Republika Hrvatska
Općinski sud u Osijeku
Europska avenija 7
31000 Osijek
OVR-1206/2026-4
U I M E R E P U B L I K E H R VA T S K E
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Osijeku, po sucu Mateji Vukmir, u pravnoj stvari ovrhovoditelja Republike Hrvatske, OIB:52634238587, za Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, OIB: 76767369197, kojeg zastupa Općinsko državno odvjetništvo, protiv ovršenika VB iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , radi odlučivanja o prijedlogu ovršenika, 2. travnja 2026.,
r i j e š i o j e
I. Upućuje se ovršenik da u roku od 15 dana od pravomoćnosti ovog rješenja pokrene parnicu nadležnom sudu radi proglašenja rješenja o ovrsi pod OVRV-225/11 od 20. listopada 2011. nedopuštenim, a na temelju koje se vodi izvansudska ovrha kod Financijske agencije.
II. Odbijaju se ovršenikovi prijedlozi za odgodom ovrhe i za obustavom ovrhe kao neosnovani.
Obrazloženje
1. Ovršenik je ovome sudu 23. ožujka 2026. podnio prijedlog za proglašenjem pljenidbe i prijenosa nedopuštenim, u kojem je naveo da je javni bilježnik Anamarija Kokić iz Osijeka izdao rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave 20. listopada 2011. pod Ovrv-225/11, u kojem je ovrhovoditelj Republika Hrvatska Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja, a ovršenik [obrt] gospodarstvo vlasnice VB iz [adresa]. Nadalje, ovršenik je naveo da je rješenje postalo pravomoćno i ovršno 2. studenog 2011., a je obrt odjavljen, a da je Republika Hrvatska podnijela Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu 26. svibnja 2025. Financijska agencija s računa ovršenika u periodu od 28. srpnja 2025. do 12. ožujka 2026. ustegnula je na ime glavnice 464,80 eura, a na ime kamata 4.312,59 eura. Budući da je rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i ovršno 2. studenog 2011., ovršenik je istaknuo prigovor zastare iz čl. 50. st. 2. točka 11., u vezi čl. 233. Zakona o obveznim odnosima i čl. 53. Ovršnog zakona, kao i predložio odgodu ovrhe, sve na temelju čl. 284. st. 5. Ovršnog zakona, kao i obustavu ovrhe jer je nastupila zastara ovrhe. Ovršenik je priložio izvadak iz obrtnog registra, rješenje Upravnog odjela za gospodarstvo, zahtjev za naplatu, rješenje o ovrsi Ovrv-225/11.
2. Prijedlog ovršenika dostavljen je na očitovanje ovrhovoditelju koji se očitovao podneskom od 27. ožujka 2026. u kojem je naveo da je zahtjev za izravnu naplatu kod Financijske agencije podnesen 17. studenog 2011. temeljem navedenog rješenja o ovrsi Ovrv-225/11, da je predmetna ovrha isknjižena temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima te da do prestanka izvršavanja nije bilo naplate po osnovi za plaćanje. Nadalje, zahtjev za naplatu je podnesen i 20. prosinca 2019., a da je ovrha isknjižena temeljem čl. 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima i da do prestanka izvršavanja nije bilo naplate po osnovi za plaćanje. Nadalje, budući da tražbina nije naplaćena, ponovno je zatražena prisilna naplata kod Financijske agencije 27. svibnja 2025. Stoga, prigovor zastare da je neosnovan budući da se zastara prekida podnošenjem tužbe i svakom vjerovnikovom radnjom poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguranja ili ostvarenja tražbine. Nakon prekida zastare, zastara počinje teći iznova, a vrijeme koje je proteklo prije prekida ne računa se u zakonom određeni rok za zastaru. Ovrhovoditelj se protivi odgodi ovrhe budući da nisu kumulativno ispunjeni uvjeti za odgodu iz čl. 65. Ovršnog zakona jer ovršenik nije uopće spomenuo niti učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu. Ovrhovoditelj je priložio zahtjev za naplatu iz 2025., Službenu bilješku o uvidu u podatke iz Očevidnika redoslijeda osnova za plaćanje, zahtjev za naplatu iz 2019. i dopise Financijskoj agenciji.
3. Sadržajno, podnesak ovršenika, neovisno od naziva koji mu je dao podnositelj, smatra se onim pravnim lijekom koje bi po redovitom tijeku stvari, odnosno postupovnim pravilima bilo moguće podnijeti, sve sukladno pravnim shvaćanjima građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske pod Su-Su-IV-33/2022-8 od 4. travnja 2022. U konkretnom slučaju, prijedlog ovršenika smatra se žalbom nakon proteka roka protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, i to Ovrv-225/11 od 20. listopada 2011., a koju je ovršenik podnio tijekom izvansudske ovrhe, sukladno članku 252.g st. 5. Ovršnog zakona (Narodne novine broj 57/96, 29/99, 42/00, 173/03, 194/03, 151/04, 88/05, 67/08, dalje: OZ/96).
4. Odredbom čl. 49. i čl. 53. st. 3. OZ/96, koja se u konkretnom slučaju primjenjuje, određeno je da se rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave može pobijati žalbom nakon proteka roka iz razloga navedenih u članku 46. st. 1. točkama 7., 9., 10. i 11. OZ, ali samo ako je činjenica na kojoj se temelji taj prigovor nastala nakon donošenja rješenja o ovrsi.
5. S obzirom da ovršenik tvrdi da je nastupila zastara tražbine (razlog iz čl. 46. st. 1. t. 11. OZ/96), a zastara kao protek vremena jest razlog koji se nije mogao istaknuti ranije, te s obzirom i na to da se poziva na činjenicu o prestanku obrta koji je nastupio nakon donošenja rješenja o ovrsi (razlog iz čl. 46. st. 1. t. 9. OZ/96), a ovrhovoditelj se usprotivio navodima ovršenika, temeljem 46. st. 1. toč. 9. i toč. 11. u vezi čl. 49. i čl. 51. i 53. OZ/96, riješeno je kao u točki I. izreke ovog rješenja.
6. Nadalje, odredbom čl. 61. st. 1. OZ/96 određeno je da će sud, na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako je protiv pravomoćnoga rješenja donesenoga u ovršnom postupku podignut zahtjev za zaštitu zakonitosti. Stavkom 2. istog čl. određeno je da sud može, na prijedlog ovršenika, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu osobito: 1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha, 3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha, 4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu ili podnio prigovor, odnosno tužbu, 6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno, 7. ako je ovršenik ili sudionik u postupku zahtijevao da se otklone nepravilnosti učinjene pri provedbi ovrhe, 8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni.
7. Iako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi na temelju kojeg se vodi izvansudska ovrha izjavio žalbu nakon proteka roka, nije ni naveo od čega bi se sastojala nenadoknadiva ili teško nadoknadiva šteta koju bi trpio provedbom ovrhe. Slijedom navedenog, budući da nisu ispunjeni uvjeti iz čl. 61. st. 1. i st. 2. OZ/96, riješeno je kao u točki II. Izreke ovog rješenja.
8. Budući da ovršna isprava još uvijek nije izgubila djelotvornost, a ovrha zasad nije postala nemoguća, odnosno, nisu ispunjeni uvjeti za obustavom iz čl. 67. st. 1. i st. 2. OZ/96, riješeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Osijeku 2. travnja 2026.
S u d a c
Mateja Vukmir
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku osam dana računajući od dana primitka prijepisa istog. Žalba se podnosi u tri istovjetna primjerka putem ovoga suda na županijski sud.
Dostaviti:
- ovrhovoditelju po pun.
- ovršeniku s podneskom ovrhovoditelja od 27. ožujka 2026.
