REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U

ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Pn-2589/2021-51

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Snježani Lukša, u pravnoj stvari tužitelja LV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupan po punomoćniku Bruni Spiz, odvjetniku iz Zagreba, Ulica Baruna Trenka 7, protiv tuženika Allianz Hrvatska d.d., OIB: 23759810849, Heinzelova 70, Zagreb, zastupanog po punomoćniku Ruđeru Anić, odvjetniku iz Zagreba, Ulica Ljudevita Gaja 53/2, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 24. veljače 2026. u nazočnosti tužitelja osobno i punomoćnika tužitelja Brune Spiz, odvjetnika te zamjenika punomoćnika tuženika Željka Mičuge, odvjetnika, dana 2. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku Allianz Hrvatska d.d., OIB: 23759810849, Heinzelova 70, Zagreb isplatiti tužitelju NV, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] iznos od 6.244,65 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 1.7.2021. do isplate po kamatnoj stopi do 31.12.2022. koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, a od 1.1.2023. do 29.12.2023. g. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30.12.2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke te mu naknaditi parnični trošak u iznosu od 2.168,94 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja, tj. 2. travnja 2026. do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a sve u roku od 15 dana.

II Odbija se zahtjev tužitelja za isplatom zakonskih zateznih kamata na dosuđeni iznos od 6.244,65 EUR u razdoblju od dana štetnog događaja 26.10.2018. do zaključno 30.6.2021. te se odbija tužitelj sa zahtjevom za isplatom iznosa od 3.755,35 EUR sa zakonskim zateznim kamatama od 26.10.2018. do isplate.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je 26.10.2018. u Sesvetama ozlijeđen kao biciklista krivnjom vozača vozila osiguranog kod tuženika koje je iznenada skrenulo na nogostup ispred njega pa je snažno zakočio bicikl i u kočenju pao na nogostup pri čemu je zadobio prijelom ruke.

Konačno postavljenim tužbenim zahtjevom traži (list 296 spisa – ročište 24.2.2026.) ukupno 10.000,00 EUR (zbog pretrpljenih tjelesnih bolova, straha, duševnih boli zbog tjelesnog oštećenja, nagrđenja zbog ožiljka te potrebe za tuđom pomoći (od ukupno navedenog iznosa za tuđu pomoć je potraživao 4.000,00 kn što odgovara iznosu 530,89 EUR prema notornom fiksnom tečaju konverzije 1,00 EUR = 7,53450 kn) sa zakonskim zateznim kamatama od dana štetnog događaja 26.10.2018. do isplate, a potražuje i naknadu parničnog troška sa zakonskim zateznim kamatama od presuđenja do isplate.

2. Tuženik (ročište 19.7.2022. – list 44) priznaje pasivnu legitimaciju, nastanak štetnog događaja, visinu cijene jednog sata tuđe pomoći od 20,00 kn/2,65 EUR, ali ističe prigovor suodgovornosti tužitelja jer se nije kretao krajnjom desnom trakom odnosno rubom kolnika. Predlaže tužbeni zahtjev odbiti preko primjerenog iznosa (list 299 spisa) i traži naknadu parničnog troška.

3. Između stranaka (list 299 – ročište 24.2.2026.) utvrđeno je nespornim da tuženik tužitelju nije ništa isplatio povodom ovog štetnog događaja te se utvrđuje nespornim da je tuženik podnio tužitelju odštetni zahtjev 1.7.2021., a koji je priložen uz tužbu.

4. Tijekom postupka sud je proveo dokaz uvidom u posebno izvješće MUP-a RH Općinskom državnom odvjetniku u Zagrebu, situacijski plan, izvješće MUP-a RH broj 511-19-35/6-I-5/18 od 9.1.2019., zapisnik o očevidu MUP-a RH od 9.1.2018., službene zabilješke MUP-a RH u svezi obavijesnog razgovora sa NV i ŠV, zapisnik MUP-a RH o ispitivanju prisutnosti alkohola ispitanika NV i ŠV, rješenje ODO u Splitu broj K- DO-2301/2019 od 13.12.2019. o odbacivanju kaznene prijave, liječničku dokumentaciju tužitelja, bolničku prijavu MUP-u za tužitelja, odštetni zahtjev tužitelja tuženiku sa potvrdom Hrvatske pošte o primitku preporučene pošiljke (list 32-33 spisa), presliku cjelokupnog spisa povodom prometne nesreće od 26.10.2018. sa dopisom MUP-a RH Policijske postaje Sesvete od 27.7.2022. godine i između ostalog izvješće MUP-a RH Policijske postaje Sesvete broj: 511-19-35/6-I-5/18 od 9.1.2019., fotografskim elaboratom, zdravstveni karton tužitelja (list 107-222 spisa), nalaz i mišljenje dao je sudski vještak za analize prometnih nesreća, tehniku i procjenu motornih vozila SV, dipl. ing. (229-234 spisa) te sudski vještak prim. dr. Tomislav Trajbar, specijalist kirurg - traumatolog, usmeno očitovanje navedenog vještaka, očitovanje u pismenom obliku tužitelja (list 272-273 spisa) punomoćniku tužitelja, nalaz i mišljenje dao je sudski vještak dipl. ing. Igor Jakoplić – stalni sudski vještak za cestovni promet i procjenu motornih vozila, usmeno očitovanje navedenog vještaka (list 298 spisa – roč. 24.2.2026.), proveden je dokaz saslušanjem tužitelja odnosno izvršen je uvid u cjelokupni dokumentaciju priloženu spisu.

5. Ocjenjujući rezultate provedenih dokaza, kako svakog zasebno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, sud je donio odluku kao u izreci. Sud je odustao od provođenja dokaza saslušanjem svjedoka ŠV (s obzirom da je tuženik istakao da ne raspolaže drugom adresom svjedoka osim navedene u Zagrebu, Jazbina 144, a koja je navedena i po podacima MUP-a, a sa koje adrese su sudu vraćene neuručene dostave pa tako i za ročište 24.2.2026. da se na datoj adresi nalazi prazna i napuštena kuća) i sud vjeruje da bi svjedokinja iskazala identično kao što je iskazala policijskom službeniku RV, a kako je to navedeno kako slijedi u citiranom izvješću MUP-a RH – list 80. Stoga bi svako daljnje izvođenje dokaza, a osobito uvažavajući da su provedena i prometna vještačenja te je sudski vještak dipl. ing. Igor Jakoplić odgovorio na sva pitanja i primjedbe kako pismeno tako i usmeno na ročištu te nije bilo daljnjih dokaznih prijedloga stranaka u smislu novog vještačenja, vodilo daljnjem bespotrebnom odugovlačenju postupka i izazivanju nepotrebnih troškova te bilo suprotno čl. 10 ZPP. Na ročištu 24.2.2026. tužitelj (list 299) izričito upitan i upozoren na posljedice tereta dokazivanja radi utvrđivanja osnovanosti ili neosnovanosti tužbenog zahtjeva istakao je da nema nikakvih dokaznih prijedloga i predložio raspravu zaključiti i suditi temeljem stanja spisa. Tužitelj (list 299 spisa – ročište 24.2.2026.) ističe da nije potrebno više niti saslušavati svjedoka jer je provedeno prometno vještačenje i inzistira na zaključenju rasprave.

Tužitelj osobno ističe da je vozačica sa mjesta nesreće maknula i bicikl i automobil. Jedino je ostao trag svjetla od bicikla koje se razbilo.

6. Iz odštetnog zahtjeva upućenog preporučeno poštom 1.7.2021. od strane tužitelja tuženiku (list 32-33 spisa) vidljivo je da je povodom ovog štetnog događaja 1.7.2021. tj. prije utuženja tužitelj od tuženika zatražio naknadu štete zbog pretrpljenog straha, tjelesnih bolova, nagrđenja, potrebe za tuđom pomoći i tjelesnog oštećenja u iznosu od ukupno 68.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama od dana podnošenja odštetnog zahtjeva i naknadom troška zastupanja po odvjetniku.

7. Iz izvješća MUP-a RH (Policijska postaja Sesvete) od 9.1.2019. – list 80 vidljivo je da je obavljenim očevidom i obavijesnim razgovorima utvrđeno da je do prometne nesreće došlo na sljedeći način: LVH upravljala je osobnim automobilom reg. oznake [registarska oznaka], a kretala se desnom prometnom trakom kolnika Vugrovečke ulice od juga u smjeru sjevera. Dolaskom do ispred kbr. 62 Vugrovečke ulice započela je radnju skretanja udesno na kolni ulaz kbr. 62 Vugrovečke ulice u smjeru istoka, a da se prethodno nije uvjerila da tu radnju vozilom u prometu može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu i imovinu. Tom prilikom došlo je do ugrožavanja vozača bicikla marke "Biixs" tvorničkog broja okvira:

WS03024875. sa kojim je upravljao LV, nepropisno se krećući po istočnom nogostupu Vugrovečke ulice od sjevera u smjeru juga, a isti je u pokušaju izbjegavanja naleta naglim kočenjem, izgubio nadzor nad upravljačem bicikla i pao na nogostup. U nesreći teške tjelesne povrede zadobio je vozač bicikla LV koji je vozilom HMP grada Zagreba prevezen u KB "Dubrava" u Zagrebu. Tijekom vršenja očevida sudionik LVH, negira ugrožavanje, tvrdi da je vozač bicikla pao jer se uplašio, te da je u trenutku njenog skretanja bio na dovoljnoj udaljenosti da se zaustavi ili smanji brzinu kretanja.

8. Tužitelj LV u svom iskazu navodi (list 297-298 spisa – ročište 24.2.2026.) da je sudjelovao kao biciklista u prometnoj nesreći 26.10.2018. i da je još bio dan u Sesvetama u Vugrovečkoj ulici kod kućnog broja 62. Ističe da je u to vrijeme održavao kondiciju vožnjom bicikla jer je godinu i pol ranije doživio srčani udar pa je često lagano upravljao biciklom od centra Sesveta širokom stazom pogodnom za bicikliranje. Nadalje, navodi da je u trenutku nesreće upravljao biciklom po nogostupu na kojem nije postojala označena biciklistička staza, ali je nogostup bio širok na tom mjestu i pogodan za amatere bicikliste jer po kolniku zbog gustog prometa biciklom su mogli upravljati samo sportaši biciklisti i oni koji su imali dobru kondiciju. Upravljao je biciklom oko groblja na Markovom polju i sjeća se da je još po danu uključio prednje i stražnje svjetlo na biciklu kod ulaza u groblje. Vraćao se od groblja prema centru Sesveta po nogostupu i vidio je na kolniku otprilike 5-7 vozila u koloni, a predmetno vozilo bilo je minimalno treće u koloni. U jednom trenutku opazio je jedno svjetlo i pomislio da je to svjetlo motocikliste iza automobila i onda se pojavilo drugo svjetlo iza automobila i shvatio je da automobil ide na njega pješačkom stazom tj. da se popeo na nogostup pa je on brže stisnuo kočnice jer je vidio da vozilo ide ravno na njega i u jednom trenutku se kretalo paralelno sa kolnikom na nogostupu. Sva četiri kotača vozila su bila na nogostupu i on se bacio udesno i nije imao prilike biciklom ići na kolnik pa je pao na rub nogostupa te mu se zacrnilo pred očima i bilo ga je strah da će ga ti automobili pregaziti. Ističe kako misli da je moguće na kratko izgubio svijest i našao se između automobila i kolnika na tlu i to u visini zadnjeg lijevog kotača automobila na podu. Pao je na desnu stranu i razbilo se prednje svjetlo na biciklu. Ističe da nije nosio reflektirajući prsluk. Bilo je suho vrijeme, moguće se još vidjelo i sunca. Ne sjeća se je li bila uključena ulična rasvjeta. Nadalje, navodi da je vozio biciklom sporo oko 10 km/h dok je vozačica vozila po njegovom shvaćaju brzo tj. oko 30 km/h. Ističe da ju je opazio otprilike 2-3 sekunde prije pada. Vozilo hitne pomoći došlo je oko otprilike 50 minuta nakon događaja na tzv. lice mjesta. Misli da je on pozvao mobitelom vozilo hitne pomoći jer se sjeća da mu je prišla jedna gospođa koja je otkopčala džep njegove jakne jer ga on nije mogao otvoriti. Slomio je ruku uslijed ovog događaja i proveo na bolničkom liječenju otprilike 10-ak dana. Ističe da mu je ugrađena šipka u ruku i provedena operacija ruke, a radi se o desnoj ruci. Inače je dešnjak. Predočava sudu i nazočnima nagrđenje zbog ožiljka koji je zaostao od operacije tj. od šivanja jer je kasnije morao i izvaditi šipku iz ruke. Utvrđuje se da tužitelj pokazuje vidljiv ožiljak (otprilike oko 16-ak centimetara) te se radi o promijenjenoj boji koži (izrazito crvena boja). Ističe da mu je neugodno što se taj ožiljak vidi na plaži odnosno kada nosi kratke rukave. Za vrijeme liječenja kod kuće pomoć mu je pružala supruga koja je dobavljala namirnice, a on je morao mirovati s rukom. Ističe da je bio čak u životnoj opasnosti za vrijeme operativnog zahvata. Ističe da mu je pomoć bila potrebna oko higijene. Supruga ga je pratila i na fizikalnu terapiju. Ističe da mu je vozačica rekla odmah na licu mjesta da je ona išla iz Sesveta kupiti cigarete u trgovini koja se nalazi u blizini mjesta nesreće odnosno baš na mjestu nesreće. Pojašnjava da je pao ispred ulaza u tu trgovinu, a slijedeća autobusna stanica računajući od ulaza u tu trgovinu do same autobusne stanice je oko 22 metra. Ističe da je tu staza široka gdje je pao 4,5 m i cijelom dužinom do autobusne stanice je široka oko 4,5 m. Vozačica je kada je shvatila da će na lice mjesta doći policija maknula vozilo u dvorište te trgovine. Nadalje, navodi da ga je policija posjetila u KB Dubrava jer ga vozilo hitne pomoći odvezlo sa lica mjesta u trenutku kada je došla policija na lice mjesta. Nije dao nikakvu izjavu pred sudom u Splitu, a postupak je bio pokrenut protiv vozačice. Misli da se radilo o kaznenom postupku. Nakon predočenja skice prometnog vještaka dipl.ing. Jakoplić na stranici 3, (278 strana spisa) ističe da je točno iscrtan položaj automobila i bicikla, ali nije točna putanja automobila jer je kolona vozila dolazila od Sesveta tj. sa juga i vozačica je desnim kotačima prešla na pločnik tj. nogostup na skošenju pješačkog prijelaza, a desnim kotačima na skošenju kolnog ulaza koji je metar i pol dalje, odnosno desnim kotačima na pješačkom prijelazu, a lijevim na kolnom ulazu. Ističe da je kod groblja upalio oba svjetla i prednje i stražnje kako bi bio vidljiv pješacima i od groblja do mjesta događaja ističe da ne zna koliko je točno minuta vožnje, ali misli da je moguće 10-ak minuta. Ne sjeća se u koliko se točno sati dogodila nesreća, ali to je bilo prije poziva hitnoj pomoći otprilike 25 min. Najprije je nakon nesreće sjedio na jednoj gajbi pića i osjećao bolove u ruci, a tek kasnije je uslijedio poziv hitnoj pomoći. Mislim da je zalazak sunca bio oko 18 sati, ali kada se štetni događaj zbio još je bio dan.

9. Sud je prihvatio one tvrdnje tužitelja koje nisu u suprotnosti sa ostalim provedenim dokazima, a osobito koje nisu u suprotnosti sa stručno, objektivno, jasno i obrazloženo izrađenim nalazom i mišljenjem sudskog vještaka dipl.ing. Igora Jakoplića pa su stoga uvjerljive.

10. U ovom predmetu provedeno je prometno vještačenje po sudskom vještaku za analize prometnih nesreća, tehniku i procjenu motornih vozila (list 229- 234) dipl. ing. SV koji je sačinio samo pisani nalaz i mišljenje, te je u međuvremenu preminuo pa je određeno novo prometno vještačenje po sudskom vještaku dipl. ing. Igoru Jakopliću koji je svoj nalaz i mišljenje izradio stručno, objektivno, jasno i obrazloženo te jasno i detaljno odgovorio na sva pitanja i primjedbe kako pismeno tako i usmeno na ročištu 24. veljače 2026. pa stoga sud ovaj nalaz i mišljenje u cijelosti prihvaća.

Na osnovi nalaza i mišljenja utvrđeno je da je prilikom ovog štetnog događaja došlo do pada tužitelja koji je upravljao biciklom po istočnom nogostupu uz kolnik Vugrovečke ulice kod kbra. 62 u Sesvetama, kad mu je putanju kretanja presjeklo osobno vozilo osiguranika tuženika ŠKODA reg. oznake [registarska oznaka], koje se kretalo od kolnika prema unutarnjoj strani 5 metara širokog izdignutog nogostupa. Tužitelj se na biciklu kretao od sjevera prema jugu, a osobno vozilo mu je nailazilo u susret.

Pozicija nađenih tragova krhotina u razini južne polovine kolnog ulaza u dvorište uz činjenicu da između osobnog vozila, bicikla i tijela tužitelja nije došlo do kontakta, upućuju na zaključak da vozačica osobnog vozila u trenutku štetnog događaja nije ulazila s vozilom u dvorište, već da je imala namjeru parkiranja vozila na pješačkom nogostupu i to ne uz rub kolnika, već uz dvorišnu ogradu. Vozačica osobnog vozila osiguranika tuženika je na početku radnje isključenja s kolnika i kretanja po nogostupu mogla uočiti nailazak tužitelja na biciklu na odmaku od 10 metara i propustiti ga. Navedeno prema prometno tehničkim kriterijima vještak smatra uzrokom nezgode.

Tužitelj nije imao tehničku mogućnost kočenjem izbjeći pad jer za sigurno kočenje više nije imao dovoljno slobodnog prostora.

Da se tužitelj u smjeru svog kretanja kretao kolnikom, tada do predmetne prometne nezgode koja se dogodila na pješačkom nogostupu ne bi došlo. Zakon predviđa da se bicikli i osobna vozila u načelu kreću isključivo kolnikom. U predmetnom slučaju su se oba sudionika našla na pješačkom nogostupu. U prometu često postoje izvanredne okolnosti kada vozila moraju napustiti kolnik i kad svoje kretanje nastavljaju ili počinju po susjednim površinama. Da li je takvo kretanje opravdano ovisi o razlozima za kretanje vozila i bicikla van kolnika u svakom pojedinom slučaju.

U prometnoj praksi se usprkos zakonskoj zabrani izuzetno često može uočiti kretanje biciklista po nogostupu, iz sigurnosnih razloga jer su u odnosu na osobna i teretna cestovna vozila bitno ranjiviji sudionici u prometu, a isto tako se vrlo često usprkos zakonskoj zabrani mogu uočiti parkirana osobna vozila na nogostupu s unutarnje strane.

Na ročištu 24.2.2026. sudski vještak dipl. ing. Igor Jakoplić ističe (list 298 spisa) da čak kad bi i uvažili da je bila noć, mjesto nezgode je bilo dobro osvijetljeno. Vozilo je također moralo imati upaljena svjetla i smatra nespornim da je vozačica mogla uočiti nailazak tužitelja koji joj se nalazio u odmaku oko 10 m u trenutku kada je započinjala kretanje po nogostupu.

Sve vrijedi čak i za slučaj da bicikl nije bio osvijetljen. Vezano za iskaz tužitelja ističe da isti u bitnom ne mijenja njegov nalaz i mišljenje niti je u suprotnosti s istim osim u dijelu vezano na kut ulaska osobnog vozila na nogostup, a isto nije od nekog značaja.

11. Analizirajući provedene dokaze ovaj sud smatra da je s obzirom na okolnosti slučaja vozačica imala dužnost propustiti biciklistu i stvorila je opasnu situaciju svojim postupanjem tako da biciklista nije mogao izbjeći pad.

Na početku radnje isključenja s kolnika i kretanja po nogostupu ona je mogla uočiti nailazak tužitelja na biciklu na odmaku od 10 metara i propustiti ga, stoga je odgovorna 90% za nastanak ovog štetnog događaja jer ključni uzrok nesreće je radnja vozačice osobnog vozila, a manja suodgovornost je tužitelja jer se biciklom kretao po pješačkom nogostupu koji nije predviđen za bicikle i time je povećao rizik da dođe u konflikt s vozilima koja prelaze preko nogostupa, a za laganu rekreaciju biciklom mogao je odabrati neku drugu sigurniju površinu za to predviđenu.

12. U ovom predmetu provedeno je liječničko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Tomislavu Trajbar koji je svoj nalaz i mišljenje izradio stručno, objektivno, jasno i obrazloženo, a osobito na ročištu 23.10.2024. kada je jasno i detaljno odgovorio na sva pitanja i primjedbe pa stoga sud ovaj nalaz i mišljenje prihvaća. Na osnovi nalaza i mišljenja vještaka utvrđeno je da je tužitelj zadobio prijelom glavice desne palčane kosti i srednjeg dijela lijeve lakatne kosti i natučenje desnog lakta.

Neposredno nakon nesreće zaprimljen je na bolničko liječenje u KB Dubrava. Tijekom liječenja imao je nelagodnosti zbog RTG i kirurške obrade, imobilizacije i potrebe provođenja fizikalne terapije te odlazaka na pregled fizijatru.

Nakon kratke prije operacijske pripreme pristupilo se operacijskom zahvatu. Izvađena je pločica i vijci iz desne lakatne kosti. Postoperacijski tok bio je uredan. Liječenje je završeno krajem ožujka 2023. kada su mu izvađeni šavovi nakon drugog operacijskog zahvata.

Vještak ističe da se nad gornjom trećinom desne lakatne kosti straga nalazi 12 cm dugi blijedi do 2 mm široki postooperacijski ožiljak.

Duševne boli zbog smanjenja općih životnih i radnih sposobnosti ocjenjuje s kirurške strane sa 10 %, te će tužitelj u tom opsegu morati ulagati pojačane napore u svom budućem životu i radu.

Primarni strah bio je intenzivan i kratkotrajan. Sekundarni strah jakog intenziteta imao je 5 dana, srednjeg intenziteta 10 dana, a slabijeg intenziteta još 4 tjedna.

Fizičke boli jakog intenziteta imao je 5 dana, srednjeg intenziteta 12 dana, a slabijeg intenziteta još 6 tjedana, a sve imajući u vidu dva operativna zahvata kako vještak ističe na ročištu 23.10.2024. Kasniji bolovi ulaze u ocjenu pojačanih napora. Tuđa pomoć u smanjenom opsegu od 3 sata dnevno bila mu je potrebna kroz 30 dana.

Opisani ožiljak povremeno vidljiv drugim osobama predstavlja naruženost lakšeg stupnja.

Tužitelj je u dva navrata bio podvrgnut operacijskim zahvatima. Na ročištu 23.10.2024. vještak ističe da je liječenje tužitelja prošlo bez ikakvih komplikacija i u skladu sa strukom.

Dakle, tužitelj je u ovom štetnom događaju zadobio naprijed navedene ozljede čime mu je povrijeđeno pravo osobnosti na tjelesno i duševno zdravlje u smislu čl. 19 st. 2 u svezi čl. 1046 ZOO (Narodne novine 35/05) čime mu je nastala neimovinska šteta.

Utvrđena težina ozljeda i okolnosti slučaja opravdavaju dosuđenje pravične novčane naknade za neimovinsku štetu (čl. 1100 st. 1 ZOO-Narodne novine 35/05 nastavno ZOO).

U slučaju kumulacije više povreda prava osobnosti, za međusobno povezane oblike tih povreda opravdano je dosuditi jedan iznos pravične novčane naknade za sve utvrđene oblike neimovinske štete.

Mjerila koja je sud osobito uzeo u obzir i koja utječu na visinu pravične novčane naknade za pretrpljenu neimovinsku štetu u smislu čl 1100. st 2 ZOO jesu jačina i trajanje povredom izazvanih tjelesnih bolova, duševne boli i straha, a osim toga tužitelju je bila potrebna i tuđa pomoć.

Prema tome, oštećenje tjelesnog zdravlja očitovalo se u raznim oblicima tj. i kao tjelesni bolovi i strah, a i duševno zdravlje tužitelja bilo je ugroženo postupanjem štetnika i strahom kojeg je pretrpio zbog postupanja štetnika pri čemu nije odlučno da takva radnja izaziva duševnu bolest oštećenika.

Sud je s obzirom na jačinu i trajanje bolova te nelagodnosti tijekom liječenja tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 2.000,00 eura pa uvažavajući omjer suodgovornosti od 10% konačno dosudio iznos od 1.800,00 eura (čl. 1100 st. 1 i 2 ZOO).

Okolnosti slučaja, a osobito jačina i trajanje straha opravdavaju utvrđenje pravične novčane naknade u iznosu od 2.200,00 eura pa uvažavajući omjer suodgovornosti od 10% konačno dosudio iznos od 1.980,00 eur.

Trajne posljedice ozljede umanjuju opću, životnu i radnu sposobnost tužitelja za 10% u kojem omjeru su potrebni pojačani napori u svakodnevnom životu i radu. Uzimajući u obzir stupanj smanjenja životne aktivnosti, životnu dob tužitelja (rođen 1962.g.), trajanje posljedica i način na koji se one izražavaju sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu u iznosu od 2.000,00 eura pa uvažavajući omjer suodgovornosti od 10% konačno dosudio iznos od 1.800,00 eura.

Temeljem odredbe čl. 1095. st. 1 ZOO (Narodne novine 35/05) onaj tko drugome nanese tjelesnu ozljedu ili mu naruši zdravlje dužan je naknaditi mu troškove liječenja i druge potrebne troškove s tim u vezi, a i zaradu izgubljenu zbog nesposobnosti za rad za vrijeme liječenja.

Pored navedenog, tužitelju je sukladno nalazu liječnika vještaka bila potrebna tuđa pomoć 90 sati (3 sata dnevno kroz 30 dana=90 sati). Kako visina cijene sata tuđe pomoći u iznosu od 20,00 kn/2,65 eur koju priznaje tuženik – list 65 spisa notorno odgovara neto zaradi osobe koja bi bila sposobna pružati tu uslugu u vrijeme pružanja usluge i sukladna je kriterijima osiguravajućih društava i sudskoj praksi, tužitelju je trebalo na ime imovinske štete za tuđu pomoć odmjeriti ukupan iznos od 238,50 eur, a sukladno citiranoj odredbi čl. 1095 st. 1 ZOO pa uvažavajući omjer suodgovornosti od 10% konačno dosuditi 214,65 eur.

Gore opisani ožiljak predstavlja naruženje lakšeg stupnja. Uzimajući u obzir lokaciju ozljede, stupanj naruženja i životnu dob tužitelja, sud je tužitelju utvrdio pravičnu novčanu naknadu za duševne boli zbog naruženja u iznosu od 500,00 eura pa uvažavajući omjer suodgovornosti od 10% konačno dosudio iznos od 450,00 eur. Prema čl. 12.st.1. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu (Narodne novine 151/05, 36/09, 75/09, 76/13 i 152/14)

"(1) Odgovorni osiguratelj je dužan u roku od 60 dana od dana primitka odštetnog zahtjeva utvrditi osnovanost i visinu tog zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva:

1. obrazloženu ponudu za naknadu štete, ako su odgovornost za naknadu štete te visina štete nesporne, ili

2. utemeljen odgovor na sve točke iz odštetnog zahtjeva u slučaju ako su odgovornost za naknadu štete ili visina štete sporne.

U slučaju neizvršenja obveze isplate naknade štete ili nespornog iznosa naknade štete u roku iz st. 1 čl. 12 Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, oštećena osoba uz dužni iznos naknade štete, odnosno uz dužni nesporni iznos naknade štete ima pravo i na isplatu iznosa kamate i to od dana podnošenja zahtjeva. Dakle, kako nesporno tuženik tužitelju nije ništa isplatio povodom odštetnog zahtjeva tužitelju pripadaju zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos naknade štete u iznosu od 6.244,45 eur (neimovinska i zbog tuđe pomoći) od podnošenja odštetnog zahtjeva tj. 1.7.2021. do isplate pa je stoga valjalo odbiti zahtjev tužitelja za isplatu zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos od 6.244,65 eur u razdoblju od dana štetnog događaja 26.10.2018. do zaključno 30.6.2021. te je valjalo tužitelja odbiti sa zahtjevom za isplatu iznosa od 3.755,35 eur sa zakonskim zateznim kamatama od 26.10.2018. do isplate.

13.Kamatna stopa dosuđena je do 31.12.2022., po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, koju kamatnu stopu utvrđuje HNB prema čl. 29. st. 2. i 8. ZOO-a, a od 1.1.2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi određenoj za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, a kamate na parnični trošak sukladno odredbi čl. 30 Ovršnog zakona.

14.Parnični trošak dosuđen je primjenom čl. 154.st.2. ZPP (VPS u tužbi 75.000,00 kn/9.954,21 eur prema notornom fiksnom tečaju konverzije 1 eur=7,53450 kn, a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu – ročište 24.2.2026. - VPS 10.000,00 eura te su bodovi unutar istog tzv. platnog razreda Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika).

Tužitelj je glede osnove uspio sa 100%, a glede visine 62% (6.244,65 eur:10.000,00 eur=62%), 62% umanjuje se za 38% uspjeha tuženika što iznosi 24%. Iznosu od 100% uspjeha glede osnove pribraja se 24% što iznosi 124% podijeljeno sa dva (pravna osnova i visina) iznosi 62% uspjeha tužitelja. Tužitelju je priznat samo potrebni trošak i to za

-sastav odštetnog zahtjeva od 1.7.2021. po tbr. 32 100 bodova

-sastava tužbe 13.10.2021. po tbr. 7/1 100 bodova

-zastupanja na ročištu 19.7.2022. po tbr. 9/1 100 bodova

-sastava podneska 5.9.2022. u prilogu kojeg se samo dostavlja dokumentacija po tbr. 8/4 25 bodova

-sastava podneska od 7.12.2023. po tbr. 8/1 100 bodova

-sastava podneska od 6.3.2024. po tbr. 8/1 100 bodova

-sastava podneska od 4.7.2024. po tbr. 8/4 25 bodova

-zastupanja na ročištu 23.10.2024. po tbr. 9/1 100 bodova

-sastava podneska od 20.11.2024. po tbr. 8/1 100 bodova

-sastava podneska od 27.11.2024. po tbr. 8/1 100 bodova

-sastava podneska od 8.10.2024. po tbr. 8/4 25 bodova

-sastava podneska od 5.11.2025. po tbr. 8/3 50 bodova

-zastupanja na ročištu 24.2.2026. po tbr. 9/1 100 bodova,

-PDV-25%-512,50 eur

-trošak sudske pristojbe na tužbu po tbr. 1. t1 TSP 550,00 kn/73,00 eur – list 35 spisa

-trošak sudske pristojbe na presudu po tbr. 2. t.1 TSP u iznosu od 73,22 eur tj. ½ sudske pristojbe zbog e komunikacije u svezi čl. 7. tč. 3. ZSP što iznosi ukupno 2.708,72 eur pa uvažavajući omjer uspjeha od 62% valjalo mu je dosuditi 1.679,41 eur uz troškove vještačenja u cijelosti od 489,53 eur( 2.000,00 kn/265,45 eur-list 106 spisa,1500,00 kn/ 199,08 eur- list 105 spisa i 25,00 eur- list 268 spisa) ili sveukupni parnični trošak u iznosu od 2.168,94 eur.

Sve je dosuđeno primjenom čl. 155 ZPP i Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

U Zagrebu, 2. travnja 2026.

Sutkinja:

Snježana Lukša

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana računajući od dana primitka prijepisa ove presude. Žalba se predaje putem ovog suda na Županijski sud u 4 istovjetna primjerka.

Ako stranka nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onoga dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje. Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi (čl. 73 Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku-Narodne novine 25/13).

DNA:

pun. stranaka