Republika Hrvatska

Općinski sud u Slavonskom Brodu

Trg pobjede 13 Slavonski Brod

Poslovni broj: Pr-701/2021-64

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Slavonskom Brodu, po sutkinji Mirandi Gavrić Jularić, u pravnoj stvari tužiteljice BC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Mladenu Dragičeviću, odvjetniku u OD Dragičević i Partneri d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika Opća bolnica dr. Josip Benčević Slavonski Brod, OIB: 91554844265, Slavonski Brod, Andrije Štampara 42, zastupanog po punomoćnici Ana-Marii Bogović, odvjetnici u Slavonskom Brodu, radi isplate razlike plaće, nakon održane i zaključene glavne rasprave 25. veljače 2026. godine, a presude javno objavljene dana 2. travnja 2026. godine

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Opća bolnica dr. Josip Benčević Slavonski Brod isplatiti tužiteljici BC s osnove razlike plaća ukupan iznos od 793,54 EUR bruto sa zakonskom zateznom kamatom koja se za razdoblje do 31. prosinca 2022. godine određuje u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 31. prosinca 2023. godine u visini stope koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja za tri postotna poena, a za razdoblje od 1. siječnja 2024. godine pa do isplate u visini stope koja se za svako polugodište određuje uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, na pojedinačne mjesečne iznose kako slijedi:

⎯ na iznos od 58,09 EUR od dana 16. veljače 2016. godine pa do isplate ⎯ na iznos od 62,62 EUR od dana 16. ožujka 2016. godine pa do isplate ⎯ na iznos od 56,34 EUR od dana 16. travnja 2016. godine pa do isplate ⎯ na iznos od 62,60 EUR od dana 16. svibnja 2016. godine pa do isplate ⎯ na iznos od 74,61 EUR od dana 16. lipnja 2016. godine pa do isplate

⎯ na iznos od 64,37 EUR od dana 16. srpnja 2016. godine pa do isplate

⎯ na iznos od 61,91 EUR od dana 16. kolovoza 2016. godine pa do isplate ⎯ na iznos od 68,68 EUR od dana 16. rujna 2016. godine pa do isplate ⎯ na iznos od 60,10 EUR od dana 16. listopada 2016. godine pa do isplate

⎯ na iznos od 64,23 EUR od dana 16. studenog 2016. godine pa do isplate

⎯ na iznos od 59,42 EUR od dana 16. prosinca 2016. godine pa do isplate

⎯ na iznos od 59,86 EUR od dana 16. siječnja 2017. godine pa do isplate

⎯ na iznos od 40,71 EUR od dana 16. veljače 2017. godine pa do isplate izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u bruto iznosu, sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku Opća bolnica dr. Josip Benčević Slavonski Brod nadoknaditi tužiteljici BC troškove parničnog postupka u iznosu od 2.770,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od dana presuđenja do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope Europske središnje banke za tri postotna poena, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je 8. veljače 2021. godine podnijela tužbu radi isplate razlike plaće navodeći da je u radnom odnosu kod tuženika na neodređeno vrijeme na radnom mjestu medicinske sestre na Odjelu za transfuzijsku medicinu. U tužbi navodi da je tuženik kao poslodavac u javnoj službi bio obvezan primjenjivati osnovicu od 5.415,37 kn bruto sukladno Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine. Međutim, tuženik je primjenjivao nižu osnovicu od 5.108,84 kn, a kasnije i 5.211,02 kn, uslijed čega su joj isplaćivani manji iznosi plaće, dodataka za posebne uvjete rada, naknade za godišnji odmor i bolovanje. Ističe kako su se uvjeti za povećanje osnovice od 2% rasta BDP-a ispunili krajem 2015. godine s primjenom od prosinca 2015. godine. Podnijela je stupnjevitu tužbu predlažući da sud naloži tuženiku dostavu dokumentacije o obračunima plaća.

2. Tuženik je u odgovoru na tužbu i tijekom cijelog postupka u cijelosti osporio tužbu i tužbeni zahtjev kako po osnovi, tako i po visini, ističući prigovore nedostatka aktivne legitimacije na strani tužiteljice te promašene pasivne legitimacije na strani tuženika. Obrazlažući prigovor pasivne legitimacije, tuženik navodi da ne vrši samostalno obračun plaća, već to čini Centralni obračun plaća (COP) prema napucima resornog ministarstva, pa stoga on kao poslodavac nema mogućnosti niti ovlasti utjecati na način obračuna elemenata plaće. Nadalje, tuženik je istaknuo prigovor zastare potraživanja te se u cijelosti usprotivio pravnoj osnovi zahtjeva tvrdeći da je tužiteljici plaća isplaćivana strogo sukladno odredbama Kolektivnog ugovora (KU) i Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU). Tuženik smatra da se dodaci za otežane uvjete rada i iznimnu odgovornost obračunavaju isključivo na osnovnu plaću za redovni fond sati, pozivajući se na obvezujuća tumačenja Zajedničkog povjerenstva, napose Zaključak br. 48, prema kojem se prekovremeni rad uvećava za 50% na osnovnu plaću bez primjene dodataka. U odnosu na potraživanje razlike plaće zbog uvećane osnovice, tuženik osporava valjanost Dodatka Sporazumu iz 2011. godine navodeći da on nikada nije stupio na snagu jer nisu nastupile okolnosti rasta BDP-a predviđene tim dokumentom, a postupak usklađivanja je bio odgođen za 12 konsekutivnih tromjesečja. Tuženik se tijekom postupka izričito protivio izvođenju dokaza financijskim vještačenjem smatrajući ga neekonomičnim i nesvrhovitim, dok je na sam nalaz vještaka iznio opsežne primjedbe osporavajući njegovu objektivnost i stručnost uz tvrdnju da vještak nije primijenio prisilne propise niti pravna shvaćanja koja idu u prilog tuženiku. Također, u cijelosti je osporeno pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH od 9. prosinca 2019., pri čemu se tuženik pozvao na suprotno stručno mišljenje prof. dr. sc. ŠC. Konačno, tuženik se usprotivio svakom uređenju i smanjenju tužbenog zahtjeva nakon vještačenja, smatrajući takvu radnju djelomičnim povlačenjem tužbe na koje, kao tuženik koji se upustio u raspravljanje, ne pristaje.

3. Tijekom postupka stranke su podnijele više podnesaka. Tužiteljica se podneskom od 25. travnja 2022. godine očitovala na odgovor na tužbu pobijajući prigovore o pasivnoj legitimaciji i zastari, ističući da plaća dospijeva 15. u mjesecu. Tuženik je u podnesku od 5. rujna 2022. godine ostao kod svojih navoda pozivajući se na izjave predstavnika Vlade RH o visini osnovice. Nakon provedenog vještačenja tuženik je podneskom od 24. rujna 2024. godine iznio primjedbe na nalaz vještaka osporavajući matematičku osnovicu i važenje Sporazuma u 2016. i 2017. godini. Tužiteljica je podneskom od 16. lipnja 2025. godine konačno uredila tužbeni zahtjev sukladno dopuni nalaza vještaka na ukupan iznos od 793,54 EUR bruto.

4. U postupku je kao nesporno utvrđeno da je tužiteljica u utuženom razdoblju bila zaposlenica tuženika na radnom mjestu medicinske sestre te da joj je plaća obračunavana primjenom osnovica nižih od 5.415,37 kn. Sporno je jesu li se ispunili uvjeti za primjenu uvećane osnovice i jesu li te odredbe bile na snazi u utuženom razdoblju do 26. siječnja 2017. godine.

5. Provedeni su dokazi uvidom u dokumentaciju, ugovor o radu tužiteljice, IP -1 obrasce te financijsko vještačenje po vještakinji Mirni Tot Nužda. Vještakinja je u osnovnom nalazu od 30. kolovoza 2024. godine utvrdila da je rast BDP-a u drugom i trećem tromjesečju 2015. godine iznosio 1,2% i 2,8%, što čini prosjek od 2,0%, čime su se krajem studenog 2015. godine stekli uvjeti za primjenu osnovice od 5.415,37 kn. Izračunala je razliku plaće za razdoblje od siječnja 2016. do siječnja 2017. godine. Rješenjem suda od 27. svibnja 2025. godine naložena je dopuna vještačenja radi umanjenja izračuna za siječanj 2017. godine za razdoblje od 26. siječnja nadalje. Prema dopuni nalaza od 12. lipnja 2025. godine, koju sud u cijelosti prihvaća, ukupna razlika bruto plaće iznosi 6.017,99 kn, što preračunato prema fiksnom tečaju iznosi 798,72 EUR, pri čemu je tužiteljica konačno potraživala 793,54 EUR.

6. Tuženik je u svojim primjedbama osporio nalaz vještakinje navodeći da ona nije ovlaštena tumačiti pravne propise i Sporazume o osnovici koji su istekli 2016. godine. Vještakinja se dodatno očitovala ostajući u cijelosti kod svog izračuna, pojašnjavajući da je nalaz izrađen na temelju relevantne dokumentacije iz spisa i uz primjenu pravnih shvaćanja Vrhovnog suda RH o obveznosti primjene uvećane osnovice.

7. Sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje Mirne Tot Nužda kao stručan, detaljan i utemeljen na materijalnim ispravama u spisu.

8. Ocjenom provedenih dokaza i to kako svakog pojedinog, tako i u njihovoj međusobnoj svezi, sud nalazi tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja osnovanim u cijelosti.

9. Sud nalazi tužbeni zahtjev osnovanim. Prema pravnom stajalištu Vrhovnog suda RH, odredbe o povećanju osnovice na 5.415,37 HRK su postale obvezujuće najkasnije od 1. siječnja 2016. godine. Budući da je tuženik javna služba, bio je dužan tužiteljici obračunavati plaću prema toj osnovici. Prigovori o nemogućnosti utjecaja na COP sustav su neosnovani jer poslodavac odgovara za ispravnost obračuna i isplatu plaće u zakonskom iznosu. Smanjenje tužbenog zahtjeva koje je tužiteljica učinila nakon vještačenja sud smatra usklađenjem zahtjeva s objektivnim utvrđenjima vještaka, pri čemu se tuženik tome nije mogao uspješno protiviti jer se radi o istoj činjeničnoj osnovi.

10. Na temelju članka 90. stavak 1. Zakon o radu ("Narodne novine" br. 93/14., 127/17., 98/19., 151/22., 64/23. dalje ZR) poslodavac je dužan radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu utvrđenom propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, odnosno ugovorom o radu. Na temelju članka 94. ZR-a za otežane uvjete rada, prekovremeni rad i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću. Plaću isplaćuje poslodavac. Poslodavac tužitelja je u utuženom razdoblju bila Opća bolnica „Dr. Josip Benčević“, Slavonski Brod pa je za ovo razdoblje pasivno legitimirana u ovom sporu.

11. Sporazumom o osnovici plaće u javnim službama koji je sklopljen između Sindikata Hrvatskih učitelja, Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja, Sindikata zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalnog sindikata zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatskog liječničkog sindikata, Hrvatskog strukovnog sindikata medicinskih sestara i Hrvatskog sindikata djelatnika u kulturi s jedne strane i Vlade Republike Hrvatske s druge strane, utvrđeno je da su ugovorne stranke suglasno utvrdile da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava na način: - osnovica za izračun plaća u javnim službama za 2007. povećat će se za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaća u javnim službama koja je primijenjena u 2006., - osnovica za izračun plaća u javnim službama za 2008. povećat će se za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaća u javnim službama koja je primijenjena u 2007., - osnovica za izračun plaća u javnim službama za 2009. povećat će se za 6% u odnosu na osnovicu za izračun plaća u javnim službama koja je primijenjena u 2008., a navedene obračunske osnovice primjenjivat će se od 1. siječnja svake godine.

12. Dodatkom Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., potpisan po potpisnicima Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama potpisnici Sporazuma suglasili su se da se s danom potpisa Sporazuma primjenjuje osnovica za izračun plaća za javne službenike i namještenike iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto. Od 1. siječnja 2010. osnovica za obračun plaće povećat će se za inflaciju mjerenu indeksom potrošačkih cijena u razdoblju od 1. srpnja do 31. prosinca 2009. (lipanj 2009. = 100) prema podacima Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Nadalje je u točki III. ovog Dodatka Sporazumu dogovoreno da u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP- a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno 2 ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto. Točkom IV. ugovoreno je da će se nakon proteka roka od 6 mjeseci iz točke III. Sporazuma utvrditi razlika u paritetima i to između: pariteta prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću u Republici Hrvatskoj u 2010. i pariteta prosječne mjesečne bruto plaće početnika s VSS -om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u Republici Hrvatskoj u 2008., a sve prema podacima državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske. Osnovica za obračun plaća korigirat će se prvog slijedećeg mjeseca nakon utvrđene razlike na način da se ista uveća za 50% utvrđene razlike između pariteta, uvećano za projekciju očekivanog rasta plaća u 2011. Nakon pet mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, osnovica će se uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta, uvećano za projekciju očekivanog rasta plaća u 2011. s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. Stranke su također ugovorile da će putem Arbitražnog vijeća utvrditi projekciju rasta plaća za 2011. Točkom V. tvrđeno je da se Vlada Republike Hrvatske, nakon 11 mjeseci od korekcije osnovice obvezuje započeti obračun i isplatu plaća radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25 i prosječne plaće u RH na razini 92:100, na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne plaće u RH za zadnji 6 mjeseci za koje postoje objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske uvećana za 1,5%. Daljnji proces konvergencije plaća u javnim službama nastavit će se svake godine u razdoblju od 4 godine povećanjem osnovice jednom godišnje za međugodišnji rast prosječne plaće u RH uvećano za postotak o kojemu će se pregovarati jednom godišnje. Proces konvergencije uskladit će se do kraja 2016. U Dodatku Sporazumu u točki VII. utvrđeni su uvjeti koji su nužni za ostvarivanje Sporazuma i to ako do 30. rujna 2010. rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a ne bude prosječno veći dva uzastopna tromjesečja od 2% (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) Vlada Republike Hrvatske će od 1. listopada 2010. korigirati osnovicu za obračun plaća za inflaciju mjerenu indeksom potrošačkih cijena u razdoblju 30. rujan 2009. do 30. rujan 2010. Za iznos tako korigirane osnovice zbog promjene potrošačkih cijena umanjit će se rast osnovice koji nastupi u trenutku navedenom u točki III. sporazuma, te ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u točki IV. – V. Sporazuma uskladba se odgađa za tri razdoblja, odnosno ako međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježi tijekom 2009. u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP- a dva uzastopna tromjesečja) pad od 5% ili više, potpisnici Sporazuma pristupiti će reviziji Sporazuma. Ako se potpisnici ne dogovore o reviziji o istom će odlučiti arbitraža koju će ugovoriti potpisnici Sporazuma,; ako međugodišnji realni tromjesečni BDP zabilježi tijekom 2010. pad u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) veći od 0,5%, odnosno tijekom 2011. i 2012. pad u prosjeku dva uzastopna tromjesečja (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) veći od 1% potpisnici Sporazuma pristupit će reviziji Sporazuma. Ako se potpisnici ne dogovore o reviziji o istom će odlučiti arbitraža koju će ugovoriti potpisnici Sporazuma, i u konačnici ako masa za plaće korisnika Državnih proračuna prijeđe više od 11% na godišnjoj razini u 2011. i 2012. pristupit će se reviziji Sporazuma.

13. 26. listopada 2011. Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih Službi i to:

Sindikat Hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara i Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je u bitnom izmijenjen članak III. a način da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast realnog mjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema predmetnim Izmjenama i dopunama. Odredbom članka XI. stavak 4. ugovoreno je trajanje ovog sporazuma na vrijeme od 5 godina, dakle do 26. listopada 2016., s tim da su se ugovorne strane obvezale u dobroj vjeri pristupiti produljenju trajanja navedenih Izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od tri posto. Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. u članku III. određeno je da će osnovica za obračun plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kuna bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP- a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Nesporno je da ugovorne strane kasnije nisu pristupile produljenju primjene navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011.

14. 28. prosinca 2012. Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi (potpisnici Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama), donijeli su Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe u odnosu na članak IV., u vezi sa člankom VII. Dodatka Sporazumu. Vjerodostojnim tumačenjem određeno je da primjena članka IV. stavak 5. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. se odgađa do 31. prosinca 2013., međutim, nije odgođena primjena članka II I. Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009., a niti odredbe članka III. Izmjena i Dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. kojima je određeno da će u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), osnovica za obračun plaća u javnim službama iznosit će 5.415,37 kuna bruto.

15. U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama („Narodne novine“ broj 141/12 – dalje TKU), koji u članku 51. stavak 4. propisuje da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Ovo proizlazi i iz činjenice da su Vlada Republike Hrvatske i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili naprijed analizirano Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazumu. Iz službenih podataka Državnog zavoda za statistiku utvrđeno je da je negativni rast BDP-a trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014., odnosno 12 tromjesečja uzastopno te da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a od 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDP-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% i da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane Državnog zavoda za statistiku objavljen 4. prosinca 2015. 15. Shodno prednje navedenom, uvjeti za povećanje osnovice na temelju odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu su ispunjeni krajem 2015. s početkom primjene od prosinca 2015.

16. Na temelju čl. 9. st. 3. Zakona o radu ("Narodne novine" broj 93/14, 127/17 i 98/19- dalje u tekstu ZR), za radnika će se primijeniti najpovoljnije pravo ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno Ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenim između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno.

17. Neprihvatljiva je tvrdnja tužene da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a posljedično i Arbitražna odluka od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III. navedenih Izmjena i dopuna ne mogu biti osnova za povećanje osnovice za obračun plaće u javnim službama. Naime, iz odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene Kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika Kolektivnog ugovora, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao, već samo parafirao Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Niti jedan potpisnik, u zakonom predviđenom postupku nije osporavao valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Dakle, iste su sastavni dio Kolektivnog ugovora.

18. Ispunjeni su i uvjeti za primjenu odredbe članka VII. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodataka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku III. – IV. Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju iz članka III-IV bio zabilježen negativan rast BDP-a. Odredba članka III odnosi se na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjeta za povećanje osnovice pa ubuduće. Što znači, nije odgođena primjena članka III. Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009, a niti odredbe članka III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011., kojima je određeno da će u trenutku kad službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP -a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) osnovica za obračun plaća iznositi 5.425,37 kn bruto. Odredbe o osnovici za obračun plaća u javnim službama implementirane su u odredbi članka 51. stavak 4. TKU-a, kojom odredbom je ugovoreno da su Dodatak Sporazumu od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaće u obrazovanju i znanosti od 25. studenog 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim u tim dokumentima. Arbitražnom odlukom od 7. prosinca 2011. ugovoreno je da će se odredba članka III. Izmjena i dopuna Dodatku Sporazumu od 26. listopada 2011. primjenjivati do prve slijedeće promjene prema Izmjenama i dopunama. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. u daljnjem razdoblju više nije bilo. Citirana odredba članka III. Izmjena i dopuna, ostala je na snazi i trebala se primjenjivati ne samo tijekom ugovorenog trajanja navedenih Izmjena i dopuna za vrijeme od pet godina, dakle do 26. listopada 2016., već uz primjenu odredbe članka 199. stavak 1. ZR-a o produženoj primjeni kolektivnih ugovora do 26. siječnja 2017. , što znači da je pravno shvaćanje tužene o vremenu primjene iste, pogrešno. Navedenom zakonskom odredbom određeno je da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen ugovor, odnosno tri mjeseca do isteka otkaznog roka.

19. Prema podacima koje je objavio Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, proizlazi da od IV. kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a i da je BDP stalno rastao, što znači da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prema aritmetičkoj sredini od 2%. Dakle, ispunili su se uvjeti da se tužiteljici od 1. prosinca 2015. obračunava plaća po osnovici od 5.415,37 kn.

20. O spornim pravnim pitanjima iz ovog parničnog predmeta Vrhovni sud Republike Hrvatske odlukom poslovni broj Rev-1111/2020-2 od 1. prosinca 2020. odlučio je o pravnim pitanjima iz dopuštene revizije koju je podnijela Republika Hrvatska kao umješač u predmetu Općinskog radnog suda u Zagrebu poslovni broj Pr-581/2017 (spis Županijskog suda u Zagrebu (Gž R- 1083/2018) na način da: - dan početka primjene uvećane osnovice iz članka III u javnim službama nije odgođen primjenom odredbe članka VII. stavak 1. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. za tri godine, iako je realni međugodišnji tromjesečni BDP -a zabilježio negativan rast od listopada 2011. do rujna 2014. (za 12. tromjesečja),

- ispunjenje uvjeta iz članka III. nije preduvjet primjene članka IV., a ispunjenje uvjeta iz članka III. i IV. nije preduvjet primjena članka V., a članka VII. na članak III. do V. na sve faze koje se odnose na buduća postupanja u vidu vraćanja osnovice za plaće koja su vrijedila za siječanj 2009., vraćanje pariteta (jednakosti) između plaća u javnim službama i prosječne plaće u privredi koji su bili u 2008. i dogovor o ostvarenju ciljane cijene rada i dinamici njenog dosezanja (konvergenciji). Prema tome, odredbom članka VII. Izmjena i Dopuna Sporazuma o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011., nije odgođena primjena odredbe članka III. o povratu osnovice jer se odredba članka VII. navedenih izmjena odnosi na način usklađivanja pariteta.

21. Neosnovana je tvrdnja tužene da je primjena Dodataka Sporazuma kao i Izmjene i dopune Dodatka istekla 26. listopada 2016. jer je odredbom članka XI. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., ugovoreno da se Dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju Ugovorom na određeno vrijeme (za razdoblje od 5 godina), a odredbom članka 199. stavak 1. ZR-a je propisano da se nakon isteka roka na koji je sklopljen kolektivni ugovor, u njemu sadržana pravna pravila kojima se uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnog odnosa i dalje primjenjuju kao dio prethodno sklopljenih ugovora o radu do sklapanja novog kolektivnog ugovora, u razdoblju od tri mjeseca od isteka roka na koji je bio sklopljen kolektivni ugovor, odnosno tri mjeseca od isteka otkaznog roka, što znači da su isti u primjeni do 26. siječnja 2017. (tri mjeseca nakon 26. listopada 2016. odnosno isteka ugovorenog vremena važenja Dodatka Sporazumu sa izmjenama i dopunama).

22. Odluka o kamatama temelji se na odredbi čl. 29. ZOO-a prema kojoj dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze duguje, pored glavnice, i zatezne kamate. Kako prema čl. 90. st. 4. Zakona o radu plaća, naknada plaće i ostali primici isplaćuju se u rokovima određenim kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu, a najkasnije petnaestog dana tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, tako je kao datum početka tijeka kamata određen dan mjeseca kada je isplaćena plaća na iznose utvrđenih razlika plaće za pojedine mjesece.

23. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku s obzirom na to da je tužiteljica u cijelosti uspjela u sporu. Troškovi su odmjereni prema vrijednosti predmeta spora i odredbama Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika. Sud je tužiteljici kao opravdane i potrebne priznao troškove za sastav tužbe od 8. veljače 2021. u iznosu od 150,00 EUR prema Tbr. 7. toč. 1. Tarife, trošak sastava devet obrazloženih podnesaka (od 25. travnja 2022., 5. srpn ja 2022., 30. rujna 2022., 19. listopada 2022., 14. rujna 2023., 9. rujna 2024., 2. listopada 2024., 17. lipnja 2025. i 29. rujna 2025.) u iznosu od po 150,00 EUR po svakom podnesku, što ukupno iznosi 1.350,00 EUR sukladno Tbr. 8. toč. 1. Tarife, te trošak zastupanja na četiri ročišta (održana 15. svibnja 2024., 5. studenog 2024., 27. svibnja 2025. i 25. veljače 2026.) u iznosu od po 150,00 EUR po svakom ročištu, što ukupno iznosi 600,00 EUR prema Tbr. 9. toč. 1. Tarife. Na ukupni iznos troškova zastupanja od 2.100,00 EUR obračunat je porez na dodanu vrijednost po stopi od 25% u iznosu od 525,00 EUR. Nadalje, tužiteljici je priznat stvarni trošak financijskog vještačenja u iznosu od 145,00 EUR. Ukupno priznati trošak postupka iznosi 2.770,00 EUR, na koji iznos tužiteljici pripadaju zakonske zatezne kamate od dana donošenja presude do isplate.

Slavonski Brod, 2. travnja 2026.

Sutkinja

Miranda Gavrić Jularić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda na Županijski sud.

DNA:

1. Tužitelj po punomoćniku

2. Tuženik po punomoćniku

3. Porezna uprava po pravomoćnosti