li došlo do prave predaje predmetne nekretnine tuženiku. Ukoliko nekretnina nije predana tuženiku, a obzirom predmetni darovni ugovor kojim je tužiteljica darovala tuženiku predmetni stan nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, radilo bi se o ništetnom ugovoru.

12. Obzirom je nesporno da predmetni ugovor o darovanju nije sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili ovjerovljene (solemnizirane) privatne isprave, dokazi su provedeni na okolnost je li došlo do prave predaje predmetne nekretnine tuženiku u posjed.

13. U svom iskazu tužiteljica je bila kontradiktorna sama sebi obzirom je u tužbi od 3. prosinca 2024. navela da je s tuženikom sklopila predmetni ugovor o darovanju, dok je u ovom postupku na glavnoj raspravi 17. veljače 2026. iskazala da nije sklopila nikakav ugovor s tuženikom. U daljnjem tijeku iskaza tvrdila je da je svoj potpis na ugovoru ovjerila kod javnog bilježnika na prijevaru.

14. O tome da je prilikom potpisivanja darovnog ugovora tužiteljica prevarena od svog sina iskazao je jedino svjedok ŠŽ koji je iskazao da je to čuo od tužiteljice. Svjedok ŠŽ iskazao je da tužiteljicu poznaje jer su iz istog kvarta te su odrasli zajedno, a tužiteljičin brat je njegov vjenčani kum. Također je iskazao da je u stanu tužiteljice bio pred dvadeset godina dok je bio živ njen suprug, a onda dugo nije dolazio te je ponovno bio pred godinu i pol dana kada su brat tužiteljice i njegova supruga zaključili da se nešto događa.

15. Obzirom na navode o prijevari, prije svega ovaj sud utvrđuje da je prijevara razlog pobojnosti ugovora i ne može se isticati prigovorom nego tužbom radi pobijanja ugovora. Obzirom u ovom postupku tužiteljica ustala tužbom radi utvrđenja ništetnosti ugovora o darovanju (a ne tužbom radi pobijanja darovnog ugovora), to tužiteljica neosnovano ističe pobojnost ugovora u ovom postupku.

16. U odnosu na utuženi razlog ništetnosti ugovora, da je sklopljen ugovor o darovanju nekretnine bez prave predaje u posjed, a da nije sklopljen u strogo propisanom formalnom obliku, tužiteljica je iskazala da tuženik nije živio u njenom stanu posljednjih deset godina obzirom ima svoju kuću u [adresa] u kojoj živi sa suprugom i sinom. Iskazala je da joj je uvijek dolazio samo u posjetu, da nije donio nikakve stvari, niti se pokušao useliti.

17. Iz iskaza tuženika proizlazi da je i prije i poslije sklapanja darovnog ugovora dolazio u predmetni stan u kojem živi njegova majka, ovdje tužiteljica obzirom ima ključ stana. Iz njegovog iskaza sud je utvrdio da je majku obilazio u njenom stanu time da su se stvari promijenile nakon 2019. kada je tužiteljica preboljela plućnu emboliju te se nakon bolnice oporavljala kod njegovog brata ZŽ obzirom je tuženik tada živio na Švarči u stanu na 4.katu bez lifta. Nakon toga, tužiteljica je zahtijevala da s tuženikom sklopi darovni ugovor za predmetni stan. Prije toga, tuženik je 1. mjesecu 2020. prodao taj stan jer je sa suprugom htio kupiti kuću. Ispočetka je živio sa suprugom i sinom kod majke svoje supruge na Sajevcu, a od kraja lipnja do listopada 2020., dok nisu kupili kuću, živio je nepuna četiri mjeseca u predmetnom stanu kod majke. U kući majke njegove supruge više nije bilo mjesta kada se njegov šogor vratio iz misije u Afganistanu. Nakon toga, uselio se sa suprugom u kuću koju su kupili jer su uredili jednu prostoriju u kojoj su mogli odmah živjeti. Međutim, i dalje je dolazio kod majke svaki dan, imao je ključ stana, ponekad je kod nje prespavao, a u predmetnom stanu i dalje se nalaze neke njegove stvari koje je donio nakon prodaje stana. Tuženik je iskazao da se o majci brinuo nakon što je 24. srpnja 2024. doživjela moždani udar sve do 18. studenog 2024. kada se vraćao iz Slavonije i majci došao na vrata noseći joj čvarke, kada nije mogao otključati stan jer je tužiteljica promijenila bravu, a nije mu htjela niti otvoriti. Nakon toga je 23. studenog 2024. tužiteljica slomila kuk pa ga je pozvala da joj pomaže te mu ponovno dala ključ stana.

18. Navode tuženika potvrdila je svjedokinja TŽ koja radi sa suprugom tuženika od koje je čula da je tuženiku darovan stan. Iskazala je da je u predmetnom stanu bila u 8.mjesecu 2020. kada je svoju kolegicu dovezla do njenog supruga, tuženika, koji je tada živio u predmetnom stanu, dok su supruga tuženika i sin živjeli kod njene majke na Sajevcu. Tako su živjeli jer su prodali stan na Švarči, a za sve nije bilo dovoljno mjesta u kući na Sajevcu.

19. Svjedokinja ŽŽ živi preko puta tužiteljice te je u svom iskazu potvrdila da tuženik barem dvadeset godina ulazi u stan tužiteljice i iz njega izlazi s ključem. Također je iskazala da inače radi u staračkom domu kao njegovateljica pa kada je tužiteljica slomila kuk, tuženik ju je zamolio za pomoć oko majke pa je dva do tri tjedna, ujutro i navečer, tužiteljici mijenjala pelene i zepter lampom svijetlila slomljeni kuk. U tom razdoblju vidjela je tuženika da tužiteljici donosi hranu.

20. Svjedok PŽ poznaje tuženika od osnovne škole, a kada je tuženik kupio kuću na [adresa] koja se nalazi do njegove kuće, saznao je da tuženik živio kod majke dok se nije uselio u kuću.

21. Svjedokinja UŽ je iskazala da je rođena u zgradi u kojoj je predmetni stan te je u stanu svojih roditelja živjela do 1997. ili 1998., ali je nastavila dolaziti kod majke u njen stan, a nakon njene smrti, i dalje je dolazila u predmetnu zgradu obzirom ima brata koji živi u prizemlju zgrade. Obzirom je tada i sama dolazila kod svoje majke, iskazala je da je viđala tuženika na stepeništu ili dvorištu zgrade te joj je tako poznato da je za vrijeme korone tuženik živio s majkom u predmetnom stanu, dok je njegova supruga tada živjela kod svoje majke jer tamo nije bilo mjesta za sve.

22. Svjedokinja OŽ poznaje tuženika unatrag 10 godina obzirom su im djeca išla zajedno u školu. Obzirom su se tada intenzivno družili poznato joj je da je tuženik živio u stanu na Dubovcu s majkom dok je uređivao kuću, dok je njegova supruga sa sinom živjela na Sajevcu obzirom nije bilo mjesta za sve.

23. Svjedok FŽ je bio susjed strankama pred 40 godina, a u zgradi do zgrade tužiteljice živi njegova majka pa kada je dolazio kod majke mogao je vidjeti da je tuženik došao živjeti sa svojom majkom u njenom stanu za vrijeme korone, dok je njegova supruga sa sinom živjela kod svoje majke, a da su živjeli odvojeno zbog straha od korone.

24. Svjedok ZŽ je drugi sin tužiteljice, brat tuženika koji je iskazao da je majka darovala tuženiku svoj stan u skladu s njihovim dogovorom da će tuženika pripasti majčin stan, dok će svjedoku otac prepisati svoj stan. Dok je tužiteljica bolovala od plućne embolije, za majku su se brinuli svjedok i tuženik, tuženik se o njoj brinuo i kada je doživjela lagani moždani udar, i nakon što je slomila kuk. I ovaj svjedok je iskazao da je tuženik živio s majkom u predmetnom stanu u razdoblju dok je kupovao kuću jer nije bilo mjesta kod obitelji njegove žene koja je tada živjela kod svoje majke.

25. Svjedok CŽ je šogor tuženika koji je iskazao da se u 6.mjesecu 2020. vratio iz mirovne misije pa nije bilo dovoljno mjesta u kući majke njegove supruge u koju su došli živjeti tuženik, njegova supruga i sin pa su se dogovorili da tuženik ode živjeti u stan svoje majke dok ne kupe kuću i usele se u nju. Naposljetku su u kupljenu kuću preselili krajem 10.mjeseca te godine. Iskazao je da je prije i poslije toga tuženik dolazio u stan tužiteljice jer se oduvijek o njoj brinuo. Poslije je čuo da su se njihovi odnosi pogoršali.

26. Svjedokinja NŽ je snaha tužiteljice i šogorica tuženika koja je iskazala da je tuženik četiri mjeseca ljeto 2020. stanovao u stanu svoje majke kojoj je dolazio prije i poslije darovanja stana obzirom su bili u dobrim odnosima, a i zbog bolesti je dolazio kod nje. Stanovao je kod majke dok nisu kupili kuću, dok je supruga tuženika sa sinom živjela kod svoje majke jer se bojala korone. U kući majke supruge tuženika nije više bilo mjesta i za tuženika kada se brat supruge tuženika vratio iz mirovne misije.

27. Svjedokinja DŽ je snaha tužiteljice i supruga tuženika koja je u svemu potvrdila navode tuženika.

28. Navedeni svjedoci potvrdili su navode tuženika da je prije i poslije darovanja stana dolazio u stan svoje majke obzirom su bili u dobrim odnosima, dolazio se brinuti o njoj u bolesti, a u vrijeme sklapanja darovnog ugovora (20.lipnja 2020.), cijelo ljeto, sve do pred kraj 10.mjeseca 2020. živio je s majkom u predmetnom stanu. Svi svjedoci (osim RŽ koji u to vrijeme nije dolazio kod tužiteljice) potvrdili su da je tuženik živio kod svoje majke nakon prodaje stana dok nije kupio kuću. Obzirom je to bilo vrijeme korone i tada se iz misije u Afganistanu vratio brat supruge tuženika, nije više bilo mjesta da i tuženik živi sa svojom suprugom i sinom u kući majke svoje supruge na Sajevcu pa je otišao živjeti u stan tužiteljice.

29. Tuženik je još dostavio uplatnice (strana 56 do 89 spisa) o tome da je 16 godina plaćao otkup predmetnog stana. Također je iskazao da je ranije tužiteljica plaćala režije za stan, da joj je pomagao jedino kad ona nije imala dovoljno novca, dok je, nakon podnošenja tužbe, tužiteljica prestala plaćati režije.

30. Okolnost tko je plaćao otkup stana i troškove režija nije odlučna okolnost u ovom postupku već je li tuženiku predan stan u posjed nakon sklapanja darovnog ugovora (koji je sklopljen kao privatna isprava).

31. Obzirom je tuženik bio u posjedu stana prije i poslije sklapanja darovnog ugovora jer je imao ključ i cijelo vrijeme nesmetano ulazio u stan (osim kraćeg razdoblja u studenom 2024. od kada je tužiteljica promijenila bravu do kada je tuženiku predala ključ nove brave), posjećivao majku u stanu, brinuo se o njoj, pomagao u održavanju stana, njegovao je u bolesti, radilo bi se o situaciji da je tuženik cijelo vrijeme imao ključ stana svoje majke i na isti način dolazi u njen stan prije i poslije zaključenja darovnog ugovora.

32. Prema postojećoj sudskoj praksi, kada darovatelj faktički za sebe zadrži pravo stanovanja darovane nekretnine i nakon sklapanja ugovora o darovanju nastavi živjeti u stanu, tada se radi o darovanju bez prave predaje za čiju je valjanost potreban oblik javnobilježničkog akta.

33. Međutim, u konkretnom slučaju tuženik je bio u neposrednom posjedu stana obzirom je faktično, u razdoblju nakon zaključenja darovnog ugovora četiri mjeseca živio s majkom u stanu, pa ovaj sud smatra da se zbog ove okolnosti ima smatrati da je tuženiku predan predmetni stan u neposredni posjed bez obzira na okolnost što je u stanu nastavila živjeti tužiteljica. Obzirom je faktično izvršena predaja stana u posjed tužitelju, nije bilo potrebno darovni ugovor sklapati u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirati privatnu ispravu pa se nisu ispunile pretpostavke za utvrđenje ništetnosti predmetnog ugovora o darovanju koji je sklopljen kao privatna isprava te je tužbeni zahtjev radi utvrđenja ništetnosti predmetnog ugovora valjalo odbiti, a posljedično tome, odbiti i drugi tužbeni zahtjev kojim se traži uspostava prijašnjeg zemljišnoknjižnog stanja.

34. Tuženiku pripada naknada parničnih troškova u cijelosti temeljem odredbe članka 154. stavak 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25) obzirom je u cijelosti uspio u sporu.

35. Troškovi tuženika sastoje se od troškova zastupanja po punomoćniku- odvjetniku odmjerenog u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/23), i to za sastav tužbe iznos od 1.205,00 EUR prema Tbr.7.t.1., za zastupanje na raspravi 10.12.2025. zatraženi iznos od 602,50 EUR prema Tbr.9.t., za zastupanje na raspravi 17.2.2026. iznos od 1.205,00 EUR prema Tbr.9.1., što ukupno iznosi 3.012,50 EUR, koji iznos je naložen tužiteljici isplatiti tuženiku na ime naknade parničnih troškova.

36. Tuženiku nije priznat trošak sastava podneska od 11.12.2025. kojim je dostavio predložene dokaze obzirom svojom krivnjom ove navode i dokaze nije objedinio u podnesku u kojem je dao odgovor na tužbu.

37. Tuženiku ne pripada niti zatraženi trošak sudske pristojbe na odgovor na tužbu. Obzirom na uspjeh u sporu tuženik se ne nalaze u obvezi plaćanja pristojbe na odgovor na tužbu sukladno odredbi članka 4. točka 2. Zakona o sudskim pristojbama (Narodne novine broj 118/18, 51/23, u daljnjem tekstu: ZSP).

38. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Karlovcu 2. travnja 2026.

Sudac: Irena Šegavić

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8 ZPP-a). Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9 ZPP-a). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9 ZPP-a sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP-a o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335 st. 11. ZPP-a). Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

Dostavljeno:

1. ZOU Josip Janković i Mate Burazin iz Karlovca

2. Valentina Gacik, odvjetnica u Požegi