REPUBLIKA HRVATSKA

Pn-1466/2024-22

OPĆINSKI SUD U SPLITU

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu toga suda Anti Božinoviću, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice OŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana po punomoćniku Mirku Graniću, odvjetniku u Splitu, protiv tuženika pod 1 OPĆINA OKRUG, Okrug Gornji, bana Jelačića 17, OIB: 78330919596, zastupana po punomoćniku Tomislavu Barišiću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Barišić & Barišić d.o.o., Zagreb i pod 2 VODOVOD I KANALIZACIJA d.o.o., Split, Hercegovačka 8, OIB: 56826138353, zastupana po punomoćniku Kruni Peronja, odvjetniku u Splitu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dne 25. studenoga 2025. god. u nazočnosti pun. tužitelja, zamj. pun. tuženika pod 1 i zamj,. pun. tuženika pod 2, dne 02. travnja 2026. god.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženicima pod 1. OPĆINA OKRUG, Ulica bana Jelačića 17, 21 223 Okrug Gornji, Hrvatska, OIB: 78330919596 i pod 2. VODOVOD I KANALIZACIJA, d.o.o., Hercegovačka 8, Split, OIB: 56826138353, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno isplatiti tužiteljici OŠ s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 1.024,00 EUR zajedno sa zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 11.11.2023. pa do isplate, a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena.

II. Nalaže se tuženicima pod 1. OPĆINA OKRUG, Ulica bana Jelačića 17, 21 223 Okrug Gornji, Hrvatska, OIB: 78330919596 i pod 2. VODOVOD I KANALIZACIJA, d.o.o., Hercegovačka 8, Split, OIB: 56826138353, u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe solidarno isplatiti tužiteljici OŠ s prebivalištem u [adresa] na adresi [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], trošak postupka osiguranja dokaza pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru, pod posl. brojem R1-180/2024 u iznosu od 1.138,25 Eur, kao i trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 769,91 Eur, zajedno sa zateznom kamatom od 02. travnja 2026. god. pa do isplate, a koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope, tj. kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granične kamatne stope proizašle iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena.

Obrazloženje

1. U tužbi se navodi da je tužiteljica stvarna i isključiva zemljišnoknjižna suvlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Kuća neposredno graniči s čest. zem. [katastarska čestica], što je u naravi nerazvrstana [adresa], a na kojoj su cesti izvođeni građevinski radovi. Za ovu štetu solidarno odgovaraju izvođač radova po građevinskoj dozvoli KLASA: UP/I-361-03/22-01/000029 od 29.4.2022. tuženik pod 2.) kao i vlasnik nekretnine (nerazvrstane ceste) s koje dolaze štetne imisije. Prema stajalištu Ustavnog suda Republike Hrvatske u tumačenju odredbe ovog članka zauzetom u odluci broj U-I-6326/2011 od 7. veljače 2017., "javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave" su sve one ceste koje se mogu smatrati nerazvrstanim cestama, a koje su, kao nerazvrstane ili javne ceste, bile u javnoj uporabi do 1. siječnja 1997., to jest do stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Napominje se, opreza radi, da ''…za katastarsko i zemljišnoknjižno evidentiranje stvarnog stanja nekretnina koje su u naravi postojeće ceste u općoj uporabi (nerazvrstane ceste), a koje nisu kao takve upisane u zemljišne knjige, odnosno za koje nije upisano njihovo stvarno stanje, nije potrebna suglasnost upisanog vlasnika nekretnine kroz koju prolaze te ceste niti su stvarno-pravni ili obvezno-pravni zahtjevi vlasnika tih nekretnina od utjecaja na usklađivanje faktičkog i zemljišnoknjižnog stanja tih cesta.'' (Županijski sud u Varaždinu, broj odluke: Gž Zk 295/2022-2, datum odluke: 28.11.2022.) . Također se opreza radi napominje i da ''…uporabna dozvola nije uvjet za uknjižbu u zemljišnu knjigu već postojeće nerazvrstane ceste koja je postojala do stupanja na snagu Zakona o cestama (Narodne novine br. 184/11)…''Posebno se ukazuje na stav Visokog upravnog suda RH poslovni broj: Us-12057/2006-8 od 15. siječnja 2010. prema kojem su javne površine i nerazvrstane ceste od lokalnog značaja te su jedince lokalne samouprave po sili zakona ovlaštene i obvezne za njih skrbiti i odgovarati te njima upravljati. Ukazuje se i na rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev-2311/11, prema kojem je bitno faktično, a ne zemljišnoknjižno stanje nekretnina.

1.1. U tužbi se dalje navodi da ne bi trebalo biti sporno da tuženik pod 1. odgovara sukladno Zakonu o komunalnom gospodarstvu budući da održavanje građevine javne oborinske odvodnje spada u komunalnu djelatnost u nadležnosti jedinice lokalne samouprave. Međutim, radnjom tuženika pod 2. tužiteljici je uzrokovana šteta budući da je upravo ova stranka izvodila radove po građevinskoj dozvoli KLASA: UP/I-361- 03/2201/000029 od 29.4.2022. Izvođenje ovih radova ova stranka niti ne spori. Nasuprot tome, tuženik pod 1. nebrojeno je puta mailom i telefonski pozivan na postupanje po osnovi Zakona o komunalnom gospodarstvu, pri čemu se oglušilo. Dakle, tuženik pod 1. nečinjenjem je uzrokovao daljnju štetu predlagateljici a svojom pasivnošću istu i povećao te tužiteljicu doveo u situaciju da aktivira postupanje suda. Člankom 1107. Zakona o obveznim odnosima propisano je da za štetu koju je više osoba prouzročilo zajedno svi sudionici odgovaraju solidarno.

1.2. Dalje se navodi da je tužiteljica pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru, provela postupak osiguranja dokaza koji je vođen pod posl. brojem R1-180/2024. U postupku je provedeno i vještačenje putem građevinskog vještaka s ciljem da se utvrdi zatečeno stanje, šteta koja se ukazuje na zidu objekta te da isti izda mišljenje u pogledu uzroka tih oštećenja uz mišljenje vezano za potrebu sanacije i izvođenja potrebnih radova kako na saniranju nastale štete tako i na otklanjanju uzroka štete. Vještak Srećko Zurić nedvojbeno je u bitnom utvrdio sljedeće: protustranka osiguranja pod 2. su investitori predmetnih radova , dok je protustranka pod 1. vlasnik i korisnik predmetne nerazvrstane ceste na kojima su se odvijali radovi , odnosno javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinica lokalne samouprave na čijem se području nalazi; predmetna ulica je nakon izvršenih infrastrukturnih radova dobila novi asfaltni sloj na toj dionici. Vidljivo je iz fotografija koje je prezentirala predlagateljica da je prethodno ta ulica nije imala tu širinu nego je na južnom dijelu prometnice bio pojas do betonskog zida u širini cca 9,0 m a u dužini cca 48 m, zemljani pojas; prema kazivanju predlagateljice nije bilo nikakvih problema s oborinskom vodom , tek po završetku radova na infrastrukturnom objektu i postavljanju završnog sloja asfalta povećanog dijela ulice / nema više zemljanog dijela / , pojavili su se problemi sa plavljenjem i nastankom štete uzrokovanim prethodno navedenim uzrokom. Na licu mjesta a i poslije u spisu predmeta dostavljene su fotografije predmetne ulice prije nego se ulica asfaltirala. Na tim fotografijama vidljivo je da se naknadno povećala asfaltirana površina; uvidom na licu mjesta vidljiva je vlaga koja se nalazi na južnoj strani -zidovima i plafonu. Nastanak štete se dogodio iz razloga što je predmetna voda koja se slijevala niz južnu stranu vanjskog zida a s obzirom da vanjska fasada nije izolirana, kada graditelji nisu znali za vodonepropusne materijale poput bitumena i sličnih , vlaga koja se zbog ogromne količine oborina prenijela preko zida ušla je u unutrašnju stranu suterena i na zidovima se pojavile gljivice. Vlaga je vidljiva i na vanjskoj fasadi, vide se mrlje tamnije boje na kamenu i na fugama. Vlaga iz tla koja se širi mikro puknućima (kapilarama) građevine. Ulaskom u puknuća također unosi soli, koje dodatno oštećuju građevinu i pospješuju njenu degradaciju; Uzrok oštećenja je slijevanje veće količine oborinskih voda u dužem periodu sa predmetne prometnice, a to se upravo dogodilo na predmetnoj lokaciji , zid je upijao vodu preko kamena i fuga i kapilarna se vlaga proširila preko na unutrašnje zidove i plafon na južnoj strani suterena.

1.3. Nadalje, u tužbi se navodi da su već prije kraja postupka osiguranja dokaza tuženici pod 1. i pod 2. pristupili sanaciji i otklonili uzrok štete. Postavljen je omanji betonski rigol ispred ulaznog dijela u kuću tužiteljice te je podignut parapetni zidić u visini cca 15-20 cm na postojeći zidić. Uzrok nastajanja štete uklonjen je od strane tuženika pod 1. i pod 2. više-manje na način na koji je to predložio sami vještak. Naglašava se kako se tuženici nisu nijednom riječju očitovali na nalaz i mišljenje vještaka. Isto im je uredno uručeno 1.7.2024. odnosno 4.7.2024. Uredujući sudac potom je odlukom od 16.7.2024. točkom 1. konstatirao kako je postupak dovršen dok je točkom 2. odredio kako troškove postupka predlagateljica ostvaruje u zasebnoj parnici.

1.4. Na 9. stranici nalaza i mišljenja, navodi se dalje, vještak je precizno utvrdio kako je tužiteljici nastala šteta u iznosu od 1.024,22 EUR. To je upravo iznos koji tužiteljica ovom tužbom potražuje. Opreza radi ukazuje se da tužiteljica kao suvlasnica za ½ (jednu polovinu) idealnog dijela ima pravo tražiti naknadu cjelokupne štete nastale na objektu. U tom se smjeru ukazuje na odluku Vrhovnog suda Republike Hrvatske posl. broja Rev 244/07-2 od 11. srpnja 2007.

1.5. Pored navedene tražbine, tužiteljica potražuje i troškove postupka osiguranja dokaza koje je imala u postupku pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna služba u Trogiru, pod posl. brojem R1-180/2024. Navedeno proizlazi iz odredbe članka 168. stavka 2. ZPP- a a o tome postoji i brojna sudska praksa (Županijski sud u Varaždinu, broj odluke: Gž 436/2021-2 od 29.09.2021., Županijski sud u Varaždinu, broj odluke: Gž 1692/2019-2 od 23.01.2020., Županijski sud u Varaždinu, broj odluke: Gž 1111/2018-3, od 12.11.2019.)

1.6. Sukladno članku 1086. Zakona o obveznim odnosima obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Tužiteljici je šteta nastala već u listopadu 2023. dok je sa slanjem mailova tuženiku pod 1. (na koje mailove nikada nije dobila odgovor) započela već 10.11.2023.

1.7. Dakle, taj dan se iz priložene materijalne dokumentacije može utvrditi kao dan kada nedvojbeno dospijeva obveza naknade štete pa se isplata iznosa nastale štete traži sa zateznom kamatom upravo od tog dana.

1.8. Tužiteljica predlaže donijeti presudu kojom bi se naložilo tuženima pod 1 i 2 solidarno joj isplatiti iznos od 1.024,00 Eur zajedno sa zateznom kamatom koja na taj iznos teče od 11.11.2023. god do isplate. Podredno, ukoliko sud ne prihvati postavljeni zahtjev, predlaže obvezati tuženika pod 1 na isplatu navedenoga iznosa sa zateznim kamatama od 11.11.2023., te podredno, ukoliko sud ne prihvati prethodno navedene zahtjeve, obvezati tuženika pod 2 na isplatu istoga iznosa s istim kamatama.

1.9. Tužiteljica također predlaže da se presudom obvežu tuženik pod 1 i 2 solidarno joj isplatiti trošak postupka osiguranja dokaza i trošak predmetnog parničnog postupka zajedno s pripadajućom zateznom kamatom od dana donošenja prvostupanjske presude. Podredno, predlaže obvezati tuženika pod 1 na nadoknadu navedenih troškova, te podredno obvezati tuženika pod 2 na naknadu troškova.

2. Tuženik pod 1 se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, predloživši da se zahtjev tužiteljice odbije kao neosnovan. Ističe prigovor nedostatka aktivne legitimacije, tvrdeći da tužiteljica ničim nije dokazala da je suvlasnica nekretnine označene kao zkč. br. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Nekretnina oznake zkč. B r. 2393/9, k. o. [katastarska općina], za koju tužiteljica tvrdi da je uzrok nastanka štete, javno je dobro pa prvotuženik ističe i prigovor promašene pasivne legitimacije. Nadalje, tvrdi kako nema odgovornosti niti krivnje na njegovoj strani. Zatim osporava tužiteljičino potraživanje troškova postupka osiguranja dokaza koji se vodio pred Općinskim sudom u Splitu, Stalna službe u Trogiru pod posl. br. R1-180/2024, smatrajući da je njezin zahtjev previsoko postavljen.

3. I tuženik pod 2 se usprotivio tužbi i tužbenom zahtjevu, predloživši da se tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan. Istaknuo je prigovor promašene pasivne legitimacije na svojoj strani s obzirom da nije izvodio prijeporne radove na nekretnini označenoj kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. To da potvrđuju i izričiti navodi iz nalaza i mišljenja sudskoga vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina koje je izrađeno u postupku osiguranja dokaza br. R1- 180/2024, u kojemu se navodi da je tvrtka Vodoprivreda Split d.d. Solin izvodila radove na predmetnoj nekretnini. Tuženik pod 2 i navedeno trgovačko društvo dvije su potpuno različite pravne osobe, stoga tuženik pod 2 nije pasivno legitimiran.

3.1. Tuženik pod 2 istaknuo je i prigovor nedostatka aktivne legitimacije tužiteljice. Naime, u zemljišnim knjigama su kao suvlasnici nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] upisani JŠ i CŠ, bez bilo kakvih dodatnih podataka, pa je tužiteljica dužna dokazati da je ona upravo jedna od stvarnih suvlasnika predmetne nekretnine. Tužiteljici, kada bi dokazala da je jedna od stvarnih suvlasnike nekretnine, može pripasti, kao suvlasnici za ½ dijela, upravo naknada štete u tom omjeru, pa je u preostalom dijelu tužbeni zahtjev neosnovan. Osporavaju se, nadalje, tvrdnje tužiteljice da je predmetna šteta nastala izvođenjem opisanih radova, a naročito tvrdnja da je nastala isključivo i samo zbog tih radova. Izvođač radova je za izvođenje radova ishodio građevinsku dozvolu, nakon čega je susjedna nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] asfaltirana, a prethodno je predstavljala površinu prekrivenu zemljom i travom. U postupku ishođenja građevinske dozvole o svim se radnjama obavješćuju vlasnici susjednih nekretnina pa je o prijepornim radovima prethodno trebala biti obaviještena i tužiteljica, ako je suvlasnica pa je ona imala dovoljno vremena za upoznavanje s prijepornim radovima, načinom njihova izvođenja i stanjem koje će nastupiti nakon toga, te je, kao vlasnica nekretnine, imala obvezu učiniti sve što je potrebo da bi zaštitila svoje vlasništvo i spriječila nastanak predmetne štete.

3.2. Tuženik pod 2 ističe da odredbe čl. 1091. i 1092. Zakona o obveznim odnosima propisuju sniženje naknade štete u posebnim slučajevima, i to ako šteta nije prouzročena ni namjerno ni krajnjom nepažnjom, ako je štetnik prouzročio štetu radeći nešto korisno za oštećenika te ako je sam oštećenik pridonio da šteta nastane ili da bude veća nego što bi inače bila. U konkretnom slučaju ne bi trebalo biti prijeporno da šteta nije prouzročena ni namjerno ni krajnjom nepažnjom, već suprotno, izvođač je radove na susjednoj nekretnini izvodio s namjerom poboljšanja postojeće infrastrukture, nakon čega je ta nekretnina asfaltirana što je nedvojbeno korisno i u interesu same tužiteljice, koja je prethodno bila upoznata sa svim planiranim radovima i njihovim posljedicama, ali nije učinila niti jednu radnju koja bi spriječila nastanak ili smanjila visinu nastale štete na njezinoj nekretnini, iako je nastanak štete mogla predvidjeti i očekivati. Ukazuje i na odredbu čl. 1108 ZOO-a koja propisuje solidarnu odgovornost naručitelja i izvođača radova za štetu nastalu trećoj osobi u vezi s izvođenjem radova. U konkretnom slučaju ničim se ne dokazuje da je između tuženika egzistentan pravni odnos naručitelja i izvođača radova temeljem koje bi postojala solidarna odgovornost tuženika. Takva solidarna odgovornost ne postoji temeljem ugovornog odnosa, a niti temeljem zakona. Sukladno tome, da bi uspjela u svom odštetnom zahtjevu prema tuženiku pod 2, tužiteljica bi bila dužna dokazati da joj je svojim postupanjem štetu prouzročio upravo tuženik pod 2, što činjeničnim tvrdnjama i predloženim dokazima nije učinjeno vjerojatnim, kamoli dokazano.

3.3. Tuženik pod 2, opreza radi, osporava i visinu nastale štete, s obzirom na to da je, sukladno navodima tužiteljice, uzrok nastanka štete u međuvremenu otklonjen, a troškovnik radova sanacije u postupku osiguranja dokaza je iskazan i previsokim i nerazmjernim iznosima. Osporava i navod iz tužbe da nekretnina označena kao čest. zem. [katastarska čestica], neposredno graniči s nekretninom označeno kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], jer je to u suprotnosti sa podatcima iz katastarskog plana za k. o. [katastarska općina], iz kojega je jasno vidljivo da se između navedenih nekretnina nalaze nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina]. Iz toga se razloga vrlo dvojbenim pokazuje uzročno posljedična veza između prijepornih radova i štete nastale na predmetnoj nekretnini u suvlasništvu tužiteljice.

3.4. Tuženik se pod 2 protivi i prijedlogu tužiteljice za naknadu troškova osiguranja koji se vodio pod posl. br. R1-180/2024, s obzirom na to da je, prema navodima same tužiteljice, uzrok nastale štete otklonjen pa nije bilo potrebe za provođenje postupka osiguranja dokaza jer nije postojala opravdana bojazan da se potrebni dokazi neće moći izvesti, odnosno da će njihovo izvođenje biti otežano.

4. U postupku su izvedeni dokaz pregledom spisa Općinskoga suda u Splitu, Stalne službe u Trogiru posl. br. R1-180/2024, preslika e-mailova poslanih tuženiku pod 1 od strane tužiteljice, nalaza i mišljenja stalnoga sudskog vještaka za graditeljstvo i procjenu nekretnina Srećka Zurića od 25.06.2024. god. iz predmeta br. R1-180/2024, izvatka iz sudskog registar za tvrtku Vodovod i kanalizacija d.o.o., Split i tvrtku Vodoprivreda Split, d.d. Solin, izvatka iz zemljišne knjiga za kat. čest. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], izvatka iz zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina] priloženoga predmetnom spisu na stranicama 71-78.

5. Odbijeni su dokazni prijedlozi za preslušanjem svjedoka LŠ, GŠ i IŠ kao nepotrebni i suvišni.

6. Stranke su zatražile trošak postupka.

7. Između stranaka u postupku prijeporna je osnova i visina tužbenoga zahtjeva.

8. Iz zk izvatka priloženoga spisu razvidno je da je tužiteljica suvlasnica za ½ dijela nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina].

9. Pregledom spisa ovoga suda, Stalne službe u Trogiru br. R1-180/2024 utvrđeno je da je u predmetu za osiguranje dokaza predlagateljica OŠ, ovdje tužiteljica, a predloženici Općina Okrug i Vodovod i kanalizacije d.d. Split, ovdje tuženi. U postupku osiguranja dokaza provedeno je vještačenje po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo i procjenu nekretnina Srećku Zuriću koji je 29. lipnja 2024. god. izradio nalaz i mišljenje. Osiguranje dokaza provodilo se u odnosu na prostor prizemlja na čest. zem. [katastarska čestica] i čest. zgr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a vezano za izvođenje radova polaganja infrastrukture vodovoda i kanalizacije na čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]. Vještak je dobio zadaću da se nalaz i mišljenje u pogledu zatečenog stanja u odnosu na štetu koja se ukazuje na zidu objekta, te dati mišljenje u pogledu uzroka tih oštećenja uz mišljenje vezano za potrebe sanacije i izvođenja potrebnih radova kako na sanaciji nastale štete tako i na otklanjanju uzroka štete.

10. Vještak je u nalazu i mišljenju naveo da prema uvidu na licu mjesta, a i prema projektnoj dokumentaciji i stvarnom stanju predmetni prostor predviđen je, odnosno njegova namjena je hodnik i sanitarni čvor. Uvidom na licu mjesta vidljiva je vlaga koja se nalazi na južnoj strani-zidovima i plafonu. Nastanak štete se dogodio iz razloga što je voda koja se slijevala niz južnu stranu vanjskog zida (a s obzirom da vanjska fasada nije izolirana, jer graditelji nisu znali za vodonepropusne materijale poput bitumena i sličnih, vlaga) vlaga koja se zbog ogromne količine oborina prenijela preko zida ušla je u unutrašnju stranu suterena i na zidovima su se pojavile gljivice. Vlaga je vidljiva i na vanjskoj fasadi, vide se mrlje tamnije boje na kamenu i na fugama. Vlaga iz tla koja se širi mikro puknućima (kapilarima) građevine. Ulaskom u puknuća također unosi soli koje dodatno oštećuju građevinu i pospješuju njenu degradaciju.

11. Uzrok oštećenja je slijevanje veće količine oborinskih voda u dužem periodu s predmetne prometnice, a to se upravo dogodilo na predmetnoj lokaciji, zid je upijao vodu preko kamena i fuga i kapilarna se vlaga proširila preko, na unutrašnje zidove i plafon na južnoj strani suterena.

12. Vještak ističe da prije svega treba otkloniti uzrok nastanka predmetne štete, a to je dotok velike količine oborinske vode na predmetni zid što se do sada događalo. Uzrok nastanka je veća količina oborinske vode koja se slijevala na najnižu točku, a to je upravo područje oko ulaznih metalnih vrata predmetne nekretnine, na stube (parcelu), što je nastalo, a do tada nije bilo, jer što se pojavila veća količina asfaltne površine na [adresa]. Do izvođenja infrastrukture, voda koja je dotjecala (svojom količinom), nije ugrožavala predmetnu nekretninu. Međutim, kako predmetna površina prije nije bila pod asfaltom nego zemljom i travom, dobrim dijelom je uspijevala upiti oborinsku vodu, jer je njen koeficijent upijanja 0,1, dok je koeficijent upijanja asfalta 1,0, tako da se sva voda koja je prije dolazila na premetnu neasfaltiranu parcelu upijala u tlo, a kad se površina asfaltirala, voda se slijevala i cijela je količina oborinskih voda odlazila na predmetnu nekretninu površine cca 290 m2. Povećanje količine oborinske vode koja se sad sliva na predmetnu parcelu s intenzitetom kiše koja se uzima kod dimenzioniranja, iznosi 179 l/sek/h, a s koeficijentom otjecanja za asfalt od 1,0, ukupno se količina povećala Q=5,29l/sek. Upravo iz toga razloga treba sanirati i predložiti način sanacije da ne dođe do ponovnog plavljenja (uzrok nastanka štete). Rješenje obično izgrađuju projektne tvrtke koje imaju inženjere građevinskoga hidro smjera. Vještak predlaže da se postavi rigol ispred ulaznog dijela u dužini cca 15 m, te da se sa zapadne strane digne parapetni zidić u visini cca 15-20 cm na postojeći zidić. Što se tiče sanacije same štete unutar južnog zida suterena i dijela plafona nekretnine, potrebno je ostrugati gljivice sa zidova i plafona, nanijeti dvije ruke prajmera i nakon toga obojati zidove s protugljivičnom bojom. U prilogu vještva vještak je dao troškovnik radova s cijenama iz kojega se vidi procjena štete. Visina štete koju treba sanirati iznosi 1.024,22 Eura.

13. Nisu osnovani prigovori tuženika nedostatku aktivne legitimacije na strani tužiteljice. Iz izvatka iz zemljišne knjige za z. u. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] razvidno je da je tužiteljica upisana kao suvlasnica nekretnine označene kao čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] za ½ idealnog dijela, te je aktivno legitimirana potraživati naknadu štete nastalu na svojoj nekretnini od odgovorne osobe.

14. Nisu osnovani ni prigovori nedostatka pasivne legitimacije na strani tuženika pod 1 i 2. Za štetu koja je nastala na kući tužiteljice, a zbog građevinskih radova izvedenih na nerazvrstanoj [adresa] solidarno odgovaraju tuženik pod 1 kao vlasnik nekretnine na kojoj su vršeni radovi (nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalazi-čl.101. st.1. Zakona o cestama- Narodne novine br.: 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, 133/23, 165/25), te izvođač radova odnosno investitor, tuženik pod 2 (proizlazi iz građevinske dozvole Upravnoga odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje Splitsko- dalmatinske županije, Ispostava Trogir, Klasa: UP/I-361-03/17-01/000047, ur.br. 2181/1- 11-00-02/02-17-0015 od 09.06.2017.-str 92-100 spisa R1-180/2024).

15. U pogledu navoda i prigovora tuženika da tužiteljici, kao suvlasnici za ½ dijela predmetne nekretnine, može pripasti naknada ukupne štete u tom omjeru (1/2), ističe se da su i ti navodi i prigovori neosnovani.

16. Odredbom čl. 46. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17) propisano je da svaki suvlasnik ima glede cijele stvari pravo postavljati protiv svakoga one zahtjeve koje može staviti vlasnik stvari. To bi značilo da svaki od suvlasnika čest. zem. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], odnosno suvlasnik kuće na kojoj je nastala šteta zbog štetnih imisija izazvanih radovima na nerazvrstanoj [adresa], ima pravo od tuženika potraživati naknadu cjelokupne štete počinjene na nekretnini u suvlasništvu (na to ukazuje i odluka Vrhovnoga suda Republike Hrvatske br. Rev-244/07-2 od 11. srpnja 2007. god.).

17. Nisu osnovani ni prigovori tuženika glede nastanka štete na kući tužiteljice odnosno njihova osporavanja osnove naknade štete.

18. Iz nalaza vještaka Srećka Zurića u postupku osiguranja dokaza, a koje je sud u cijelosti prihvatio kao stručan i objektivan, proizlazi da je tuženik pod 2 bio investitor radova na predmetnoj nerazvrstanoj cesti, a tuženik pod 1 vlasnik i korisnik te ceste. Cesta je, nakon izvršenih infrastrukturnih radova, dobila novi asfaltni sloj. Prethodno, cesta nije imala onu širinu koju je dobila nakon asfaltiranja, a na južnom dijelu ceste bio je zemljani pojas do betonskoga zida u širini cca 9,0 m a u dužini cca 48 m. Nastanak štete dogodio se iz razloga-što je voda koja se slijevala niz južnu stranu vanjskog zida tužiteljičine kuće, a koja se zbog ogromne količine oborina prelijevala preko zida i ušla u unutrašnju stranu suterena, zbog čega su se na zidovima pojavile gljivice. Vlaga je vidljiva i na vanjskoj fasadi gdje se vide mrlje tamnije boje na kamenu i na fugama. Vlaga iz tla koja se širi mikro puknućima (kapilarima) građevine, ulaskom u puknuća također unosi soli koje dodatno oštećuju građevinu i pospješuju njenu degradaciju. Uzrok oštećenja je slijevanje veće količine oborinskih voda u dužem periodu s predmetne prometnice, a što se upravo dogodilo na predmetnoj lokaciji. Uzrok nastanka štete na tužiteljičinoj kući je dotok velike količine oborinske vode na zid kuće, koja se slijevala s [adresa], a jer je na cesti ugrađena veća količina asfalta. Do izvođenja infrastrukture na cesti, voda koja je dotjecala nije ugrožavala tužiteljičinu nekretninu. Naime, kako ulica nije bila pod asfaltom nego zemljom i travom, dobrim je dijelom uspijevala upiti oborinsku vodu pa se sva voda koja je ranije dolazila na neasfaltiranu parcelu upijala u tlo. Nakon što se površina asfaltirala, voda se slijevala i cijela je količina oborinskih voda odlazila na predmetnu nekretninu površine cca 290 m2. Dakle, tek po završetku radova na infrastrukturnom objektu i postavljanju završnog sloja asfalta povećanog dijela ulice (nema više zemljanog dijela) pojavili su se problemi s plavljenjem i onda nastankom štete. Uzrok oštećenja na tužiteljičinoj kući je slijevanje veće količine oborinskih voda u dužem periodu s predmetne nerazvrstane ceste, a do slijevanja je došlo radi i nakon izvršenih radova na predmetnoj cesti.

19. Iz dokaza provedenih u postupku razvidno je da je na kući tužiteljice nastala imovinska šteta a za nastanak te štete suodgovorni su tuženik pod 1 i 2. (Prema odredbi čl. 1107. Zakona o obveznim odnosima-„Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 121/21, 114/22, 156/22, 155/23- dalje u tekstu: ZOO-za štetu koju je prouzročilo više osoba, svi sudionici odgovaraju solidarno).

20. Vještak je procijenio da je šteta na tužiteljičinoj kući nastala u iznosu od 1.024,00 Eur, koji iznos je tužiteljica na ime naknade štete zatražila, pa joj je sud u cijelosti prihvatio tužbeni zahtjev (čl. 1085. ZOO) i obvezao tuženike na solidarnu isplatu navedenoga iznosa.

21. mSukladno čl. 1086. ZOO-a, obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Tužiteljici je šteta nastala u listopadu 2023. godine a tuženiku pod 1 počela je slati e-mailove s obavijestima o šteti, uzroku štete i traženju popravka i naknade 10. studenoga 2023. god. pa je sud prihvatio kao nadnevak od kojega tužiteljici pripada zakonska zatezna kamata na iznos štete 11. studenoga 2023. god..

22. Radi svega navedenog suđeno je kao u toč. I izreke presude.

23. Odluka o trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i st. 168. Zakona o parničnom postupku.

24. U postupku radi osiguranja dokaza odlučeno je da troškovi postupka osiguranja dokaza padaju na teret predlagateljice (tužiteljice) koje ona može ostvarivati u parnici, sukladno uspjehu. Budući da je tužiteljica u parničnom postupku uspjela u cijelosti, valjalo joj je dosuditi i cjelokupan trošak postupka osiguranja dokaza.

25. U postupku osiguranja dokaza tužiteljica je imala trošak za sastav prijedloga za osiguranje dokaza, pristup na očevid od 09.04.2024. i sastav podneska od 03.07.2024. po 75 bodova, ukupno 225 bodova. Pomnoženo s vrijednošću boda, prema važećoj OT, uvećano za PDV, zatim za 513,00 Eur troškova vještačenja, 49,48 Eur troška naknade sucu i zapisničarki za izlazak na očevid i 13,27 Eur troška pristojbe, dobiven je iznos priznatoga troška postupka osiguranja dokaza od 1.138,25 Eur.

26. Tužiteljici je priznat i trošak parničnog postupka i to za sastav tužbe, pristup na dva ročišta (07.10.52025., 25.11.2025.) i sastav podneska od 11.02.2025. po 75 bodova, ukupno 300 bodova. Pomnoženo s vrijednošću boda, te uvećano za PDV i 19,91 Eur troška pristojbe tužbe, dobiven je dosuđeni trošak parničnog postupka od 769,91 Eur.

U Splitu, 02. travnja 2026. god.

S U D A C

ANTO BOŽINOVIĆ

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

- pun. tužitelja

- pun. tuženika pod 1

- pun. tuženika pod 2

- u spis