Republika Hrvatska

Općinski građanski sud u Zagrebu

Zagreb, Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P Ob-290/2025-25

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu Nedi Šoli, u pravnoj stvari tužiteljice ST, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] zastupane po punomoćniku Borisu Vinčiću, odvjetniku u [adresa], protiv tuženice TT, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Maji Hrvoj,odvjetnici u [adresa], radi bračne stečevine, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene 9. ožujka 2025. u prisutnosti punomoćnika stranaka i tuženice osobno, 2. travnja 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, a koji glasi:

"I. Utvrđuje se da je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1266, oznake dvorište, stambena zgrada i pomoćna zgrada, površine 796 m2, bračna stečevina tužiteljice ST iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i pok. OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to svakog u ½ dijela slijedom ćega se izdvaja ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1266, oznake dvorište, stambena zgrada i pomoćna zgrada, površine 796 m2 iz ostavinske imovine pok. OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru da nakon pravomoćnosti presude, na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1266, oznake dvorište, stambena zgrada i pomoćna zgrada, površine 796 m2, izvrši upis prava vlasništva u korist tužiteljice ST iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u ½ dijela.

III. Nalaže se tuženoj TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u roku od 15 dana platiti tužiteljici ST iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] parnični trošak sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećane za 3 postotna poena."

II. Nalaže se tužiteljici ST, OIB [osobni identifikacijski broj] nadoknaditi troškove postupka tuženici TT, OIB [osobni identifikacijski broj], u iznosu od 4.000,00 EUR (slovima: četiritisuće eura), sve u roku 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je podnijela pred ovim sudom tužbu protiv tuženice radi utvrđenja bračne stečevine.

1.1. Rješenjem ovoga suda broj O-3060/2024 od 29. siječnja 2025. upućena je tužiteljica pokrenuti parnicu protiv tuženice, radi utvrđenja bračne stečevine i izdvajanje ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1266, oznake dvorište, stambena zgrada i pomoćna zgrada, površine 796 m2 (dalje u tekstu: predmetna nekretnina) iz ostavinske imovine ostavitelja pok. OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].

1.2. Tužiteljica ističe da je bila u braku sa sada pok. OT od 2011., a u izvanbračnoj zajednici od 1969. Ističe da je jedina koja je vodila brigu o pok. OT bila upravo ona. Predmetna nekretnina na Ugljanu kupljena je kao građevinsko zemljište (čest. br. 1264/11 I 1266 – obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]) 1985. zajedničkom odlukom i sredstvima bračnih drugova, odnosno ovdje tužiteljice i sada pok. OT. Za kupovinu nekretnine i za građenje je podignut i kredit kod Gradske Štedionice-Zagrebačke banke 1986. koji su tužiteljica i pok. OT zajedno otplaćivali. Kuća je građena od 1986. do 1990., a potpuno uređenje je bilo nakon prodaje tužiteljičine nekretnine-kuće u [adresa] u [adresa]. Dakle, predmetna nekretnina u zemljišnim knjigama samo formalno glasi na pok. OT, a stvarno je njihova zajednička imovina stečena za vrijeme izvanbračne i bračne zajednice. Pravo vlasništva navedene nekretnine tužiteljica je stekla za vrijeme trajanja izvanbračne i bračne zajednice s pok. OT. S obzirom na to da nisu drukč ije ugovorili, tužiteljica i pok. OT su suvlasnici bračne stečevine u jednakim dijelovima temeljem odredbi Obiteljskog zakona.

1.3. Imajući u vidu da tuženica osporava tužiteljičino suvlasništvo predmetne nekretnine, tužiteljica ima pravni interes da se isto utvrdi presudom, a sukladno Rješenju ovoga suda broj O-3060/2024 od 29. siječnja 2025.

1.4. Slijedom svega prethodno navedenog, tužiteljica predlaže da sud donese presudu kojom se utvrđuje da je nekretnina upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1266, oznake dvorište, stambena zgrada i pomoćna zgrada, površine 796 m2, bračna stečevina tužiteljice i pok. OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i to svakog u ½ dijela slijedom čega se izdvaja ½ dijela nekretnine upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1266, oznake dvorište, stambena zgrada i pomoćna zgrada, površine 796 m2 iz ostavinske imovine pok. OT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj]. Predlaže da se naloži Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru da nakon pravomoćnosti presude, na nekretnini upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], zk.č.br. 1266, oznake dvorište, stambena zgrada i pomoćna zgrada, površine 796 m2, izvrši upis prava vlasništva u korist tužiteljice u 1/2 dijela. Potražuje trošak parničnog troška od tuženice sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja prvostupanjske presude do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta uvećane za 3 postotna poena

2. Tuženica je u svom odgovoru na tužbu nave la da se protivi tužbi i tužbenim zahtjevima u cijelosti.

2.1. Nadalje, ističe da nekretnina na Ugljanu, suprotno navodima tužiteljice, koji nisu čak ničime ni dokazani, nije bračna stečevina. Pok. OT, suprug tužiteljice i otac tuženice, je bio u braku sa majkom ovdje tuženice; CT rođ. ZT, te je taj brak razveden 1967. godine. Za vrijeme trajanja tog braka, isti su stekli vlasništvo nekretnine u [adresa]. U navedenu nekretninu, roditelji ovdje tuženice su uselili 1962 godine. S obzirom da se u to doba nekretnine nisu odmah upisivale u zemljišne knjige, zgrada je upisana tek 1975 te je tada sklopljen i Ugovor o prijenosu vlasništva temeljem kojeg se pok. OT upisao u zemljišne knjige. Iz navedenog ugovora vidljivo je da je 1962 godine, kod useljenja, sklopljen Ugovor o imovinskim pravima i obvezama. Uporabna dozvola za zgradu izdana je 12. listopada 1962.p se ukazuje da je pok. OT, otac tužene i suprug tužiteljice, je za vrijeme trajanja braka sa prvom suprugom stekao nekretninu u Medvegradskoj 7. Majka tužene preminula je 01. rujna 1985.

2.2. Nadalje, ističe da **.**.1985. pok. OT prodaje stan u [adresa]. Po cijeni od tadašnjih 2.000 DEM po m2. Nakon toga svojoj kćeri, ovdje tuženici, kupuje stan u [adresa], a na ime dijela stana u [adresa] koji bi istoj pripao da je stan bio u ostavinskoj raspravi (bračna stečevina pok. CT). Dakle, tuženica svoj dio ostavine koji bi joj pripao iza majke, dobiva u v idu stana u [adresa] – podrumskog stana, koji je činio 1/16 obiteljske kuće (dakle nije ni postojao kao poseban dio nekretnine). Pok. OT je na Medvedradskoj bio prijavljen do 04. prosinca 1985. S preostalim novcem, pok. OT je kupio zemljište na Ugljanu i izgradio kuću.

2.3. Tuženica ističe da je dolazila na more na Ugljan, sa suprugom i djetetom te postoje fotografije koja je zadnja iz 1989. Vidljivo je da su tuženica i njen suprug dolazili na Ugljan dok se isti gradio i kasnije, sa djetetom. Nadalje, iz fotografija je vidljivo da od 1989 do 2021 nije apsolutno ništa ulagano u kuću – istih je gabarita, istog izgleda, čak je i kuhinja ostala ista. Stoga osporava izjavu tužiteljice da je kuća sagrađena/dovršena nakon prodaje nekretnine tužiteljice u Šulekovoj 2006. S tim u vezi ističe da su netočni navodi tužiteljice da je nekretnina u Ugljanu bračna stečevina i to iz više razloga:

- Zemljište na Ugljanu kupljeno je te je kuća na istom sagrađena vlastitim sredstvima oca ovdje tuženice (prodajom nekretnine u [adresa]),

- Tužiteljica i pok. OT vjenčani su tek 2011. – u vrijeme kada je nekretnina na Ugljanu kupljena i sagrađena kuća (1985/86 godina) isti nisu bili niti u izvanbračnoj zajednici.

- Zakon o braku i porodičnim odnosima, a koji se primjenjuje na svu imovinu stečenu prije 01.07.1999 prema odluci Vrhovnog suda RH Rev-1079/03 od 24. svibnja 2006, propisuje da se suvlasnički dio svakog bračnog druga određuje prema njegovu doprinosu u stjecanju te imovine.

2.4. Tuženica navodi da tužiteljica u tužbi nije dostavila niti navela ijedan dokaz kojim bi potvrđivala svoje navode niti svoj udio u eventualnoj bračnoj stečevini. U odnosu na predložene svjedoke navodi da je DT je unuka tužiteljice koje u vrijeme gradnje kuće nije bila niti rođena, ET je sin no isti je bio svjedok navodne oporuke kojom se tužiteljici ostavlja sva imovina pok. OT, a za vrijeme sudskog postupka radi utvrđivanja ništetnim ugovora o doživotnom uzdržavanju, na njega je prenesena nekretnina u Ugljanu tako da navedenog svjedoka smatra pristranim jer je svojim postupcima pokazao da je u stanju napraviti bilo što samo da majci osigura ono što joj ne pripada (u cijelosti); RT je kuma tužiteljice – nejasno je o čemu ona ima saznanja. Isto je i vezano za JT i ĐT za koju se ne zna ni tko je.

2.5. Slijedom svega navedenoga, predlaže da sud tužbeni zahtjev tužiteljice odbije kao neosnovan uz nadoknadu troškova postupka.

3. Tijekom postupka izvršen je uvid u zemljišnoknjižni izvadak iz zemljišnih knjiga za z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine iz 1985. (list 6-7 spisa), Rješenje ovoga suda posl.br. O-3060/2024-21 od 29. siječnja 2025. (list 8-11 spisa), vjenčani list za Matični ured Maksimir od 24. ožujka 2021. (list 21 spisa), ugovor o prijenosu vlasništva od 17. rujna 1975. (list 22 -24 spisa), rješenje Narodnog odbora Općine Gornji Grad-Zagreb od 12. listopada 1962. (list 25 spisa),uvjerenje o prebivalištu za OT od 19. rujna 2024. (list 26 spisa), fotografije dostavljene po tuženici (list 27-32 spisa), zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima uređenja prostora od 24. ožujka 2016. (list 35 spisa), zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju od 7. lipnja 2013. (list 36 spisa), računi dostavljeni po tužiteljici (list 37 -44 spisa), očitovanje od 26. lipnja 1986. (list 59 spisa), ugovor o kupoprodaji nekretnine od 17. rujna 1985. (list 60-64 spisa), obavijest od 20. svibnja 1971. (list 65 spisa), izvršen je uvid u ostavinski spis ovoga suda posl.br- O-3060/2021, odnosno u svu dokumentaciju koja prileži spisu.

3.1. Na ročištu održanim kod ovoga suda 9. listopada 2025. (list 53 -58 spisa) izveden je dokaz saslušanja stranaka.

3.2. Na ročištu održanim kod ovoga suda 19. siječnja 2026. (list 75-80 spisa), izveden je dokaz saslušanja svjedoka MT, JT, RT i ET, a na ročištu održanim kod ovoga suda **.**.2026. DT i ĐT (list 85-92 spisa).

3.3. Sud nije izvodio daljnje dokaze s obzirom na to da su na ročištu održanim kod ovoga suda stranke suglasno navele da nemaju daljnjih dokaznih prijedloga i predložile su zaključenje glavne rasprave.

3.4. Nakon provedenog dokaznog postupka, stranke zastupane po punomoćnicima su predložile zaključenje glavne rasprave navodeći pritom da nije potrebno provođenje daljnjih dokaza. Pri čemu se ističe da sudovi odlučuju o tužbenom zahtjevu na temelju činjenica koje se utvrde u postupku u skladu s čl. 7. Zakona o parničnom postupku postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025) te da su stranke dužne iznijeti činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predložiti dokaze koji te činjenice potvrđuju.

3.5. Teret iznošenja i dokazivanja činjenica na kojima temelji svoje zahtjeve je na tužiteljici, jednako kao što je na tuženici teret iznošenja činjenica i dokazivanja tvrdnji kojima se pobijaju navodi i dokazi protivnika, kako to propisuju odredbe članka 219. stavaka 1. Zakona o parničnom postupku.

4. Cijeneći svaki dokaz zasebno i sve dokaze zajedno, a na temelje rezultata cjelokupnog postupka, u skladu sa čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991, 91/1992, 112/1999, 129/2000, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 96/2008, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022, 114/2022, 155/2023, 146/2025) sud je ocijenio da je tužbeni zahtjev neosnovan.

5. Između stranaka nije sporno da su tužiteljica i otac tuženice, sada pok. OT sklopili brak 2011., te da su prije braka živjeli u izvanbračnoj zajednici.

5.1. Među strankama nije sporno da je pok. OT bio upisan kao vlasnik predmetne nekretnine te da je zemljište na kojem je izgrađena kuća (koje zajedno čine predmetnu nekretninu) kupljeno dijelom od novca koji je pok. OT imao nakon prodaje nekretnine u svojem vlasništvu na adresi [adresa].

5.2. Među strankama nije sporno da je kuća na predmetnoj nekretnini izgrađena i stavljena pod krov zajedno s fasadom 1990-te, a da je 2006. natkrivena terasa, natkriven je podrum te je napravljen ulaz u kuću.

5.3. Među strankama je sporno kada je počela izvanbračna zajednica tužiteljice i pok. OT, zatim je sporno utvrđenje je li tužiteljica suvlasnica predmetne nekretnine s pok. OT u ½ dijela, odnosno je li dala novac za gradnju predmetne nekretnine ili je sudjelovala svojim radom, te predstavlja li predmetna nekretnina bračnu stečevinu tužiteljice i pok. OT svakoga u ½ dijela.

6. Prije svega, ističe se da se imovinskopravni odnosi između stranka uvijek trebaju tretirati prema propisu koji je vrijedio u vrijeme kada su imovinskopravni odnosi nastali, dakle u vrijeme stjecanja određene imovine, za razliku od statusnih prava i obveza koji se primjenjuju prema zakonu koji vrijedi u vrijeme kada se vodi postupak.

6.1. U skladu s navedenim, sud je kod donošenja odluke o predmetu spora primijenio odredbe zakona koji je bio na snazi u vrijeme bračne zajednice i stjecanja bračne stečevine.

6.2. Prema Zakonu o braku i porodičnim odnosima („Narodne novine“, broj 11/1978, 27/1978, 45/1989, 59/1990, 25/1994, 162/1998) proizlazi sljedeće:

- članak 270. (članak 276.) propisuje da imovina bračnih drugova može biti zajednička i posebna.

- članak 271. (Član 277.) propisuje da imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, ili potječe iz te imovine, njihova je zajednička imovina.

- članak 272. (Član 278.) propisuje da imovina koju jedan bračni drug ima u času zaključenja braka ostaje njegova posebna imovina, imovina koju u toku bračne zajednice jedan bračni drug stekne po drugoj zakonom dozvoljenoj osnovi (nasljeđivanjem, darovanjem i sl.), različitoj od osnove navedene u članku 271. zakona, je njegova posebna imovina, a posebnom imovinom postaje i imovina koja pripadne bračnom drugu nakon izvršene diobe zajedničke imovine.

- člankom 273. (Član 279.) propisano je da bračni drugovi mogu ugovoriti da njihove zarade budu posebna imovina svakog od njih. Ugovor se zaključuje u pismenom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni.

- člankom 274. (Član 280.) propisano je da pravo vlasništva bračnih drugova na nekretninama koje su njihova zajednička imovina upisuje se u zemljišne knjige na ime oba bračna druga kao njihovo skupno vlasništvo.

- člankom 281.(Član 287.) propisano je da kod utvrđivanja suvlasničkih dijelova udio bračnog druga u zajedničkoj imovini određuje se prema njegovom doprinosu u stjecanju te imovine. U slučaju spora sud određuje koliki je bio doprinos bračnih drugova u stjecanju zajedničke imovine, pri čemu vodi računa ne samo o osobnom dohotku i zaradi svakog od bračnih drugova, nego i o pomoći jednog bračnog druga drugome, o radu u domaćinstvu i porodici, brizi oko odgoja i podizanja djece, kao i o svakom drugom obliku rada i suradnje u upravljanju, održavanju i povećanju zajedničke imovine.

6.3. Nadalje, člankom 252. i 253. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 162/1998) propisano je da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine te su bračni drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ako nisu drukčije ugovorili, a isto proizlazi i iz članka 248. i 249. Obiteljskog zakona („Narodne novine“ 116/2003, 17/2004, 136 /2004, 107/2007, 57/2011, 61/2011, 25/2013.).

6.3. Prema Obiteljskom zakonu („Narodne novine“ 103/2015, 98/2019, 47/2020, 49/2023), čl. 36. st. 1. i 3. bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine i bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici bračne stečevine, ako nisu drukčije ugovorili.

6.4. Sukladno članku 551. Obiteljskog zakona („Narodne novine„, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), u ovoj pravnoj stvari primjenjuju se zakonske odredbe koje su vrijedile u vrijeme stjecanja nekretnine, a sve radi razjašnjenja i utvrđenja predstavlja li predmetna nekretnina bračnu stečevinu tužiteljice i pok. OT ili njegovu posebnu imovinu.

6.5. Slijedom navedenoga, u konkretnom slučaju, sud utvrđuje udjele bračnih drugova u zajedničkoj imovini, uzimajući u obzir doprinos svakog od njih, kako u novcu tako i u radu, te primjenjuje načela propisana Zakonom o braku i porodičnim odnosima.

7. Sukladno odredbi čl. 9. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narode novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09 i 143/12) pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje; ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

8. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak iz zemljišnih knjiga za z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] (list 5 spisa), utvrđeno je da je upisan kao vlasnik sada pok. OT, kao i da je za predmetnu nekretninu izdano rješenje o izvedenom stanju od 7. rujna 2016.

9. Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine iz 1985. (list 6-7 spisa), utvrđeno je da je predmetno zemljište kupljeno 1985. te da je kupac bio OT i da je ugovorena kupoprodajna cijena u iznosu od 800.000,00 dinara, a koji iznos je isplaćen odjednom.

9.1. Na navedeno zemljište plaćen je porez od 358.200,00 dinara.

10. Rješenjem ovoga suda posl.br. O-3060/2024-21 od 29. siječnja 2025. (list 8-11 spisa), tužiteljica je upućena na pokretanje ovog postupka, a s obzirom na to da je tuženica osporila oporuku pok. OT, a koja oporuka je potom utvrđena pravno nevaljalom, te je ostalo sporno pitanje sastava ostavinske imovine.

10.1. Tužiteljica je upućena u pokretanje ovog postupka jer je njezino pravo manje vjerojatno s obzirom na to da u spisu ne prileži niti jedan dokaz o razdoblju trajanja bračne stečevine niti dokaz o trajanju bračne zajednice niti stjecanja predmetne nekretnine .

11. Uvidom u vjenčani list za Matični ured Maksimir od 24. ožujka 2021. (list 21 spisa), utvrđeno je da je pok. OT sklopio brak sa sada pok. ZT **.**.1958. u [adresa], a koji brak je razveden pravomoćnom presudom Okružnog suda u Zagrebu broj 2089/1966 od 14. travnja 1967.

12. Uvidom u ugovor o prijenosu vlasništva od 17. rujna 1975. (list 22 -24 spisa), utvrđeno je da je pok. OT stekao pravo vlasništva na stanu u [adresa] od stambene zadruge „ S Gorjup“.

13. Iz uvjerenja o prebivalištu za OT od 19. rujna 2024. (list 26 spisa), proizlazi da je isti od 9. listopada 1986. do 28. prosinca 2006. imao prijavljenu adresu u [adresa], a od 28.prosinca 2006. do 31. srpnja 2018. u [adresa].

14. Iz spisa ovoga suda O-3060/2024 utvrđeno je da je doneseno rješenje posl.br. O- 3060/2024-21 od 29. siječnja 2025. kojim je prekinut ostavinski postupak iza pok . OT te je upućena tuženica pokrenuti u roku 30 dana po pravomoćnosti rješenja parnicu protiv ovdje tuženice radi utvrđenja bračne stečevine i izdvajanja ½ dijela nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica] iz ostavinske imovine ostavitelja.

14.1. Prema priloženom izvatku iz matice umrlih od 6. rujna 2018. izdanim od Matičnog ureda Dubrava, pokojni OT u trenutku smrti je bio oženjen s ST.

14.2. Rješenjem ovoga suda posl.br. O-8090/2018-2 od 19. studenog 2018. odlučeno je da se neće provoditi ostavinski postupak zbog nedostatka o imovini i nasljednicima.

14.3. Podneskom od 15. prosinca 2020. tuženica je predložila provedbu ostavine zbog raspodjele mirovine, a koji prijedlog je odbijen pravomoćnim rješenjem posl.br. O - 8453/2020-7 od 6. travnja 2021., a podneskom od 15. prosinca 2020. tuženica je ponovo predložila provedbu ostavine zbog raspodjele nekretnine upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], z. k. č. br. [katastarska čestica], a kojem prijedlogu se protivila tužiteljica koja je priložila i pisanu oporuku sastavljenu pred dva svjedoka prema kojoj navedena nekretnina treba pripasti njoj.

14.4. Na ročištu održanim kod ovoga suda, Zapisniku posl.br. O-3060/2024-15 od 2. srpnja 2024. sastavljeno je rodoslovlje iza pok. OT, a nakon čega je doneseno rješenje opisano u točki 14. ovog obrazloženja presude u kojem je između ostalog, odlučeno o valjanosti oporuke na način da je ista utvrđena pravno nevaljanom te da se u postupku primjenjuje zakonsko nasljeđivanje između utvrđenih nasljednika prvog nasljednog reda.

15. Iz iskaza svjedoka MT, supruga tuženice proizlazi da je upoznat da je otac tuženice kupio zemljište na Ugljanu jer su se svi međusobno posjećivali, bili su u jako dobrim odnosima i o svemu su komunicirali. Otac tuženice je imao stan u [adresa] koji je prodao, pa je rekao da će kupiti kuću na moru. Od prodaje stana u [adresa], dio novca, odnosno 1/3 i to 35.000,00 maraka je dao za stan u [adresa], a ostatak za kupovinu kuće na Ugljanu. On je tada bio zabrinut jer je ostao bez nekretnine, a selio se u [adresa] kod tužiteljice s kojom nije bio u braku, pa je htio zato kupiti kuću na Ugljanu, da ima nešto svoje. Stan u [adresa] je prodan za 100.000,00 maraka. Sjeća se da se i u [adresa] adaptirala kuća koja je imala dva ulaza, u jednom ulazu je živjela mama tužiteljice i brat, a u drugom ulazu su bili OT i tužiteljica. Uređivala se kuhinja, kupaonica, on im je radio struju. Što se tiče Ugljana, kupljeno je zemljište 1986. te se tada počelo i graditi. OT je bio ljut jer su kasnili s gradnjom, a 1989. je sve bilo završeno, fasada, krov, sjeća se da je on još kopao dio za cisternu, da se postavi hidrofor. Postavljao je i pločice sam u kuhinji. Tuženica i on su bili oko tri puta tamo, nakon rata su prestali dolaziti. Što se tiče daljnjeg uređenja Ugljana, bilo je govora da će se raditi garaža, ali ne zna ništa o tome.

15.1. Nije mu poznato da je podignut bilo kakav kredit za kupovinu nekretnine na moru, posebice jer mu je pok. OT govorio da ima dovoljno novaca za kuću na moru. Tuženica ni on nisu nikad novčano ispomagali OT, on je imao odličnu penziju. Zna da je 1989. sigurno bila i struja i voda na Ugljanu, jer ne bi dolazili s djetetom da nije bilo. Tuženica i on su posjećivali OT u [adresa], ali nisu pričali o njihovim financijama niti kako su raspodijelili iste.

15.2. Ne zna kad su tužiteljica i OT počeli živjeti skupa ni kad su se ženili. Ne zna niti koliko je iznosilo u dinarima cijena stana u [adresa], zemljišta, niti porezne obveze. Misli da tužiteljica nije novčano doprinosila za kuću na Ugljanu. Kuća na Ugljanu 1989. imala je ulaz sa strane i francuska vrata na terasi, kuhinju sa šankom i boravkom, hodnik, glavni ulaz, dvije sobe te kupaonicu s wc-om i tavan. Imala je fasadu i krov, bila je završena. Misli da nije bilo nadstrešnice. Na Njuškalu je vidio prodaju kuće na Ugljanu i da su iste pločice kao one koje je on postavljao u kuhinji. Na fotografijama je to djelovao isti prostor kao i 1989., za vanjski dio sjeća se da je vidio samo kuću i terasu na fotografijama, ostalog se ne sjeća.

16. Svjedok JT navodi da je preko supruga upoznala pok. OT koji je bio stric njezinom suprugu. Navodi da su se ona i suprug družili s pok. OT i tužiteljicom od 1965. ili 1966., a su dolazili kod njih već tada u Požegu. Ona i suprug su se doselili u [adresa]., ali stan još nije bio gotov, pa su bili kod OT i ST u [adresa] koji je on dobio od firme. Nije poznato kad je stan u [adresa] prodan, ne zna ni kad su se preselili u [adresa], ne zna niti jesu li išta radili po [adresa]. Zna samo da su se posjećivali, pogotovo kad su se preselili u [adresa]. Poznato joj je da su kupili zemljište na Ugljanu, to je bilo oko 1985. -1986., ali ne zna s kojim novcima. Dok se gradilo nije nikad bila dolje, pričali su da su imali majstore, ali došla je tek kad se izgradila kuća, misli da je to bilo oko 1987., te godine su ostali na ljetovanju dva tjedna. Bilo je struje i vode, odnosno neka pumpa na bunaru. Poslije nije dolazila. Oni su pričali o nekim dogradnjama poslije, ali ne zna kakvima. Ne zna ni o kreditima. Ne zna kako su OT i ST funkcionirali u domaćinstvu u pogledu financija, ali zna da su ovako dobro funkcionirali. Ne zna zašto kuća na Ugljanu glasi samo na OT. Ne sjeća se je li bila prije rata nadstrešnica, ne sjeća se ni da li je bio podrum. Sjeća se da je bila fasada na kući, ali nije bilo garaže.

17. Prema iskazu svjedokinje RT proizlazi da je kuma s tužiteljicom, a za vrijeme studija je znala prespavati kod njih u [adresa]. OT je bio vlasnik stana u [adresa], a kad je dolazila kod kume u [adresa], on još nije bio tamo. Za vrijeme studija je bila u Šulekovoj 1964. – 65., a njega je upoznala 1969. Ne zna kad se OT preselio u [adresa]. U [adresa] je kuća bila izgrađena, ne zna je li se što renoviralo, uvijek nešto treba kod kuće, ali dolazila je u posjetu za rođendane i kakve proslave. Ne zna kad je OT prodao stan u [adresa], ali zna da su od prodaje tog stana kupili tuženici stan i sa ostatkom novca su počeli raditi Ugljan. Ne zna kad je kupljena nekretnina na Ugljanu, ali zna da se za nju dizao kredit i da je njezina sestra u Sisku mijenjala čekove da im pomogne. Ne zna detalje oko toga. Došla je na Ugljan kad je kuća bila završena, a to je bilo prije rata, a potom mijenja iskat i navodi da kuća prije rata nije imala fasadu i kad je došla nakon rata treći put vidjela je da je napravljena i terasa. Nešto moguće da nije bilo završeno, ali ne zna što. Isto tako dolazila je i poslije rata dva puta. Ne zna je li postojala razlika na kući prije rata i poslije rata.

17.1. Ističe da su OT i tužiteljica živjeli zajedno od 1980., a ne zna kad su se vjenčali. Nije bila na vjenčanju. Zna da se kuća u [adresa] prodavala, tamo ih je posjećivala, tu su bile zapravo dvije kuće. Nakon prodaje Šulekove, ne zna je li se išta radilo na Ugljanu. OT i tužiteljica su zajedno živjeli, pa pretpostavlja da su zajedno financirali kuću na Ugljanu. Oni su dobro funkcionirali zajedno. Ne znam tko je vraćao kredit. Nije nitko nikad ništa govorio oko financija.

17.2. Nakon pokazivanja fotografija na listu 29 spisa, navodi da kuća prije rata nije imala ni vrata ni prozor ni krov kad je došla, dok za [adresa] ističe da je na postojeću kuću dograđen dio. Prvo je bio jedan ulaz, roditelji tužiteljice su to uređivali. Ne zna gdje su tužiteljica i OT živjeli i u kojem dijelu, ali sjeća se da su dolazili u drugi dio kuće na proslave kod njih. O kreditu zna sve koliko je rekla. Ne zna čije je čekove njezina sestra mijenjala. Njoj je to davala tužiteljica, ne zna na koga su glasili.

18. Prema iskazu svjedoka ET, sina tužiteljice, ističe se da je OT upoznao kada je imao četiri-pet godina. Sjeća se da je tužiteljica otišla kod OT u [adresa] oko 1970., a on se doselio 1978., bio je šesti razred osnovne škole. [adresa] je prodana 1984. godine, ne zna za koje novce, ali zna da se od tih novaca kupio stan u [adresa], a dio se koristio za kupovinu zemljišta na Ugljanu, a ostatak su očuh i tužiteljica dizali kredit jer je falilo novaca i trebalo je platiti porez. Ne zna koliki je bio porez. Platili su porez za [adresa] i [adresa]. OT prodajom [adresa] nije imao više nekretnina, a tužiteljica je imala u [adresa], pa je zato išlo na njega (Ugljan), da se ne plati porez, jer je tad bio na snazi zakon da osobama koje nemaju nekretnine se vraća porez, a stan u [adresa] je darovan tuženici.

18.1. Nekretnina na Ugljanu je kupljena 1984., ili 1985., kuća se gradila četiri – pet godina i to konstruktivni dio, napravljeno je osnovno da se tamo može bit. 1989. je napravljen krov, te godine je rađena i fasada i bili su i prozori, sanitarije, struja, bila je cisterna koja se nalazila ispod terase, sa strane se sagradio mali podrum i tu je bio hidrofor. To je sve napravljeno prije rata. Pločice su bile postavljene u kuhinji i kupaonici na podu. Nakon rata, 1995., su OT i on došli pogledati situaciju i nastavljeno je dalje s radovima. OT i tužiteljica su lijepili sami pločice po zidovima, farbali su laminat koji je bio na podu te su vozili namještaj. Prije je bio osnovni stari namještaj. 2006. je natkriveno 2/3 terase, napravljena je veranda i garaža. To je financirano od prodaje kuće u [adresa], a oni su se 2007. preselili u novu kuću, u [adresa]. Kad se OT preselio u [adresa], renoviralo se nešto sitno i to uglavnom se uređivala kupaona. Zna da se i tad koristio novac Kase uzajamne pomoći koji je uzimala tužiteljica. KT nije radio ništa u [adresa] niti na Ugljanu. Tuženica i KT su dolazili u [adresa], a na Ugljanu su bili možda dva ili tri puta. Nakon rata nisu bili na Ugljanu. Može reći da je KT pomagao kad se kopao dio gdje je sada hidrofor na Ugljanu, ali nije postavljao pločice ni na Ugljanu, ni u [adresa], niti je struju provodio. Ne sjeća se više je li KT radio na struji u [adresa] i [adresa], prošlo je dosta vremena pa u tom dijelu mijenja iskaz. Ne sjeća se kada je tuženica s obitelji bila na Ugljanu.

18.2. Nadalje, ističe da su tužiteljica i pok. OT dijelili novce, skupa su raspolagali s njima, ona je plaćala račune jer je Đuri posao bio vezan uz put. Njih dvoje su zajedno vraćali kredit. Zna da je OT imao solidnu plaću i dnevnice, ali on i tužiteljica su imali podjednaka primanja.

19. Prema iskazu svjedokinje ĐT proizlazi da poznaje tužiteljicu od rođenja, a pok. OT od 1969. preko tužiteljice. Upoznali su se na ljetovanju na Šolti, on je došao s kćerkom TT, a tužiteljica je bila sa svojim sinom. Njih dvoje su jedno vrijeme živjeli zajedno u njegovom stanu u [adresa], a kad se taj stan prodao 1986., preselili su se u kuću tužiteljice u [adresa]. Zna da taj stan u [adresa] je bio Đurin i on je kupio s novcima od prodaje Jadranki stan u površini oko 45m2, a sa ostatkom novca misli da je platio teren na otoku Ugljanu. Nije joj poznato za koji iznos je prodan stan u [adresa], ni što je ostalo od novaca, nakon što je kupljen tuženici stan. Može reći da su i OT i tužiteljica radili, ona je bila zaposlena u Astri. Za gradnju kuće OT je morao dići kredit, sjeća se da su on i tužiteljica nju tražili da im posudim novce za uređenje kuće, a njoj su dali svoje čekove, jer je njoj to tada tako odgovaralo, s obzirom na to da je uređivala svoj stan.

19.1. Upoznata je kako je tekla gradnja na Ugljanu jer je devet godina živjela u [adresa], na otoku Ugljanu i često su se viđali. Zna da se krenulo s gradnjom kuće 1986. Može reći da su tužiteljica i OT sve skupa, odnosno zajedno radili. Sjeća se da su nakon prodaje kuće u [adresa] podigli na Ugljanu garažu i nadstrešnicu i uredili dvorišni dio. OT i tužiteljica su nakon prodaje stana u [adresa] živjeli u njezinoj kući u [adresa], a kad se ta kuća prodala, živjeli su na drugoj adresi. Zna da 80-tih je dovršena kuća na način da je iznutra sve uređeno, uvedene su sve instalacije, a kad se Šulekova prodala, onda se je radila garaža. Dakle, od 90-tih pa do prodaje Šulekove, nije se ništa na toj kući radilo.

19.2. Ističe da je unutrašnjost kuće ista od izgradnje. Tek nakon prodaje [adresa] se napravila nadstrešnica. Izgradnja kuće je trajala sigurno oko godinu, do dvije godine. Na kući su radili majstori iz Bosne, te prijatelji iz [adresa] koji su radili struju. Tužiteljica je pomagala cijelo vrijeme i lijepila je pločice s OT u kuhinji.

19.3. Nadalje, kuća na Ugljanu glasila na OT da se izbjegne porez, jer on nije imao ni jednu nekretninu. Ne zna kolike su imali plaće, ne znam kako se plaćao kredit koji je glasio na OT, ali zna da su pričali da sve skupa rade, pa pretpostavlja da su i to sve skupa plaćali. OT je cijelo vrijeme uvijek pričao o svojoj kćerki i kako je on njoj znao pomagati. Kuća u [adresa] se nije uređivala, bili su sitni radovi kao krečenje. Ne sjeća se da se kupaona renovirala. Što se tiče tuženice, nikad ju nije sretala na Ugljanu. Nije joj poznato je li tuženica išta radila na Ugljanu jer nisu o tome pričali, ali su pričali da je tuženica dobila novce od tete za kupovinu kuće u [adresa], pa pretpostavlja da je tamo išla na ljetovanje.

19.4. Tužiteljica i OT su dijelili financije jer su tako sami iskazivali, bio je jako skladan njihov brak, ne zna kolika su njihova primanja niti tko je što plaćao. OT je pričao o kćerki i to što ga smeta, a tužiteljica je pričala o sinu, da je korektan i da ga OT smatra svojim. Što se tiče njihovog života u [adresa], može reći da je ta kuća imala dograđivani dio, a u tom dograđivanom dijelu su živjeli OT, tužiteljica i ET, a to su napravili njezini roditelji.

19.5. Nije viđala ET da pomaže na Ugljanu makar su govorili da je dolazio pomagati, niti tuženicu i njezinog muža. Nije joj poznato ništa oko legalizacije tog objekta. OT i tužiteljica žive zajedno od 1968. i 1969. Stan u [adresa] je bio oko 50m2. Brak između OT i tužiteljice je bio tako skladan, rijetko je to vidjela.

19.6. Također, svjedokinja iskazuje da je iskaz davala nakon što je dobila obavijest od tužiteljice i njezina sina ET koji su obavijestili zašto dolazi, što će reći, odnosno da govori ono što zna. RT je njezina sestra. U [adresa] su živjeli oko 1- 2 godine, dok nije OT prodao stan. A prije toga je svatko živio u svojoj nekretnini. OT kada je prodao [adresa] nije spominjao nikakvu drugu nekretninu. Ne zna gdje je OT kupio kćerki stan. Taj stan zna da su kupili s novcima od prodaje [adresa]. Taj novi stan je glasio na tuženicu. U odnosu na predmetnu nekretninu dodaje da je rađena nakon prodaje Šulekove garaža na Ugljanu, nadstrešnica i u dvorištu su posadili zelenu ogradu i cvijeće. Jedan dio staze je još prije popločen. To je dvorište površine 1000 m2. To su sve radili majstori uglavnom.

20. Iz iskaza svjedokinje DT, unuke tužiteljice, proizlazi da je živjela s roditeljima, tužiteljicom i pok. OT kojeg je zvala „deda“. Odrasla je u [adresa], zna da tuženica nije često dolazila, možda tri puta godišnje. OT i tužiteljica su živjeli u [adresa], a s njima i njezin tata koji je imao tamo svoju sobu, a oni su spavali u boravku. Kad je taj stan prodan kupljen je stan u [adresa] tuženici.

20.1. Zna da su deda i baka, i jedan i drugi, podizali kredite za gradnju kuće na Ugljanu, a zbog poreza kuća je glasila na dedu. Tako su barem pričali. O tome se često u kući govorilo, osim kad bi bila tuženica, tad se o tome nije pričalo. Sjeća se da je deda znao reći tuženici da ne može doći na Ugljan ljetovati, jer je ona dobila svoje nekretnine. Ona je kao dijete krenula od pete godine dolje na ljetovanje s bakom, a prije s roditeljima. Kuća je bila solidno uređena, ali nije bilo telefona, u podrumu su bile azbestne ploče. Moglo se tamo stanovati. Kasnije se uređivala unutrašnjost kuće , a potom ispravlja iskaza i navodi da se kuća nije nakon početnog uređenja više uređivala, možda se mijenjao namještaj i klima, bojler, ali izvana se uređivala. Godine 2008. je napravljena i garaža, nije bilo ulaza u podrum, pa je i to uređeno, natkrivena je terasa, te je napravljena veranda s PVC stolarijom. Stavljena je i fasada na nove dijelove. To je sve napravljeno s bakinim novcima od prodaje Šulekove. Baka je kupila prvo nekretninu u Varoškoj 53, kupila si je zlatnog Hyundai-a Accenta te ostatak novca dala je za Ugljan. Te su radove radili majstori, baka je htjela iznenaditi kad dođu na ljetovanje. Od njezinog rođenja pa do 2008., nije se po kući ništa novo radilo.

20.2. U odnosu na Šulekovu zna da su pokojna prabaka i bakin brat živjeli na kućnom broju 19, a baka i njezin prvi muž su dogradili dio na 19A, u kojem su živjeli do prodaje kuće. U [adresa] se ništa nije uređivalo, no i u navedenom dijelu mijenja iskaz te navodi da se možda uređivalo, ali da se o tome se nije pričalo.

20.3. Ne zna tko je otplatio kredit za Ugljan, ali zna da su baka i deda imali zajedničke financije i da je baka sve plaćala, a deda si je ostavio samo oko 200,00 HRK za loto. Deda nikad nije sam išao nigdje bez bake, nije sam kupovao, nije sam plaćao gorivo, već su to uvijek zajedno radili. Primjerice, sjeća se kad bi bili na Ugljanu, deda bi sjeo u kafić i čitao novine, a baka i ona bi kupovale hranu. Isto tako, kad bi točio gorivo, deda bi ga natočio, a baka bi otišla platiti.

21. Iz iskaza svjedoka MT i ĐT, ET i DT proizlazi jasno da se kuća izgradila do temelja prije 1990 -tih, kao i da se unutrašnjost kuće nije mijenjala od tada pa nadalje.

21.1. S tim vezi, svi svjedoci su suglasno iskazivali da prema navodima pok. OT i tužiteljice zemljište na kojem je izrađena kuća na Ugljanu je kupio pok. OT nakon prodaje stana u [adresa] koji je bio njegova vlastita imovina.

21.2. Međutim, u odnosu na iskaze svih svjedoka u dijelu u kojem su isticali kada je kuća završena, sud je utvrdio da su u navedenom dijelu iskazi životno neuvjerljivi jer u bitnome ističu da su navedeno saznali iz razgovora sa strankama, neki nisu ni ti dolazili tamo više od dva puta, a pregledom dostavljenih fotografija koje prileže u spisu svi su suglasno navodili da su prije rata složeni bili prozori, krovište, a da je naknadno natkrivena terasa, izgrađena garaža.

21.3. Osim toga, svjedoci ET i DT koji žive s tužiteljicom su davali međusobno proturječne iskaze u dijelu uređenja predmetne nekretnine kao i uređenja kuće u [adresa], dok je sama DT isticala da ima saznanja isključivo od drugih kako je građena kuća na Ugljanu s obzirom na to da u navedeno vrijeme nije bila niti rođena, a JT je navodila da nije niti bila na predmetnoj nekretnini dok se gradila niti ima saznanja o radovima na predmetnoj nekretnini niti nekretnini u [adresa].

21.4. Svjedokinja ĐT i RT su sestre, a proturječno su iskazivale o financijama pok. OT i tužiteljice imajući u vidu da je RT navodila da je njena sestra davala tužiteljici i pok. OT čekove za gradnju kuće, a ĐT je navodila da je ona njima davala novce, a oni njoj čekove no niti u jednom dijelu ne navodi u kojem iznosu niti za gradnju kuće već ističu obje za uređenje kuće.

21.5. Svi svjedoci koji su iskazivali nisu znali opisati jesu li pok. OT i tužiteljica imali ekonomsku zajednicu, tko je privređivao u kojem iznosu, već su paušalno navodili DT i ET te RT da su oni dijelili financije, ali nitko nije znao navesti na koji način, tko je plaćao kredit za kuću i u kojem iznosu te koliki je bio kredit, te nitko od svjedoka nije iskazivao da su pok. OT i tužiteljica pričali o financijama.

21.6. Također, nitko od svjedoka nije znao navoditi na koji način su se izvodili radovi, tko ih je plaćao i radio i u kojem iznosu, niti za koji iznos je tužiteljica doprinijela uređenju ili dogradnji kuće, dok svjedoci RT i ĐT i JT nisu niti znali o tome ništa.

22. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da je za vrijeme trajanja braka OT i nje kupljeno zemljište na Ugljanu. U trenutku kad je započela vezu s OT 1969. on nije imao zemljište na Ugljanu. On je tada imao samo stan u [adresa]. To zemljište su kupili on i ona 1986./1987. za iznos od 800.000,00 dinara. Stan u [adresa] je prodan za 4 miliona dinara od čega je 3.200.000,00 dinara je kupljen stan tuženici, a sa ostatkom od 800.000,00 dinara je kupljeno gradilište na Ugljanu. Dakle, od prodaje stana nije ostalo ništa više novaca. Dodala bi, da je u stanu u [adresa] živjela od 1976. do 1985., a potom je taj stan prodan, te su OT i ona došli živjeti u njezinu kuću u [adresa]. Nakon toga su podigli kredit i s njime počeli graditi kuću koja je završena tek kad je ona prodala kuću u [adresa]. Potvrđuje da je tuženica dolazila tamo, misli da je bilo to dvije godine, ali ne sjeća se točno kojih godina.

22.1. Navodi da je pristala da se OT upiše kao vlasnik, s obzirom na to da u tom trenutku on više nije imao nekretnina, a ona je imala dvije kuće u [adresa] i vinograd na selu. Kuću su počeli graditi 1970. -tih kada su dobili kredit, a potom mijenja iskaz i navodi da su kredit podigli nakon kupovine zemljišta, pa je to zapravo krenula gradnja 1987. odnosno nakon prodaje stana u [adresa], to je bilo bitno. Nakon prodaje tog stana kupili su zemljište i preselili u [adresa] i kupljen je stan tuženici. Osim te nekretnine nisu stekli nikakvo drugo zajedničko vlasništvo.

22.1. Nadalje, ističe da je pok. OT bio vozač i živio je od dobivenih dnevnica na putu, a ona je raspolagala u cijelosti njegovom plaćom. Imali su zajedničko korištenje novaca. Bili su zaposleni u Astri, tvornici cipela. Nisu imali ušteđevine ni novaca od prije, živjeli su od plaće. Kredit za kuću je podigao on, jer je on imao veću plaću. Ona je bila jamac zajedno s još tri kolegice. Kredit se plaćao od njegove plaće. Njegovu plaću je podigla u cijelosti, ali i svoju i to je imala kod kuće i s time je plaćala sve. U to vrijeme gradnja kuće je bila strašna jer je bila inflacija, a sav materijal su vozili s kopna na Ugljan i sve se plaćalo gotovinom.

22.2. Ne zna koliki je iznos plaćen poreza za zemlju, a za kuću je plaćeno 500.000,00 dinara, zapravo za stan u [adresa] je plaćeno 500.000,00 dinara poreza, a za zemlju na Ugljanu ne zna, piše u ugovoru. Od 1985. do 2006. kuća na Ugljanu je izgrađena i stavljena pod krov, imala je prozore, nije imala fasadu. Kuću u [adresa] je prodala 2006. Nakon toga su 2006. na Ugljanu napravili garažu veliku, natkrili terasu, napravili ulaz u kuću, prostoriju u produžetku ulaza u kuću i ulaz u podrum smo natkrili . Fasadu su napravili s novcima koje je dobila prije, jer je radila inventuru u firmi i dobila 180.000,00 dinara za to, a kad je išla u mirovinu 1994. Ne sjeća se više ni godine ni valute koje je dobila za taj rad u inventuri, ali ti novci su korišteni za fasadu. Od prodaje kuće u [adresa] su radili sve one radove koje je navela da su uslijedili nakon 2006. Ističe da je počela živjeti s OT 1972., a brak su sklopili 2011. na njegov zahtjev.

22.3. Potvrđuje da su zemljište na Ugljanu kupili od prodaje stana u [adresa], a stan u [adresa] je bio od OT. U [adresa], prije preseljenja farbali su samo prozore. Bila je i tuženica. Na Ugljanu je tuženica bila dva puta i tad se još nije dovršila kuća. Ne sjeća se kada je fasada rađena. Zna da se uvijek radila neka sitnica. Voda se koristila preko cisterne, a struje još nije bilo, došla je tijekom gradnje.

23. Iz iskaza tuženice proizlazi da je njezin otac kupio 1985. zemljište na Ugljanu i obavijestio ju o svemu što će napraviti. Naime, njezina majka je umrla **.**.1985. , a nakon njezine smrti otac ju je nazvao i rekao da će prodati stan u [adresa] koji je glasio u cijelosti na njegovo ime. Međutim, taj stan je kupljen kada je bio u braku s njezinom majkom, oboje su radili u Astri, pa je rekao da će od njezinoga dijela novaca kupiti stan da ima nešto za uspomenu od nje. On je te godine živio s tužiteljicom u tom stanu u [adresa], a nakon toga se preselio u [adresa] u njezinu kuću s njom i njezinim sinom. Kuća u [adresa] se morala renovirati iznutra, misli da se dio novaca od prodaje stana u [adresa] koristio za renovaciju te kuće, radila se kuhinja, sređivale prostorije, kupaonica i ostalo. Ona je bila svaki dan u kontaktu s ocem i svaki dan su se viđali. Sjeća se da nakon kupovine zemljišta, počela je gradnja kuće 1986. te godine je kuća napravljena do deke, a već iduće godine se moglo tamo ljetovati. To zna jer smo te 1986. iznajmili apartman pored u kojem smo boravili otac, tužiteljica, njezin sin i ona i pratili smo tu gradnju. Nakon toga je 1989. došla sa svojom obitelji, tad se rodio i sin koji je isto bio tamo, a kuća je bila skroz useljiva. Nakon toga nije više tamo dolazila, ali je preko Njuškala vidjela slike kuće i skužila da je kuća ista kao i 1989., odnosno da se ništa nije mijenjalo pa čak niti namještaj. Dakle sve je ostalo isto od kada je ona ljetovala. Fasada je postojala 1989.

23.1. Ističe da je njezin otac imao samo stan u [adresa], površine nekih 50 m2, a koji je prodavao po 2.000,00 maraka po m2, to zna jer joj je on sam to rekao. Za kredit je saznala od oca i da ga je podigao u PBZ-u i da je rekao da će mu nešto sitno faliti za Ugljan jer je utrošio dio za [adresa]. Sjeća se da je postojala zabilježba na nekretnini na Ugljanu. Nisu razgovarali o tome tko je plaćao kredit. Sjeća se da je taj kredit brzo otplaćen jer su se vidjeli kada je bio u bolnici i pričali su da nešto nije sa izvatkom iz zemljišnih knjiga nije bilo u redu jer se još vidjela zabilježba kredita, a on je rekao da je on to već davno otplatio. Misli da je to bilo oko 2003. ili 2004. Stan u [adresa] je otac kupio za 34.000,00 maraka, riječ je o manjem suterenskom stanu. Nadalje, stan u [adresa] prodan je za 100.000,00 maraka. Ne zna cijenu koja je naznačena u ugovoru niti cijenu stana u dinarima svog stana u [adresa]. Nakon 1989. tata joj nije pričao da se bilo što radilo na Ugljanu. Na fotografijama s Njuškala je primijetila isti namještaj od 1989. i nije primijetila da se bilo što drugo radilo nakon 1989.

23.2. Zemljište na Ugljanu kupljeno je od prodaje stana u [adresa]. Njezin otac je kupio stan u [adresa], a ona je dobila taj stan darovnim ugovorom jer je stric bio odvjetnik koji je to tako preporučio i on je radio ugovore za Ugljan i za sve ostalo da bi se što manje platio porez. Ne zna za porez za stan u [adresa], ali zna da u taj stan nije bilo ulagano jer nije bilo potrebe. Riječ je o komfornom dvosobnom stanu u kojem se eventualno samo kupio namještaj i dobiven je kao novogradnja. Ističe da je bila u odličnim odnosima s ocem.

24. Iz iskaza stranaka proizlazi da suglasno navode da su tužiteljica i pok. OT počeli živjeti zajedno prije prodaje stana u [adresa], a o tome je iskazivao i ET koji je s njima stanovao.

24.1. Isto tako, proizlazi da je nakon prodaje stana u [adresa] dio novca utrošen za kupovinu stana tuženici, a od ostatka novca da je kupljeno zemljište na Ugljanu. Niti stranke niti svjedoci nisu znali navesti o kojim iznosima je riječ te su proturječno iskazivali i oko samog plaćanja dok iz priloženog Ugovora o kupoprodaji jasno proizlazi za koji iznos je kupljena nekretnina na Ugljanu i da je iznos plaćen odmah.

24.2. Nadalje, obje stranke su suglasno navodile da su se izvodili i radovi uređenja na kući u [adresa], međutim, proturječno je bilo navođene oko toga tko je izvodio radove i kada, posebice imajući u vidu iskaze svjedoka ET, MT i RT, dok ŽT i JT nisu niti znale o tome iskazivati.

24.3. Nadalje, iz iskaza stranaka nedvojbeno proizlazi da je kuća sagrađena prije rata, uvedena je struja, dok je sporno je li ista tada imala i natkrivenu terasu, ulaz i garažu te fasadu. Imajući u vidu iskaze svjedoka, prema MT, JT koja ističe da je kuća bila gotova već 1987., tuženici, ET, ĐT i DT jasno proizlazi da je kuća prije rata izgrađena, napravljen je krov, postavljeni prozori i vrata, mali podrum i hidrofor, unutrašnjost je u cijelosti završena, provedena je struja i stavljena je fasada.

24.4. Međutim, iz iskaza stranaka i svjedoka nije vidljivo je li tužiteljica sudjelovala u troškovima niti radom, osim što je ET iskazivao da je tužiteljica s pok. OT lijepila pločice u kupanonici što nitko drugi nije potvrdio. Isto tako, nije razvidno za koji iznos je podignut kredit za gradnju kuće niti koji iznos rata se plaćao, nije razvidno kolika je cijena izvedenih radova niti tko je to plaćao. Također, nije razvidno koji iznos novca je utrošen za natkrivenost terase gradnju garaže niti da je navedeno napravljeno od prodaje kuće u [adresa] jer za to nije priložen niti jedan dokaz.

24.5. Isto tako, osim iskazivanja tužiteljice, nije priložen niti jedan dokaz da je predmetna nekretnina prenamijenjena, nadograđena poslije 2006., a svi svjedoci su iskazivali da je natkrivena terasa, uređen ulaz, što nisu radovi koji utječu na izgradnju kuće.

25. Prema odredbi čl. 119. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, vlasništvo nekretnine stječe se zakonom predviđenim upisom stjecateljeva vlasništva u zemljišnoj knjizi na temelju valjano očitovane volje dotadašnjega vlasnika usmjerene na to da njegovo vlasništvo prijeđe na stjecatelja, ako zakonom nije određeno drukčije. Vlasništvo na nekretninama stječe se uknjižbom u zemljišnu knjigu.

25.2. Brak i bračna zajednica nisu istovjetni pojmovi, potrebno je naglasiti da bračna zajednica može trajati isključivo za vrijeme trajanja braka, a za postojanje bračne zajednice bitno je postojanje volje bračnih drugova u cilju ostvarivanja i dijeljenja živo tnih sadržaja, čak i ako faktički žive odvojeno.

26. Prema važećoj sudskoj praksi Vrhovnog suda Republike Hrvatske, proizlazi da ako je stjecanje nekretine u razdoblju prije 1. srpnja 1999., kada je na snazi Zakon o braku i prodičnim odnosima, tada je potrebno utvrđivati doprinos supružnika i ne vrijedi pretpostavka da su supružnici suvlasnici na jednake dijelove.

27. Imajući u vidu da nije sporno da je zemljište kupljeno vlastitom imovinom OT, dok je sporan način građenja kuće odnosno s kojim sredstvima i tko je plaćao kredit, tko je sudjelovao u radovima i na koji način, proizlazi da je potrebno provesti dokaz građevinskog vještačenja na okolnost utvrđenja vrijednosti nekretnine, ali i njezinih sastavnica i to zemljišta, kuće i drugog, a prema vrijednosti i stanju izgrađenosti. Time, ako je potrebno, vještak će trebati procijeniti vrijednost nekretnine u različitim, za spor, bitnim fazama stjecanja.

27.1. Pri tome se ističe da se u postupku nije raspravljalo o gradnji na tuđem zemljištu, dok u odnosu na ulaganja tužiteljice na predmetnu nekretninu nakon 2006., nisu nastale bitne promjene u stanju i vrijednosti predmetne nekretnine čime se ne stječe pravo na stvarnopravni zahtjev, već obvezno pravni zahtjev.

28. Iz tako provedenog dokaznog postupka, sud zaključuje da zemljište na Ugljanu kupljeno novčanim sredstvima pok OT, no nije dokazano da su on i tužiteljica imali sporazum da zajedno izgrade kuću i to zajedničkim sredstvima s obzirom na to da u postupku diobe bračne stečevine sud utvrđuje udjele bračnih drugova u zajedničkoj imovini, uzimajući u obzir doprinos svakog od njih, kako u novcu tako i u radu, te primjenjuje načela propisana Zakonom o braku i porodičnim odnosima.

29. Imajući u vidu jedinstvo nekretnine, činjenicu da je zemljište na kojem je građena kuća kupljeno novcima pok. OT koji su njegova vlastita imovina, te da nije tijekom postupka dokazano, osim iskazima svjedoka koji su u bitnome proturječni i nemaju saznanja o bitnim činjenicama, da je predmetna kuća građena dogovorom bračnih drugova kao njihova zajednička imovina, to nije moguće utvrditi da nekretnina (kuća i zemljište na kojem je kuća izgrađena, odnosno zemljište koje služi redovitoj uporabi zgrade) predstavljaju zajedničku imovinu bračnih drugova i u okolnostima kada je kuća izgrađena na zemljištu koje je prije gradnje bilo posebno vlasništvo tuženika. Činjenicu posebnog vlasništva pok. OT nad zemljištem na kojem je kuća izgrađena može se gledati u smislu njegovog doprinosa u stjecanju te imovine, no nije dokazan doprinos tuženice osim što su stranke i svjedoci suglasno iskazivali da je na predmetnoj nekretnini nakon 2006. natkrivena terasa, uređen ulaz, dvorište, a što ne predstavlja nadogradnju, te se kod utvrđivanja udjela bračnog druga ne može govoriti o zajedničkoj imovini u smislu odredbe čl. 287. Zakona o braku i porodičnim odnosima, posebice kad nije vidljiva vrijednost izvedenih radova niti predmetne nekretnine da se može utvrđivati udio i to još polovica udjela kako to prikazuje tužiteljica.

29.1. Naime, iz provedenog postupka proizlazi da tužiteljica i pok. OT nisu formalno sklopili nikakav ugovor u smislu citiranih odredbi zakona kojim bi ugovorili da bi predmetna nekretnina pripala njoj kao suvlasnici i da predstavlja bračnu stečevinu.

30. Primjenom čl. 7 . st. 1. i čl. 219. st. 1. Zakona o parničnom postupku, prema kojima je svaka stranka dužna iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoje zahtjeve ili kojima pobija navode i dokaze protivnika, te odredbe čl. 221.a Zakona o parničnom postupku kojim je propisano da ako sud na temelju izvedenih dokaza (čl.8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će se primjenom pravila o teretu dokazivanja, tužiteljica je trebala dokazati ono što tvrdi i na čemu temelji svoj tužbeni zahtjev. Dakle, opseg imovine stečene u braku i njezin doprinos te ništa manje bitno, vrijeme izvođenje radova i njihovu vrijednost imajući u vidu da je utvrđenje toga nužna pretpostavka za suđenje postojanju prava suvlasništvo temeljem bračne stečevine i to u ½ dijela, dok je tuženica trebala dokazati ono čime prigovara zahtjevu tužiteljice. To znači da su stranke te koje moraju navesti sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve odnosno prigovore, te predlagati dokaze kojima se utvrđuju te činjenice. Sud, ne samo da nije dužan, nego ne smije po službenoj dužnosti utvrđivati postoje li još koje (neke) činjenice, koje bi možda bile pravno značajne za odlučivanje o istaknutom tužbenom zahtjevu, niti smije izvoditi dokaze koje stranke nisu predložile (osim u slučaju da posumnja da stranke idu za tim da raspolažu zahtjevima kojima ne smiju raspolagati). Sud odlučuje samo o tome koje će od predloženih dokaza izvesti radi utvrđenja odlučnih činjenica.

31. Pri tome se napominje da je od predloženih dokaza sud ocijenio izvedene dokaza saslušanjem svjedoka i stranaka pri čemu se osobna procjena stranaka prijeporne visine bračne stečevine ne može smatrati dokazom.

31.1. Iskazi stranaka čine prigovore stranaka koji su činjenične naravi i kojima stranke nastoje iznijeti svoju ocjenu izvedenih dokaza saslušanih svjedoka pa i njih samih. Međutim, pri tome treba uzeti u obzir da sud ima ovlasti ocjenjivati samo provedene dokaze i ovlast odlučivati o dokazima koje će provesti radi utvrđivanja činjenica (čl. 220. st. 2. Zakona o parničnom postupku) te da postupanjem prema toj ovlasti, odnosno ocjenom provedenih dokaza istinitim prihvatiti one dokaze koji su u skladu i s drugim izvedenim dokazima, imajući u vidu pritom da svaka stranka za sebe smatra da govori istinu.

32. Isto tako, važno je istaknuti da je strankama omogućeno raspravljanje o predmetu spora i dana im je mogućnost predlaganja dokaza kao i da izražavanjem shvaćanja i prigovora sudjeluju u ocjeni izvedenih dokaza, a posebno na dokazivanje postojanja posebne imovine odnosno bračne stečevine. Naime, dokazom i to odlučnim u parničnom postupku može biti sve iz čega se može crpiti saznanje o činjenicama relevantnim za odluku o predmetu spora. Tužiteljica osim što je dokazala da je zemljište na kojem je izgrađena kuća kupljeno vlastitom imovinom pok. OT s kojim se kasnije i vjenčala, nije predložila druge dokaze kojima bi potvrdila svoja shvaćanja da se radi o bračnoj stečevini, niti njezin doprinos u gradnji kuće, a slobodno procjenom bez provedenog vještačenja navedeno također nije bilo moguće utvrditi.

32.1. Naime, za utvrđenje bračne i izvanbračne stečevine nije presudno tko je formalno upisan kao vlasnik iste, nego činjenični i pravni značaj stečene imovine i porijeklo sredstva za stjecanje iste, a što tijekom ovog postupka nije dokazano.

33. S obzirom na to da nije bilo moguće ispitati doprinos tužiteljice u izgradnji kuće na zemljištu na Ugljanu, sud je, primjenom pravila o teretu dokazivanja iz odredbe čl. 221a Zakona o parničnom postupku, utvrdio kako je tužiteljičin zahtjev neosnovan.

34. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude.

35. Odluka o troškovima parničnog postupka temelji se na odredbama čl. 151., 154. st. 1. i 155. Zakona o parničnom postupku. Sud je tuženici priznao trošak u skladu s Tarifom o nagradama i naknada troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", 138/2023, 107/2025., dalje: Tarifa) prema vrijednosti predmeta spora u vrijeme poduzimanja svake radnje te troškovnikom.

36. Prema odredbi čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, stranka koja u cijelosti izgubi parnicu dužna je protivnoj stranci naknaditi troškove izazvane vođenjem postupka.

37. Stoga sud utvrđuje da je tužiteljica tuženici, temeljem čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom postupku, dužna u cijelosti nadoknaditi opravdane parnične troškove imajući u vidu da nije uspjela u cijelosti sa svojim zahtjevima.

38. Slijedom navedenoga, sud je odmjerio trošak tuženice prema dostavljenom troškovniku od 9. ožujka 2026. (list 92spisa) u skladu s važećom Tarifom, sve u granicama postavljenog zahtjeva.

38.1. Trošak se sastoji od troškova zastupanja tuženice po punomoćniku odvjetniku, i to: trošak sastava odgovora na tužbu 500 bodova (Tbr. 7/1 u vezi s Tbr 8/1 Tarife), zastupanje na ročištu održanim 8. listopada 2025., 19. siječnja 2026. i 9. ožujka 2026., svaki u iznosu od 500 bodova (Tbr. 9/1 Tarife), svaki 500 bodova. Ukupan zbroj bodova iznosi 2.000 bodova, a uz vrijednost jednog boda od 2,00 EUR (slovima: dva eura) prema važećoj Tarifi (Tbr. 54. Tarife), iznosi 4.000,00 EUR (slovima: četiritisuće eura).

39. Na dosuđeni trošak, tuženica nije zatražila i pripadajuću zateznu kamatu, pa je odlučeno da je tužiteljica obvezna iznos iz točke 39. ovog obrazloženja isplatiti tuženici bez zatezne kamate (odlučujući u granicama istaknutog zahtjeva na ime zatezne kamate). Imajući u vidu odredbu čl. 151. st. 3. Zakona o parničnom postupku i čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/2005, 41/2008, 125/2011, 78/2015, 29/2018, 126/2021, 114/2022, 156/2022, 145/2023, 155/2023).

40. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u točki II. izreke ove presude.

U Zagrebu, 2. travnja 2026.

Sudac:

Neda Šola

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana.

Stranka koja je pristupila ročištu radi uručenja presude, rok za žalbu teče od dana kad je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u postupku.

O žalbi odlučuje nadležni Županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužiteljici po punomoćnici

2. Tuženici po punomoćnici

3. Spis