REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
Posl.br. P Ob-221/2021-81
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
I
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu toga suda Zrinki Mataja kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja LŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], koju zastupa punomoćnik Mario Šarušić, odvjetnik iz Zagreba, protiv tuženika HŽ, OIB [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], kojeg zastupa punomoćnik Ivan Delić, odvjetnik iz Zagreba, radi utvrđenja bračne stečevine, nakon održane glavne rasprave dana 17. veljače 2026. godine zaključene u prisutnosti punomoćnika stranaka, dana 2. travnja 2026. godine,
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku HŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici LŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 71.483,87 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine po do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku HŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici LŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 49.078,50 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine po do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
III. Nalaže se tuženiku HŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] da isplati tužiteljici LŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] iznos od 37.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe pa do 31. srpnja 2015. godine po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 1. kolovoza 2015. godine po do isplate po stopi koja se određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.
IV. Odbija se tužiteljica sa dijelom tužbenog zahtjeva koji glasi:
„Utvrđuje se da su tužiteljica LŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i tuženik HŽ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], suvlasnici svaki u ½ idealnog dijela nekretnine i to: -1. suvlasničkog dijela 132/1000 dijela (E-1) zk. č. br. 423, zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] , [adresa], površine 379 m2 (dvorište, površine 206 m2, stambena zgrada, [adresa], površine 173 m2) – trosobni stan oznake „A“-južni stan u prizemlju, površine 69,12 m2, sa pripadajućom loggiom površine 4,98 m2, terasom površine 2,67 m2, spremištem oznake „A“ u podrumu površine 2,15 m2, parkirnim mjestom oznake PM3 površine 10 m2 i parkirnim mjestom oznake PM 8 površine 11,25 m2, te se ova suvlasnička zajednica razvrgava civilnom diobom-utvrđivanjem vrijednosti nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem stranaka prema njihovim suvlasničkim omjerima.“
V. Odbija se tužiteljica sa preostalim dijelom tužbenog zahtjeva preko dosuđenog iznosa od 71.483,87 EUR do zatraženog iznosa od 98.939,01 EUR (745.456,00 kn), preko dosuđenog iznosa od 49.078,50 EUR do zatraženog iznosa od 74.204,26 EUR (559.092,00 kn).
VI. Nalaže se tuženiku naknaditi parnični trošak tužiteljici u iznosu od 61.312,83 EUR sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 2. travnja 2026. godine pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 1. srpnja te godine, dok je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, sve u rolu 15 dana.
r i j e š i o j e
Dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na stan u [adresa] je povučen.
Obrazloženje
1.Tužiteljica u tužbi navodi da su stranke prvotno živjele u izvanbračnoj zajednici koja je započela u rujnu 1997. godine te je bila ekonomska i životna zajednica koja je trajala do 5. rujna 1998 godine kada su sklopile brak. Bračna zajednica je trajala do 14. svibnja 2013. godine. Za vrijeme trajanja izvanbračne i bračne zajednice stranke su stekle trosoban stan u [adresa], oznake A površine 69,12 m2 sa spremištem oznake A, parkirnim mjestom PM3 i parkirnim mjestom PM8, stan u [adresa], kuću na [adresa], četverosobni stan u [adresa], površine 92,01 m2, oznake H, sa spremištem oznake H, parkirnim mjestom PM2 te novčana sredstva u bankama i to Brod banka d.d., Imex banka d.d., Kent banka d.d., Erste banka d.d.
2. Tuženi je u odgovoru na tužbu osporavao tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Nadalje je naveo da su stranke sklopile bak 5. rujna 1998. godine ali nisu živjeli u izvanbračnoj zajednici od rujna 1997. godine. Tada su se stranke počele viđati, započele su ljubavnu vezu ali između njih nije postojala niti ekonomska niti životna zajednica. Imovina navedena u tužbi nije bračna stečevina stranaka. Stan u [adresa], oznake A tuženik je kupio od pozajmice pok. oca TŽ i brata SŽ s namjerom da im pozajmljeni iznos vrati nakon prodaje stana na [adresa]. Nekoliko dana nakon što je upoznao tužiteljicu, tuženik je kupio stan na [adresa] i to 25. rujna 1997. godine te stranke od početka veze u rujnu 1997. godine do kupnje stana nikako nisu mogle zajedničkim radom steći sredstva za kupnju stana. Što se tiče nekretnine na [adresa] ista je vlastita imovina tuženika jer je stečena nasljeđivanjem iza pok. oca TŽ koji je tu nekretninu stekao vlastitim sredstvima tj. kupio je zemljište na kojem je bila započeta gradnja kuće za odmor koju je kasnije i dovršio. Stan u [adresa], oznake H je vlasništvo VŽ koju je stekla ortačkim ugovorom u koji je uložila svoje zemljište a razliku je sama nadoplatila. Ne postoje sredstva na računima koja bi bila bračna stečevina. Novčana sredstva u Imex banci tuženik je naslijedio iza pok. oca, dok je sredstva u Kent banci stekao štednjom prije braka.
3.Tužiteljica je podneskom od 16. travnja 2019. godine povukla dio tuženog zahtjeva i to u odnosu na stan u [adresa]. Nadalje je navela da je stan u [adresa] oznake A bračna stečevina stranaka jer je kupljen 2009. godine za vrijeme trajanja bračne zajednice sredstvima stečenim za vrijeme trajanja braka stranaka i predstavlja bračnu stečevinu stranaka. U odnosu na vikendicu na [adresa] je navela kako je zemljište sa započetom gradnjom-prizemljem u roh-bau kupio otac tuženika te je to zemljište usmenim sporazumom namijenio tuženiku i tužiteljici. Stranke su uredile započeto prizemlje, sagradile kat i dovršile cjelokupni objekt do visoke razine uređenosti. Objekt je sagrađen isključivo sredstvima tužiteljice i tuženika za vrijeme trajanja braka i ukupne je vrijednosti 200.000,00 EUR. Tužiteljica potražuje polovinu vrijednosti nekretnine. Što se tiče četverosobnog stana na [adresa] oznake H tužiteljica je navela da je stan glasio na pok. majku tuženika VŽ budući je ista ortačkim ugovorom uložila zemljište i zauzvrat dobila stan od 70 m2 u zgradi sagrađenoj na tom zemljištu. Predmetni stan ima 92,01 m2 i dvije terase od 26.82 m2 i 28,43 m2 ukupno 147,26 m2 dakle daleko više od 70 m2 koliko je pok. VŽ dobila za ulog svog zemljišta. Stranke su za vrijeme trajanja braka doplatile novčani iznos u kunskoj protuvrijednosti od 50.000,00 EUR za povećanje kvadrature stana te uložili daljnja novčana sredstva za uređenje i opremanje stana. Tužiteljica je u pogledu predmetne nekretnine preinačila tužbu te postavila obvezno pravni zahtjev u iznosu od 75.000,00 EUR. U zgradi na adresi [adresa] stranke su kupile i podrumski prostor koji je plaćen 10.000,00 EUR te je u isti za uređenje utrošeno daljnjih 10.000,00 EUR stoga je bračna stečevina stranaka. Stranke su stekle i značajna novčana sredstva u bankama (Imex bank d.d., Kentbank d.d., Erste bank d.d) te potražuje polovicu iznosa novčanih sredstava. Tužiteljica je zadržala pravo uskladiti tužbeni zahtjev nakon provođenja građevinskog vještačenja te pribave podataka od strane banaka.
4.Tužiteljica konačno postavljenim tužbenim zahtjevom u podnesku od 10. rujna 2020. godine traži utvrđenje da je stan u [adresa], oznake A suvlasništvo stranaka u ½ dijela te se suvlasnička zajednica razvrgava civilnom diobom – utvrđenjem vrijednosti nekretnina, njihovom prodajom i namirenjem stranaka prema njihovim suvlasničkim omjerima, da je tuženik HŽ dužan tužiteljici LŽ isplatiti iznos od 745.456,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od podnošenja tužbe, isplatiti tužiteljici iznos od 559.092,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od podnošenja tužbe te iznos od 37.000,00 EUR zajedno sa zakonskom zateznom kamatom.
5. Tijekom dokaznog postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za stan u [adresa], oznake „A“ i „H“, izvadak iz zemljišne knjige za nekretninu na [adresa], rješenje o nasljeđivanju iza pok. TŽ posl. br. O-1391/2012, UPP/OS-165/2012 od 21. studenog 2012. godine, kupoprodajni ugovor za nekretninu na [adresa], preslik radne knjižice tuženika, ugovor o zajedničkom ulaganju od 4.3.2008. godine, podatke o plaći tužiteljice, pregled transakcija Zagrebačke banke, nalaz i mišljenje vještaka iz siječnja 2023. godine za stan u [adresa] i nekretninu na [adresa], dopunski nalaz i mišljenje iz listopada 2024. godine, dopise banaka, potvrdu, te je proveo dokaz saslušanjem stranaka, svjedoka MŽ, ČŽ, SŽ, BŽ, RŽ i vještaka Mladena Ožića.
6. Iz rješenja o nasljeđivanju iza pok. TŽ posl.br. br. O-1391/2012, UPP/OS-165/2012 od 21. studenog 2012. godine proizlazi da je tuženi u cijelosti naslijedio kuću i pomoćnu zgradu izgrađenu na čestici 2320/5 k. o. [katastarska općina].
7. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između ZŽ i L kao prodavatelja te TŽ kao kupca proizlazi da je TŽ kupio čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] veličine 485 m2 na kojoj je započeta gradnja kuće za odmor.
8. Iz ugovora o zajedničkom ulaganju od 4.3.2008. godine proizlazi da su DŽ, VŽ i KŽ te poduzeće Medijak d.o.o. sklopili ugovor o ortakluku kako bi zajednički izgradili stambenu građevinu na kč. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. VŽ unosi 1/3 dijela zemljišta nalazećeg na kč. br. [katastarska čestica] upisanog u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te 55.500,00 EUR u kunskoj protuvrijednosti. Nakon što stambena zgrada bude izgrađena VŽ će pripasti u vlasništvo stan u nadgrađu oznake u projektu H4-S parkirno mjesto oznake PM2 i spremište u podrumu oznake 5 površine 2 m2 uz obvezu isplate novčanih sredstava poduzeću Medijak d.o.o.
9. Tužiteljica je u iskazu navela da je tuženika upoznala u lipnju 1997.g., upoznao ih je zajednički poznanik u Splitu a ona je u to vrijeme već živjela u [adresa]. Tuženik je vrlo brzo inzistirao da žive zajedno tako su već nakon mjesec dana počeli živjeti u izvanbračnoj zajednici i to u stanu tuženika na adresi [adresa] u kojem živi i dan danas. Inače je do tada sa sestrom živjela u podstanarskom stanu. Živjeli su u izvanbračnoj zajednici do zaključenja brka 5.9.1998. godine. Nakon zaključenja braka su i dalje nastavili živjeti u istom stanu sve do 2009.godine kada su otišli živjeti u stan u [adresa] koji je imao preko 140 m2 a glasio je na VŽ. Tamo su zajedno živjeli sve do prestanka bračne zajednice 14.5.2013.godine kada se sa djecom odselila u stan u [adresa] prema njihovom dogovoru. U izvanbračnoj zajednici bila je zaposlena tj. na dvogodišnjem stažu kao liječnica i primala je 70% plaće liječnika. Vodila je cjelokupno domaćinstvo, kuhala, peglala, čistila, spremala. Tuženik se tada bavio kupnjom namještaja od firme Mundus kojeg je skupo prodavao Umproforu. Dočekivala je dečke koji su radili kod tuženika i dolazili kod njih na jelo. I bratić tuženika je kao student isto radio kod njega i dolazio na jelo. Kupovala je hranu, odjeću, sanitarne potrepštine i za tuženika i za sebe dok je tuženik plaćao režije. Nisu o tome imali poseban dogovor ali su tako organizirali život. I u braku je nastavila kupovati odjeću za tuženika, djecu, sebe, kupovati hranu, poklone za roditelje, prijatelje, rođendane. Stan u [adresa] u prizemlju su kupili 2009.g i to novcima kojeg su držali u stanu. Tuženik se inače prije kupnje tog stana više godine bavio arhitekturom, projektirao je zgrade za njenog brata, radio građevinske dozvole za objekte u Splitu i Zagrebu, a novac je dobivao na crno. Živjeli su od njene zarade, najma stana u [adresa], a dio novaca su stavljali sa strane i to veći dio. Njezina plaća i dodatni prihodi su bili za malo "glamurozniji " život. Sam tuženik je 2013.g. prilikom njezinog odlaska iz stana rekao da je davala "saft " njihovom životu. Stan su kupili čistom gotovinom a transakcije je išla preko HNB. Stan je koštao 100.000,00 EUR. Kad su dogovarali kupnju stana dogovorili su i kupnju podrumskog prostora za 10.000,00 EUR. U stan su dobili spremište i dva parkirna mjesta. Taj stan su kupili na ime tuženika. Inače zemljište na kojem je sagrađena zgrada je bilo vlasništvo svekrve, njezine sestre i zaštićenih stanara koji su živjeli u kući do. Investitor je za to zemljište dao svekrvi stan od 70 m2. Također su sestra i ti stanari svaki dobili stan po 70 m2. Svekrva je stan dobila u potkrovlju zgrade a oni su još na njezinih 70 m2 kupili dodatnih 70 m2 za 50.000,00 EUR. Tih 50.000,00 EUR je bila njihova ušteđevina. Radilo se o povlaštenoj cijeni jer je suprug bio projektant te zgrade, tako su dobili jedan stambeni prostor od 140 m2. Također su ilegalno proširili zidove stana na terasu i zatvorili terasu s obje strane i tako su zapravo dobili tih 140 m2. Iz praktičnih razloga je cijeli taj stambeni prostor glasio na svekrvu i glasi još uvijek. Svekrva je još za života prepisala taj stan na tuženika. Kasnije je saznala od bratića da je 70 m2 tog stana koji je nesporno od svekrve, svekrva riješila na način da bi polovinu od tih kvadrata tj. 35 m2 koji bi pripali bratu tuženika jednog dana kad ona umre isplatila svog drugog sina SŽ u kešu. Ne zna s koliko je novaca svekrva isplatila SŽ. Taj potkrovni stan su uređivali na način da su ostaklili terasu koja gleda na Sljeme, stavili su parkete i proširili su sobe na način da su pomakli zidove fasade na terasi da bi sobe bile veće. Prednja terasa na stranu koja gleda na parkić je također ostakljena, stavili su drveni pod koji je koštao 600,00 kn metar kvadratni jer su prvotno bile pločice. Ta staklena klizna stijena je koštalo 5.000,00 EUR. Stan su kompletno uredili namještajem, kupili su kuhinju, imali su pravo na pločice u kupaoni u vrijednosti od 100,00 kn m2, a uzeli su skuplje za 300,00 kn m2. Također su imali pravo na parket u iznosu do 100,00 m2, ali je htjela da on bude luksuzniji pa je parket koštao duplo od tog iznosa. U Bauhausu su kupili parket za terase. U Ferotermu su izabrali pločice za 300,00 kn i platili su razliku g. MŽ. Na terasi je garnitura od ratana kupljena u Kiki. Stan je bio luksuzno namješten. Cjelokupno uređenje stana su plaćali u kešu od njihovih zajedničkih sredstava. Sama kuća u kojoj su stanovi se gradila 2008. godine, a u taj veliki stan su se uselili 2009.g. a neke stvari su u stanu uređivali kao parkete i staklenu stijenu na terasi tijekom 2010. godine. Kupili su i luksuzni namještaj na terasi. I naknadno su kupovali namještaj za drugu terasu. Na [adresa] je drugi puta došla u proljeće 1998.g. i tada su bili u kući svekra i svekrve i koristili su jednu sobu. Ispred njihove kuće u prvom redu do mora je bilo zemljište sa kućom koja je bila u roh-bau gradnji i koju je svekar kupio 1995.g. za 38.000,00 DEM od osobe koja je otišla u Srbiju. Tek 2010. g. je to zemljište sa kućom upisano na ime svekra. Ta kuća prije njihovog ulaganja je bila prizemnica sa puno lukova a unutra je bila sazidana kao da će se napraviti dva apartmana. U kući nije bilo instalacija, nije bilo cisterne za vodu. 2000. godine su počeli ulagati u tu kuću. Tako su na kuću digli kat, uredili terasu ispred kuće, napravili garažu, uredili malu kućicu kraj kuće koja je bila samo sazidana, napravili puteve, prilaze kući, inox ogradu, namjestili kuću, stavili parkete, uveli sve instalacije, sanitarije, sep fasadu, aluminijske rolete, tendu. U to su sigurno uložili 200.000 EUR. Misli da kuća sigurno vrijedi 100.000,00 EUR više od tih ulaganja. Ta sredstva za ulaganje su njihova zarada. Radila je, suprug je trgovao namještajem a od kraja 1998. i početkom 1999. se bavio projektiranjem kada je građevina bila u zamahu. Sve su radove plaćali u kešu a zaradu su stavljali sa strane. Sanitarije i sep fasadu su plaćali preko suprugove firme. Ušteđevinu su držali doma dok su živjeli u [adresa] novac su držali u ostavi i u jednoj ladici a kad su se preselili u [adresa] novac su držali u ormaru na jednoj polici u kuhinji koji je dosta skrivena. Doma su uvijek imali dosta novaca, tako su imali 20.000,00 i 30.000,00 u jednom trenutku i 50.000,00 EUR. 2010.g. su oročili i sredstva u banci. Jedan dio novaca od 25.000,00 EUR je bio oročen na njezino ime u banci Brod danas Kent banka, 25.000,00 EUR na ime tuženika u istoj banci a bila je i opunomoćenik. Tuženik je također imao punomoć i na njezin račun. 2010.g. su također oročili novac u iznosu od 25.000,00 EUR u Imex banci na ime tuženika a imala je punomoć. Jedan put je s jednog računa preko ljeta uzela kamatu. Tuženik je bez njenog znanja 2011.g. sva oročena sredstva u istim bankama prebacio na svoje ime. U banci je saznala da su u trenutku razvoda ti novci bili u bankama. Imala je mogućnost podići novac ali to nije napravila. Cijelo vrijeme trajanja braka bila je zaposlena. Kada je stažirala radila je u Domu zdravlja Pešćenica, sada ima ambulantu u Domu zdravlja Zagreb Zapad, radila je i privatno u dva doma umirovljenika, bila je u komisiji u dva državna doma umirovljenika, znala je držati predavanja, pisati radove. Čak je i 1998. bila zaposlena kao tajnica i to vrlo kratko. U braku je zarađivala u prosjeku 15.000,00 kn mjesečno. U braku je rođeno dvoje djece. Sva briga o djeci je bila na njoj. Vodila ih je na dodatne aktivnosti koje je plaćala ili je plaćala nekoga tko ih je vodio. Tuženik je samo djecu vodio u vrtić. Tuženik je u braku bio cijelo vrijeme zaposlen u svojoj firmi Prospero, on je jedini zaposlen kao i osnivač. Bio je prijavljen na minimalac. Bio je prijavljena na plaću od 3.000,00 kn, radio je na crno nije plaćao porez, čak je jedno vrijeme bio i na porodiljskom i to 7 mjeseci a ona je plaćala gospođu za čuvanje djece. Nisu od nikoga dobili novac za kupnju nekretnina i njihove uređenje. Novac su jedino dobili kao svadbene darove i to veće iznose. I to su sve investirali u stan u [adresa], stan u [adresa], uvijek su nešto ulagali. Suprug je radio s njezinim bratom koji je bio poduzetnik i radio je na projektiranju zgrada koje su imale od 15 do 30 stanova a zarada od projektiranja se kretala 20.000,00 EUR, 30,000,00 EUR a brat je tuženika plaćao na crno. Tuženik je zarađivao i izradom građevinskih dozvola na gotove legalizacijske dozvole, tako je g. H dao tuženiku za te poslove jednom u kuverti 100.000,00 kn. Suprug je tako sa njezinim bratom radio u periodu od 1998. do 2010. godine. Tuženik je osim zgrada u [adresa] projektirao i zgrade u [adresa] sa vjenčanim kumom. Projektirao je i zgradu njihovog investitora, jednu zgradu u [adresa], u [adresa]. Od 2012.g. bavio se legalizacijama. Uglavnom su tuženikovu zaradu stavljali sa strane dok je njezina zarada služila za tekuće potrebe. Novac od najma stanova, a iznajmljivali su tri stana i to stan u [adresa] u prizemlju, stan na [adresa], stan u [adresa] trošili su za potrebe obitelji, a ostale novce su stavljali sa strane. Stan u [adresa] su iznajmljivali za 3.000,00 kn, u Rašicama 4.000,00 kn, a u [adresa] u prizemlju nekad 3.500,00 kn, a nekad 4.000,00 kn. Sada živi u stanu [adresa]. Taj stan je prije braka kupio bivši suprug a njoj je darovnim ugovorom 2010.g.darovao polovicu. Radi se o stanu od 103 m2. Tim darovanjem se nije rješavalo pitanje bračne stečevine. Nikakav drugi dokument osim tog darovnog ugovora vezano za imovinu nije potpisala. Stan na [adresa] je kupljen tako da su njezini roditelji, njezin brat i tuženikov otac dali novac i kupili su stan preko g. T. U tom trenutku su bili u braku godinu dana a stan je zapravo vjenčani poklon njezinih roditelja i njegovog oca. U braku je bila u minusu kao svi građani. Digla je gotovinski kredit i kupovala time za kuću, djecu, stvari za muža. Njezini izvadci iz banaka su dolazili na adresu [adresa] gdje je bila njezina ordinacija. Imala je račune u Zagrebačkoj banci, Splitskoj banci i sad je u Slatinskoj banci. Imala je Diners karticu i na osobno ime i na ime ordinacije. Imala je jedno vrijeme i American karticu koju je zatvorila. Ne sjeća se mjesečnih troškova po karticama. Ne zna da li su bili veći ili manji od njezinih primanja. Imala je novce na crno. Uvijek je više zarađivala nego što je trošila ili isto. Kao obitelj su išli svake godine na skijanje a suprugu je platila putovanje u Rim. Oboje su išli na izložbu u Beč, išli su s djecom u Graz u šoping. Teško joj je reći prosječne troškove obitelji na mjesec. Bili su srednji sloj. Ulaganje u [adresa] su iznosila oko 150.000,00 EUR sa ovih 50.000,00 EUR dodatnih kvadrata. Zajednički su dogovorili investiranje a tehničke je dogovarao tuženik. Stan u potkrovlju u [adresa] je jedan stan ali se može podijeliti na dva.
10. Tuženik je u iskazu naveo da je tužiteljicu upoznao u ljeto 1997.g. Tada su i stupili u vezu. Počeli su zajedno živjeti nekoliko mjeseci prije sklapanja braka a dokaz o tome je promjena prebivališta tužiteljice. Brak su zaključili 1998. g. a živjeli su zajedno do 5. mjeseca 2013.g. Kad su počeli zajedno živjeti, živjeli su na adresi [adresa] u stanu kojeg je kupio 10 godina prije sklapanja braka s tužiteljicom. Godinu dana prije sklapanja braka kupio je stan na [adresa] gdje je imao svoj uredski prostor. U stanu u [adresa] su živjeli sve dok se nije izgradio stan majke u [adresa] to je bilo negdje 2009. ili 2010.g. Stan majke je bio na 4. katu. Prema etažnom elaboratu stan ima oznaku H. U ortačkom ugovoru piše da je taj stan imao 94 m2, plus terasa. Unutarnji prostor se obračunava kao kvadratura stana a vanjski prostori su pripadci stana, jednako kao i izbe i parkirališna mjesta. Istinita je tvrdnja tužiteljice da je kupio kuhinju, ostakljivao terase i dokupio dio podruma. Kuhinja bi koštala 26.000,00 kn, trošak ostakljivanja svih terasa je iznosio 10.000,00 do 15.000,00 kn, a trošak dokupa podruma je bio 10.000,00 EUR. Većina namještaja je donesen iz stana u [adresa] pa je nastavio uređivati stan u [adresa]. Stan je uređen prema ortačkom ugovoru i ništa se nije posebno trebalo na stanu raditi. Nabavio je jedino po povoljnim cijenama kvalitetnu sanitariju jer je radio u firmi Sanitarija. Tako je sanitariju nabavio i za kuću na [adresa] koju je gradio njegov otac. Za vrijeme trajanja braka kupio je još jedan stan u zgradi u [adresa] oznake A. Stan je kupljen za 100.000,00 EUR. Uz stan je vezana izba i parkirno mjesto. To je ušlo u cijenu od 100.000,00 EUR. Taj stan u prizemlju nije uređivan. Bio je zaposlen za vrijeme trajanja bračne zajednice. Radio je u vlastitoj firmi Prospero kao ovlašteni arhitekt. Bio je prijavljen na plaću od 3.500,00 kn ali si je isplaćivao dobit. Dobit je iznosila više desetaka tisuća EUR ali bilo je i gubitaka. Za vrijeme trajanja braka njegove su se materijalne prilike pogoršale. Kao dar od oca dobio je 100.000,00 EUR i to 1999.godine. Taj novac je oročio u banci u Austriji na 10 godina. Kamata od tog oročenja je iznosila 7.000,00 EUR godišnje a služila je za popunu kućnog budžeta. Po isteku oročenja taj novac je prebacio u banku u Hrvatskoj. To bi bilo 2009.godine. Novac je prebacio u banku Brod, Imex banku i u životno osiguranje. U tim bankama je novac ponovo oročio i to na svoje ime a iz razloga sigurnosti ovlastio je suprugu, tj. imala je punomoć na te račune. Kada je počela supruga neovlašteno podizati novac sa računa onda joj je ukinuo punomoć. Imovinu na [adresa] stekao je nasljeđivanjem. Od oca je naslijedio kuću na [adresa]. Kuća je bila dovršena, radilo se o katnici. To je bilo 2013.g., misli da je tada dobio rješenje o nasljeđivanju. Na kući se nije ništa radilo jer je sve napravio otac a njegov doprinos uređenju je bila samo nabava sanitarija. Kod kuće nisu imali nikakvu ušteđevinu osim kamata koje je donosio iz Austrije. Što se tiče posebnog podrumskog prostora u [adresa] istog je nadokupio u skladu sa dogovorom sa svojom majkom. Za vrijeme trajanja braka supruga je svojim načinom života stvarala višestruke gubitke koje je morao podmirivati. Podmirivao je troškove domaćinstva, plaćao hranu i sve ostalo, a supruga je novac isključivo trošila na sebe, dizala je kredite preko kartica, a kasnije je posuđivala i novac od obitelji. Supruga nije podigla kredit za uređenje stana u [adresa] već za podmirenje svojih potreba. 2010.g. je na suprugu prepisao pola stana u [adresa] jer je supruga rekla da će pristati na razvod samo da bude materijalno zbrinuta i mislio je da time rješava pitanje bračne stečevine. Zbog bračnih problema se obratio psihijatru te mu je dijagnosticiran blaži oblik depresije. Smatra da je cijeli ovaj postupak baziran na prevari. Supruga mu je davala antipsihotike i odvela ga je bilježniku na potpis ugovora. Stan kojeg je kupio u [adresa] u prizemlju, stan A, nipošto nije bračna stečevina. Kada je počeo živjeti u majčinom stanu imao je dogovor s bratićem, koji živi u identičnom stanu kao što je ovaj kojeg je kupio, da zamijene stanove kako ne bi morao putovati na posao. Međutim kako je bratić već počeo uređivati svoj stan od toga je odustao. Zato je kupio jedini preostali stan, a stan u [adresa] koji mu je do tada služio kao ured počeo je prodavati. Obzirom da nije imao novaca da kupi taj stan novac je posudio od oca i od brata koji je 15 godina s njim u tom istom uredu imao svoju firmu. Kada je otac preminuo zajedničkim dogovorom radi poštenog odnosa između braće obvezao se vratiti taj novac kojeg je koristio za kupnju stana bratu. Takav je bio obiteljski dogovor između njega, oca i brata. S obzirom na ekonomsku krizu 2008.g. nije uspio prodati stan u [adresa] jer je to tada bilo nemoguće, obzirom na dobre odnose s bratom to mu nije predstavljalo neki problem. Kada je naposljetku prodao stan na [adresa] vratio je bratu novac u iznosu od 100.000,00 EUR to je bilo 2019.g. Neistinite su tvrdnje tužiteljice da je taj stan na [adresa] kupljen novcima koji su bili poklon njegovog oca, njenog brata i njenog oca. Netočna je tvrdnja odnosno eklatantna je laž da je tužiteljičin otac mjesec dana nakon što su se oni uopće upoznali njemu darovao 80.000,00 EUR za kupnju stana na [adresa]. Koliko mu je poznato otac tužiteljice je uzdržavana osoba. Kad je kupio stan na [adresa] koštao je 75.000,00 EUR. Laž je da bi taj stan bio zajednička imovina. Znatna sredstva je utrošio na uređenje stana u [adresa]. Prije nego što je upoznao tužiteljicu radio je u vlastitoj firmi Prospero, zatim u Izraelu, gdje je i zaradio novac za kupnju ureda i stana. U Izraelu je radio za firmu Coning gdje mu je plaća bila 4.000,00 USD. U Izraelu je radio od 1990. do 1992. ili od 1991. do 1993.g. Radeći u Izraelu zaradio je za kupnju stana u [adresa]. Kuću na [adresa] je gradio otac, kupovao je građevinski materijal i koristio lokalnu radu snagu na otoku. Kuću je gradio ČŽ preko svog obrta. Nije zarađivao na crno. Ne zna kolika bi bila prosječna godišnja dobit u društvu. Ne zna kada je osnovana firma Prospero ali se ugasila 2018.g. na način da je bivša supruga provalila u ured, uzela novac i dokumentaciju, koju je odnijela na poreznu upravu gdje je vršila pritisak i porezna je donijela odluku zbog koje je firma otišla u stečaj a koju danas osporava u sudskom postupku. Stan u [adresa] je darovao tužiteljici 2010.g. a životna zajednica je prestala u 5. mjesecu 2013.godine. Već tada su potpisali sporazumni razvod braka ali je bilo povuci - potegni. Ortačkim ugovorom mama je dobila stan u [adresa] oznake H. Sav namještaj u stanu [adresa] je kupio, također i u stanu u kojem tužiteljica sada živi. Dokupio je dio podruma u [adresa]. Projektirao je zgradu u [adresa]. Ne postoji dio stana koji je bio nezakonito izgrađen a kasnije legaliziran. Projektirao je obje kuće na [adresa] koje je izgradio otac. Otac je jednu kuću ostavio njemu a jednu bratu. Prilikom projektiranja kuća na [adresa] konzultirao se sa kolegom CŽ. Zajedno su studirali. On je njegov prijatelj. Ne zna koliko je otac imao godina niti da li je bio u radnom odnosu kad se gradila kuća na [adresa]. Otac je bio direktor Mirovinskog fonda i po službenoj dužnosti u 15 nadzornih odbora i tako je stekao novac kojim je stvorio obiteljsko nasljedstvo. Otac je samoinicijativno gradio kuću a ne zna zašto je to bilo u njegovoj 64-oj godini. Surađivao je s bratom tužiteljice JŽ koji se bavi građenjem. Sudjelovao je u projektiranju dvije stambene zgrade u [adresa] ali ne zna u kojem periodu. Zgrade se nalaze u Vukovarskoj ulici u Splitu. Platio ga je za rad brat tužiteljice ali ne zna koliko. Plaćeno je preko računa. Nakon povratka iz Izraela radio je u firmi Ugo oprema. Ne zna kolika mu je bila plaća i do kad je radio u toj firmi. Vodio je brigu o djeci. Nije imao radno vrijeme. Djeca su išla u vrtić, školu, vodio ih je na vannastavne aktivnosti. U osnovnoj školi je bio na puno roditeljskih sastanaka. Supruga je bila izrazito neuredna i bavio se kućanskim poslovima.
11. Svjedok MŽ je u iskaz naveo da stranke poznaje od kad je od obitelji SŽ 2004. ili 2005.g. kupio zemljište u [adresa] i gradio na tom zemljištu a oni su bili jedni od suvlasnika. Na zemljištu se gradio stambeni objekt. Što se tiče njihovih međusobnih odnosa VŽ i S i DŽ su bili suvlasnici zemljišta. S njima je sklopio ugovor o poslovnoj suradnji. Bilo je dogovoreno da će u zamjenskom objektu dobiti pripadajuće kvadrate uz nadoplatu za svoj dio zemljišta. VŽ je dobila stan u potkrovlju uvučeni kat. Na taj stan u potkrovlju je išla nadoplata od 55.000 €. To je dio kupoprodajne cijene. Budući je stan u potkrovlju bio veće kvadrature od zemljišta trebali su još nadoplatiti tih 55.000 € što su i učinili. Njemu je novce dao OŽ a ne zna kako su oni to međusobno riješili. Misli da je taj stan u potkrovlju imao obračunsku površinu od cca 90 m2. Misli da su stranke kasnije zatvarale lođe. Ne zna šta bi radile unutar stana. Sve međusobne obaveze koje je imao sa njima dogovarao je sa OŽ. Stan u prizemlju iste zgrade odnosno njegovu prodaju je dogovarao sa OŽ. Ne zna koliko je taj stan koštao. Apsolutno mu ništa nije poznato o drugoj imovini stranaka. Ne zna niti ništa o njihovim financijama. Sa OŽ je dogovorio i kupovinu spremišta uz koje je bilo vezano i parkirnom mjesto. Za detalje bi trebao vidjeti dokumentaciju. Površine terasa u neto korisnu površinu stana ulaze po koeficijentu. Sa VŽ je potpisao ugovor o zajedničkom ulaganju. Ugovor je realiziran, od strane VŽ mu je isplaćena dogovorena cijena. Sve uzance ugovora su poštovane. Nije proveo etažni elaborata za zgradu. Misli da je VŽ knjižena na stanu u potkrovlju prema ugovoru i na pripadajućem parkirališnom mjestu. Stan u prizemlju je knjižen temeljem kupoprodajnog ugovora zaključenog između OŽ i Media kao investitora.
12. Svjedok ČŽ je iskazao da stranke poznaje od kad je počeo raditi kuću na [adresa]. To je bilo negdje 1995.godine. Kad je počeo zidati bila je samo parcela, odnosno čestica gdje se je kuća počela raditi. Na gradnji kuće ga je angažirao TŽ. Radio je cijelu kuću od temelja do krova. Bio je njegov rad bez materijala. TŽ je nabavio materijal. Kuća ima podrum, prizemlje i kat na četiri vode je. Na dvije parcele su dvije kuće. Radio je obje kuće. Gradnja obje kuće je trajala od 1995. do 2000. godine. Kuće su smještene jedna iznad druge. Jedna je blizu mora a druga iznad. Strankama je pripala prva kuća do mora. Ne zna kad su dobili kuću. Ne zna da li su šta stranke radile na kući. Što se tiče zidanja i keramike to je sve radio TŽ a ne zna za unutarnje uređenje. Nema pojma koliko su koštali radovi na kući do mora. Kad je rađena kuća rađeni su i zidovi. Ne zna da li su stranke uređivale okoliš. Od njih je udaljen 500 m i ima svoj biznis. Na kući je radio sve zidarske radove, keramičarske radove, nije uvodio sanitarije. Ne zna kako mu je to plaćeno, ne može se sjetiti to je bilo prije 25 godina. Plaćao ga je TŽ. Ne sjeća se da bi već postojala kuća u roh bau fazi kad je radio. Nije ugrađivao staklene stijene. Radio je za Mladena kamenu ogradu a ne zna tko je kamen kupio. Zna da su kuću koristile stranke a za ostalo ne zna. Nije postavljao parkete, nije radio tendu. Nje radio niti mehanizam za vodu. Na fasadi su radili, sep. Ne zna tko je kupio sep za fasadu. V je bio njegov radnik koji je radio fasadu. To mu je brat. Ne zna da li je TŽ imao prebivalište na [adresa]. Ne zna niti koliko je dugo TŽ boravio na [adresa] tijekom godine. Nije poslovno surađivao sa tuženikom u smislu da bi mu on nešto projektirao. On mu je to nudio ali je odbio. Ne zna tko je radio projekt kuće na [adresa]. Radio je po projektu. Ne zna da li je postojao ugovor o izvođenju radova. Ne zna da li je postojala građevinska dozvola. To je bila dužnost investitora. Pola [adresa] je izgrađeno na divlje. Misli da više nema materijalnih dokaza da je gradio kuću. Nitko nije nadzirao gradnju kuće, bio je samo gazda TŽ. TŽ je njemu bio sve. Nije komunicirao sa njegovim sinovima. Tek kad je izgradio kuće došlo je do nekog prijateljstva. Prvo je dovršena kuća koju danas koristi SŽ. TŽ je živio u gornjoj kući. Stranke su vjerojatno dolazile kad se kuća gradila. Nije s njima komunicirao u vezi gradnje. TŽ je tamo bio većinu vremena kad su radili. 70% vremena je bio prisutan kad je građena kuća. Dolazio je iz Zagreba i odlazio i dolazio. Ne zna da li je TŽ bio više na [adresa] kad se gradila donja kuća. Ne sjeća se da li je bio više ili manje na [adresa] kad su se gradile kuće. Stranke nisu od njega nikada naručile nikakve radove. Stranke mu nisu nikada ništa platile za radove. TŽ je naručio i platio gradnju dvije kuće na [adresa].
13. Iz iskaza svjedoka SŽ, brata tuženika, proizlazi da su se stranke upoznale prije 20 i nešto godina. Ne sjeća se točno da li bi zajedno živjeli prije nego što su se oženili. Ne zna kad su se oženili. Zajedno su živjeli do unazad par godina. Prvo su živjeli u stanu u [adresa] a onda su preselili u [adresa]. Na adresi u [adresa] je prvotno bila kuća djeda i bake. Tu kuću su naslijedile majka i njezina sestra, a postojao je još i treći suvlasnik. Brat je napravio projekt i ušao u posao gradnje kuće. Izgrađena je stambena zgrada i svaki od suvlasnika je dobio jedan stan. Mama je dobila stan na vrhu zgrade. Ne zna koliko je kvadrata iznosio stan. Mama je taj stan darovala bratu. Brat je tada bio u braku. Vjerojatno su stranke uređivale stan. Ne zna konkretno koje su radove stranke radile na stanu, misli da se ne radi o radovima već da se stan opremao namještajem. Došao je u stan kada je već bio uređen. Zna da je OŽ pričao da je htio povećati stan i da je nadokupio kvadraturu. Ne zna o koliko kvadrata se radi a valjda je prostor otkupio od čovjeka koji je sagradio kuću. Kad je bio u stanu stan je imao nekih 80 do 100 kvadrata. Stan je dosta razveden pa je teško procijeniti. Brat je imao stan na [adresa] kojeg je koristio kao poslovni prostor. Došao je u taj stan jer je imao svoju firmu pa su ga zajedno nekih 10-ak godina koristili kao poslovni prostor. Brat je odlučio kupiti stan u prizemlju u [adresa] za svoj ured. Ne zna koliko je koštao taj stan u prizemlju. Za kupnju tog stana bratu je posudio 50.000,00 EUR. Također je i otac posudio 50.000,00 EUR to je bilo oko 2010.godine. O tome nema pisanog traga. Novac su mu dali na ruke. Novac koji je posudio bratu zaradio je u svojoj firmi. Firma se zove Renakon. Brat mu je vratio novac a novac je dobio tako da je prodao stan na [adresa]. Ne zna za koliko je prodan stan na [adresa]. Ne zna kako je brat primio kupoprodajnu cijenu za stan na [adresa]. Brat nije ocu vratio novac budući je otac za godinu dana umro. Nakon što je umrla mama dogovorili su podjelu imovine tako da je HŽ dobio nešto od imovine a njemu je vratio očev dug. Dobio tih 50.000,00 EUR kojeg je HŽ trebao vratiti ocu. Završavao je kuću u [adresa] pa mu je trebao novac. Ne sjeća se da bi otac darovao ili posudio bratu još neki novac povrh tih 50.000,00 EUR. Stranke su bile dobro stojeće, brat je arhitekt a tužiteljica liječnica. Roditelji su kupili zemljište na [adresa]. To je bilo 1986. godine. Kad je kupljeno zemljište na istome nije bilo ništa sagrađeno. Kad je kupljeno zemljište roditelji su prvo sagradili baraku od drvenih fosni to je bilo 1988.godine. Nakon toga se gradila drvena vrtna kućica koja postoji i danas. Par godina kasnije i to početkom 1990. -tih se počela graditi kuća. Možda je to bilo već 1989. godine. Ta kuća koja se je počela graditi je njegovo vlasništvo. Otac je tijekom rata kupio parcelu koja se nalazila ispred njihove parcele i to od čovjeka koji je živio u [adresa] a zvao se M. M je već bio sagradio odnosno počeo je graditi kuću od bloketa, bio je to početak gradnje. Radilo se o prizemnici u današnjim gabaritima. Nakon što je otac kupio parcelu kasnije je počeo graditi kuću. OŽ je napravio projekt, prizemlje je ostalo isto, samo je dodan kat. Kat je bio otvoreni prostor sa jedne i sa druge strane se nalazila spavaća soba. Galerija je spajala te spavaće sobe. Postojala je ispred kuće i mala kućica u lukovima koja je kasnije preuređena, odnosno završena. Ne zna u kojem vremenu je građena kuća na prednjoj parceli. Kuću je zidao ČŽ. Tata ga je plaćao. OŽ je sudjelovao u gradnji kuće samo kao projektant. Misli da nije financijski sudjelovao. Otac je na to pazio da bude odvojeno kao bi se kuće jednoga dana mogle podijeliti kao što je danas. Stranke su uređivale kuću tako je kupljen namještaj i posuđe u Austriji u IKEI. Nisu vršili na kući građevinske radove. Ne sjeća se kako su stranke uređivale kuću. Ne zna točno kad je brat prodao stan na [adresa] ali mu je novac vratio prije tri do četiri godine, ima uplatnicu. Isplatio ga je tako da mu je novac sjeo na račun. Stan na [adresa] je koristio do svoje operacije stopala, poslije više nije. To je bilo prije nekih 10 do 12 godina. Ne zna kad je kupljen stan na [adresa]. Ne sjeća se kada je brat kupio stan u [adresa] u prizemlju. Brat je radio i projekt za kuću na [adresa] koju on danas koristi. Njegova kuća ima građevinsku dozvolu a ne sjeća se da bi bio sklapan ugovor o obavljanju građevinskih radova. Ne zna vrijednost radova a radove je plaćao otac. Otac je isključivo komunicirao sa gospodinom ČŽ za izgradnju obje kuće. Brat je vjerojatno dolazio na [adresa] i nadzirao radove a za LŽ ne zna. Otac i majka nisu radili razliku između njega i brata. Nakon smrti tate nije postojala oporuka. Nakon smrti oca imovinu na [adresa] su dogovorno podijelili mama, brat i on. Iza smrti roditelja nisu naslijedili novac. Iza pok. mame su se dogovorili o podjeli imovine a piše u rješenju o nasljeđivanju. Ne zna o podjeli kvadrata u [adresa] između mame, tete i trećeg suvlasnika. Od oca je dobio novac za dio vrijednosti stana u [adresa] i to stana na vrhu. Tužiteljica je bila obiteljska liječnica roditeljima i cijeloj obitelji. Nema pojma tko je radio kućanske poslove u obitelji brata. Jednom je sa mamom otišao u Graz u IKEU i kupili su posuđe, krevete i madrace, te još neke sitnice. Još jednom su bili s Range roverom i kupili krevete i madrace. Ne zna tko je birao. Brat je nešto zajednički projektirao sa CŽ a ne zna da li je bio u poslovnom odnosu sa JŽ. Zna da postoji uvjetna kazna zatvora za brata zbog neplaćanja alimentacije. Ne zna da li je brat što projektirao na području Splita. Misli da je brat projektirao po Zagrebu, Samoboru i okolici. Vidio je slipove od kartica tužiteljice na velike iznose. Posuđivala je i okolo novac, od njega je posudila novac kojeg nije vratila. Ne zna da bi tužiteljica dizala potrošačke kredite. Svom bratu nije pokazivao slipove svoje žene a on je njemu. Ne sjeća se kada ali u vrijeme kad su stranke imale problema u braku dao je tužiteljici 1.000,00 EUR. Ona mu je taj novac vratila nakon 10 dana i ponovo je nakon tri dana tražila da joj posudi isti iznos. To je posudio. Jednom ju je pitao da mu vrati a ona je rekla da se javi bratu za taj novac da mu nikada neće vratiti. Nekretnine na [adresa] i to dvije kuće, stan u [adresa], stan u [adresa] i sve što je predmet ovog postupka je stečeno temeljem rješenja o nasljeđivanju. Kad je tužiteljica ušla u stan u [adresa] isti je bio kompletno namješten. Kuhinja na [adresa] je bila njegova pa ju je dao bratu. Ta kuhinja je u donjoj kući. U kući na [adresa] je bio požar i poplava. Tužiteljica nije sudjelovala u ostavinskoj raspravi niti je prijavljivala bilo koje svoje pravo, niti podnosila bilo kakve tužbe. Brat je sa jednom građevinskom firmom godinu, dvije bio u Izraelu gdje su gradili stambeno naselje. To je bilo početkom rata. Tamo je zaradio novac. Ne zna koliko.
14. Svjedokinja BŽ je u iskazu navela da tužiteljicu LŽ poznaje od prvog razreda srednje škole a tuženika od one godine kad su se vjenčali. Stranke su se upoznale godinu dana nakon što se ona vjenčala, a to je bilo 1997. godine. Misli da se radilo o ljetu budući je tada tri mjeseca radila na otoku. Slijedeće godine su se stranke oženile. Prije nego što su se oženili oni su zajedno živjeli. Zajedno su živjeli u [adresa] u stanu na adresi [adresa]. Živjeli su sigurno više mjeseci prije nego što su se vjenčali a ne zna točno koliko. U to vrijeme je živjela u [adresa]. Nije posjećivala stranke u periodu prije nego što su zaključili brak. Ne zna ništa o njihovoj organizaciji života prije sklapanja braka. LŽ joj je samo rekla da žive zajedno. Stranke su za vrijeme trajanja braka puno toga stekle. Bili su ponosni na kuću na [adresa] za koju je gledala i video o gradnji a tamo je i bila. Također su bili ponosni na zgradu odnosno stanove u [adresa]. Što se tiče zemljišta na [adresa] isto je bilo od tuženikovih roditelja. Rečeno joj je da je otac tuženika kupio veće zemljište a dio tog zemljišta je pripao strankama i oni su tu gradili kuću. Misli da je postojalo nešto od kuće na [adresa] koju su stranke gradile ali ne zna u kojem obliku. Gledala je vidio o gradnji, kako su organizirali kuću za potrebe obitelji. Bila je tamo kad je već sve bilo napravljeno. Zna da se gradio kat kuće, stubište. Donji dio kuće se opremao a uređivao se vanjski dio. Kad je bila, cijela kuća je bila kompletno uređena za stanovanje. Što se tiče sredstva za izgradnju stranke su imale dobra primanja u braku. Nije nikada pitala tko je koliko dao. LŽ je radila a njezin bivši suprug kad je radio imao je iznimno dobra primanja. Bila je i u kući u [adresa]. Zna da u toj zgradi imaju dva stana a postoji i prostor za ured. Veliki stan u kojem je živjela obitelj se nalazi na najgornjem katu a drugi manji stan u kojem je i LŽ jedno vrijeme živjela kad se odselila od supruga je u prizemlju. Stranke su joj pričale da je tuženik projektirao cijelu zgradu u [adresa] i kao kompenzaciju za svoj rad je dobio ta dva stana. Gornji stan je bio luksuzno uređen, zna da su naknadno napravili zimski vrt, ostaklili ga, uveli grijanje, a nalazi se na strani kuhinje i dnevnog boravka. Na drugoj strani stana su ostaklili lođu i napravili radni prostor i igraonicu za djecu. Cijeli stan su namjestili. Što se tiče stana u prizemlju bila je samo jednom kad se tužiteljica odselila od supruga i tamo je boravila zajedno sa podstanarom. Stan je isto moderno uređen. Što se tiče prihoda stranaka od kad zna LŽ, ona je cijelo vrijeme radila, radila je i prije braka. Obje su liječnice a imala je veće prihode od njezinih. Radila je kao liječnik u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, bila je koncensionar. Njezini prihodi su bili 16,000,00 kn. Dodatno je radila kao i liječnik u staračkom domu. Što se tiče prihoda tuženika prema njezinim riječima on je arhitekt. Na početku braka je dobro zarađivao kasnije je bilo i manje posla ali kada je radio neki projekt zarade su bile iznimno velike. Tužiteljica od nje sve ove godine nije posuđivala novac. Kvaliteta života tužiteljice se prije razvoda i nakon razvoda nije značajno promijenila. Kad je tražila stan u [adresa] naišla je na jednu zgradu gdje je pisalo da je projektant LŽ. Otac i brat tužiteljice se također bave građevinom tako su brat tužiteljice i tuženik surađivali na izgradnji zgrada u [adresa]. Tuženik i ĐŽ su bili poslovni partneri. Zajedno su radili poslove, tako su radili kuću na [adresa]. Obitelj tužiteljice je dobro stojeća obitelj u Splitu. Imaju privatne kuće, od kad se poznaju od srednje škole imaju natprosječne prihode. Video o kući na [adresa] je gledala u stanu stranaka u [adresa], a zajedno sa suprugom je bila na [adresa] između 2008. i 2010. godine. Nema saznanja o samoj gradnji kuće na [adresa] tj. koji su radovi izvršeni, koji je materijal korišten, koji su radnici radili, tko je sve to platio. Nema tih saznanja niti o kući u [adresa]. Brata tuženika je par puta vidjela. Što se tiče druge kuće na [adresa] koja se nalazi iznad kuće stranaka rečeno joj je da tamo borave otac i brat tuženika. Sa tužiteljicom je pričala i o njezinim rashodima što kupuje, na što troši, kako kupuje knjige za djecu, za školu, odjeću, obuću, plača aktivnosti. Tužiteljica je i kao koncesionar povoljno kupila auto iako ne vozi. Za supruga je rekla da stavlja novac sa strane. Bilo joj je neobično da kada njezin suprug nije radio morala je ekstra plaćati osobe koje su djecu vozile na aktivnosti. Ne zna tko je plaćao režije Nema saznanja da bi tužiteljica od rodbine ili drugih kolega posuđivala novac. Nema saznanja da bi dizala kredite nenamjenske, kartične. Jedine troškove koje joj je navodila bili su troškovi za djecu. Nije joj spominjala troškove od 56.000,00, 35.000,00 na Dinersu i Masteru. Stranke imaju dvoje djece, kćer završava prvu godinu fakulteta a sin je upisao I srednje. Djeca stranaka su bila dobro odjevena što je sve LŽ financirala. Što se tiče nekih putovanja pola ljetnog odmora su provodili na [adresa] a pola kod njezine mame u Splitu. Išli su zimi na skijanje. Djeca su išla u školu skijanja. Obje stranke su imale dobro prihode. Po pričanju tužiteljice zna o životu nekoliko mjeseci prije braka stranaka. Po pričanju zna o nekretninama na [adresa]. Ne zna o vlasništvu kuće u [adresa], nije imala uvid u nikakav papir. Tužiteljica joj je rekla kad je postala koncesionar koliko je zaradila jedan mjesec. Vidjela je osobu koja je vozila tužiteljicu i osobu koja je čuvala djecu kad je tužiteljica radila. Stranke su joj zajedno pričale o onome što su zajedno stekli.
15. Iz iskaz svjedoka RŽ proizlazi da tužiteljicu poznaje površno a tuženika poznaje kao projektanta. Radili su neki projekt 2007. i 2008.godine. Što se tiče njihove imovine zna da je tuženik projektirao zgradu u [adresa], da je zemljište bilo od njegove mame, da je postojala stara kuća koja se srušila i napravljena je nova. Vlasništvo nekretnine je bilo od tuženikove mame i njezinih sestara ili rodica. Kuća koja je napravljena u [adresa] ima od 400 do 600 m2. Radi se o višestambenoj zgradi. Kako kompenzaciju za zemljište dali su njima stanove, dva ili tri. Za kompenzaciju su dobili zadnji stan, zatim je na drugom katu stan dobila rodica, u prizemlju su dobili dio stana a dio su dokupili. Bavio se gradnjom. Radili su od rušenja kuće do useljenja, poduzeće se bavi inženjeringom. Poslije kad su se povukli stranke su si same uređivale gornji stan. Nisu uređivali gornji stan. Ne zna ništa o njihovoj drugoj imovini. U prizemlju stan ima 55 do 60 m2 a u potkrovlju oko 90 m2. U podrumu su bile šupe od svih stanova. Postoji i jedan dio koji nije bio viši od 1,5 m. Taj prostor je ispod rampe kojom se prolazi u dvorište ima možda 30 m2. Ne zna da li bi to moglo biti spremište već služi za instalacije. Tuženi je napravio glavni projekt. On se bavio gradnjom a direktor je pregovarao. Nema saznanja o načinu plaćanja ortaka, ugovorima. Dok su oni bili ne postoji dio zgrade koji je izgrađen mimo glavnog projekta. Dio stana u prizemlju je kupljen a dio kompenziran. Ne zna te veličine. Ne zna točno tko je kupio dio stana u prizemlju ili g. LŽ ili mama. Ne može točno reći, on i mama su bili jedna stranka. Nije dogovarao s majkom tuženika nikakve cijene, samo se bavio gradnjom. Ne može reći da je vidio svekrvu na gradilištu, vidio je tužiteljicu, ne poznaje Zvonkovog brata i njegovu ženu. Stanovi su iznosili 50 do 60 m2. Ne zna danas više kvadrature stanova. Na zadnjoj etaži su se mogla napraviti dva a i četiri stana. Nešto je rađeno na zadnjem stanu ali ne u njihovoj režiji. Nema saznanja šta je rađeno. Zapisnik o primopredaji stana u prizemlju služi da se prebaci struja, voda, plin na ime tuženika nakon što je stan spreman za useljenje poslije uporabne dozvole. Nije dužan poznavati ortački ugovor niti kupoprodajni ugovor za stan tuženika. U tehnički prostor se može ući kroz prostor šupa.
16. Tijekom postupka provedeno je građevinsko vještačenje nekretnine u [adresa], stan oznake H te je zadatak vještaka bio utvrditi vrijednost stana sa pripadajućom terasom od 26,82 m2, terasom od 28,43 m2, spremištem oznake H u podrumu površine 2,15 m2, parkirnim mjestom oznake PM2 površine 11,50 m2 u trenutku prestanka bračne zajednice svibanja 2013. godine, vrijednost djela stana dobivenog temeljem Ugovora o zajedničkom ulaganju na ime VŽ, vrijednost preostalog dijela stana, vrijednost ulaganja koja su stranke vršile u stanu u razdoblju od 2009. do svibnja 2013. godine, odrediti vrijednost ulaganja stranaka u ukupnoj vrijednosti nekretnine te da li je ulaganjem stranaka nastala nova stvar te vrijednost podrumskog prostora koji se sastoji od dvije prostorije te vrijednost ulaganja stranaka u podrumski prostor. Također je provedeno i građevinsko vještačenja nekretnine na [adresa] te je zadatak vještaka bio utvrditi vrijednost zemljišta sa kućom na način da se utvrdi vrijednost zagrade na dan prestanka bračne zajednice svibanj 2013. godine udio vrijednosti zemljišta u ukupnoj nekretnini, vrijednost ulaganja u kuću od 2000. godine do svibnja 2013. godine te da li je ulaganjem nastala nova stvar.
17. Iz nalaza i mišljena vještaka za stan u [adresa], oznake H, iz siječnja 2023. godine proizlazi da je prema Ugovoru o zajedničkom ulaganju VŽ dobila stan u nadgrađu oznake u projektu H4-S, parkirno mjesto oznake PM2 i spremiše u podrumu oznake 5 površine 2,00 m2. Prema nacrtima glavnog projekta stan oznake H4S ima površinu kao i stan oznake H2 a razlika je minimalna u granicama dozvoljenih +- 2%. Tužena u spisu navodi da je VŽ u potkrovlju prema Ugovoru o zajedničkom ulaganju pripalo stan od 70 m2. U spisu nema takve dokumentacije niti se ta površina navodi u Ugovoru. Vrijednost ulaganja u periodu od 2009. godine do svibnja 2013. godine (prema iskazu stranaka u ulaganje ulaze završni radovi u podrumu tj. proširenje na tehnički prostor i preuređenje u poslovni prostor kao i proširenja stana u potkrovlju na terase koje pripadaju stanu) u stan iznosi 33.156,00 EUR, u podrum 15.001,00 EUR odnosno ukupno 48.157,00 EUR. Vrijednost stana H s pripadcima u svibnju 2013. godine iznosi zaokruženo 258.000,00 EUR. Vrijednost stana dobivenog temeljem Ugovora o zajedničkom ulaganju na ime VŽ s pripadcima (bez ulaganja) iznosi 210.000,00 EUR. Ulaganjem nije nastala nova stvar, niti građevinski zahvati ulaganja nisu legalizirani. Sadašnja vrijednost podruma iznosi 26.524,80 EUR.
18. Iz nalaza vještaka za nekretninu na [adresa] iz siječnja 2023. godine proizlazi da je tržišna cijena nekretnine u svibnju 2013. godine iznosila 483.000,00 EUR, tržišna cijena zemljišta u svibnju 2013. godine je iznosila 73.000,00 EUR. Ulaganjem stranaka nije nastala nova stvar. Vrijednost ulaganja u nekretninu iznosi 191.509,96 EUR.
19. Tužiteljica je iznijele prigovore na nalaz vještaka u vezi nekretnine na [adresa] navodeći da vještak nije vodio računa da je nekretninu izgradio poznati i nagrađivani hrvatski arhitekt ĐŽ te je zatražila da se utvrdi i obrazloži koliko kvalitetno arhitektonsko rješenje od strane eminentnog hrvatskog arhitekta povećava ukupnu vrijednost nekretnine i prema kojim kriterijima se određuje isto te da se utvrdi vrijednost nekretnine sa zemljištem u 2000. godini te uračuna porast vrijednosti u ukupno ulaganje u predmetnu nekretninu. Tužiteljica je iznijela i prigovore na nalaz vještaka u odnosu na stan u [adresa], oznake H te je zatražila dopunu nalaza na način da se utvrdi je li stvarna površina stana veća od površine upisane u zemljišnim knjigama te ako je za koliko je veća, kolika je vrijednost ulaganja u proširenje površine sa 92,01 m2 na cca 102,01 m2, kolika je vrijednost ulaganja u proširenje stana sa prvotnih 70 m2 na 92,01 m2, radi li se o dva različita stana ili se radi o stanu koji je nakon proširenje upisanom u zemljišnim knjigama u 92,01 m2 a stvarne površine cca 102,01 m2, povećanje vrijednosti nekretnine nakon proširenja soba na terasu.
20. Vještak se očitovao na prigovore tužiteljice u pogledu nalaza za nekretnine na [adresa] te je u svom podnesku naveo vezano za činjenicu da je nekretnina bila publicirana ne postoje stručni koeficijenti koji bi posebno vrednovali činjenicu da je nekretninu izgradio poznati hrvatski arhitekt ĐŽ niti je to predviđeno zakonom ili pravilnikom. Nekretnina je u nalazu visoko vrednovana kod prilagodbe tržišne vrijednosti FK matricom tj. faktor 1 te dodatnom vrijednošću kod prilagodbe tržišne vrijednosti. Zadatak vještaka je bio određen rješenjem suda te nije obuhvaćao utvrđivanje vrijednosti cijele nekretnine 2000. godine. U odnosu na stan na [adresa] vještak je naveo da je procjena stana napravljena u skladu sa zadatkom vještaka. Posebno se utvrđivala vrijednost proširenja tj. ulagana. Vrijednost stana H je iskazana s dogradnjama i ulaganjima u točki 3.2 nalaza. Vezano za stan koji je pripao VŽ nalaz je napravljen iz dostupne dokumentacije. Za korekciju izračuna potrebno je dostaviti nacrt stana od 70 m2 VŽ ili da stranke učine nespornim navedene činjenice o neto korisnoj površino tog stana pošto podataka o tom stanu nema u dostupnoj dokumentacije. U postojećem nalazu je prikazana vrijednost ulaganja i vrijednost stana nakon ulaganja.
21. Tužiteljica je u svom podnesku od 4. prosinca 2023. godine ponovo zatražila da se utvrdi vrijednost ulaganja u proširenje stana sa 68,26 m2 na 92,01 m2 te da se napravi izmjera stana kako bi se utvrdila stvarna površina stana te da se utvrdi vrijednost ulaganja u proširenje stana sa 92,01 m2 na 102,00 m2. Tužiteljica je navodila da je Ugovorom o zajedničkom ulaganju sklopljenom između DŽ, VŽ i KŽ svaka od navedenih strana dobila stan te je tako VŽ dobila stan u nadgrađu oznake H4-S koji sukladno glavnom projektu ima površinu od 92,27 m2 uz obvezu isplate 55.000,00 EUR. VŽ je pripao stan površine 68,26 m2 sukladno njezinoj 1/3 suvlasničkog dijela zemljišta s time da su tužiteljica i tuženik isplatiti iznos od 55.000,00 EUR na ime kupnje dodatnih kvadrata. Nadalje stvarna kvadratura stana iznosi 102 m2 budući su stranke nakon legalizacije dodatno proširili stan za 10 m2. Što se tiče nekretnine na [adresa] tužiteljica je tvrdila da su stranke na kući na [adresa] vršile nadogradnju i rekonstrukciju a ne adaptaciju i to zajedničkim sredstvima. Činjenica da se morala izdati građevinska dozvola znači da se u potpunost izmijenio identitet postojeće građevine a čime je nastala nova stvar. Činjenica da stanke u postupku nisu ishodile potrebnu dokumentaciju za tako veliki zahvat ne mijenja činjenicu da se radi o značajnom ulaganju i promjeni identiteta nekretnine. Stoga nalaz i mišljenje vještaka nije sačinjeno sukladno pravilima struke te je tužiteljica predložila izradu novog nalaza po novom vještaku.
22. Tijekom postupka saslušan je i vještak Mladen Ožić te je u iskazu a vezano za pitanje da li je fizički uređajima izmjerio površinu stana naveo da je na očevidu imao na uvid nacrt stana te je napravio nekoliko kontrolnih izmjera i utvrdio da odgovaraju. Detaljnu izmjeru svakog dijela stana nije napravio. Pretpostavka je da je stan etažiran, da je imao i potvrdu elaborata etažiranja a u sklopu toga nadležni organ uprave treba izdat potvrdu i prekontrolirati stvarno stanje u odnosu na nacrte. Prilikom izrade nalaza za stan u [adresa] od dokumentacije je korišten nacrt izvedenog stanja, konzultirana je zemljišna knjiga i etažni elaborat te je utvrđeno da postoji razlika manja od 2%. Korištena je dokumentaciju koja je službena i na koju se može osloniti prilikom izrade nalaza. Načelno mjeri se stan ako je evidentno da nešto nije u redu sa upisom u zemljišne knjige i ako je razlika očita od stanja u zemljišnim knjigama. Inače se vodi načelom povjerenja u zemljišne knjige.
Na pitanje zašto je zaključeno da temeljem ulaganja u nekretninu na [adresa] nije nastala nova stvar vještak je naveo da prema strukturi radova odnosno ulaganjima koja su se analizirala nije promijenjen osnovni karaktere i namjena objekta, nisu napravljene nove samostalne uporabne cjeline te koliko su na očevidu vidjeli kuća funkcionira kao jedinstvena obiteljske kuća. Kriterij za utvrđenje da li je nastala nova stvar ili nije je stručna procjena vještaka a na bazi elemenata koji su navedeni u izjavi. Nalaz je napravljen temeljem iskaza stranaka i dokumentacije u spisu, a ako se iskazi ne slažu vještak ne može utvrđivati vjerodostojnost istih.
U odnosu na pitanje da li se trebala pojačati statika za izgradnju drugog kata na kući vještak je naveo kako nema nikakva saznanja u kakvom je stanju bila konstrukcija prije dogradnje i intervencije stranaka jer ne postoje nikakvi projekti ni nacrti starog i novog stanja da bi se vidjele razlike ali može načelno reći da intervencije tipa pojačanje konstrukcije nisu preduvjet za nastanak nove stvari. Za dogradnju drugog kata je potrebno ishoditi građevinsku dozvolu. Vezano za pitanje da li je adaptacijom prizemlja i rekonstrukcijom kata nastao novi objekt vještak je naveo da je namjena objekta ostala ista, objekt funkcionira kao jedinstvena obiteljska kuća i nije nastala nova samostalna uporabna cjelina. To znači da je dograđeno na način da gore nije bilo ničega, da je izveden novi stan koji ima nezavisni ulaz u odnosu na prizemlje onda bi se moglo reći daje nastala nova uporabna samostalna cjelina koja u građevinskom smislu predstavlja novu stvar. U ovom slučaju tj. nekretnine na [adresa] nije nastala nova stvar. Iako nije nastala nova stvar svaka nadogradnja mora imati građevinsku dozvolu.
23. S obzirom na prigovore tužiteljice u pogledu kvadrature stana oznake H u [adresa] ponovo je proveden očevid na licu mjesta te je zadatak vještaka bio ponovo izmjeriti stan oznake H.
24. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka od 7. listopada 2024. godine proizlazi da prema nacrtima glavnog projekta koji je dostavljen vještaku od strane tuženika stan oznake H4S ima površinu kao i stan oznake H2 upisan u zemljišne knjige uz dopuštenu toleranciju površine +-2%. Nakon provedenog postupka etažiranja i ovjere površine od strane nadležnog organ uprave, upisana je površina stana 92,01 m2 + pripadci. Upisana površina stana u zemljišnim knjigama je uzeta u obzir kod izrade osnovnog nalaza i mišljenja. Izmjerom na licu mjesta ne može se izmjeriti stara površina stana jer je ista izmijenjena na način da je izveden zimski vrt na dijelu istočen terase, kao i proširenje soba te izvedba zimskog vrta od dijela zapadne terase. U osnovnom nalazu je utvrđena vrijednost stana u svibnju 2013. godine i to kao zbrojena tržišna vrijednost predmetnog stana upisanog u z.k. s građevinskom vrijednošću ulaganja u predmetni san u periodu 2009. -2013. godine. Izračunata je vrijednost predmetnog stana u površine od 92,01 m2 + dvorišna (zapadna terasa) + istočna nenatkrivena terasa, ukupno NP 147,27 m2 (NKP 121,32 m2) + građevinska vrijednost dogradnji 2009. - 2013. Izračunata je i građevinska vrijednost ulaganja. U osnovnom nalazu obračunato je ulaganje u promjene terasa i proširenje soba u površini od 55,25 m2. Vještak ostaje u potpunosti kod svog nalaza i mišljenja od 21.1.2023. godine.
25. Tužiteljica nije imala primjedbi na izmjeru prostorija stana. Tužiteljica je prigovarala metodologiji koja je korištena prilikom procjene vrijednosti stana te iznosu dobivenog procjenom.
26. Vještak je u očitovanju na prigovore tužiteljice naveo kako je u dopuni nalaza i mišljenja utvrdio da je prvobitna izmjera napravljena točno i u osnovnom nalazu te je dopunski nalaz potvrdio prvobitne izmjere. Nije bilo sporno niti u osnovnom nalazu i mišljenju da su stranke proširile prvobitni stan na način da su zatvorile dio ulične terase te proširile dvije dvorišne sobe a sve je to uzeto u obzir prilikom izrade nalaza i mišljenja. Kod procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine, stana u [adresa]., utvrđeno je a što nije sporno među strankama, da su sve dogradnje nelegalno izvedene te da iste nisu legalizirane. Zbog navedenog, tržišna vrijednost stana je računata sa stanjem prije nadogradnji pošto iste nisu upisane u zemljišne knjige te mogu biti uklonjene odlukom nadležnih inspekcijskih službi te takve nelegalne nadogradnje ne mogu podizati tržišnu vrijednost stana. Tužiteljica pogrešno tumači okolnosti kada u građevinarstvu nastaje „nova stvar“. Nova stvar nastaje promjenom identiteta nekretnine ili stvaranjem novoga posebnog dijela nekretnine. U ovom slučaju niti u [adresa]. kao niti na [adresa], predmetni uvjeti nisu zadovoljeni. Niti na [adresa], niti u stanu u [adresa]. nisu nastali novi posebni dijelovi niti je promijenjen identitet nekretnine.
27. Tuženik je iznio prigovor zastare u pogledu obvezno pravnog zahtjeva budući je od podnošenja tužbe prošlo više od 5 godina. Nadalje je naveo kako je među strankama nesporno da je bračna i ekonomska zajednica prestala 14.svibnja 2013. godine. Tužiteljica je preinačila tužbeni zahtjev na način da je za nekretnine i to stan oznake H u [adresa] i nekretninu na [adresa] prvotno zatražila utvrđenje suvlasništva u ½ dijela a preinakom tužbe od 16.4.2019. godine postavila je obvezno pravni zahtjev te je njezino potraživanje zastarjelo u dijelu kojim se zahtijeva isplata.
28. Tužiteljica se protivila prigovoru navodeći da je bračna zajednica faktički prestala postojati 14.5.2013. godine s time da su stranke upućene u postupak mirenje na ročištu dana 17.11.2015. godine te je postupak mirenje trajao od 18.11.2015. godine pa do 18.4.2016. godine. Iz čl. 17 Zakona o mirenju proizlazi da se pokretanjem postupka mirenja zastara prekida a ako mirenje nije završilo nagodbom, te ako strane u roku od 15 dana od dovršetka mirenje podnesu tužbu ili poduzmu drugu radnju pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja, osiguravanja ili ostvarivanja tražbine smatrat će se da je zastara prekinuta trenutkom pokretanja postupka mirenja. Tužiteljica je obavijestila sud o nastavku parničnog postupka zbog neuspjelog mirenja u propisanom roku stoga je tijek zastare prekinut dana 18.11.2015. godine. Od dana prekida zastare do dana preinake tužbenog zahtjeva je prošlo manje od 4 godine stoga tužiteljica nije u zastari u pogledu svog obvezno pravnog zahtjeva.
29. Što se tiče prigovora zastare ističe se da isti nije osnovan budući se obvezno pravni zahtjev u postupcima utvrđenja bračne stečevina može se postaviti u roku od 5 godina od pravomoćnosti presude o razvodu braka. Kako je presuda o razvodu braka stranaka posl. br. P2-1332/13 od 30. svinja 2016. godine postala pravomoćna i ovršna 24. lipnja 2016. godine dakle nije nastupila zastara obvezno pravnog zahtjeva koji je podnesen u podnesku od 16. travnja 2019. godine.
30. S obzirom na vrijeme stjecanje nekretnina i to stanova u [adresa]. godine ili 2010. godine te obavljanja građevinskih radova na nekretnini na [adresa] a koji su vršeni nakon 2000. godine ima se primijeniti Obiteljski zakon (Narodne novine116/2003,17/2004,136/2004,107/2007, 57/2011, 61/2011, 25/2013, 75/2014, 5/2015).
31. Iz čl. 249 Obiteljskog zakona proizlazi da je bračna stečevina imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanja bračne zajednice ili potječe iz te imovine.
32. Iz čl. 249 st. 1 Obiteljskog zakona proizlazi da bračni su drugovi u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini ako nisu drugačije ugovorili.
33. Iz čl. 156 st. 1 Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima proizlazi da se dogradnjom, nadogradnjom ili preuređenjem (adaptacijom) zgrada, odnosno prostorija u suvlasničkim, zajedničkim ili tuđim zgradama, kao ni njihovom prigradnjom, ugradnjom ili ulaganjem u njih ne može steći vlasništvo ako nije što drugo odredio vlasnik dograđene, nadograđene, odnosno prigrađene nekretnine. Iz st. 2 istog članka proizlazi da pravo na naknadu onomu tko je dogradio, nadogradio ili preuredio zgradu odnosno prostoriju iz st. 1 ovog članka ili je ulagao u takvu zgradu ili prostoriju određuju pravila obveznog prava.
34. Tijekom postupka je utvrđeno da su stranke za vrijeme trajanja bračne zajednice od 5. rujna 1998. godine do 14. svibnja 2013. godine stekle stan u [adresa] oznake „A“ i „H“, uređivale nekretninu na [adresa] te su imale novčana sredstva na računima u bankama.
35. Tužiteljica je tijekom postupka iznosila da je stan u [adresa] oznake A te podrumski prostor kupljen za gotovinu, novcima koje su stranke držale u stanu. Što se tiče stana oznake H tužiteljica iznosi da je stan temeljem ortačkog ugovora dobila majka tuženika VŽ i to veličine 70 m2 da bi stranke kupile dodatnih 70 m2 stambenog prostora za 50.000,00 EUR. Nadalje su stranke uređivale stan tako su ostaklili terasu, proširili sobe na način da su pomaknuti zidovi na terasu, te namještale stan. U odnosu na nekretninu na [adresa] tužiteljica je navela da je zemljište sa kućom u roh-bau gradnji kupio otac tuženika ali su stranke ulagale u kuću od 2000. godine te su tako digle kat, uredile terasu, garažu, malu kućicu kraj kuće, te vršile unutarnje uređenje i to sve sredstvima svoje zarede. Također su u bankama i oročavale novac kojeg su zaradili u braku.
36. Tuženik je vezano za stan u [adresa], oznake A naveo da je stan kupljen u braku za 100.000,00 EUR sa izbom i parkirnim mjestom na način da je novac posudio od svog oca i brata. Po smrti oca obvezao se vratiti taj novac bratu. Novac je vratio nakon prodaje stana na [adresa]. godine a kojeg je prodao za 100.000,00 EUR. Što se tiče nekretnine na [adresa] istu je kupio i sagradio njegov otac. U pogledu stana oznake H naveo je da se prema ortačkom ugovoru radi o stanu majke te u ugovoru stoji da stan ima 94 m2 + terase. Dokupljen je podrum za 10.000,00 EUR a stranke su vršile unutarnje uređenje. U pogledu novaca na računima u bankama je naveo da je od oca dobio dar od 100.000,00 EUR 1999. godine koje je oročio u Austriji na 10 godina. Kamate od oročenih sredstava su korištene za podmirenje troškova obitelji. 2009. godine je novac prebacio u banke u Hrvatskoj i to u Brod banku i Imex banku a tužiteljica je imala punomoć na te račune.
37. Za vrijeme trajanja bračne zajednice obje stranke su bile zaposlene, ostvarivale su solidna primanja i imale dobar životni standard.
38. Što se tiče stana u [adresa], oznake H temeljem iskaza stranaka i dokumentacije u spisu proizlazi da je stan stečen na način da je majka tuženika VŽ potpisala ugovor o zajedničkom laganju sa poduzećem Medijak d.o.o. radi izgradnje stambene zgrade te je unijela 1/3 dijela zemljišta i iznos od 55.500,00 EUR. Nakon izgradnje zgrade VŽ će pripasti stan u nadgrađu oznake H4-S (danas stan oznake H), parkirno mjesto PM2 i spremište u podrumu. Uvidom u zemljišnoknjižni izvadak za stan utvrđeno je da je VŽ pripao stan površine 92.01 m2. Svjedok MŽ je naveo kako je VŽ dobila stan u potkrovlju te je uz isti bila i vezana nadoplata od 55.000,00 EUR budući je dobiven stan veće kvadrature od zemljišta. Novac je dobio od HŽ sa kojim je i inače dogovarao i rješavao sve međusobne obveze. Također je svjedok SŽ naveo da je vršena nadoplata tj. da je OŽ pričao kako je htio povećati stan i da je nadokupio kvadraturu.
39. Među strankama je nesporno da su u naprijed navedeni stan vršili ulaganja te je tako stambeni prostor proširen na terase, terase su ostakljene. Vršena su ulaganja i u podrumski prostor tj. vršeno je proširenje na tehnički prostor koji je preuređen u poslovni prostor. Prema nalazu vještaka od 21.1.2023. godine a kojeg sud cijeni vjerodostojnim i sačinjenim prema pravilima struke vrijednost ulaganja stranaka u stan u razdoblju trajanja bračne zajednice iznosi 33.156,00 EUR, a u podrumski prostor 15.001,00 EUR tj. ukupna ulaganja iznose 48.157,00 EUR.
40. Vještak je sačinio temeljem prigovora tužiteljice i dopunski nalaz dana 7.10.2024. godine radi ponovnog utvrđenja površine stana oznake H u [adresa], te je utvrđeno da je površina stana dobivena ortačkim ugovorom i upisana u zemljišne knjige od 92,01 m2 + pripadci izmijenjena na način da je izveden zimski vrt na dijelu istočne terase, da su sobe proširene te je izveden zimski vrt na dijelu zapadne terase. U osnovom nalazu od 21.1.2023. godine je obračunato ulaganje stranaka u promjene terasa i proširenje soba u površini od 55,25 m2 stoga je vještak ostao kod svog nalaza od 21.1.2023. godine.
41. Slijedom navedenog sud smatra da je stan u [adresa], oznake H iako je glasio na majku tuženika VŽ bio namijenjen za stanovanje stranaka LŽ i HŽ te da su isti a što je životno i logično izvršili nadoplatu za stan sukladno ortačkom ugovoru a što proizlazi i iz iskaza FŽ i SŽ, te da su stranke u cilju uređenja i povećanja tako dobivenog stana vršili daljnja ulaganja (terase, sobe) i to sve sa sredstvima koja su stekli svojim radom za vrijeme trajanja bračne zajednice, dakle sredstvima koja su bračna stečevina stranaka, a u kojima su sudjelovali na jednake dijelove. Kako su ulaganja u stan i podrum procijenjena na 48.157,00 EUR te je nadoplata prema navodima tužiteljice u iskazu i tijekom postupka iznosila 50.000,00 EUR odnosno dakle ukupno 98.157,00 EUR u kojem iznosu su stranke sudjelovale podjednako to je tužiteljici dosuđen iznos od 49.078,50 EUR. Također se iznosi da tužiteljica svoje navode o unutarnjem uređenju stana tj. cijeni kuhinje, parketa i sl., a koje bi moglo utjecati na visinu ulaganja, nije potkrijepila nikakvim računima niti drugim materijalnim dokazima.
42. Slijedom navedenog odlučeno ja kao pod toč. II izreke presude.
43. Što se tiče nekretnine na [adresa] utvrđeno je da je otac tuženika kupio česticu zemlje na kojoj je već bila započeta gradnja kuće za odmor. Tužiteljica je navela da je prije njihovih ulaganja u kuću postojala prizemnica te su onda stranke vršile ulaganja na način da su digli kat, uredili terasu ispred kuće, garažu, uredili malu kućicu koja je bila samo sazidana. Tuženik je naveo da je kuću koja je bila dovršena naslijedio od oca.
44. Nesumnjivo je da su stranke uređivale nekretninu na [adresa] i to unutarnje uređenje cijele kuće, uređenje vanjskog objekta i okoliša. Što se tiče gradnje kata kuće na već postojećem objektu tj. prizemlju svjedok ČŽ je iskazao da je gradnja vršena između 1995. i 2000. godine i to za života oca tuženika TŽ te da je gradnju naručio i platio otac tuženika. Svjedok svojim iskazom a kojeg sud smatra nepristranim i vjerodostojnim potvrđuje navode samog tuženika prilikom očevida (list 506 spisa) da je gradnja kuće trajala par godina te da je završena u 5./6. mjesecu 2000. godine. Također isto iznosi i svjedok SŽ.
45. Prema nalazu vještaka stranke su za vrijeme trajanja bračne zajednice objekt adaptirale i uredile te su tako troškovi izmjene i adaptacije donjeg kata iznosili 53.166,00 EUR, nenatkrivene terase-prizemlje 14.450,00 EUR, vanjskog uređenja 8.951,75 EUR, dogradnje sobe br. 3 29.000,00 EUR, natkrivene terase-kat, 28.900,00 EUR, raznih troškova 8.500,00 EUR dakle sveukupno 142.967,75 EUR što su stranke financirale sredstvima proizišlim iz rada na jednake dijelove te je stoga tužiteljice dosuđena polovina iznos od 71.483,87 EUR. Nije priznat trošak same gradnje kata od 79.440,00 EUR budući iz iskaza svjedoka kako je naprijed navedeno gradnju financirao otac tuženika. Također tužiteljica nije priložila niti jedan dokaz svojih tvrdnji da su stranke gornji kat sagradile svojim sredstvima.
46. Slijedom navedenog odučeno je kao pod toč. I izreke presude.
47. Što se tiče stana na adresi [adresa], oznake A nesporno je da je kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice za iznos od 100.000,00 EUR. Tužiteljica svoj navod da je kupljen gotovinom koju su držali u stanu nije dokazala dok je tuženikove navode da je za kupnju stana od oca posudio 50.000,00 EUR i od brata 50.000,00 EUR te da je novac vratio bratu potvrđuje svjedok SŽ, brat tuženika a da je vraćen novac u iznos od 50.000,00 EUR proizlazi i iz potvrde na listu 460 spisa. Tuženik iznosi da je novac vraćen od sredstava ostvarenih prodajom njegovom stana na [adresa] koji je posebna imovina tuženika a u vezi kojeg je tužiteljica i povukla tužbeni zahtjev da bi isti bio bračna stečevina stranaka. Stan je prodan prema navodima tuženika 2019. godine kada je i izvršena naprijed navedena uplata.
48. Kako tužiteljica nije dokazala da bi stan bio kupljen zajedničkim sredstvima stranaka tj. sredstvima njihove bračne stečevine to je tužiteljica odbijena sa tim dijelom tužbenog zahtjeva te je odlučeno kao pod toč. IV izreke presude.
49. Što se tiče dijela tužbenog zahtjeva za utvrđenje da bračnu stečevinu čine novčana sredstva u bankama ističe se da je utvrđeno da je tuženik imao otvorene račune u Kent banci i Imex banci dok iz dopisa Erste banke proizlazi da u istoj nema evidentiranih računa na ime tuženika.
50. Iz dopisa Kent banke (listi 437spisa) proizlazi da je na dan prestanka bračne zajednice 14.5.2013. godine tuženik imao depozit br. [broj depozita] sa stanjem 15.000,00 EUR, depozit br. [broj depozita] sa stanjem 3.000,00 EUR, depozit br. [broj depozita] sa stanjem od 2.000,00 EUR, depozit br. [broj depozita] sa stanjem 25.005,00 EUR, depozit br. [broj depozita] sa stanjem 5.000,00 EUR.
Iz dopisa Imex banke proizlazi da je na dan 14.5.2013. tuženik imao godine više računa s ukupnim iznosom od 90.003,96 EUR (list 445 spisa).
Kako su tijekom braka stranke bile zaposlene, ostvarivale su solidne prihode te kako tuženik svoj navod da je novac zapravo dobio od oca i to 100.000,00 EUR 1999. godine koja je oročio u banci u Austriji te je po isteku 10-godišnjeg oročenja prebacio u banke u Hrvatskoj i to Brod banku danas Kent banku i Imex banku nije dokazao sud smatra je je navedena ušteđevina rezultat rada stranaka stoga je ista bračna stečevina stranaka na jednake dijelove.
51. Iz podataka dostavljenih od strane navedenih banaka proizlazi da su stranke na dan prestanka bračne zajednice imale sredstva u ukupnom iznosu od 140.008,96 EUR.
52. Kako je tužiteljica zatražila na ime bračne stečevine isplatu iznosa od 37.000,00 EUR to je u cijelosti usvojen njezin tužbeni zahtjev te je odlučeno kao pod toč. III izreke presude.
53. Što se tiče navoda tuženika da se o istim novčanim sredstvima vodi postupak pod posl. br. P Ob-1324/17 ističe se da su u navedenom postupku predmet spora novčana sredstva oročena kao depozit kod Steiermärkische banka und Sparkassen AG, novčana sredstva na polici životnog osiguranja ugovorene kod Kvarner Vienna Insurance Group d.d. te sredstva koja je tuženik ostvario prema rješenju porezne uprave bez izdavanja računa, dakle ne radi se o sredstvima položenima u Kent banku i Imex banku.
54. Što se tiče iskaza svjedoka RŽ iznosi se da isti nema saznanja o stjecanju stanova u [adresa] niti o drugoj imovini stranaka. Također svjedokinja BŽ nema saznanja o samoj gradnji kuće na [adresa] niti o zgradi na [adresa]. Sud je poklonio vjeru iskazu svjedoka ČŽ o gradnji kuće na [adresa] kao nepristranom i objektivnom te u tom dijelu i iskazu svjedoka SŽ kao i u dijelu koji se odnosi na posudbu novaca za kupnju stana u [adresa] oznake A.
55. Tužiteljica je odbijena sa dokaznim prijedlogom provođenja ponovnog vještačenja nekretnina koje su predmet ovog postupka po novom vještaku budući su nalazi vještaka sačinjeni prema pravilima struke a prigovori tužiteljice na iste su subjektivne prirode.
56. S obzirom da je tužiteljica povukla dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na stan u [adresa], temeljem čl. 193. ZPP-a odlučeno je kao u izreci rješenja.
57. Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154 st. 2. Zakona o parničnom postupku. Trošak zastupanja po odvjetniku odmjeren je primjenom Tarife o nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika a imajući u vidu zatraženi trošak kao i vrijednost predmeta spora.
58. Tužiteljici je prema troškovniku priznat trošak za sastav tužbe po Tbr. 7 toč. 1 od 5991 boda, za pristup na ročište dana 3.10.2014., 17.11.2015., po Tbr. 9 toč. 1 za svako ročište po 5991 bod, za pristup na ročište dana 14.11.2019., 4.3.2020., 9.6.2021., 13.10.2021., 6.2.2024., 17.5.2024., 7.2.2026., po Tbr. 9 toč. 1 za svako ročište po 2346,14 bodova, za sastav podnesaka od 16.4.2019., 10.9.2020., 15.9.2020., 12.1.2021., 4.12.2023., 15.12.2023., 30.10.2024., po Tbr. 8 toč. 1 od 2346,14 bodova, za sastav podnesaka od 23.3.2021., 17.2.2022., 18.2.2022., 24.5.2022., 23.8.2022., 16.09.2022., po Tbr. 8 toč. 4 od 25 bodova za svaki podnesak, te je tako ukupno dosuđeno 50968,96 bodova što iznosi 101.937,92 EUR uz PDV od 25% po Tbr. 46 u iznosu od 20.785,92 EUR te je tako ukupno dosuđeno 122.726,84 EUR, a razmjerno uspjehu tužiteljice u postupku od 49,96% ovaj trošak iznosi 61.312,83 EUR.
59. Tužiteljici nije priznat trošak za sastav podneska od 24.10.2022. i 22.9.2025. budući nisu bili potrebni za vođenje postupka, za podnesak od 16.10.2022. jer ne prileži spisu niti za ročište u svibnju 2019. budući je isto odgođeno zbog proglašenja pandemije Covida.
U Zagrebu, 2. travnja 2026. godine.
S u d a c:
Zrinka Mataja
PRAVNA POUKA:
Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.
Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano. Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude. Žalba se podnosi u pisanom obliku, putem ovog suda u četiri primjerka. O žalbi odlučuje Županijski sud.
dna:
pun. tužitelja
pun. tuženika
