Republika Hrvatska

Općinski sud Crikvenici

Stalna služba u Krku

Bodulska 2/d

Krk 51500

Poslovni broj: P-588/2023.-22.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Crikvenici - Stalna služba u Krku po sutkinji Ireni Bonifačić-Kraljić u pravnoj stvari tužiteljice LB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] koju zastupa punomoćnik odvjetnik Petar Petrinić iz Rijeke, Ivana Grohovca 1, protiv tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Rijeci, F. Supila 16, radi utvrđenja, (v.p.s. 1.327,36 EUR), nakon održane glavne rasprave 2. ožujka 2026. u prisutnosti tužiteljice, punomoćnika tužiteljice i punomoćnice tužene, te ročišta radi objave presude 2. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica LB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], vlasnica nekretnine upisane u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Crikvenici, Zemljišnoknjižni odjel Krk, zemljišnoknjižne oznake k. č. br. [katastarska čestica], MASLINIK, površine 291 m2, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

II. Ovlašćuje se tužiteljica da temeljem ove presude, po njenoj pravomoćnosti, zatraži i ishodi uknjižbu prava vlasništva na nekretnini iz točke I. ove presude na svoje ime i za svoju korist uz istodoban izbris tog prava s imena tužene Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, a koji upis je tužena glede nekretnine navedene u točki I. presude dužna trpjeti.

III. N a l a ž e s e tuženoj Republici Hrvatskoj, OIB: 52634238587, da tužiteljici LB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], u roku od 15 (petnaest) dana naknadi prouzročeni parnični trošak u iznosu od 1.606,18 EUR (tisućušestošesteura- iosamnaestcenti) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate prema stopi propisanoj odredbom članka 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima koja se određuje za svako polugodište uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za 3 (tri) postotna poena, pod prijetnjom ovrhe.

Obrazloženje

1. Kod ovog suda zaprimljena je 23. lipnja 2023. tužba tužiteljice LB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tužene Republike Hrvatske, radi utvrđenja prava vlasništva na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica], maslinik, površine 291m2 upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. U tužbi tužiteljica pojašnjava da se prethodno sukladno čl. 186.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 129/2020., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka USRH, 84/2008., 96/2008. – Odluka USRH, 123/2008., 57/2011., 25/2013., 89/2014. – Odluka USRH, 70/2019., 80/2022., 114/2022. i 155/2023.; dalje: ZPP) obratila nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu u Rijeci radi mirnog rješenja spora i s namjerom postizanja nagodbe ali da je nadležno ODO u Rijeci odbilo zahtjev tužiteljice kao neosnovan zbog čega je tužiteljica ustala ovom tužbom pred nadležnim sudom. U tužbi tužiteljica navodi da se predmetna nekretnina nalazi od 2016. upisana kao vlasništvo tužene dok se ranije vodila kao Općenarodna imovina. Stvarno stanje međutim, da je drugačije te tužiteljica pojašnjava da se predmetna nekretnina već generacijama nalazi u vlasništvu tužiteljičine obitelji. Radi se o nekretnini koja da je u narodu poznata kao "Vrtal u principa na ploj", te je nekada bila vlasništvo tužiteljičine prabake pok. MB iz [adresa], a nakon njene smrti da je pripala u vlasništvo baki tužiteljice pok. IB rođ. L. Nadalje, tužiteljica pojašnjava da su njezini baka i djed zajedničkom oporukom od 20. studenog 1984. raspodijelili svu svoju imovinu, te je predmetnu nekretninu po njihovoj smrti naslijedila majka tužiteljice GB iz [adresa]. U Uredu za katastar Krk predmetna nekretnina da je bila upisana kao posjed djeda tužiteljice PB iz [adresa], a kako je to bilo i uobičajeno u to doba da se u katastru upisuju muškarci kao "glave kuće". Tužiteljica stoga smatra da su se ostvarili uvjeti iz čl. 159. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/1996., 68/1998., 137/1999., 22/2000., 73/2000., 114/2001., 79/2006., 141/2006., 146/2008., 38/2009., 153/2009., 143/2012., 152/2014., 81/2015. i 94/2017. - dalje: ZVDSP) za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, a s obzirom da je nakon smrti svoje majke upravo tužiteljica naslijedila predmetnu nekretninu te uzimajući u obzir protek vremenskog roka od 20 godina samostalnog mirnog posjedovanja predmetne nekretnine, te tužiteljica predlaže da sud usvoji njezinu tužbu i tužbeni zahtjev te je utvrdi vlasnicom predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

2. U odgovoru na tužbu tužena RH navodi da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti ističući da je odredbom čl. 362. st. 3. ZVDSP-a propisano da se smatra vlasništvom RH sve stvari iz društvenog vlasništva na području RH glede kojih nije utvrđeno u čijem su vlasništvu niti u pogledu kojih djeluje predmnjeva o nositelju prava korištenja, upravljanja ili raspolaganja kao vlasnika u smislu čl. 369. st. 1. i 2. ZVDSP- a. Tužena nadalje ističe da je za dosjelost na nekretninama koje su bile u bivšem društvenom vlasništvu vrijeme potrebno za dosjelost počelo teći 8. listopada 1991., pa se vrijeme od 6. travnja 1941. do 8. listopada 1991. ne može uračunavati kao vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u bivšem društvenom vlasništvu. S obzirom na tu zakonsku odredbu tužitelj da bi mogao steći vlasništvo na spornoj nekretnini ukoliko su se za to ispunile zakonske pretpostavke po proteku roka dosjelosti od 40 godina računajući od 8. listopada 1991., a koji rok nije još protekao od dana podnošenja tužbe sudu. Tužena navodi i to da se na stvarima u društvenom vlasništvu nije moglo steći pravo vlasništva dosjelošću jer se vrijeme posjedovanja nekretnina u društvenom vlasništvu do 8. listopada 1991. ne može računati u dosjelost. Tužena stoga predlaže da sud odbije tužiteljicu s tužbenim zahtjevom uz naknadu parničnog troška tuženiku.

3. Na okolnost navoda iz tužbe, te odgovora tužene na tužbu, ovaj je sud u tijeku dokaznog postupka proveo dokaze uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora od 16. veljače 2021. (list 6-8 spisa), odgovor ODO u Rijeci na Zahtjev tužiteljice za mirno rješenje spora (list 9. spisa), Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Miljenke Katunar Zrinski od 26. srpnja 2019. iza pok. GB rođ. PB (list 10-14 spisa), z.k. izvadak za predmetnu nekretninu (list 15. spisa), prijepis posjedovnog lista broj 95 za k. o. [katastarska općina] (list 16. spisa), Oporuku pok. PB i IB rođ. L od 20. studenog 1984. (list 17. spisa), Rješenje o nasljeđivanju iza pok. IB rođ. L od 21. travnja 1992. (list 18-20 spisa), Povijest promjena na katastarskim česticama odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: 936-02/17-05/228 od 9. listopada 2017. (list 22. spisa), Izvod iz katastarskog plana (list 23. spisa), kao i uvidom u Povijesni vlasnički list za predmetnu nekretninu (list 44-52 spisa).

4. Također u tijeku dokaznog postupka ovaj je sud proveo i uviđaj lica mjesta i vještačenje po ovlaštenoj vještakinji mjerničke struke koja je po provedenom vještačenju ovome sudu dostavila svoj nalaz i mišljenje (list 61-70 spisa).

5. U tijeku dokaznog postupka proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka NB, ZB i TB kao i dokaz saslušanjem tužiteljice.

6. Uvidom u z.k. izvadak za predmetnu nekretninu, ovaj je sud utvrdio da je kao vlasnik predmetne nekretnine upisana Republika Hrvatska (list 15. spisa).

7. Uvidom u Zahtjev za mirno rješenje spora od 16. veljače 2021. (list 6 -8 spisa), ovaj je sud utvrdio da se tužiteljica prethodno obratila ODO u Rijeci sa zahtjevom za mirnim rješenjem spora, ali je zahtjev tužiteljice odbijen, te je tužiteljica upućena da svoja prava ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom (list 9. spisa).

8. Uvidom u Rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika Miljenke Katunar Zrinski posl. broj O-1471/2019-7, UPP/OS-57/19-7 od 26. srpnja 2019. iza pok. GB rođ. ZB (list 10-14 spisa), ovaj je sud utvrdio da je tužiteljici pripala u nasljedstvo predmetna nekretnina k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina].

9. Iz Oporuke pok. OB i IB od 20. studenog 1984. (list 17. spisa) proizlazi da su ŠB i IB svojoj kćeri GB oporučno ostavili u nasljedstvo "Polje vrtal u principa na ploj" a koja je nekretnina navedena i u Rješenju o nasljeđivanju iza pok. IB iz kojeg Rješenja o nasljeđivanju proizlazi da je navedena nekretnina koja je u Rješenju navedena i opisno i brojkom "Vrtal u principa z.č. 2187" a pripala je u nasljedstvo JB iz [adresa].

10. Iz Povijesti promjena na predmetnoj katastarskoj čestici k. č. br. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (list 22. spisa) proizlazi da je predmetna nekretnina od 1967. evidentirana kao posjed ĆB iz [adresa], dok je prethodno bila evidentirana kao posjed MB iz [adresa].

11. Kako je prethodno navedeno u tijeku dokaznog postupka proveden je i uviđaj lica mjesta 25. lipnja 2025., te je utvrđeno da predmetna nekretnina u naravi predstavlja jednu oranicu u mjestu [adresa] na kojoj je posađena jedna maslina. Predmetna nekretnina ograđena je starim suhozidovima – gromačama, a na dan uviđaja predmetna je nekretnina bila preorana. Po provedenom uviđaju stalna sudska vještakinja mjerničke struke Jasmina Jurinčić ovome je sudu dostavila svoj nalaz i mišljenje u kojem je prikazala položaj i površinu predmetne nekretnine a uz koji je nalaz dostavila i fotografije lica mjesta (list 61-70 spisa).

12. Na ročištu za glavnu raspravu 2. ožujka 2026. proveden je i dokaz saslušanjem svjedoka.

13. Svjedok NB suprug tužiteljice u svom je iskazu naveo da mu je poznato koja je nekretnina predmetom ovog parničnog postupka, te je naveo da je predmetna nekretnina već dugi niz godina u posjedu obitelji tužiteljice i to već barem 50 godina koliko je svjedoku poznato. Predmetna nekretnina da je nekada bila u posjedu djeda tužiteljice a zatim u posjedu njegovog tasta, a sada da je posjed nastavila tužiteljica zajedno sa svjedokom. Nekada da se na toj nekretnini sadio krumpir dok su okolo bili posađeni trsi, međutim, u posljednje vrijeme da su odustali od sadnje krumpira jer su imali problema sa divljim svinjama. Svjedoku da nije poznato da bi ikada itko tužiteljici ili njenoj obitelji osporavao pravo vlasništva ili ih smetao u posjedu.

14. Svjedok AB rođak tužiteljice u svom je iskazu naveo da mu je poznato koja je nekretnina predmetom ovog postupka te je istu opisao kao jednu nekretninu u mjestu [adresa] na predjelu "Ploj" koja da je bila nekada u posjedu djeda tužiteljice pok. OB koji da ju je obrađivao a nakon njegove smrti da su posjed nastavila njegova djeca, te se svjedok sjeća da je viđao majku tužiteljice GB da koristi tu nekretninu. U zadnje vrijeme svjedok da je viđao da predmetnu nekretninu koristi tužiteljica. Na predmetnoj nekretnini da se nekada sadilo žito i krumpir a okolo da su bili posađeni trsi te da je cijela nekretnina ograđena suhozidom. Svjedok koji je inače sada star 75 godina naveo je da mu nije poznato da bi ikada itko tužiteljici ili prethodno njenoj obitelji osporavao pravo vlasništva ili ih smetao u posjedu.

15. Svjedokinja TB navela je da živi u neposrednoj blizini predmetne nekretnine koju da gleda svaki dan, te je predmetnu nekretninu opisala kao jednu nekretninu u mjestu [adresa] omeđenu suhozidom koja da se nekada koristila kao povrtnjak a u zadnje vrijeme da se više ne može koristiti jer da dolaze divlje svibnje i sve unište. Svjedokinja se sjeća da je tu nekretninu nekada koristio djed tužiteljice PB koji da ju je koristio za sadnju boba i sirka, a da su okolo bili posađeni trsi te jedna maslina. Nakon djeda tužiteljice da su nekretninu nastavili koristiti roditelji tužiteljice a sada da je koristi tužiteljica sa suprugom i to na način da ju redovito čisti i održava. Svjedokinji da je sve to poznato iz vlastitog zapažanja od kada ju pamćenje služi te da joj nije poznato da bi ikada itko tužiteljici ili njenim prednicima osporavao pravo vlasništva ili posjeda.

16. Tužiteljica LB saslušana je na glavnoj raspravi 2. ožujka 2026., te je navela da je predmetnu nekretninu naslijedila od svoje pok. majke GB 2019. godine a ista da ju je naslijedila od svojih roditelja koji su još za života podijelili svoje nekretnine, te je predmetna nekretnina naziva "Ploj" pripala njezinoj majci. Tužiteljica je navela i to da od kada se sjeća i zna za sebe da je ta nekretnina bila u posjedu njene obitelji i nikada da im nitko nije osporava pravo vlasništva ili posjeda iste. Tužiteljica da se sjeća da je nekada njezin djed predmetnu nekretninu orao plugom jer je imao krave, a kasnije da je njezin otac koristio traktor. Tužiteljica da je pokušala saditi krumpir, ali da su na predmetnu nekretninu dolazile divlje svinje te bi sve razrovale. Sada da ubire masline sa stabla posađenog na predmetnoj nekretnini te da redovito uređuje i čisti predmetnu nekretninu.

17. Ocjenom svih provedenih dokaza i to kako ocjenom svakog dokaza zasebno, tako i na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka sukladno odredbi čl. 8 . ZPP-a ovaj je sud utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan, te je stoga ovaj sud prihvatio tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti i odlučio kao u izreci ove presude.

18. Naime, ocjenom provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da predmetna nekretnina u naravi predstavlja oranicu lokalnoj naziva "Ploj" u mjestu [adresa] na kojoj je nekretnini posađena jedna maslina.

19. Nadalje, ovaj je sud utvrdio da je u zemljišnim knjigama ovoga suda kao vlasnik predmetne nekretnine upisana RH, što proizlazi iz valjanog z.k. izvatka za predmetnu nekretninu.

20. Ocjenom provedenih dokaza, naročito ocjenom iskaza saslušanih svjedoka koji su iskazivali vrlo uvjerljivo, te sukladno jedni drugima, te sukladno i materijalnim dokazima u spisu, ovaj je sud utvrdio da je sada u posjedu predmetne nekretnine tužiteljica, ko ja je nastavila posjed svojih prednika, majke GB, te djeda i bake EB i JB rođ. L.

21. Sud je utvrdio da posjed tužiteljice računajući i posjed njenih prednika, traje već dugi niz godina, a svakako već od 50-ih godina prošlog stoljeća, jer su svjedoci RB i TB rođeni 1951. godine i 1955. godine naveli da od kada ih pamćenje služi da se sjećaju da je predmetnu nekretninu obrađivao djed tužiteljice EB.

22. Članak 159. st. 4. ZVDSP-a propisuje da samostalni posjednik stvari u vlasništvu RH, županija i jedinica lokalne samouprave i jedinica područne (regionalne) samouprave i s njima izjednačenih pravnih osoba, steći će dosjelošću vlasništvo tih stvari tek pošto je njegov zakonit, istinit i pošten, ili barem pošten, samostalni posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onoga iz st. 2. i 3. čl. 159. ZVDSP-a.

23. U vrijeme potrebno za dosjelost uračunava se sukladno odredbi čl. 160 . st. 2. ZVDSP-a i vrijeme za koje su prednici sadašnjeg posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici.

24. Naime, tužiteljica je dokazala da je u poštenom, mirnom i neprekidnom posjedu računajući i posjed njezinih prednika još od 50-ih godina prošlog stoljeća, što nedvojbeno proizlazi iz iskaza saslušanih svjedoka, pa i iz iskaza same tužiteljice.

25. Prema odredbi čl. 29. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Sl. SFRJ 6/80 i 36/90, dalje - dalje: ZOVO), koji je stupio na snagu 1. rujna 1980. na nekretninama u društvenom vlasništvu se pravo vlasništva nije moglo steći dosjelošću, no donošenjem Zakona o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine" broj 53/91.) stavljena je izvan snage odredba čl. 29. ZOVO-a koja nije dopuštala stjecanje vlasništva na nekretninama u društvenom vlasništvu dosjelošću.

26. Donošenjem Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji je stupio na snagu 1. siječnja 1997., odredbom čl. 159 st. 4. propisano je da samostalni posjednik stvari u vlasništvu Republike Hrvatske stječe dosjelošću vlasništvo stvari pošto je njegov posjed neprekidno trajao dvostruko vrijeme od onog propisanog stavcima 2. i 3. čl. 159., dakle protekom 20 odnosno 40 godina.

27. Vezano uz čl. 159 ZVDSP-a, čl. 388 st. 4. bilo je određeno da se u rok stjecanja dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije tog dana, ali je odlukom Ustavnom suda RH od 17. studenog 1999. ("Narodne novine" broj 137/1999.) ukinuta navedena odredba članka 388 st. 4. ZV a kasnije donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 114/2001.) koji je stupio na snagu 20. prosinca 2001., i to odredbom čl. 2 određeno je da se na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u društvenom vlasništvu u vrijeme dosjelosti ne računa i vrijeme proteklo prije tog dana.

28. Navedena odluka Ustavnog suda RH štitila je prava trećih osoba koje bi pravo na vlasništvo nekretnina koje su tada bile u društvenom vlasništvu ostvarile na temelju drugih zakona i čija prava bi bila ugrožena kada bi se dosjelošću moglo steći pravo vlasništva na nekretninama koje su tada bile u društvenom vlasništvu, no ta odredba ne štiti prava RH u vlasničkim sporovima protiv nje, kada ne postoje prava trećih osoba jer se RH ne može pozvati na neustavnost odredbe Zakona o vlasništvu koje je sama prouzročila (Odluka Europskog suda za ljudska prava u predmetu Trgo protiv RH od 11. lipnja 2009., zahtjev broj 35298/04).

29. Slijedom navedenog ukinuta odredba članka 388 . st. 4. ZV bila je na snazi i u primjeni od 1. siječnja 1997. pa do njenog ukidanja 17. studenog 1999. i u tom vremenskom razdoblju njenog važenja ona je mogla proizvesti određene pravne učinke u smislu stjecanja vlasništva po samom zakonu u korist posjedn ika nekretnine u društvenom vlasništvu ukoliko su najkasnije do njenog ukidanja bile ispunjene sve potrebne pretpostavke koje se odnose na duljinu i kvalitetu posjeda za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

30. Imajući u vidu sve naprijed navedeno, te činjenice koje proizlaze iz ovog postupka da je tužiteljica sa svojim pravnim prednicima u samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine još od 50-ih godina prošlog stoljeća, te da nema naznaka da je bilo tko treći stekao bilo kakvo pravo na predmetnoj nekretnini, tužiteljica je stupanjem na snagu odredbe čl. 388. st. 4. ZV stekla pravo vlasništva dosjelošću jer joj je vrijeme dosjedanja od 40 godina u smislu odredbe čl. 159 st. 4. ZV, koje se računa od kraja 50-ih godina prošlog stoljeća, isteklo prije 17. studenog 1999.

31. Kako je dakle tužiteljica dokazala da je stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] dosjelošću, valjalo je tužbeni zahtjev tužiteljice prihvatiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

32. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP -a, a tužiteljici su priznati troškovi sastava tužbe u iznosu od 200,00 EUR, zastupanja na ročištu dana 26. ožujka 2025. u iznosu od 200,00 EUR, trošak sastava podneska od 24. travnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR, trošak zastupanja na uviđaju 25. lipnja 2025. u iznosu od 200,00 EUR, trošak sastava podneska od 2. prosinca 2025. u iznosu od 200,00 EUR te trošak zastupanja na ročištu 2. ožujka 2026. u iznosu od 200,00 EUR sve sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 142/2012., 103/2014., 118/2014.,107/2015., 37/2022., 126/2022., 138/2023. i 107/2025.) kao i uvećano za trošak PDV-a u iznosu od 300,00 EUR. Također tužiteljici su priznati i troškovi sudskih pristojbi na tužbu u iznosu od 53,09 EUR te na presudu u iznosu od 53,09 EUR.

Dakle, tužiteljici su priznati ukupni troškovi ovog parničnog postupka u iznosu od 1.606,18 EUR koje je troškove tužiteljici dužna naknaditi tužena u roku od 15 dana.

U Krku 2. travnja 2026.

Sutkinja

Irena Bonifačić-Kraljić

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana dostave prijepisa presude (čl. 348. st. 1. ZPP-a).

Žalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku (čl. 357. ZPP-a).

Pravovremeno podnesena žalba sprečava da presuda postane pravomoćna u dijelu koji se pobija žalbom (čl. 348. st. 2. ZPP-a).

O žalbi protiv presude odlučuje drugostupanjski sud (čl. 348. st. 3. ZPP-a).

DNA:

1. Pun. tužiteljice, odvj. Petar Petrinić

2. Pun. tužene, ODO u Rijeci

Krk, 2. travnja 2026.