REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI RADNI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Pr-1116/2024-27

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski radni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Aleksandri Pomykalo kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice ĆS iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Andreji Srednoselec Pintarić, odvjetnici iz Odvjetničkog društva Pintarić i Srednoselec Pintarić d.o.o. iz Zagreba, protiv tuženika KLINIČKI BOLNIČKI CENTAR ZAGREB, Zagreb, Kišpatićeva 12 , OIB 46377257342, radi isplate, nakon održane glavne javne rasprave zaključene 11. veljače 2026., u nazočnosti punomoćnika stranaka, objavljene 2. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

„I. Nalaže se tuženiku KLINIČKOM BOLNIČKOM CENTRU ZAGREB, Kišpatićeva 12, Zagreb, OIB: 46377257342 da tužitelju LS, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], isplati razlike manje isplaćenih plaća u ukupnom iznosu od 1.108,01 eura zajedno sa zateznom kamatom, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na dohodak i prirez porezu na dohodak sadržan u bruto iznosu, tekućom:

-na iznos od 16,21 eura od dana 16.09.2020.godine,

-na iznos od 20,02 eura od dana 16.10.2020.godine,

-na iznos od 25,46 eura od dana 16.11.2020.godine,

-na iznos od 30,00 eura od dana 16.12.2020.godine,

-na iznos od 30,53 eura od dana 16.01.2021.godine,

-na iznos od 31,21 eura od dana 16.02.2021.godine,

-na iznos od 31,21 eura od dana 16.03.2021.godine,

-na iznos od 29,85 eura od dana 16.04.2021.godine,

-na iznos od 24,12 eura od dana 16.05.2021.godine,

-na iznos od 40,01 eura od dana 16.06.2021.godine,

-na iznos od 29,20 eura od dana 16.07.2021.godine,

-na iznos od 24,37 eura od dana 16.08.2021.godine,

-na iznos od 28,64 eura od dana 16.09.2021.godine,

-na iznos od 20,93 eura od dana 16.10.2021.godine,

-na iznos od 20,93 eura od dana 16.11.2021.godine,

-na iznos od 21,05 eura od dana 16.12.2021.godine,

-na iznos od 21,09 eura od dana 16.01.2022.godine,

-na iznos od 18,44 eura od dana 16.02.2022.godine,

-na iznos od 21,18 eura od dana 16.03.2022.godine,

-na iznos od 21,78 eura od dana 16.04.2022.godine,

-na iznos od 21,11 eura od dana 16.05.2022.godine,

-na iznos od 23,50 eura od dana 16.06.2022.godine,

-na iznos od 21,99 eura od dana 16.07.2022.godine,

-na iznos od 24,65 eura od dana 16.08.2022.godine,

-na iznos od 23,27 eura od dana 16.09.2022.godine,

-na iznos od 22,99 eura od dana 16.10.2022.godine,

-na iznos od 24,16 eura od dana 16.11.2022.godine,

-na iznos od 23,21 eura od dana 16.12.2022.godine,

-na iznos od 23,32 eura od dana 16.01.2023.godine,

-na iznos od 22,51 eura od dana 16.02.2023.godine,

-na iznos od 21,80 eura od dana 16.03.2023.godine,

-na iznos od 21,80 eura od dana 16.04.2023.godine,

-na iznos od 21,87 eura od dana 16.05.2023.godine,

-na iznos od 24,23 eura od dana 16.06.2023.godine,

-na iznos od 27,19 eura od dana 16.07.2023.godine,

-na iznos od 26,69 eura od dana 16.08.2023.godine,

-na iznos od 28,03 eura od dana 16.09.2023.godine,

-na iznos od 26,69 eura od dana 16.10.2023.godine,

-na iznos od 27,81 eura od dana 16.11.2023.godine,

-na iznos od 27,92 eura od dana 16.12.2023.godine,

-na iznos od 39,03 eura od dana 16.01.2024.godine,

-na iznos od 39,03 eura od dana 16.02.2024.godine,

-na iznos od 39,03 eura od dana 16.03.2024.godine,

pa do 31.12.2022. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena pa od 01.01.2023. godine do 29.12.2023. godine po stopi koja se određuje uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. godine do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi parnične troškove zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana donošenja prvostupanjskog rješenja do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.“

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je zaposlena kod tuženika u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavodu za hitna i krizna stanja s Nacionalnim centrom za psihotraumatologiju, na radnom mjestu Prvostupnik sestrinstva. U razdoblju od prosinca 2019. pa do siječnja 2024. radila je na radnom mjestu s posebnim uvjetima rada kao Glavna sestra Zavoda u Zavodu za hitna i krizna stanja s Nacionalnim centrom za psihotraumatologiju, pa joj sukladno članku 86., 90. i 94. Zakona o radu pripada pravo na povećanu plaću.

2. Tužiteljica kao zdravstveni radnik obavlja poslove sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu i sistematizaciji radnih mjesta Kliničkog bolničkog centra Zagreb, a to su poslovi hitne službe u sklopu Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavoda za hitna i krizna stanja s Nacionalnim centrom za psihotraumatologiju. U navedenom Zavodu pacijenti mogu pristupiti ambulanti bez uputnice i bez prethodne narudžbe upravo u situacijama hitnog i akutnog psihijatrijskog stanja ili dijagnoze.

3. Tužiteljica kao glavna sestra Zavoda u utuženom razdoblju primala je i bavila se hitnim pacijentima, stoga se može reći da se radi o hitnoj službi. Takvom organizacijom rada tuženik je zapravo odredio tužiteljici radni hitni prijem čime je tužiteljicu rasporedio na poslove za koje je u članku 55 . KU propisano uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23%. Naime, kod tuženika je ustrojen Objedinjeni hitni bolnički prijem kao centralni hitni prijem koji objedinjuje sve medicinske specijalnosti osim hitne psihijatrije i hitne pedijatrije, a što se između ostalog vidi i iz ispisa s internet stranice tuženika koji se dostavlja u prilogu tužbe.

4. Tužiteljica je u utuženom razdoblju obavljala poslove medicinske sestre na hitnom prijemu budući je tuženik hitni prijem psihijatrijskih pacijenata organizirao u spomenutom Zavodu u kojemu je tužiteljica zaposlena i rasporedio ju na rad na poslovima hitnog prijema, a za koje poslove je propisano uvećanje osnovne plaće po osnovi otežanih uvjeta rada od 23% jer kod tuženika nije ustrojen hitni objedinjeni bolnički prijem koji bi obuhvaćao i hitnu psihijatriju. Ovom tužbom tužiteljica potražuje razliku plaće s osnove dodatka za posebne uvjete rada koji joj nije priznat i obračunat u postotku koji joj pripada, odnosno predlaže da joj se umjesto dodatka za posebne uvjete rada od 19% obračuna dodatak od 23% temeljem članka 55. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja.

5. Napominje se da tuženik radnicima na radnom mjestu broj: 1816 Liječnik specijalist psihijatar, Liječnik specijalist s užom specijalizacijom iz psihoterapije, liječnik specijalist psihijatar s užom specijalizacijom iz socijalne psihijatrije primjenjuje i isplaćuje dodatak za posebne uvjete rada od 23% (rad zdravstvenog radnika I. vrste koji rade u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem). Kako na temelju odredbe čl. 55. KU-a zdravstveni radnici koji rade na hitnom prijemu pacijenata gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ostvaruju pravo na dodatak od 23% , pa kako tužiteljica radi na hitnom prijemu i s hitnim pacijentima, pri čemu kod tuženika nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, to ostvaruje i pravo na dodatak za rad u posebnim uvjetima u naprijed navedenom postotku od 23 %. Dakle, prema članku 55. KU-a propisano je da radniku u djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja na pojedinim radnim mjestima i poslovima kod kojih postoje posebni uvjeti rada pripada pravo na dodatak na plaću, a radnicima će se osnovna plaća uvećati na radnom mjestu II., III. i IV. vrste na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem, za 23%. Prema tome, ostvareni su uvjeti za primjenu čl. 55. KU/18 prema kojem tužiteljica ima pravo na dodatak na plaću jer je zdravstveni radnik koji radi na hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem. Tužiteljica kao glavna sestra Zavoda obavlja poslove hitnog prijema, a u kojem Zavodu nije organiziran objedinjeni hitni bolnički prijem odnosno kod tuženika nije organiziran objedinjeni hitni bolnički prijem za djelatnost hitne psihijatrije, to ima pravo na dodatak za posebne uvjete rada od 23%.

6. Ovdje treba naglasiti kako je čl. 55. KU/18 propisano pravo zdravstvenog radnika koji radi u hitnom prijemu gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem na dodatak na plaću od 23% bez ograničenja vezanih za broj primljenih hitnih pacijenata, kao i bez ograničenja koliko od radnog vremena treba raditi na hitnom prijemu. U prilog tome idu i Zaključci Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja koji su obvezujući. Tako je Zaključkom broj 145. od 3. ožujka 2015. na postavljeno pitanje: „Mogu li sestre/tehničari koji rade u stacionarnom dijelu Odjela obavljati i poslove hitnog psihijatrijskog prijema i ne dobiti dodatak od 20%, odnosno mogu li uopće obavljati poslove hitnog psihijatrijskog prijema?“ odgovoreno da zdravstveni radnik koji obavlja hitni prijem gdje nije ustrojen objedinjeni hitni bolnički prijem ima pravo na dodatak na plaću s osnove posebnih uvjeta rada od 20%. Slično je navedeno u Zaključku broj 4. od 17. listopada 2018. u kojem se na pitanje: „Imaju li zdravstveni radnici koji rade na odjelu pedijatrije, a koji u sklopu svog posla obavljaju i hitnu pedijatrijsku ambulantu pravo na dodatak na plaću od 20%?“ navodi da zdravstveni radnik koji radi u hitnoj pedijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenta ima pravo na dodatak na plaću s osnove posebnih uvjeta rada od 20%. Na upit: „Zdravstveni radnici koji rade u Odjelu za psihijatriju u sklopu svog radnog vremena obavljaju i hitnu psihijatrijsku ambulantu te ostvaruju dodatak s osnove posebnih uvjeta rada od 19%. Imaju li pravo na dodatak od 23% (hitni prijem gdje nije ustrojen OHBP) s obzirom da u našoj ustanovi jest ustrojen OHBP, ali Hitna psihijatrijska ambulanta radi kao zasebna jedinica te se pacijenti primaju preko nje?“ Zajedničko povjerenstvo je u Zaključku broj 33 od 17. listopada 2018. odgovorilo da zdravstveni radnik koji radi u hitnoj psihijatrijskoj ambulanti za potrebe hitnog prijema pacijenata ima pravo na dodatak na plaću s osnove posebnih uvjeta rada od 23%.

7. Budući je tuženik tužiteljici po navedenoj osnovi pogrešno obračunao i isplatio plaću, posljedično tome tužiteljici je pogrešno obračunao i isplatio sve naknade koje se utvrđuju kao prosjek prethodno isplaćenih plaća, konkretno naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad. Stoga, tuženik je tužitelj ici u utuženom razdoblju manje obračunao i iznose naknade plaće za vrijeme godišnjeg odmora i privremene nesposobnosti za rad. Na mjesečne iznose razlike plaće tužiteljici teku zatezne kamate od dana dospijeća svakog pojedinačnog mjesečnog iznosa pa do dana isplate u visini kamatne stope propisane čl. 29. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15). Tužitelj ica je kao datume dospijeća pojedinih mjesečnih iznosa naznačila 16-ti u mjesecu za protekli mjesec.

8. Tužiteljica je podneskom od 10. veljače 2026. uredila tužbeni zahtjev kao u izreci.

9. U odgovoru na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu, te osporava kako osnovu, tako i visinu postavljenog tužbenog zahtjeva. Tužiteljica u utuženom razdoblju nije obavljala poslove prvostupnika sestrinstva i glavne sestre u Zavodima za hitnu medicinu jer unutar Objedinjenog hitnog bolničkog prijama (OHBP-a) nema ambulante za hitna psihijatrijska stanja, niti Zavod za hitna i krizna stanja s Nacionalnim centrom za psihotraumatologiju u svom sastavu ima takav odjel. Zavod za hitna i krizna stanja s Nacionalnim centrom za psihotraumatologiju u formalnom nazivu sadrži riječ „hitna“, ali na navedenom Zavodu ne obavljaju se poslovi hitne medicine.

10. Imajući u vidu navedeno, u konkretnom se slučaju ima primijeniti Zaključak broj 93.b s 24. sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja održane 15. lipnja 2022. koji glasi: „Zdravstveni radnik na psihijatriji ostvaruje pravo na dodatak na osnovnu plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 19%.“, pa su stoga neosnovani navodi tužiteljice da ima pravo na dodatak na osnovnu plaću s osnova posebnih uvjeta rada od 23%.

11. Dakle, tuženik je u utuženom razdoblju tužiteljici obračunao i isplatio uvećanje osnovne plaće s osnove dodatka za posebne uvjete rada u postotku na koji ima pravo temeljem važećih propisa, a to je postotak od 19%. Posljedično navedenom, tuženik je ujedno u utuženom razdoblju tužiteljici pravilno obračunao i isplatio naknadu plaće za vrijeme korištenja godišnjih odmora i naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad.

12. Tuženik ističe i prigovor prekluzije budući se tužiteljica prije podnošenja tužbe nije u zakonskom roku obratila tuženiku sa Zahtjevom za zaštitu prava protiv rješenja tuženika Klasa: 4.5.1.-21/3783-1, broj: 02/22/HM od 13. svibnja 2021. kojim je tužiteljici utvrđeno pravo na uvećanje osnovne plaće s osnova posebnih uvjeta rada od 19%.

13. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u: Zaključke sa sjednice Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU-a za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja (strana 7-8 spisa), Nalog o upućivanju na mjesto rada (strana 9 spisa), Rješenje o obavljanju poslova (strana 10, 12 spisa), Aneks ugovora o radu (strana 11 spisa), isplatne liste (strana 13-80 spisa), Pravilnik o unutarnjem ustroju i sistematizaciji radnih mjesta (strana 92-219 spisa), dokumentaciju u eSpisu (strana 220-298, 313-749, 775-1339 spisa), preslike zapisnika sa saslušanjem svjedokinje JS (strana 311-312, 773-774 spisa), preslike zapisnika sa saslušanjem svjedokinja ES, CS, ĆS, US i JS, te MS (strana 1362-1364, 1366- 1368 spisa), razliku – posebni uvjeti rada (strana 771-772 spisa), saslušana je tužiteljica (strana 766-767 spisa),

14. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka prema odredbi čl. 8. ZPP -a sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovan.

15. Među strankama je nesporno da je tužiteljica zaposlena kod tuženika u Klinici za psihijatriju i psihološku medicinu, Zavoda za Hitna i krizna stanja s Nacionalnim centrom za psihotraumatologiju na radnom mjestu Prvostupnik sestrinstva.

16. Među strankama je sporno pripada li tužiteljici pravo uvećanja plaće po osnovi otežanih uvjeta radu od 23%, umjesto 19%.

17. Osnovan je prigovor tuženika prekluzije prava. Naime, uvidom u Rješenja od 27. listopada 2020. i 13. svibnja 2021. sud je utvrdio da je temeljem Zakona o plaćama u javnim službama, Zakona o osnovici plaće u javnim službama, Uredbi o nazivima radnih mjesta i koeficijenta složenosti poslova u javnim službama, TKU z službenike i namještenike u javnim službama, KU za djelatnosti zdravstva i zdravstvenog osiguranja, čl. 25. Statuta tuženika i Pravilnika o plaćama i drugom dohotku tuženika, tužiteljici utvrđena plaća prema osnovama i mjerilima s koeficijentom složenosti poslova 1,164 i uvećanje osnovne plaće s osnove posebnih uvjeta rada (dodatak) 19,00%, uvećanje od osnovne plaće s osnove odgovornosti (dodatak) 8,00%. U navedenim rješenjima dana je i uputa o pravnom lijeku prema kojoj protiv Rješenja radnik može uložiti zahtjev za zaštitu prava u roku 15 dana od primitka Rješenja.

18. Prema stavu ovoga suda, u situaciji kada radnik nije osporio rješenje poslodavca kojim je odlučeno o njegovom pravu na plaću, kao i uvećanju plaće pripadajućim dodacima, ne može se s uspjehom tražiti drugačiji obračun plaće i dodatka od onih koje su stranke ugovorile, a čija visina je utvrđena predmetnim rješenjima poslodavca.

19. Budući je tuženik isplaćivao tužiteljici plaću u skladu s rješenjima o plaćama, nema uvjeta za isplatu plaće uvećanjem za dodatke koji nisu utvrđeni navedenim rješenjima.

20. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

21. Odluka o troškovima parničnog postupaka temelji se na čl. 154. st. 1. i 155. ZPP-a, a odnosi se na zastupanje stranke po punomoćniku i uspjeha stranaka u parnici. Budući tužiteljica nije uspjela u postupku, odbijena je i sa zahtjevom za naknadu parničnog troška.

22. Tužiteljica je temeljem odredbe čl. 15. st. 1. točka 3. Zakona o sudskim pristojbama oslobođena od plaćanja istih.

U Zagrebu 2. travnja 2026.

Sutkinja:

Aleksandra Pomykalo

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda u 5 primjeraka, u roku 15 dana od dana uručenja ovjerenog prijepisa presude, sukladno odredbi čl. 335. st. 7., 8. i 9. ZPP-a.

DNA:

1. pun. tužiteljice

2. pun. tuženika