REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUDU SESVETAMA
STALNA SLUŽBA U DUGOM SELU
Dugo Selo, Ul. biskupa Augustina Kažotića 13
Poslovni broj: Pn-35/2023-76
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Sesvetama, Stalna služba u Dugom Selu, po sucu tog suda Nataliji Suvaljko Ljubek, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja KZ, OIB: [osobni identifikacijski broj], iz [adresa], zastupan po punomoćniku Zoranu Vukeliću, odvjetniku iz Bjelovara, protiv tuženika Hrvatski ured za osiguranje, OIB: 38922958547, iz Zagreba, Martićeva 73, zastupan po odvjetniku Hrvoju Lui, iz odvjetničkog društva Mađarić & Lui iz Zagreba, radi naknade štete, nakon zaključene glavne i javne rasprave održane 18. veljače 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i tužitelja osobno, i punomoćnika tuženika, 2. travnja 2026.
p r e s u d i o j e
I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 73, OIB 38922958547 da tužitelju KZ iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] isplati na ime naknade štete s naslova mjesečne rente i to za razdoblje od 01. lipnja 2007. godine pa do 30. lipnja 2018. godine dospjeli iznos od 84.711,11 Eur-a (osamdeset i četiri tisuće sedamsto jedanaest eura i jedanaest centi) zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2007. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2007. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a 01. kolovoza 2007. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a 01. rujna 2007. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2007. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. studenog 2007. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2007. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.svibnja 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.rujna 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. studenog 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2008. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.svibnja 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. rujna 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. studenog 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2009. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. svibnja 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. rujna 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. studenog 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2010. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.svibnja 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. rujna 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.studenog 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2011. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.svibnja 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. rujna 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.studenog 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2012. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.svibnja 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. rujna 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.studenog 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2013. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.svibnja 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. srpnja 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. rujna 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 1. studenog 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2014. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.svibnja 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. rujna 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. studenog 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2015. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.siječnja 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. veljače 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. ožujka 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. travnja 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.svibnja 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. lipnja 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.srpnja 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. kolovoza 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. rujna 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. listopada 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01.studenog 2016. pa do isplate,
- na iznos od 647,03 Eur-a od 01. prosinca 2016. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01.siječnja 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. veljače 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. ožujka 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. travnja 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01.svibnja 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. lipnja 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01.srpnja 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. kolovoza 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. rujna 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. listopada 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01.studenog 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. prosinca 2017. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01.siječnja 2018. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. veljače 2018. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. ožujka 2018. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. travnja 2018. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01.svibnja 2018. pa do isplate,
- na iznos od 572,37 Eur-a od 01. lipnja 2018. pa do isplate,
time da kamata u razdoblju od 1. lipnja 2007. pa do 31. prosinca 2007. teče po stopi određenoj u čl. 1 Uredbe o visini stope zatezne kamate, u razdoblju od 1. siječnja 2008. pa do 31.srpnja 2015. teče po stopi koja se određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu uvećanoj za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine pa do 31. prosinca 2022. godine po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekuće polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.
II. Nalaže se tuženiku da tužitelju plaća na ime mjesečne rente ubuduće počevši od 01. srpnja 2018. pa nadalje mjesečni iznos od 572,37 Eur-a (petsto sedamdeset i dva eura i trideset i sedam centi), na način da dospjele iznose plati odjednom, a buduće dospjevajuće najkasnije do prvog dana tekućeg mjeseca zajedno sa zakonskom zateznom kamatom prema stopi koja se do 31. prosinca 2022. godine određuje za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate od strane Hrvatske narodne banke za referentno razdoblje koje prethodi tekuće polugodištu za tri postotna poena, a od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po kamatnoj stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.
III. U preostalom dijelu, osim dosuđenog u točki II. i III. izreke ove Presude, dakle za više zatraženi iznos od ukupno 3.549,55 Eur-a na ime dospjelih iznosa na ime rente do 1. srpnja 2018., kao i više zatraženi iznos od 91,24 Eur-a na ime mjesečnih renti ubuduće počev od 1. srpnja 2018. pa nadalje, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom trebalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.
IV. Nalaže se tuženiku da tužitelju nadoknadi trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 46.009,97 Eur-a (četrdeset i šest tisuća devet eura i devedeset i sedam centi), zajedno sa zakonskom zateznom kamatom koja na navedeni iznos teče od 2. travnja 2026. pa do isplate, po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.
V. Odbacuje se zahtjev tužitelja za naknadom troška podneska od 14. ožujka 2013. kao nedopušten, dok se u preostalom dijelu preko dosuđenog u točki IV. izreke ove Presude isti odbija kao neosnovan.
VI. Odbija se u cijelosti zahtjev tuženika za naknadom troška ovog parničnog postupka kao neosnovan.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 28. svibnja 2010. Općinskom sudu u Vrbovcu podnio tužbu u kojoj traži da se naloži tuženiku isplatiti tužitelju naknadu štete na ime pravične novčane naknade na ime povrede prava osobnosti i na ime naknade štete radi izgubljene zarade na ime rente, a sve radi ozljeda koje je pretrpio u prometnoj nesreći koja se dogodila dana 30. svibnja 2007., oko 6,10 sati u Cugovcu izvan naselja.
2. Nakon provedenog prvostupanjskog postupka Općinski sud u Vrbovcu je dana 30. prosinca 2020. donio Presudu Pn-31/2019 (list spisa 495-520 spisa), protiv koje Presude je tuženik uložio žalbu.
3. Presudom i Rješenjem Županijskog suda u Zagrebu od 28. ožujka 2023., poslovni br. Gž-737/2012 (list 547-553 spisa) prethodno navedena prvostupanjska presuda potvrđena je u točki I. izreke (u dijelu neimovinske štete radi povrede prava osobnosti), a ukinuta je u točkama III., IV., V. i VII. (naknada štete s naslova mjesečne rente i u odnosu na trošak postupka), te je u tom dijelu predmet vraćen sudu na ponovni postupak.
4. Obzirom da je u ranije provedenom prvostupanjskom postupku pravomoćno odlučeno o odgovornosti tuženika (radi činjenice da je predmetnu prometnu nesreću izazvao nepoznati vozač), u ponovljenom postupku trebalo je pravilno utvrditi činjenično stanje u pogledu zahtjeva tužitelja za naknadom štete na ime rente radi izgubljene zarade, slijedom čega se u nastavku presude obrazlažu samo navedi razlozi u odnosu na koje je prvostupanjska presuda ukinuta i predmet vraćen na ponovni postupak.
5. U tužbi i tijekom postupka, a u odnosu na zahtjev za naknadu štete na ime rente radi izgubljene zarade tužitelj u bitnom navodi da je da je u predmetnoj prometnoj nesreći zadobio teške tjelesne ozljede poradi kojih mu je teško narušeno zdravstveno stanje i smanjena radna sposobnost. Tužitelj nadalje navodi da je, uslijed zadobivenih ozljeda, posttraumatske lezije aksilarnog živca, onemogućen u svakodnevnim životnim aktivnostima i uopće ne može obavljati posao za koji je kvalificiran (poslove zidara), niti može obavljati bilo kakve teže poslove na svom poljoprivrednom gospodarstvu. Tužitelj u tužbi i tijekom postupka nadalje navodi da je zbog zadobivenih ozljeda ostao trajno nesposoban za rad, a ima obvezu uzdržavati troje maloljetne djece. Nadalje navodi da je zidarski majstor te je do 1997. imao samostalnu zidarsku radnju te je obavljao zidarske radove. Nakon 1997. i dalje je obavljao zidarske poslove, ali nije bio prijavljen. Mjesečno je zarađivao preko 8.000,00 kuna. Navodi i to kako ima veliko poljoprivredno imanje te drži 50 krmača i godišnje prodaje 300-400 odojaka. Kako više ne može raditi fizičke poslove prisiljen je plaćati radnike koji obavljaju te poslove na njegovom gospodarstvu za što mjesečno ima troškove 5.000,00 kuna. U tužbi tužitelj traži da mu tuženik naknadi štetu koju trpi zbog zadobivenih ozljeda radi radne nesposobnosti time da ta šteta po mišljenju tužitelja iznosi najmanje 7.000,00 kuna mjesečno. U trenutku podnošenja tužbe dospjela šteta iznosi 252.000,00 kuna pa tužitelj traži da mu tuženik taj iznos izgubljene zarade naknadi odjedanput, a da mu ubuduće s te osnove plaća rentu u iznosu od 7.000,00 kuna mjesečno i to počevši od 1. lipnja 2010. pa nadalje. Tužitelj u tužbi dakle traži da mu se na ime rente zbog gubitka zarade mjesečno plaća iznos od 7.000,00 kuna počevši od 1. lipnja 2010. pa nadalje.
6. U konačno specificiranom tužbenom zahtjevu sadržanom u podnesku od 26. lipnja 2018. (list 317-319) tužitelj potražuje od tuženika s osnove rente mjesečno iznos od 5.000,00 kuna počevši od 1. lipnja 2007. pa nadalje. Na ime dospjelih, a neplaćenih mjesečnih iznosa rente do 1. lipnja 2018. dospjelo je ukupno 133 rate što ukupno iznosi 665.000,00 kuna, koji iznos tužitelj potražuje od tuženika zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dospjelosti pojedinog iznosa pa do isplate. Za razdoblje od 1. srpnja 2018. pa nadalje tužitelj potražuje od tuženika mjesečni iznos od 5.000,00 kuna na ime rente.
7. Prethodno navedeni zahtjev tužitelj je obzirom na uvođenje valute Eur te u skladu s tom valutom uredio podneskom od 13. veljače 2026. (list 1121-1125 spisa).
8. U odgovoru na tužbi i u postupku tuženik u odnosu na traženu naknadu štete na ime rente u bitnom osporava zahtjev tužitelja za izgubljenu zaradu pozivajući se na odredbu čl. 30. ZOOP navodeći da oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena uporabom nepoznatog vozila ima pravo zahtijevati naknadu štetu zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja, ali nema pravo na nadoknadu imovinske štete. Tuženik je u odgovoru na tužbu posebno naglasio da tuženik Hrvatski ured za osiguranje ne naknađuje nastalu imovinsku štetu u slučaju kada je šteta uzrokovana nepoznatim vozilom, a kako to u tužbi tvrdi tužitelj. Posebno su osporili potraživanje tužitelja za izgubljenu zaradu zbog nemogućnosti obavljanja zidarskih poslova za koje nije bio prijavljen u mjesečnom iznosu od 7.000,00 kuna te za plaćanje radnika na svojem gospodarstvu u iznosu od 5.000,00 kuna mjesečno. Naveli su da je to potraživanje neosnovano i neutemeljeno prvenstveno iz razloga što povrede koje je tužitelj zadobio nisu takve da bi dovele do smanjena životnih aktivnosti u takvom omjeru da bi tužitelja onemogućavale u obavljanju svakodnevnih poslova i obveza. Naveli su i to da je nemoguće i životno nelogično da je tužitelj pored zidarskih poslova koje je obavljao prije prometne nesreće, a što ničim ne dokazuje, stigao obavljati i poslove na poljoprivrednom gospodarstvu, za koje sada prema navodima tužitelja mora plaćati radnike u iznosu od 5.000,00 kuna mjesečno. Naveli su i to kako je to neprihvatljivo jer isto nije moguće fizički izvoditi, dakle u isto vrijeme obavljati zidarske poslove, a zatim još na poljoprivrednom gospodarstvu obavljati obimne poslove. U odgovoru na tužbu tuženik je nekoliko puta naveo da tužitelj ničim ne dokazuje da je poslove za koje tvrdi da je onemogućen obavljati nakon prometne nezgode, obavljao prije prometne nezgode.
9. Odlučujući o osnovanosti tužbenoga zahtjev u ovoj fazi postupka sud je izvršio uvid i pročitao sljedeću materijalnu dokumentaciju koja prileži spisu: zahtjev za mirno rješenje spora (list 7-8), izvadak iz zemljišne knjige (list 9-13), ugovor o najmu poljoprivrednog zemljišta (list 14-15), medicinsku dokumentaciju tužitelja (list 16-25, 49-53), uvjerenje o prijavljenoj zidarsko fasaderskoj radnji (list 26), ponudu tuženika za isplatu štete u mirnom postupku (list 34-36), nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. sc. Vili Beroš (list 114-117), dopunski nalaz i mišljenje dr. sc. Vili Beroš (list 132-133, 150-151 i 165-166), nalaz i mišljenje specijaliste medicine rada prim. dr. med. Viktorija Bradić (list 223-225), iskaz svjedoka ČZ (list 239-240 spisa), iskaz svjedoka ĐZ (list 240-241 spisa), potvrdu o visini dohotka i primitaka za tužitelja (list 250-261), iskaz svjedoka PZ (list 264-265), iskaz tužitelja OZ (list 266-267 spisa), zahtjev za potporu u poljoprivredi (list 270-280 i 320-330), prijepis posjedovnog lista (list 281-282), popis životinja na gospodarstvu (list 283), ugovor o zakupu poljoprivrednog zemljišta (list 284 i 332), ugovor o najmu (list 285 i 331), zapisnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta (list 286-287), nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka Željke Kolar (list 299-306), izvadak iz zemljišne knjige (list 333, 336-339), prijepis posjedovnog lista (list 334-335), izvješće o praćenju tužitelja (list 360-382), dopunski nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka Željke Kolar (list 401-404), nalaz i mišljenje specijaliste medicine rada Marije Zavalić (list 431-434), dopunski nalaz i mišljenje prim. dr. sc. Marija Zavalić (list 455-458), prijava premještanja goveda (list 646-894 spisa), registar goveda na gospodarstvu (list 895- 1043 spisa), Potvrda Porezne uprave o visini dohotka za tužitelja (list 1045-1066 spisa), Potvrda Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za tužitelja (list 1069-1071 spisa), dopunskog iskaza svjedokinje TZ (list 1076-1077 spisa), dopunskog iskaza svjedoka ĐZ (list 1077-1078 spisa), dopunskog iskaza tužitelja (list 1079-1080 spisa), Dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (list 1084-1085 spisa), Dopuna Nalaza i mišljenja gospodarskog-poljoprivrednog vještaka Željke Kolar (list 1094-1105 spisa).
10. Nakon ocjene svakog dokaza posebno te svih dokaza zajedno, kao i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu sa odredbom čl. 8. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08 i 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 126/25 dalje ZPP) ovaj sud smatra da je konačno specificirani tužbeni zahtjev tužitelja djelomično osnovan.
11. U ovom tijeku postupka sporna je osnova i visina imovinske štete koju je tužitelj pretrpio.
12. Neosnovano tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužitelj nema pravo na naknadu imovinske štete zbog izgubljene zarade pozivajući se na odredbu čl. 30. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine br. 151/05, dalje u tekstu ZOOP). Tuženik naime navodi da prema čl. 30. ZOOP oštećena fizička osoba kojoj je šteta nanesena uporabom nepoznatog vozila ima pravo zahtijevati naknadu štete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja, ali ne i nadoknadu imovinske štete. Obzirom da tužitelj u ovom postupku tvrdi da mu je šteta nastala zbog nepoznatog vozila koje je skrivilo prometnu nesreću i odgovorno je za nastanak iste, Hrvatski ured za osiguranje nije u obvezi naknaditi tužitelju imovinsku štetu.
13. Ovaj sud ne prihvaća tuženikovo tumačenje odredbe čl. 30. st. 2. ZOOP. Naime, odredbom čl. 30. st. 2. ZOOP propisano je da oštećena fizička osoba ima pravo zahtijevati naknadu štete zbog smrti, tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja i to najviše do iznosa propisanog u čl. 26.st. 2. ZOOP. Iz navedene odredbe ne proizlazi da tuženik Hrvatski ured za osiguranje ne odgovara za imovinsku štetu kako to tvrdi tuženik. Iz navedene odredbe jasno proizlazi da oštećena fizička osoba ima pravo zahtijevati naknadu štete, između ostalog zbog tjelesne ozljede ili oštećenja zdravlja. Tužitelj je tužbu protiv tuženika podnio navodeći da mu je u prometnoj nesreći koji ju skrivilo nepoznato vozilo teško oštećeno zdravlje zbog tjelesnih ozljeda koje je zadobio u predmetnom štetom događaju. Kako je tužitelj pretrpio neimovinsku i imovinsku štetu, tuženik je u obvezi istu naknaditi ukoliko tužitelj dokaže osnovanost i visinu pretrpljene štete, dakle kako neimovinske, tako i imovinske.
14. Kako je u prethodnom postupku pravomoćno utvrđeno da je za nastanak prometne nesreće isključivo odgovoran tuženik jer je prometnu nesreću izazvalo nepoznato vozilo tuženik je dužan naknaditi i imovinsku štetu koju je tužitelj u predmetnom štetnom događaju pretrpio u skladu sa odredbom čl. 30. st. 1. ZOOP.
15. Osnova i visina imovinske štete koju je pretrpio tužitelj utvrđena je nakon provedenog medicinskog vještačenja od strane stalnog sudskog vještaka doc. dr. sc. prim. Vilia Beroša, specijalista neurokirurg, vještaka medicina rada Viktorije Bradić i Marije Zavalić, te poljoprivredno-gospodarskim vještačenjem Željke Kolar.
16. Iz nalaza i mišljenja medicinskog vještaka doc. dr. sc. prim. Vilia Beroša, specijalista neurokirurga (list 114-117) proizlazi da je tužitelj u predmetnoj prometnoj nezgodi zadobio udarac u područje lijevog ramena.
17. Nakon provedenog liječenja kod tužitelja su zaostale trajne posljedice udarca u područje lijevog ramena uz posljedično oštećenje lijevog aksilarnog živca, ozljedom lijevog ramenog zgloba sa posljedičnim ograničenjem kretnji u lijevom ramenu i povremenim bolovima u lijevom ramenu. Ovaj zaključak medicinskog vještaka proizlazi iz anamnestičkih podataka, kliničke slike tijekom liječenja, pozitivnih nalaza dijagnostičke obrade i nalaza tijekom pregleda koje jasno ukazuju na postojanje oštećenja lijevog aksilarnog živca. Proizlazi i to da EMG snimke gornjih ekstremiteta ukazuje na posttraumatsku leziju aksilarisa lijevo. Zbog zadobivenih povreda kod tužitelja su zaostale trajne posljedice koje su umanjile njegovu opću, životnu i radnu sposobnost za oko 20-22% u kojem obujmu postoji potreba za ulaganjem pojačanih napora u svakodnevnim aktivnostima tužitelja.
18. Na zaprimljeni nalaz i mišljenje i tužitelj i tuženik su imali određenih primjedaba te su predložili dopunsko vještačenje.
19. Kako bi se razjasnili prigovori tužitelja na nalaz i mišljenje dr. sc. Vilia Beroša sadržani u podnesku od 17. kolovoza 2012. (list 124-125) i tuženika izneseni u podnesku od 17. srpnja 2012. sud je medicinskog vještaka saslušao na ročištu 14. ožujka 2013. Vještak je naveo kako je on u svojemu nalazu i mišljenju tužiteljevu opću životnu aktivnost procijenio smanjenu od 20-22%. Naveo je međutim, kako opisani funkcionalni deficit u njegovom nalazu i mišljenju kod pojedinih zanimanja može predstavljati i veću smetnju od one koja je opisana u njegovom nalazu. Vještak je preporučio da se izvrši vještačenje od strane specijaliste medicine rada koji može određivati i procjenjivati funkcionalne mogućnosti za specifične zadatke kod pojedinih osoba ukoliko bi tužitelj i dalje ustrajao na prigovoru da je njegova radna sposobnost smanjena u puno većem obujmu od one koju je on procijenio.
20. Nakon dopunskog očitovanja medicinskog vještaka na raspravi tužitelj je i dalje imao određene primjedbe na nalaz i mišljenje dr. sc. Vilia Beroša pa ga je sud još jedanput pozvao na ročište 19. studenog 2013.
21. Na ročištu 19. studenog 2013. (list 150-152) medicinski vještak je ponovno naveo kako funkcionalni deficit koji je tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći može doći do jačeg izražaja prilikom obavljanja pojedinih poslova, posebno kod većih fizičkih opterećenja. Još jedan put je preporučio da se provede vještačenje od strane specijaliste medicine rada koji može, uzimajući točne okolnosti profesionalnog bavljenja određenim poslom, odrediti na koji način funkcionalni deficit kod tužitelja njega limitira u specifičnim profesionalnim okolnostima. Preporučio je također da tužitelj napravi EMG snimanje nakon čega će se on očitovati na novi nalaz EMG i utvrditi je li došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja tužitelja u odnosu na stanje kakvo je proizlazilo iz medicinske dokumentacije od lipnja 2012.
22. Nakon što je tužitelj u spis dostavio EMG nalaz sud je zatražio dopunsko očitovanje od dr. sc. Vilia Beroša pisanim putem.
23. U pisanom nalazu od 22. ožujka 2014. dr. sc. Vili Beroš je naveo da je nakon uvida u nalaz učinjenog EMG snimanja gornjih ekstremiteta od 6. prosinca 2013. razvidno da je kod tužitelja lijevi aksilarni živac teško oštećen uz potpunu denervaciju mišića deltoideusa- trokutastog mišića ramena zbog čega je onemogućeno podizanje nadlaktice do vodoravnog položaja. Naveo je nadalje kako niti poduzeti operacijski zahvat nije doveo do poboljšanja stanja, već je stanje trajno i definitivno. U nalazu je naveo kako je sada, nakon uvida u novi nalaz EMG snimanja, mišljenja da je tužiteljeva opća životna aktivnost smanjena za 25%. U ostalom dijelu ostao je kod svih navoda sadržanih u pisanom nalazu i mišljenju.
24. Tuženik je u podnesku od 13. svibnja 2014. naveo kako ne stavlja primjedbe na nalaz i mišljenje vještaka dr. sc. Vilia Beroša. Naveo je, međutim kako smanjenje životne aktivnosti od 25% ne predstavlja invaliditet koji može uzrokovati trajno smanjenje životnih aktivnosti.
25. Tužitelj je u podnesku od 18. lipnja 2014. također naveo kako nema prigovora na dopunski nalaz i mišljenje dr. sc. Vilia Beroša te je u skladu sa preporukom vještaka predložio da se na okolnost gubitka radne, odnosno profesionalne nesposobnosti tužitelja provede vještačenje od strane specijaliste medicine rada.
26. Medicinski vještak je imao zadatak utvrditi koje je povrede tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju te kakve su posljedice na zdravlje tužitelja te povrede ostavile što je vještak i utvrdio i detaljno obrazložio u svojem nalazu i mišljenju, a nakon pregleda tužitelja i uvida u medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu.
27. Kako bi se utvrdila radna sposobnost tužitelja nakon zadobivenih povreda u predmetnoj prometnoj nesreći provedeno je vještačenje od strane specijalista medicine rada prim. dr. JZ.
28. Zadatak vještaka bio je utvrditi uzročno-posljedičnu vezu između ozljeđivanja tužitelja u štetnom događaju i posljedica koje su te povrede ostavile kod tužitelja, a posebno utjecaj posljedica ozljeda zadobivenih u prometnoj nesreći na obavljanje poslova u tužiteljevoj profesiji i to poslova kod izvođenja zidarskih radova i težih poslova u poljoprivredi.
29. Iz nalaza i mišljenja specijalista medicine rada prim. dr. Viktorije Bradić (list 223- 225) proizlazi da je tužitelj KZ, po zanimanju zidar, ali se zidarskim obrtom profesionalno ne bavi od 1997., kada je obrt odjavio. Proizlazi kako je ozljeda lijevoga ramena i ozljeda lijevog aksilarnog živca posljedica štetnog događaja. Proizlazi nadalje kako ograničena pokretljivost ramena bitno utječe na radnu sposobnost tužitelja, posebno kada se radi o fizičkim poslovima koji iziskuju snagu, spretnost i koordiniranost obje ruke. Proizlazi da tužitelj nije sposoban obavljati teške fizičke poslove, dizati teret, nositi teret, niti sigurno upravljati strojevima na poljoprivrednom gospodarstvu zbog ograničene pokretljivosti ramena.
30. Iz nalaza i mišljenja proizlazi i to kako tužitelj može kopati, plijeviti, obrezivati, skupljati, brati poljoprivredne nasade te može raditi i ostale poslove na poljoprivrednom gospodarstvu koji ne iziskuju rad s obje ruke, odnosno podizanje ruku iznad razine ramena. Određene poslove zidarskog zanata tužitelj bi mogao obavljati za vlastite potrebe uz izrečene kontraindikacije i vremensko ograničenje i to uz pomoć druge osobe. Iz nalaza i mišljenja specijaliste medicine rada proizlazi također da EMG nalaz nakon operacije i provedene fizikalne terapije pokazuje tešku kroničnu neuralnu leziju lijevog aksilarnog živca. Pri kliničkom pregledu neurolog je našao atrofiju mišića ramenog obruča, te se zdravstveno stanje tužitelja smatra trajnim, a liječenje fizikalnim procedurama tužitelj će morati provoditi doživotno zbog smanjena bolova bez očekivanog povećanja funkcije zgloba.
31. Na zaprimljeni nalaz mišljenje vještaka specijaliste medicine rada dr. JZ tuženik nije stavio nikakve primjedbe. Naveo je da iz nalaza i mišljenja vještaka medicine rada proizlazi da tužitelj nije radno nesposobna osoba, već da određene poslove na poljoprivrednom gospodarstvu može obavljati i to one koji ne iziskuju rad s obje ruke i podizanje ruku iznad razine ramena. Može obavljati i ostale poslove koje je vještak naveo u pisanom nalazu i mišljenju (kopati, plijeviti, brati poljoprivredne nasade), a također da može obavljati i poslove zidara za vlastite potrebe i to uz pomoć druge osobe (zidati, žbukati).
32. Tužitelj također nije imao nikakvih primjedaba na nalaz i mišljenje specijalista medicine rada dr. Viktorije Bradić. U podnesku od 10. svibnja 2016. (list 243-245) tužitelj je naveo kako zbog ograničene pokretljivosti ramena nije sposoban obavljati teške fizičke poslove i to dizanje tereta, nošenje tereta, kao niti za sigurno upravljanje strojevima na poljoprivrednom gospodarstvu. Prema nalazu i mišljenju vještaka medicine rada tužitelj može obavljati samo određene lakše poslove, kao i određene zidarske poslove za vlastite potrebe uz pomoć druge osobe. Obzirom da je tužitelj prije prometne nesreće obavljao najteže poslove na poljoprivrednom gospodarstvu, a zarađivao je također od zidarskih radova, prema mišljenju tužitelja njegova radna sposobnost u odnosu na poslove koje je obavljao prije prometne nesreće umanjena je najmanje 80 %.
33. Kako bi se utvrdila visina izgubljene zarade koju tužitelj trpi zbog povreda koje je zadobio u prometnoj nesreći provedeno je gospodarsko vještačenje. Za potrebe provođenja gospodarskog vještačenja od Porezne uprave su pribavljeni podatci o primanjima tužitelja KZ za razdoblje od 2004. pa do 2016. (list 250-261) te su saslušani svjedoci ČZ, ĐZ, tužitelj, svjedok TZ i EZ.
34. Iz iskaza svjedoka PZ (list 263-264) proizlazi da tužitelj KZ obrađuje njezine nekretnine već oko 20 godina. Proizlazi i to da mu je ona dala na besplatno korištenje oko 10 jutara obradivog poljoprivrednog zemljišta, obzirom da ona zemlju ne obrađuje. Proizlazi i to kako tužitelj ima zaposlena dva radnika sa kojima obrađuje zemlju.
35. Iz iskaza svjedoka TZ (list 264-265) proizlazi kako je sa suprugom dvadeset godine, te kako su se oduvijek bavili poljoprivredom, a prije prometne nesreće 2007. tužitelj je obavljao i zidarske radove. Proizlazi kako imaju zaposlena dva čovjeka koji kod njih žive i rade jer tužitelj više ne može samostalno raditi na poljoprivredi zbog povreda koje je zadobio u prometnoj nesreći. Da je suprugu nakon prometne nesreće potrebna pomoć i prilikom obavljanja svakodnevnih poslova, na način da mu je potrebna pomoć pri oblačenju čarapa i obuvanju, a pomažu mu ili ona ili djeca. Proizlazi kako se tužitelj ne može okretati zbog bolova koje ima u lijevom ramenu pa ne može obavljati niti teže poljoprivredne radove. Može obavljati samo lakše radove, ali nije u stanju obrađivati zemlju, već to rade radnici koji su kod njih zaposleni. Obrađuju oko 20 jutara poljoprivrednoga zemljišta, od toga je nešto zemljišta u njihovom vlasništvu, a nešto imaju na korištenje, da im je nekoliko jutara zemlje dala njihova kuma EZ, a također i DZ koja ima vikendicu u [adresa] pa obrađuju i njenu zemlju. Ona vodi brigu o njihovoj djeci, o kući, vrtu i pripremi hrane, a radnici pomažu suprugu i rade sve poslove u polju i domaćinstvu. Da im za rad mjesečno daje 2.000,00 kn uz smještaj i hranu koju imaju kod njih. Da im preko zime daju manje jer ima manje posla i nisu u mogućnosti davati više. Da se suprug prije prometne nesreće 2007. često bavio zidarijom, išao bi kad bi ga god netko zvao. Da bi njoj ujutro pomogao nahraniti stoku, a zatim bi otišao raditi zidariju, a ona je ostala na poljoprivredi, te da je više posla bilo ljeti. Da je njen suprug od zidarije znao zaraditi i do 50.000,00 kn.
36. Iz iskaza tužitelja KZ (list 266-267) proizlazi da je on po zanimanju zidar te je imao otvoren zidarski obrt sve do 1997. kada je obrt odjavio i počeo se intenzivnije baviti poljoprivredom. Iako je odjavio zidarski obrt navodi da je povremeno obavljao zidarske poslove od čega je godišnje zaradio između 50.000,00 – 60.000,00 kuna. Od bavljenja poljoprivrednom njegovo domaćinstvo je godišnje ostvarivalo prihod od oko 200.000,00 kuna, te nakon što su podmirili sve troškove koje su imali godišnje im je ostala zarada od oko 130.000,00 kuna. Obzirom da nije u sustavu PDV- a nije bio obvezan plaćati porez. Do prometne nesreće 2007. poljoprivrednom su se bavili supruga i on, a nakon prometne nesreće na poljoprivrednom gospodarstvu mu pomažu raditi ČZ i ĐZ koji su došli živjeti na njihovo imanje u ožujku 2007. još prije nesreće. Došli su živjeti na imanje tužitelja jer je tužitelj imao pogođen jedan zidarski posao koji je trebao odraditi pa se nije mogao baviti poljoprivredom, a cijelo vrijeme žive kod njih te imaju smještaj i hranu. Proizlazi kako on vodi brigu oko poljoprivrede i uzgoja stoke u domaćinstvu, dok fizičke poslove niti ne obavlja jer sa lijevom rukom ne može ništa raditi. Sve poslove u domaćinstvu i u polju obavljaju ČZ i ĐZ za što im on mjesečno plaća između 2.000,00 i 2.500,00 kuna, a preko zime im svakome daje 1.000,00 kuna jer više nije u mogućnosti. Iz iskaza nadalje proizlazi kako od prodaje odojaka i janjaca ostvari godišnji prihod od oko 200.000,00 kuna. Nakon što podmiri troškove ostvari zaradu od oko 110.000,00 kuna te nakon što plati radnicima ostane mu oko 50.000,00 kuna. Osim njega i supruge na imanju žive njihovo troje djece, koji ne rade ništa na poljoprivredi jer se redovno školuju.
37. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za agronomiju-gospodarstvo Željke Kolar, dipl. ing. agr. proizlazi da tužiteljeva izgubljena zarada zbog njegove nemogućnosti bavljenja poljoprivredom uslijed povreda zadobivenih u prometnoj nesreći iznosi 5.000,00 kuna mjesečno i to počevši od 30.svibnja 2007. Nakon zadobivene povrede u prometnoj nesreći tužitelj je angažirao dva radnika ŠZ i ĐZ koji žive na imanju tužitelja i rade fizičke poslove vezane za obradu zemlje, hranjenje i uzgoj živadi (svinja i janjadi) te druge potrebne poslove vezane za održavanje i normalno funkcioniranje OPG-a tužitelja. Radnici koji su zaposleni na imanju tužitelja obavljaju poslove koje je tužitelj prije prometne nesreće obrađivao sam ili uz pomoć supruge koja mu nakon prometne nesreće pomaže u obuvanju i oblačenju što tužitelj zbog zadobivenih povreda nije u mogućnosti sam obavljati. Gospodarski vještak je utvrdio da ukupni godišnji prihod tužitelja ostvaren od prodaje odojaka i janjaca iznosi 200.000,00 kuna. Ukupni godišnji troškovi koje tužitelj ima za proizvodnju i normalno funkcioniranje svog OPG iznose 90.000,00 kuna godišnje. Nakon što se odbiju troškovi od ukupnog godišnjeg prihoda, tužitelju ostane godišnja zarada od 110.000,00 kuna. Kako tužitelj više nije u mogućnosti samostalno raditi i ostvarivati prihode zaposlio je dva radnika za koje mu sveukupni trošak godišnje iznosi 60.000,00 kuna. Nakon što se odbije sveukupni trošak radnika tužitelju ostaje zarada od oko 50.000,00 kuna.
38. Gospodarski vještak Željka Kolar nalaz i mišljenje sačinila je temeljem dokumentacije koja se nalazi u spisu, iskaza tužitelja i saslušanih svjedoka.
39. Na nalaz i mišljenje gospodarskog vještaka tužitelj nije imao primjedaba te je isti prihvatio, dok je tuženik predložio da gospodarski vještak dodatno obrazloži svoj nalaz i mišljenje obzirom da iz pisanog nalaza proizlazi da je svoje zaključke izvela temeljem iskaza tužitelja i svjedoka bez ikakve druge dokumentacije.
40. Tuženik je naveo u podnesku od 18. lipnja 2018. da gospodarski vještak nije uzeo u obzir da su radnici ĐZ i ČZ živjeli na imanju tužitelja i prije prometne nesreće te da su radili sve poljoprivredne poslove te da praktički nema razlike između poslova koje su obavljali prije nesreće i nakon nesreće. Tuženik je naveo da je gospodarski vještak zanemario zaključke vještaka medicine rada prema kojima tužitelj može raditi neke poslove na poljoprivrednom gospodarstvu, a koji ne iziskuju rad s obje ruke i podizanje ruke iznad razine ramena. Tuženik je naveo da, obzirom na činjenicu da je prema navodima vještaka medicine rada tužitelj sposoban obavljati određene poslove u poljoprivredi, ne može gubiti na zaradi. Prigovorio je i tome da vještak nije naveo razliku u zaradi koju je tužiteljevo gospodarstvo ostvarivalo prije štetnog događaja i nakon štetnog događaja. Prema mišljenju tuženika razlika u zaradi jedino se može dokazati temeljem financijske i knjigovodstvene dokumentacije i poreznih prijava o ostvarenom dohotku i prihodu, a ne može se utvrđivati na temelju iskaza svjedoka i vještačenju koje je temeljeno na iskazima svjedoka. Predložio je da se gospodarski vještak dopunski sasluša.
41. Kako bi razjasnio prigovore tuženika na nalaz i mišljenje gospodarskoga vještaka sud je gospodarskog vještaka Željke Kolar pozvao na ročište 23. siječnja 2019.
42. Gospodarski vještak Željka Kolar u cijelosti je ostala kod pisanog nalaza i mišljenja. Navela je kako nije sporno da tužitelj KZ nije bio obvezan voditi financijsko-knjigovodstvenu dokumentaciju pa niti vještak nije mogao izraditi nalaz i mišljenje temeljem te dokumentacije. Iz tog razloga vještak je za izradu nalaza i mišljenja koristio podatke u spisu o kojima su iskazivali tužitelj i saslušani svjedoci. Navela je i to kako ona, u skladu s pravilima struke, a imajući u vidu medicinsku dokumentaciju koja se nalazi u spisu, zaključuje da tužitelj nije radno sposoban obavljati fizičke poljoprivredne poslove i upravljati poljoprivrednim strojevima kod obavljanja poslova vezanim uz obradu zemlje. Vještak je naveo i to da su radnici koji sada žive na imanju tužitelja i svakodnevno obavljaju poljoprivredne poslove u domaćinstvu i u polju i prije pomagali tužitelju u obavljanju poljoprivrednih poslova, ali nisu živjeli na imanju tužitelja, te nema podataka o tome da su oni za svoj rad dobivali naknadu. Osvrnula se i na nalaz i mišljenje vještaka medicine rada iz kojeg proizlazi da tužitelj može obavljati određene poslove, ali je navela da tužitelj ne može obavljati teške fizičke poslove kod obavljanja poljoprivrednih radova. Navela je i to kako su poljoprivredni poslovi koje treba obavljati na gospodarstvu tužitelja i poslovi radi proizvodnje hrane teški fizički poslovi koje tužitelj nije u stanju obavljati, a poslovi plijevljenja u vrtu koje spominje vještak medicine rada nisu po njezinom mišljenju poslovi od kojih može opstati tužiteljevo poljoprivredno gospodarstvo i od njih ostvarivati određene prihode nužne za život. Navela je i to kako se podaci o isplaćenim potporama i poticajima ne smatraju dohotkom, odnosno ne predstavljaju dobit tužitelja pa ti podaci ne ulaze u njezin nalaz i mišljenje u dijelu u kojem je govorila o izgubljenoj zaradi.
43. I nakon dopunskog saslušanja gospodarskog vještaka tuženik je u cijelosti ostao kod svih primjedaba te predložio da se provede novo gospodarsko vještačenje. Tuženik je nakon dopunskog saslušanja gospodarskog vještaka Željke Kolar predložio da se dodatno saslušaju dr. sc. Vili Beroš i prim. dr. Viktorija Bradić, a nakon toga da se provede vještačenje od strane Medicinskog fakulteta u Zagrebu.
45. Tuženik je u spis dostavio izvješće Detektivske agencije koju je angažirao radi praćenja tužitelja. Prema mišljenju tuženika ta dostavljena dokumentacija ukazuje na osnovanu sumnju rezultata provedenih vještačenja.
46. Tužitelj je u potpunosti otklonio dokumentaciju dostavljenu od strane Detektivske agencije navodeći da ta dokumentacija ne može biti vjerodostojna niti mjerodavna prilikom odlučivanja o osnovanosti tužbenoga zahtjeva u ovom postupku.
47. Ovaj sud također smatra da dostavljeni nalaz Detektivska agencije koji je sačinjen prema nalogu i za potrebe tuženika ne može biti relevantni dokaz u ovome postupku. Sud je ipak pročitao navode sadržane u tom nalazu iz kojih jasno proizlazi kako detektivi koji su pratili i snimali tužitelja nisu imali potpuni uvid u kretanje i rad tužitelja. Snimali su iz određene daljine te nisu mogli vidjeti što sve tužitelj može raditi, a što ne može.
48. Osnovano tužitelj navodi kako se na jednoj fotografiji vidi da svjedok ĐZ nosi vreću umjetnog gnojiva umjesto tužitelja jer tužitelj to ne može raditi. Fotografije na kojima je prikazan tužitelj kako upravlja poljoprivrednim traktorom također nisu dokaz da je tužiteljeva lijeva ruka u funkciji. Iz nalaza svih medicinskih vještaka, a posebno vještaka medicine rada proizlazi da tužitelj ne može obavljati poslove u kojima mora podizati lijevu ruku obzirom da mu lijevo rame nije pokretno. Sam tužitelj je naveo, a to proizlazi i iz iskaza saslušanih svjedoka da on povremeno pomaže ĐZ i ČZ u obavljanju lakših poslova, ali teže poslove da ne može obavljati. Niti jedan vještak nije naveo da tužitelj ne može upravljati osobnim automobilom niti da nije sposoban voziti traktor pa se navodi iz nalaza Detektivke agenije kako je tužitelj uočen da upravlja traktorom i da vozi osobni automobil ukazuju bespredmetnima u ovom postupku.
49. Kako bi se razjasnili prigovori tuženika izneseni na nalaz i mišljenje prim. dr. Viktorije Bradić, koji nalaz nije suglasan sa nalazom gospodarskog vještaka Željke Kolar u pogledu preostale radne sposobnosti tužitelja sud je odredio izvođenje dokaza dopunskim saslušanjem Viktorije Bradić. Kako je prim. dr. Viktorija Bradić obavijestila sud da više ne obavlja vještačenja jer se nalazi u mirovini, sud je odredio izvođenje novog vještačenja od strane vještaka specijaliste medicine rada kako bi se utvrdila preostala radna sposobnost tužitelja i razjasnili navodi koje je u svom nalazu i mišljenju navela dipl. ing. Željka Kolar, gospodarski vještak, čiji nalaz je u određenim dijelovima bio suprotan nalazima vještaka medicine rada.
50. Iz nalaza i mišljenja prim. dr. sc. Marije Zavalić, specijaliste medicine rada (list 431-434) proizlazi da postoji jasna uzročno-posljedična veza između povreda koje je tužitelj zadobio u predmetnom štetnom događaju i radne sposobnosti tužitelja. Iako je liječenje tužitelja KZ završeno 1. rujna 2009. on će povremeno morati provoditi fizikalnu terapiju i preglede doživotno. Obzirom na oštećenja koja tužitelj ima kao trajnu posljedicu, on može i dalje upravljati traktorom, ali zbog povremenih bolova sa 60% učinkovitosti – vremenski u usporedbi sa osobom sličnih karakteristika koja nema oštećenje funkcije ramena zbog oštećenja aksilarnog živca. Tužitelj ne može sam, bez pomoći druge osobe, priključiti niti otključiti sa traktora priključne dijelove za traktor – plugove, drljače, kosilicu, okretačicu sijena, prikolicu i slično. Nadalje proizlazi da tužitelj ne može raditi poslove koji zahtijevaju rad sa obje ispružene ruke ili ruke iznad ramena. Tako ne može rezati voćke iznad nivoa pojasa, ubirati plodove iznad razine ramena, ne može cijepati drva, nabacivati pokošeno sijeno, ljetinu, kukuruzovinu na prikolicu, kada treba raditi pokrete lijeve ruke iznad razine ramena. Ono što tužitelj može obavljati i to koristeći se dominantno desnom rukom te lijevom rukom iz lakta je stavljanje u posudu hrane za svinje i janjad, ali ne može voziti pune tačke hrane zbog opterećenja lijeve ruke. Proizlazi nadalje kako tužitelj može voziti teret u tačkama težine 5-7 kilograma, koji teret treba biti raspoređen na obje ruke. Proizlazi i to da tužitelj može iz posuda istresati hranu iz hranilišta, ali ne može istresati iz tački, ne može u lijevoj ruci držati teret posude za hranjenje, već mu lijeva ruka služi kao pomoćna ruka desnoj pri obavljanju tih poslova. Iz nalaza i mišljenja vještaka medicine rada proizlazi i to da, zbog povremenih bolova u lijevoj ruci i atrofije deltoidnog mišića, tužitelj poslove za koje ne postoji zapreka za obavljanje može raditi sa 60% učinkovitosti zdravog komparativnog radnika.
51. Vještak medicine rada Marija Zavalić očitujući se o navodima gospodarskog vještaka dipl. ing. Željke Kolar o poslovima koje tužitelj može obavljati bez obzira na povrede koje je zadobio u prometnoj nesreći, navela je da imajući u vidu navode gospodarskog vještaka o vrsti poslova koje je tužitelj obavljao prije štetnog događaja uzimajući u obzir sve opisane poslove na poljoprivrednom gospodarstvu, tužitelj može obavljati ukupno vremenski i fizički zbirno poslove sa 60% učinka u komparaciji sa zdravim radnikom njegove dobi. Ta procjena vještaka medicine rada odnosi se samo na posljedice štetnog događaja i u nju nije uključen sindrom karpalnog kanala lijevo – umjereno teško kompresivna lezija lijevog n. medijanusa u karpalnom tunelu. Tužitelj je trajno praktički nesposoban za većinu poslova zidara u obrtu ili kao zaposlenik zidar kod druge osobe, a samo neznatni dio ovih poslova može obavljati rekreacijski i uz pomoć drugih (nabacivati ručno žbuku do pojasa, zidati kada mu donesu materijal) dok ne može ubacivati sastojke za beton u miješalicu, istresati beton ili žbuku iz mješalice.
52. Vještak medicine rada Marija Zavalić predložila je da se provede kombinirano vještačenje zajedno sa specijalistom fizijatrom koji prijedlog je sud dostavio parničnim strankama, ali niti tužitelj niti tuženik nisu predložili izvođenje toga dokaza pa sud nije mogao po službenoj dužnosti odrediti izvođenje dokaza kombiniranim vještačenjem od strane vještaka medicine rada i vještaka fizijatra obzirom da je teret dokaza na parničnim strankama, a niti jedna stranka nije predlagala izvođenje dokaza kombiniranim vještačenjem.
53. U podnesku od 8. travnja 2020. tuženik je naveo da nema prigovora na nalaz vještaka medicine rada, ali je predložio da vještak dopuni svoj nalaz i mišljenje.
54. Kako bi se razjasnile primjedbe tuženika na pisani nalaz i mišljenje prim. dr. sc. Marija Zavalić sud je odredio provođenje dokaza dopunskim vještačenjem.
55. U dopunskom nalazu i mišljenju od 7. lipnja 2020. prim. dr. sc. Marija Zavalić u cijelosti je ostala kod pisanog nalaza i mišljenja. Očitujući se na priložene fotografije tužitelja koje je tuženik pribavio preko Detektivske agencije vještak je naveo kako se niti na jednoj fotografiji ne vidi da tužitelj obavlja poslove pri kojima mu je lijeva ruka iznad razine ramena ili glave i da lijevom rukom obavlja bilo kakve poslove pa se iz priloženih fotografija ne može vidjeti ima li tužitelj kakve poteškoće koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Navela je i to kako osoba sa teškim oštećenjem lijevog aksilarnog živca sa denervacijom mišića deltoideusa nema nikakvih ograničenja prilikom uobičajenog kretanja i takva se ograničenja ne očekuju pa normalno da nisu ni zabilježena. Na fotografijama se ne vide dinamični pokreti ruku, pa se iz fotografija ne može vidjeti na koje pokrete tuženik misli da ih tužitelj može izvoditi. Vještak je još jedanput naveo da je prema nalogu suda navela poslove koje tužitelj zbog trajnih posljedica štetnog događaja ne može obavljati jer su mu ograničeni pokreti u lijevom ramenu. Navela je da tužitelj ne može dizati predmete i ruke do i iznad ramena. Nigdje međutim nije navela da trajne posljedice štetnog događaja tužitelju ometaju kretanje. Također je navela da osoba sa trajnim oštećenjima kakve ima tužitelj može upravljati osobnim vozilom i traktorom.
56. Vještak medicine rada je naveo i to da tuženik ničim nije dokazao da su medicinski nalazi pregleda tužitelja i nalazi funkcionalnih testova lažirani, odnosno da se može posumnjati u njihovu vjerodostojnost. Također je navela da se vještaci medicine rada nisu izjašnjavali o zdravstvenim poteškoćama tužitelja u svakodnevnom životu, već o radnoj sposobnosti koja proizlazi iz trajnih oštećenja zbog štetnog događaja. Navela je također da tužitelj KZ može upravljati traktorom obzirom na oštećenja koja ima kao trajnu posljedicu pa se navodi tuženika da tužitelj na fotografijama zaorava kukuruzovinu ukazuju bez predmetnima jer ona u svom nalazu nije navela da tužitelj ne može sa traktorom obrađivati njivu. Navela je i to da je njezino vještačenje u potpunosti sukladno zdravstvenom stanju tužitelja te ne prihvaća navode tuženika da je stanje zatečeno na terenu od strane detektiva u potpunosti drugačije od stanja kakvo bi prema rezultatima medicinskih vještačenja kod tužitelja trebalo biti.
57. Iz dopunskog nalaza i mišljenja vještaka medicine rada Marija Zavalić proizlazi da zbog trajnih posljedica nastalih zbog ozljeda koje je tužitelj zadobio u predmetnoj prometnoj nesreći, tužitelj ograničeno koristi lijevo rame i lijevu ruku te tužitelj nije u mogućnosti podizati nadlakticu do vodoravnog položaja i ima ograničenu pokretljivost lijevog ramena. Takvo zdravstveno stanje tužitelja utječe na radnu sposobnost tužitelja za obavljanje pojedinih radova na poljoprivrednom gospodarstvu, posebno kada se radi o fizičkim poslovima koji zahtijevaju fizičku snagu u ruci, dizanje i nošenje tereta. Još je jedanput navela da tužitelj može upravljati traktorom, ali bez pomoći druge osobe ne može priključivati priključne strojeve na traktor pa se navodi tuženika da je tužitelj ''uhvaćen'' kako zaorava kukuruzovinu ukazuju bez predmetnima. Vještak je navela i to kako ona u svom osnovnom nalazu i mišljenju nije navela da tužitelju trajno treba pomoć druge osobe, već je navela da tužitelj ne može bez pomoći druge osobe priključiti niti otključiti priključne strojeve za traktor kojima obrađuje zemlju.
58. Tužitelj nije imao nikakvih primjedaba na dopunski nalaz i mišljenje vještaka medicine rada, dok je tuženik i dalje ostao kod svojih navoda da tužitelj obzirom na utvrđena oštećenja koje ima kao trajnu posljedicu i dalje može sa 60% učinkovitosti obavljati poslove na poljoprivrednom gospodarstvu u usporedbi sa zdravim radnikom njegove dobi.
59. Vještak medicine rada Marija Zavalić vrlo detaljno i opširno se očitovala na dostavljeni nalaz Detektivske angencije, sa kojim očitovanjem se u potpunosti slaže i ovaj sud. Niti iz jedne fotografije koja se u Detektivskom nalazu nalazi nije vidljivo da tužitelj može obavljati poslove lijevom rukom niti dostavljene fotografije dovode u sumnju nalaze i mišljenje vještaka neurokirurga dr. sc. Viktorije Bradić da je povreda lijevog ramena kod tužitelja trajna, niti nalaze i mišljenja vještaka medicine rada koji su naveli da će tužitelj doživotno morati odlaziti na preglede i provoditi fizikalnu terapiju.
60. Navedene fotografije i nalaz Detektivske agencije nisu dovele u sumnju da je tužiteljeva opća životna aktivnost umanjena za 25%, kao što je to ocijenio dr. sc. Vili Beroš, niti su dovele u sumnju ocjenu vještaka medicine rada da tužitelj može obavljati poslove sa 60% učinkovitosti kada se izvrši usporedba sa osobom sličnih karakteristika, a koja osoba nema oštećenje funkcije ramena zbog oštećenja aksilarnog živca.
61. Sud dakle u cijelosti prihvaća i nalaz i mišljenje medicinskog vještaka dr. sc. Vilia Beroša i nalaz i mišljenje vještaka medicine rada Marije Zavalić, koji nalaz i mišljenje se u bitnome ne razlikuje od nalaza i mišljenja vještaka medicine rada Viktorije Bradić.
62. Na ročištu održanom dana 16. svibnja 2016. tužitelj je naveo kako se on vodi kao nositelj OPG-a (Obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva), ali OPG nema pravnu osobnost niti može biti nositelj prava i obveza pa tužitelj nije u sustavu PDV-a niti je u obvezi voditi poslovne knjige. Svoj zahtjev za isplatu materijalne štete zbog gubitka zarade tužitelj temelji na činjenici da svojim radom ne može ostvariti prihod koji bi inače mogao ostvariti pa iz tog razloga nisu osnovani prigovori tuženika da se provođenje gospodarskog vještačenja treba temeljiti na tome da se utvrdi koliko je tužitelj zarađivao prije predmetnog štetnog događaja, a koliko nakon. Tužitelj je naime naveo da on svoj zahtjev za isplatu materijalne štete zbog gubitka zarade ne temelji na činjenici da ima povećane rashode za plaćanje drugih osoba. Svjedoci koji rade na njegovom poljoprivrednom gospodarstvu, ČZ i ĐZ svjedočili su o tome u kojem obujmu se ti poslovi obavljaju na gospodarstvu tužitelja i koja vrsta poslova se obavlja.
63. Iz iskaza svjedoka ČZ (list 239) proizlazi da on živi i radi kod tužitelja KZ od 1991., a da na imanju živi i ĐZ. Da on i ĐZ u pravilu obavljaju sve poljoprivredne radove i obrađuju zemlju. Proizlazi nadalje kako tužitelj sveukupno obrađuje između 20-25 jutara zemlje. Proizlazi i to kako sve poslove na domaćinstvu i u polju obavljaju ĐZ i on, a tužitelj im daje upute, obzirom da tužitelj nakon prometne nesreće 2007. ne može raditi jer mu je povrijeđena ruka. Svjedok je naveo i to da su prije prometne nesreće ĐZ i on radili s tužiteljem i zidarske poslove, a nakon što su došli kući s posla obavljali su poljoprivredne poslove. Proizlazi nadalje kako tužitelj njemu i ĐZ daje dnevno 100,00 kuna, tako da mjesečno svaki zarade između 2.000,00-2.500,00 tisuća kuna. Kod tužitelja ima kompletni smještaj, tj. stan i hranu. Proizlazi i to kako on nije prijavljen na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
64. Iz iskaza svjedoka ĐZ (list 240-241) proizlazi da on živi u domaćinstvu tužitelja već 20 godina zajedno sa ČZ. ČZ i on rade sve što treba kod kuće i u polju jer tužitelj KZ ne može raditi sa rukom. Na imanju tužitelja obrađuje se između 20-30 jutara zemlje, sije se kukuruz, ječam i tritikal, a sve što se posije koristi se kao hrana za krmače koje tužitelj uzgaja. Na imanju tužitelja u prosjeku se hrani između 35-40 krmača, a godišnje ima oko 400 odojaka. Na imanju se još hrane ovce. Proizlazi nadalje kako mu tužitelj dnevno daje 100,00 kuna te nije prijavljen na mirovinsko i zdravstveno, već samo ima prijavljeno prebivalište na adresi tužitelja. Proizlazi nadalje kako je prije nesreće 2007. i tužitelj radio u polju s traktorom, ali nakon što je stradao u prometnoj nesreći tužitelj više ne može raditi teške poslove, već im pomaže ono što može. Proizlazi i to kako je tužitelj prije prometne nesreće obavljao zidarske poslove.
64. Sud je nadalje nakon ukidanja prvotno donesene prvostupanjske odluke, u postupku proveo dokaz dopunskim saslušanjem svjedoka TZ, ĐZ i tužitelja, te dopunskim vještačenjem po gospodarsko-poljoprivrednom vještaku Željki Kolar, a nakon dostave podataka od Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju podataka o visini isplaćenih poticaja tužitelju kao i o površini poljoprivrednog zemljišta koje tužitelj ima prijavljeno u potaciju te broju grla stoke i svinja, a također i nakon pribavljene Potvrde Porezne uprave o visini dohotka i primitaka za tužitelja u razdoblju od 2013. do 2023.
65. Iz iskaza dopunski saslušane svjedokinje TZ (list 1076-1077 spisa) proizlazi da je njen suprug mogao obavljati sve poslove na poljoprivredi do 2007. godine, kada je doživio nesreću nakon čega nije mogao, te su angažirali dvojicu radnika ĐZ i ČZ. Da je ČZ bilo kod njih zaposlen na imanju do 2017. ili 2018., a nakon toga je otišao živjeti u Dom za starije i nemoćne, a da ĐZ i dalje radi kod njih živi i radi na imanju. Da su svakog od njih plaćali 100,00 kn dnevno za pomoć za obavljanje radova na imanju, a od kad je uvedena valuta eur od 1. siječnja 2023. da plaćaju Zvonka Octenjaka 600,00 Eur-a mjesečno. Da su oni radi na poljoprivredi od ponedjeljka do petka i da je za svaki dan svaki od njih dobivao 100,00 kn dnevno, te da su ponekad radili i subotom. Da je i ona pomagala u obavljanju određenih poslova kada su to prilike zahtijevale. Da su ova dvojica radnika prije prometne nesreće radili za njenog supruga „ u fušu“, jer se njen suprug tada bavio zidarijom, a nakon prometne nesreće to nije bilo moguće. Da danas obrađuju više zemlje i bave se sa više poljoprivrede nego što je to bilo prije prometne nesreće. Da trenutno imaju 60 krmača, koje uzgajaju, da imaju i teliće 15, a nekad je to i veći broj. Da je ĐZ umjesto njenog supruga obavljao poslove na polju, sadio je pšenicu, kukuruz, ječam i druge proizvode, obrađivao je zemlju. ČZ da je hranio životinje. Te da su osim navedenog radili i sve duge poslove koji su bili potrebni obzirom da je ona bila zauzeta djecom pa su oni morali pomagati njenom suprugu jer su njihova djeca bila mala kada su oni angažirali ĐZ i ČZ (2 god, 7 godina, 9 godina). Da nekad zimi kada nije bilo posla da im nisu plaćali 100,00 kn dnevno ali da s obzirom da su živjeli kod njih na imanju da im je ona kuhala, prala rublje i peglala, da su ih suprug i ona uzdržavali. Da poljoprivredne proizvode koje uzgajaju da koriste za hranu za stoku, a da svinje i teliće kad narastu prodaju, da žive prodajom na sajmovima, a da im kupci plaćaju u gotovini. Da njen suprug nadgleda ĐZ u obavljanju poslova, i da može obaviti samo neke lakše poslove kao što su posipanje gnojiva, ali ne može orati ni baviti se drugim fizičkim poslovima. Da im se imanje povećalo nakon 2007. zato što im je trebalo novaca, a da se njen suprug prije nesreće bavio zidarijom i posebno je vikendom imao puno posla i zarađivao je više novca nego što su zarađivali u poljoprivredi.
66. Iz iskaza dopunski saslušanog svjedoka ĐZ (list 1078 spisa) u bitnom proizlazi da je na imanju tužitelja zaposlen od 2007. i da cijelo vrijeme živi tamo. Da radi poljoprivredne poslove, i sve što je potrebno, a što tužitelj od njega traži. Da ga tužitelj sada plaća 600,00 Eur-a, a da je prije valute Eur kao dnevnicu primao 100,00 kn. Da radi sve dane osim nedjelje, a jednako tako da je radio i ČZ i da je primao isti iznos dnevnice, a da on ne radi već nekoliko godina jer je u Domu za starije i nemoćne osobe. Da je poljoprivredne poslove za tužitelja počeo obavljati od 2007., a da je prije toga povremeno građevinske radove radio sa tužiteljem, a da je ČZ konstantno radio sa tužiteljem na građevini prije 2007. Da je on za tužitelja od 2007. pa nadalje obavljao sve poslove koje je bilo potrebno obavljati i to od oranja, do sijanja, hranjenja svinja, vožnje goveda. Da životinje hrani tri puta dnevno, ujutro u podne i navečer. Da hranu priprema ili on ili tužitelj. Dok je ČZ živio kod tužitelja da je on čistio svinjac, da je oko toga bilo puno posla. Da su i on i ČZ išli na utovar i istovar svinja i teladi, kad su se vozili na sajmove radi prodaje. Da on prije 2007. nije radio za tužitelja, da mu je povremeno uskočio na pomoć u građevini. Da u zimskim mjesecima on i ČZ nisu bili plaćeni za rad, ali su na imanju imali sve osigurano i hranu i piće i cigarete. Da su prije 2007. on i ČZ povremeno pomagali tužitelju na poljoprivredi ali za to nisu bili plaćeni, već su dobivali hranu ili cigarete. Da od kada je ČZ otišao u Dom da on dobiva 600,00 Eur-a za rad jer je preuzeo i njegov posao. Prije nego je otišao ČZ da je dobivao dnevnicu od 100,00 kn. Da on cijelu godinu izuzev prosinca i siječnja obavlja poljoprivredne poslove, a da tužitelj obavlja lakše poslove kao što je nabava materijala, papirologija, dok ne može obavljati teže poslove kao što je vožnja traktora. Da se živad uzgaja radi prodaje, a poljoprivredni se proizvodi uzgajaju radi ishrane stoke.
67. Iz iskaza dopunski saslušanog tužitelja (list 1079-1080 spisa) proizlazi da ĐZ obavlja sve grube poslove na poljoprivredi koje mu naloži. Da on posije žito i kukuruz, priveze prikolicu do traktora kako bi se mogla zakopčati, a zakapča ĐZ jer je to teži posao. Da on obavlja lakše poslove i papirologiju. Da nije obveznik izdavanja računa i da mu kupci plaćaju u gotovini. Da on ĐZ plaća 600,00 Eur- a, a plaću mu je podigao nakon što je ČZ otišao u Dom za starije i nemoćne, a da ĐZ osigurava i hranu i smještaj. Da je ČZ kod njega živio od 1993. i radio, a da je ĐZ došao živjeti negdje 2003. te da mu je pomagao na građevini do 2007., od kad mu pomaže u poljoprivredi. Da je do 1997. imao građevinski obrt, a da je ona zatvorio i da je radio u „fušu“, a da je na crno zarađivao 60.000,00 do 70.000,00 kn baveći se građevinom. U to vrijeme kada je zatvorio građevinski obrt da se bavio poljoprivredom, odnosno da je hranio krmače da ih je imao oko 30. Od 1997. do 2007. da je obrađivao 20 jutara zemlje, a sada da obrađuje 35 jutara zemlje. Da mu ĐZ i ČZ prije prometne nesreće nisu pomagali u poljoprivredi, da su nekada znali uskočiti ali da je njihov rad bio usmjeren na građevinski posao. Da je od kada je zatvorio obrt 1997. pa do nesreće 2007., 3 dana u tjednu se bavio građevinom i to četvrtak, petak i subotu, a preostala 4 dana poljoprivredom. Da se nakon nesreće njegovo poljoprivredno gospodarstvo povećalo, da je do tad imao 30 krmača, pa se brojka povećala na 40 krmača negdje 2010., a sada da ih ima 60 te 15 telaca i 20 ovaca. Da se nakon nesreće nikada više nije bavio zidarijom odnosno građevinom. Da nije invalid, da bi posao za koji plaća ĐZ mogao sam odraditi. Da su ĐZ i ČZ od 2007. kod njega radili šest dana tjedno, da nisu radili nedjelje te da ih je plaćao 100,00 kn dnevno. Da tijekom prosinca i siječnja nije bilo posla, pa da im je davao 1.000,00 kn mjesečno jer su to tražili, a nisu mogli živjeti bez da im nešto da. Da OPG ima od 2002 i 2003, da svake godine mora prijavljivati Agenciji za plaćanje u poljoprivredi brojčano stanje životinja na svom gospodarstvu, a sad unazad nekoliko godina to mora prijavljivati svaki mjesec. Nije nikada prijavljivao prihode jer to nije njegova zakonska obveza. Da nikakve posebne prihode ne ostvaruje od bavljenja poljoprivrednom, da je gospodarstvo na „pozitivnoj nuli“. Da ga održava jer od nečeg mora živjeti, ali da je to preživljavanje. Da ĐZ ima prijavljeno boravište, ali da ga nije prijavio u radni odnos. Da njegova mjesečna zarada od bavljenja poljoprivrednom iznosi oko 5.000,00 kn.
68. Čitanjem Dopisa Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (list 1084-1085 spisa) utvrđeno je da je nositelj OPG-a KZ od 9. siječnja 2003. do danas. Od 9. siječnja 2003. do 19. prosinca 2012. kao član navedenog OPG-a bila je evidentirana TZ.
69. Čitanjem Dopunskog nalaza i mišljenja vještakinje Željke Kolar (list 1094-1106 spisa) utvrđeno je da tužitelj zaradu gubi od zaradu zbog nemogućnosti bavljenja poljoprivrednom zbog povreda zadobivenih u prometnoj nesreći koja se dogodila 30. svibnja 2007. pa nadalje u iznosu od 663,61 Eur mjesečno jer ne može samostalno ostvarivati prihode koje bi inače ostvarivao, već je bio prisiljen zaposliti dvojicu radnika koji obavljaju poljoprivredne radove u polju i na gospodarstvu tužitelja, i koji su zbog toga i živjeli, odnosno jedan još živi na imanju tužitelja, odnosno, obavljaju poslove koje je tužitelj ranije obavljao sam ili uz pomoć supruge. Nadalje, vještakinja je u izračunu izgubljene dobiti uzela u obzir činjenice o kojima su iskazivali svjedoci u postupku i sam tužitelj, a to je da tužitelj prosječno plaća svakom od dva radnika iznos od 2.250,00 kn mjesečno za 9 mjeseci = 20.250,00 kn, a u zimskom periodu iznos od 1.000,00 kn svakom x 3 mjeseca, dakle 3.000,00 kn. Nadalje, utvrdila je da je ukupni trošak redovne – godišnje plaće radnika ČZ i ĐZ u iznosu od 46.000,00 kn, te da je ukupni trošak smještaja i hrane godišnje za oba radnika 13.500,00 kn, slijedom čega je došla do sveukupnog troška za dva radnika u iznosu od 60.000,00 kn, odnosno 5.000,00 kn mjesečno. Utvrdila je i da je ukupna godišnja zarada koju tužitelj ima na svom OPG-u godišnje 110.000,00 kn, te da je sveukupni trošak radnika ĐZ i ČZ 60.000,00 kn godišnje.
70. Tužitelj nije imao primjedbe na nalaz i mišljenje, dok je tuženik prigovorio da vještakinja nije ništa izmijenila od prvog nalaza i mišljenja, pa je predložio da se ista usmeno sasluša pred sudom. Nadalje, da vještakinja nigdje ne navodi poslove koje tužitelj može raditi, kao što su kopati, plijeviti brati poljoprivredne nasade, te ostale poslove koji ne iziskuju rad s obje ruke i podizanje ruku iznad ramena, te s obzirom na sposobnost tužitelja za obavljanjem takvih poslova, da isti ni ne može gubiti zaradu. Da nema podataka, niti dokumentacije da je tužitelj ranijih godina ostvarivao dobit u iznosu koji navodi, pa da bi se očekivalo da nakon nesreće ostavi dobit kako je navedeno u vještačenju. Da nisu navedeni podaci koliko je tužitelj ranije koristio radnu snagu i koliko je istu plaćao. Da se nije dokazala eventualna razlika u zaradi koju je tužiteljevo gospodarstvo ostvarivalo prije nesreće i nakon iste, a da se isto može dokazati samo financijskom dokumentacijom, a ne iskazima svjedoka.
71. Radi razjašnjena Dopune nalaza i mišljenja, na ročištu kod ovog suda 18. veljače 2026. saslušana je vještakinja Željka Kolar, koja je navela da u cijelosti ostaje kod Dopune Nalaza i mišljenja. Ponovo je istaknula a vezano za materijalnu dokumentaciju u odnosu na tužiteljeve prihode, da s obzirom da je isti bio nositelj OPG- a da kao takav nije bio u sustavu PDV-a, odnosno nije bio u nikakvoj obvezi voditi poslovne knjige, a ona takvu dokumentaciju nije ni našla da postoji.
72. Tuženik je i nadalje imao primjedbe na Dopunu Nalaza i mišljenja vještakinje te je predlagao da se provede novo vještačenje, i da se izađe na gospodarstvo tužitelja te utvrdi koliko radnika radi na gospodarstvu, koje poslove obavlja tužitelj. Nadalje ustrajao je i kod dokaznih prijedloga iz podneska od 14. srpnja 2023.
73. Sud u cijelosti prihvaća Nalaza i mišljenja kao i Dopuna Nalaza i mišljenja gospodarske vještakinje Željke Kolar kao stručan, dan nepristrano i u skladu sa dostupnim podacima u spisu, obrazložen pisano i usmeno kod suda, a slijedom čega nije prihvaćen prijedlog tuženika za određivanjem novog vještačenja, sve kako će biti obrazloženo u nastavku ove presude.
74. Visinu izgubljene zarade tužitelja vještakinja Željka Kolar utvrđuje iskazima saslušanih svjedoka i tužitelja, a kako je isto jedini i mogla jer tužitelj svoj zahtjev temelji na činjenici da se njegova izgubljena zarada ogleda u tome što mora plaćati radnike da umjesto njega rade na OPG-u, odnosno, da mora angažirati druge osobe za rad koji je on mogao sam obavljati da nije nastradao u prometnoj nesreći.
75. U odnosu na prethodno navedeno, nije sporno da tužitelj radnicima naknadu plaća u gotovini, te da isti nisu prijavljeni na mirovinsko i zdravstveno osiguranje.
76. Pri tome se ističe da iskaze saslušanih svjedoka ČZ i ĐZ ovaj sud u cijelosti cijeni kao istinite i vjerodostojan u dijelu u kojem su ti svjedoci suglasno iskazivali u pogledu iznosa kojim im je tužitelj isplaćivao za poslove koji su isti obavljali na njegovom OPG-u i to u visini od 100,00 kn dnevno, kao i da su radili sve dane u tjednu, osim nedjelja jer isto proizlazi i iz iskaza saslušanog tužitelja. Pri tome se ističe kako tužitelj tužbom ni ne traži taj iznos, već iznos koji je po nalazu i mišljenju vještaka niži od navedenog i koji iznosi mjesečno prosječno 2.250,00 kn, kao prosječni iznos koji je određen iskazima ranije saslušanih svjedoka i tužitelja koji su naveli da su dnevno dakle dobivali 100,00 kn, a mjesečno između 2.000,00 – 2.500,00 kn. Pri tome dio iskaza svjedokinje ĆZ u dijelu u koje ista navodi da su isti dobivali 2.000,00 kn nije ni proturječan sa ostalim iskazima, već je ista navela donji mjesečni iznos. Pri tome se ističe da zasigurno najrelevantnija saznanja o isplatama imaju upravo tužitelj i svjedoci ČZ i ĐZ koji su sudjelovali u tom odnosu.
77. Također, iskaze saslušanih svjedoka sud cijeni kao istinite i vjerodostojne i u dijelu u kojem isti navode da žive kod tužitelja te da im isti osigurava hranu, kao i da nisu radili u zimskim mjesecima, jer isto proizlazi i iz iskaza samog tužitelja.
78. K, svjedokinja TZ je jedina iskazivala o točnom trenutku odlaska ČZ sa OPG-a, navodeći da je to bilo 2017. ili 2018. godine, dok je dopunskim iskazima TZ, ĐZ i tužitelja nesporno utvrđeno da je isti otišao sa OPG-a tužitelja u Dom za starije i nemoćne osobe. Dakle, bilo je potrebno utvrditi u kojem trenutku se to dogodilo, a prema iskazu svjedokinje TZ to je bilo 2017. ili 2018. godine, pa obzirom da je o navedenoj činjenicu jedino iskazivala navedena svjedokinja sud je kao trenutak odlaska ČZ uzeo da je isto bilo 2017., a u skladu sa odredbom čl. 223.st.2.ZPP-a.
79. Nadalje, po mišljenju ovog suda, u pogledu same naknade koju je tužitelj plaćao do odlaska ČZ (2017.) godine dvojici radnika, a nakon odlaska ČZ sada ĐZ nema razlike jer sada ĐZ dobiva 600,00 Eur-a odnosno iznos koji su njih dva dobivali zajedno do odlaska ČZ. Vještakinja je u svom Nalazu utvrdila i da tužitelj ima godišnje trošak za smještaj i hranu za dva radnika u iznosu od 13.500,00 kn, odnosno 1.791,76 Eur-a. Imajući u vidu činjenicu da VZ ne živi na imanju tužitelja i ne radi za njega od 2017., ovaj sud je utvrdio da je trošak tužitelja za hranu i smještaj do 2017. za oba radnika iznosio 13.500,00 kn odnosno 1.791,76 Eur-a. Za period nakon 2017. potrebno je odbiti trošak za hranu i smještaj radnika ČZ u iznosu od 895,88 Eur-a godišnje (pola od vještačenjem utvrđenih 13.500,00 kn godišnje), odnosno iznos od 74,66 Eur-a mjesečno jer ČZ više ne živi i ne radi na imanju tužitelja.
80. Nadalje, u odnosu na mjesece prosinac i siječanj sud je temeljem iskaza samog tužitelja, a i iskaza dopunski saslušanog svjedoka ĐZ utvrdio da u tim mjesecima isti ne radi, odnosno sam tužitelj je naveo da mu u tim mjesecima da ĐZ, a ranije i ČZ 1.000,00 kn jer su to sami tražili pa da imaju za preživjeti. Međutim, u odnosu na ove mjesece po mišljenju ovog suda tužitelju se ne može priznati naknada na ime izgubljene zarade, jer u tim mjesecima nije izgubio zaradu u visini naknade za rad koji su umjesto njega obavljali drugi radnici, kada rada nije ni bilo. Pri tome je neodlučno je li tužitelj samoinicijativno radnicima „nešto dao“ da bi mogli preživjeti. Tim više, iskaz svjedokinje TZ i svjedoka ĐZ je u tom dijelu proturječan iskazu tužitelja jer je svjedokinja TZ navela da nekada kada ne bi bilo posla im nisu davali 100,00 kn mjesečno zimi, ali bi im ona kuhala i imali su hranu i živjeli su kod njih. Također, i svjedok ĐZ je naveo kako zimi nisu bili plaćeni, ali su imali osiguranu hranu i cigarete.
81. Zaključno, imajući u vidu nalaze medicinskih vještaka gospodarski vještak Željke Kolar nalaz i mišljenje i dopuna nalaza i mišljenja je izradila u skladu sa iskazima saslušanih svjedoka i iskaza tužitelja. Ista i nije imala druge podatke za izradu nalaza i mišljenja pored nesporne činjenice da nijedan od svjedoka ČZ i ĐZ nije bio prijavljen za rad kod tužitelja, i da je istima isplaćivana od strane tužitelja naknada za rad na OPG-u. Također, vještakinja nije mogao izračun sačiniti temeljem financijsko-knjigovodstvene dokumentacije jer tužitelj istu nije bio u obvezi voditi, obzirom da nije u sustavu PDV-a, te pored činjenice da tužitelj svoj zahtjev za izgubljenom zaradom temelji na činjenici da druge mora plaćati za posao koji bi sam mogao obaviti da nije nastradao. Također, ovaj sud je mišljenja da je vještakinja ispravno utvrdila prosječni mjesečni izdatak za naknade za rad ĐZ i ČZ u iznosu od 2.250,00 kn svakom kada se uzme u obzir da su ĐZ i ČZ po iskazima svjedoka radili u pravilu sve dane u tjednu osim nedjelje, time da drži da nisu radili baš svaku subotu jer tako proizlazi iz iskaza TZ, kao i da su dobivali između 2.000-2,500 kn mjesečno, odnosno 100,00 kn dnevno. Ovaj sud je mišljenja da je ovako utvrđen iznos pravičan iz razloga što nije moguće u potpunosti utvrditi sa svaki mjesec točno koliko su dana radili, pa je imajući i u vidi iskaze svjedoka dane u navedenom rasponu vještakinja ispravno utvrdila iznos od 2.250,00 kn mjesečno za svakog od njih. Time da ovaj sud smatra kako se u odnosu na naknadu za rad ista ima dosuditi za 10 mjeseci, jer tužitelj nije dokazao da je za preostala dva mjeseca gubio zaradu (obzirom da u dva zimska mjeseca nisu radili). Dakle, godišnje za oba radnika je to iznos od 45.000,00 kn, odnosno 5.972,53 Eur-a godišnje, odnosno 497,71 Eur mjesečno.
82. Nadalje, navedenom iznosu treba pridodati i iznos od 895,88 Eur-a godišnje, odnosno iznos od 74,66 Eur-a mjesečno za smještaj i hranu svakog od radnika, time da se ovaj iznos za ČZ ima računati do 2017. (kada je isti otišao s imanja), dok navedeni iznos tužitelj još plaća ĐZ koji kod njega živi i radi za hranu i smještaj. Dakle tužitelju ukupno kao naknadu za rad i hranu i smještaj radnika treba dosuditi iznos od 647,03 Eur-a mjesečno počev od 2007. do 2016., a od 2017. pa nadalje iznos od 572,37 Eur-a. S obzirom da su navedeni radnici nakon prometne nesreće tužitelja bili trajno smješteni kod tužitelja i da je isti imao radi toga određene troškove njihovog smještaja i hrane, a takav način rada i življenja je bio dogovoren između tužitelja i ĐZ i ČZ, dakle uzet je u obzir od strane istih prilikom dogovora o plaćanju naknade za rad (smještaj i hrana su dakle pored naknade koju su isti primali u novcu bili ugovoreni kao naknada za njihov rad na OPG-u), ovaj sud je mišljenja da navedeni iznos također treba priznati tužitelju.
83. Kako je tužitelj tijekom postupka navodio da je prije prometne nesreće samostalno obavljao poslove na svojem imanju zajedno sa svojom suprugom TZ i godišnje ostvarivao zaradu od oko 130.000,00 kuna i nije imao potrebe zapošljavati druge osobe vidljivo je da je njegova zarada smanjena odnosno da mjesečno ima trošak u visini kako je objašnjeno u prethodnoj točki, a koji mora izdvajati za radnike koji rade na njegovom imanju jer više nije sposoban samostalno raditi u polju i na svojem poljoprivrednom imanju.
84. Odredbom čl. 1095. st. 1 Zakona o obveznim odnosima (Narodne novine br. 35/2005, dalje u tekstu ZOO) propisano je da tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan mu je naknaditi troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, kao i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.
85. Odredbom čl. 1095. st. 2. ZOO propisano je da ako ozlijeđeni zbog potpune ili djelomične nesposobnosti za rad gubi zaradu, ili su mu potrebe trajno povećane, ili su mogućnosti njegovog daljnjeg razvijanja i napredovanja uništene ili umanjene, odgovorna osoba dužna je plaćati ozlijeđenom određenu novčanu rentu, kao naknadu štete.
86. Prema odredbi čl. 1095. ZOO izgubljena zarada je buduća imovinska šteta koja se sastoji u budućem gubitku zarade oštećenika zbog potpune i djelomične nesposobnosti za rad zbog zadobivenih povreda ili narušenja zdravlja. Kako je tužiteljeva radna sposobnost smanjena i više nije u mogućnosti obavljati poslove kakve je obavljao prije predmetne prometne nesreće ili ih ne može obavljati samostalno ima pravo na isplatu rente od tuženika.
87. Sumarno, a relevantno za tužbeni zahtjev tužitelj, za istaknuti je kako slijedi.
88. U postupku je utvrđeno da je tužitelj registriran kao nositelj OPG-a od 9. siječnja 2003., da je isti zajedno sa svojom suprugom do prometne nesreće 2007. obavljao sve poslove na svom Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu.
89. Također, utvrđeno je da je da se tužitelj do predmetne nesreće bavio radom na svom OPG-u, te da je obavljao najteže poslove na OPG-u, a namjeravao je i dalje raditi na OPG-u, također da je uz to povremeno obavljao zidarske poslove „u fušu“, koje radi ozljede koju je zadobio više ne može obavljati.
90. Obzirom na veličinu poljoprivrednog gospodarstva (vlastita zemlja, zakup, obrađivanje zemlje kumovima) da su djeca tužitelja u vrijeme štetnog događaja bila malena, dok ista nikada nisu ni radila i ne rade na OPG-u, kao i da je supruga tužitelja na OPG-u radila kada su to prilike zahtijevale (dakle povremeno), da je nakon predmetnog događaja bila zauzeta djecom koja su u to vrijeme bila mala, kao i pomoći tužitelju, a ista od 2012. nije ni član OPG-a, dakle da je tužitelj od 2003. do danas jedini nositelj OPG-a ovaj sud zaključuje da bi tužitelj da nije stradao u prometnoj nesreći samostalno obavljao sve poslove na svom OPG-u, koje su umjesto njega obavljali radnici ČZ i ĐZ, odnosno i dan danas ĐZ.
91. Dakle, tužitelju je uslijed prometne nesreće opća životna aktivnost umanjena za 25%, odnosno tužitelj može obavljati poslove sa 60% učinkovitosti kada se izvrši usporedba sa osobom sličnih karakteristika, a koja osoba nema oštećenje funkcije ramena zbog oštećenja aksilarnog živca.
92. Tužitelj ne može samostalno obavljati poslove kao što su priključiti niti otključiti sa traktora priključne dijelove za traktor – plugove, drljače, kosilicu, okretačicu sijena, prikolicu i slično, poslove koji zahtijevaju rad sa obje ispružene ruke ili ruke iznad ramena (tako ne može rezati voćke iznad nivoa pojasa, ubirati plodove iznad razine ramena, ne može cijepati drva, nabacivati pokošeno sijeno, ljetinu, kukuruzovinu na prikolicu, kada treba raditi pokrete lijeve ruke iznad razine ramena), dakle ne može obavljati teške poslove na OPG-u (posebno koji zahtijevaju fizičku snagu u ruci, dizanje i nošenje tereta), a po mišljenju vještakinje Željke Kolar poslovima koje tužitelj može obavljati ne bi opstalo njegovo OPG, niti istima tužitelj može ostvariti prihode nužne za život. Dakle, tužitelj je nesporno radi zadobivenih ozljeda nesposoban za rad na OPG- u, na način kako je to ranije mogao raditi. Slijedom navedenog bio je prisiljen angažirati radnike da umjesto njega obavljaju navedene poslove.
93. U postupku je nadalje iskazima svjedoka ČZ, ĐZ, TZ i tužitelja utvrđeno i da su ĐZ i ČZ i prije prometne nesreće pomagali tužitelju prilikom obavljanja poslova na OPG-u, kao i prilikom zidarskih poslova, ali da je većinu poslova na OPG-u prije nesreće obavljao tužitelj uz pomoć supruge. Utvrđeno je također da ČZ i ĐZ za povremeni rad na OPG-u prije stradavanja tužitelja nisu bili plaćeni. Takve poslove za tužitelja su obavljali povremeno, po mišljenju ovog suda ovisno o potrebi bilo rada na OPG-u, bilo zidarskih poslova. Međutim, kako uslijed stradavanja tužitelja isti nije bio u mogućnosti više raditi za druge zidarske poslove, tako i teške poslove na svom OPG-u za sebe, imao je opravdanu i stvarnu potrebu angažiranja ĐZ i ČZ da ga mijenjaju u poslovima koje je on do tada obavljao na OPG-u, kako bi opstao barem jedan izvor prihoda kada je već bio trajno onemogućen u ostvarenju zarade izvođenjem zidarskih poslova za druge.
94. Nadalje, imajući u vidu iskaze tužitelja i svjedoka da se obrađuje 25-30 jutara zemlje, obim posla (oranje, sijanje, hranjenja životinja, čišćenje, vožnje goveda) i potrebe učestalosti obavljanja istog (hranjenje životinja tri puta dnevno), kako se na tužiteljevom gospodarstvu hrani između 35 i 40 krmača koje godišnje koje daju preko 300 odojaka, kako je supruga tužitelja bila zauzeta djecom, brigom oko tužitelja, pripremom hrane, te kako ista već dugo nije ni član OPG-a, to je po mišljenu ovog suda opravdano angažiranje rada ĐZ i ČZ na OPG-u uslijed nemogućnosti tužitelja da sve teške fizičke poslove bez kojih OPG ne može opstati, oni rade umjesto tužitelja.
95. Nadalje, prema mišljenju ovog suda od trenutka od kada su ČZ i ĐZ trajno i svakodnevno počeli raditi na OPG-u umjesto tužitelja, kao visinu rente treba uzeti iznos koji im se isplaćuje u vidu novčane naknade, budući da su isti angažirani da rade umjesto tužitelja, uvećano za trošak hrane i smještaja jer je utvrđeno da su oba radnika, a ČZ do 2017. i živjeli i hranili se kod tužitelja.
96. Dakle, od trenutka trajnog i svakodnevnog početka rada Čajka i Octenjaka visina izgubljene zarade utvrđena je prema visini zarade Čajka i Octenjaka koju su isti ostvarili radeći poslove na OPG-u umjesto tužitelja. Visina zarade je utvrđena iskazima ĐZ i ČZ, kao i tužitelja jer je njima poznato koliko je iznosila navedena zarada, budući da za te isplate nisu izdavane potvrde ili je vođena evidencija. Takav način plaćanja bio je dogovoren između stranaka.
97. Irelevantno je za ovaj postupak što tužitelj pomaže ĐZ (ranije i ČZ) na OPG-u, vodi knjige i obavlja lakše poslove, jer obavljanjem samo tih lakših poslova koje tužitelj radi njegov OPG ne bi opstao, a da tužitelj nije ozlijeđen mogao bi obavljati sve poslove i ne bi morao angažirati druge radnike, odnosno ne bi imao troškove u visini plaćenih dnevnica - naknada, kao ni trošak smještaja i hrane istima, čime je nesporno umanjena zarada tužitelja.
98. Naime, radi se o iznosima izgubljene zarade koji tužitelju stvarno pripadaju jer su ti iznosi isplaćeni ČZ i Č jer isti od promete nesreće 2007. (Octenjak i nadalje) rade na OPG-u tužitelja, umjesto tužitelja.
99. Naposljetku, nisu prihvaćen dokazni prijedlozi tuženika za provođenjem novim medicinskim vještačenjem od strane Medicinskim fakultetom u Zagrebu te da se provede novo gospodarsko vještačenje, kao ni da se službenim putem od Ministarstava unutarnjih poslova pribavi podatak o tome koje sve osobe na adresi tužitelja imaju prijavljeno prebivalište i boravište, kao ni da se zatraži od Zavoda za mirovinsko osiguranje podatak o zaposlenju ĐZ i ČZ te da se za iste osobe zatraži i pribavi podatak o uplatama doprinosa, a od zavoda pribavi podatak o doprinosima za zdravstveno osiguranje tih osoba iz sljedećeg razloga.
100. U ovom postupku je na nedvojben način utvrđeno da navedene osobe nisu prijavljeni kao radnici kod tužitelja, pa je jasno da tužitelj niti ne plaća doprinose za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za njih.
101. Sud također nije prihvatio da se provodi novo medicinsko vještačenje od strane Medicinskog fakulteta u Zagrebu iz razloga što nalazi i mišljenja dr. sc. Vili Beroš i prim. dr. Viktorije Bradić te vještaka Marije Zavalić nisu kontradiktorni, već su sačinjeni stručno u skladu s pravilima struke i imaju uporište u medicinskoj dokumentaciji koja se nalazi u spisu. Nakon brojnih i opetovano ponavljanih prigovora tuženika svi vještaci su se detaljno izjašnjavali po nekoliko puta na iznesene primjedbe pa ovaj sud smatra kako uistinu nema potrebe provoditi još jedno novo vještačenje.
102. Također, nije prihvaćen ni dokazni prijedlog da se provedeno novo gospodarsko vještačenje, jer je po mišljenju ovog suda vještakinja nalaz i mišljenje i dopune nalaza i mišljenja izradila u skladu sa pravilima struke, sukladno dostupnim podacima, u skladu sa traženim zadatkom, pisano i usmeno, a stručnost navedenog nalaza nije dovedena u pitanje primjedbama tuženika.
103. Nije proveden ni dokazni prijedlog tuženika da se iziđe na poljoprivredno gospodarstvo i da se utvrdi koliko radnika radi na OPG-u tužitelja, te koje poslove obavlja tužitelj, iz razloga što su na sve navedene okolnosti saslušavani i to više puta i svjedoci i tužitelj kao stranka u postupku, a isto bi rezultiralo odugovlačenjem ovog postupka i daljnjim troškovima istog.
104. Slijedom svega prethodno navedenog trebalo je tužitelju na ime rente radi izgubljene zarade priznati iznos isplaćenih naknada i troškova smještaja i hrane kao je objašnjeno u toč .82. obrazloženja ove Presude, slijedom čega je odlučeno kao u točki I. izreke ove Presude.
105. Kako je tužitelj konačno specificirao tužbeni zahtjev u podnesku od 26. lipnja 2018. a do tada su dospjela 133 mjesečna iznosa, sud je tužitelju dosudio ukupno 84.711,11 Eur-a (115 mjesečnih iznosa po iznosu od 647,03 Eur-a i 18 mjesečnih iznosa po 572,37 Eur-a), a imajući u vidu iznose koje je tužitelju dosudio u skladu sa obrazloženim u točki 82. obrazloženja ove Presude.
106. Pod točkom II. izreke tuženiku je naloženo da tužitelju plaća na ime mjesečne rente tužitelju počevši od 1. srpnja 2018. pa nadalje iznos od 572,37 Eur-a. Kako se renta dosuđuje pod klauzulom rebus sic stantibus, ista je podložna povećanju, sniženju ili ukidanju pa ukoliko dođe do nekakvih promjena bilo u iznosu mjesečne zarade koju tužitelj gubi, bilo u promjeni zdravstvenog stanja tužitelja postoji mogućnost donošenja nove odluke o plaćanju rente.
107. Zakonska zatezna kamata na iznose izgubljene zarade kao i na buduće dospijevajuće iznose dosuđena je od dana dospjelosti pojedinog iznosa pa do dana plaćanja kao što je to tužitelj i zatražio pozivom na odredbu čl. 1086. ZOO.
108. U odnosu na više zatraženi iznos od ukupno 3.549,55 Eur-a na ime dospjelih iznosa na ime rente do 1. srpnja 2018., kao i više zatraženi iznos od 91,24 Eur-a na ime mjesečnih renti ubuduće počev od 1. srpnja 2018. pa nadalje, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom trebalo je odbiti tužbeni zahtjev tužitelja, pa je riješeno kao u točki III. izreke Presude.
109. U odnosu na trošak postupka, imajući u vidu da je i odluka o trošku ukinuta drugostupanjskom odlukom, trebalo je trošak postupka u skladu sa odredbom čl. 154. st.5. i čl. 155. ZPP-a u cijelosti dosuditi tužitelju zastupanom po odvjetniku. Ukupna vrijednost predmeta spora u ovom postupku je 149.313,16 Eur-a (14.599,51 Eur na ime neimovinske štete, 88.260,67 Eur-a dospjela renta do 2018. godine, 46.452,99 Eur-a buduća renta za 5 godina), dakle 1124 boda po Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnik (Narodne novine br. 138/23, 107/25). Kako je tužitelj zatražio trošak u manjem iznosu radnje, isti mu je u skladu sa zahtjevom tako i dosuđen. Trebalo je dakle tužitelju priznati zatraženi trošak:
1. zahtjeva za mirno rješenje spora u iznosu od 1.634,48 Eur-a (Tbr. 7/1 Tarife),
2. sastava tužbe u iznosu od 1.634,48 Eur-a (Tbr. 7/1 Tarife),
3. zastupanja na ročištu 11. siječnja 2010., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
4. zastupanja na ročištu 16. studenog 2010., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
5. zastupanja na ročištu 25. siječnja 2011., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
6. zastupanja na ročištu 30. ožujka 2012., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
7. zastupanja na ročištu od 14. ožujka 2013., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
8. zastupanja na ročištu od 19. studenog 2013., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
9. zastupanja na ročištu od 16. svibnja 2016., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
10. zastupanja na ročištu od 14. listopada 2016., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
11. zastupanja na ročištu od 27. lipnja 2018., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
12. zastupanja na ročištu od 23. siječnja 2019., u iznosu od 1.634,48 Eur-a
13. zastupanja na ročištu od 13. lipnja 2019. u iznosu od 1.634,48 Eur-a
14. zastupanja na ročištu od 9. studenog 2020., u iznosu od u iznosu od 1.634,48 Eur-
15. zastupanja na ročištu od 18. rujna 2023. u iznosu od u iznosu od 1.634,48 Eur-a
16. zastupanja na ročištu od 11. ožujka 2024. u iznosu od u iznosu od 1.634,48 Eur-a
17. zastupanja na ročištu od 13. studenog 2025. u iznosu od u iznosu od 1.634,48 Eur-
18. zastupanja na ročištu od 18. veljače 2026. u iznosu od u iznosu od 1.634,48 Eur-a
(sva ročišta po Tbr. 9/1 Tarife),
19. sastava podnesaka od 9. studenog 2011 u iznosu od 1.634,48 Eur-a
20. sastav podneska od 16. kolovoza 2012. u iznosu od 1.634,48 Eur-a
21. sastav podnesak od 17. lipnja 2014. u iznosu od 1.634,48 Eur-a
22. sastav podneska od 24. srpnja 2020., u iznosu od 1.634,48 Eur-a (Tbr. 8/1 Tarife),
dakle ukupno 35.958,56 Eur-a, uvećano za PDV 25%, odnosno 44.948,20 Eur-a,
uvećano za trošak prometno-tehničkog vještačenja u iznosu od 398,17 Eur-a, trošak dopunskog prometno-tehničkog vještačenja u iznosu od 66,36 Eur-a, trošak medicinskog vještačenja u iznosu od 199,08 Eur-a, trošak dopunskog medicinskog vještačenja u ukupnom iznosu od 132,72 Eur-a i trošak vještačenja od strane vještaka medicine rada u iznosu od 265,44 Eur-a, trošak gospodarskog vještačenja u iznosu od 398,17 Eur-a (zatražen troškovnikom na listu 407 spisa),
dakle sveukupno 46.408,14 Eur-a.
110. Kako je tuženik tužitelju 26. lipnja 2010. isplatio 3.000,00 kuna/ 398,17 Eur-a na ime troškova parničnog postupka, a sud je tužitelju dosudio trošak u iznosu od 46.408,14 Eur-a sud je naložio tuženiku da tužitelju isplati još iznos od 46.009,97 Eur- a.
111. Na tako dosuđeni trošak trebalo je tužitelju dosuditi zakonske zatezne kamate u skladu sa odredbom čl. 151.st.3. ZPP-a.
112. Zahtjev tužitelju za naknadom troška sastava podneska od podneska od 14. ožujka 2013. u iznosu od 8.210,00 kuna uvećan za PDV 25% je odbačen, jer je o istom pravomoćno odlučenu u točki VI. Presude ovog suda od 20. prosinca 2022. Pn- 31/2019, dok tužitelju nije dosuđen trošak pristupa na ročište za objavu Presude jer isti na navedeno nije pristupio.
113. Tuženik je u cijelosti odbijen sa svojim zahtjevom za naknadnom troška jer je ovaj parnični postupak izgubio (osim u neznatnom dijelu u pogledu visine), a u odnosu na što mu nisu nastali nikakvi dodatni troškovi.
114. U skladu sa svim navedenim riješeno je kao u izreci ove Presude.
Dugo Selo, 2. travnja 2026.
Sutkinja
Natalia Suvaljko Ljubek
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude može se izjaviti žalba Županijskom sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, u roku od 15 dana od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje, odnosno od dana dostave prijepisa ove presude, u slučaju neuredne obavijesti o ročištu na kojem se presuda objavljuje (čl. 335.ZPP-a).
Dna:
1. Tužitelju po pun putem OPS
2. Tuženiku po pun putem OPS
