REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: P-6025/2022-38

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Mariji Šipek, po prijedlogu više sudske savjetnice Anje Stjepić, u pravnoj stvari tužitelja EUROHERC osiguranje d.d. sa sjedištem u [adresa], OIB: 22694857747, kojeg zastupa punomoćnik Stanislav Ostojić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, protiv tuženika KT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Toni Ivandić, odvjetnik u Odvjetničkom društvu Jujnović Lučić Marković Ivandić Galić d.o.o., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 19. veljače 2026., u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, 2. travnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se tužbeni zahtjev kojim tužitelj od tuženika traži isplatu 9.131,56 EUR sa zateznim kamatama:

- na iznos od 2.654,46 EUR od 12. studenog 2019. do isplate,

- na iznos od 3.026,32 EUR od 14. veljače 2020. do isplate,

- na iznos od 597,25 EUR od 30. svibnja 2020. do isplate,

- na iznos od 729,98 EUR od 24. rujna 2020. do isplate,

- na iznos od 1.725,40 EUR od 18. siječnja 2020. do isplate,

- na iznos od 398,17 EUR od 10. studenog 2020. do isplate.

II. Nalaže se tužitelju da tuženiku naknadi troškove parničnog postupka u iznosu 1.500,00 EUR (tisuću petsto eura) sa zateznim kamatama od 2. travnja 2026. do isplate prema stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, u roku 15 dana.

III. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova parničnog postupka.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 11. studenog 2022. navodi da se 13. srpnja 2019. u Zagrebu dogodila prometna nesreća koju je prouzročio tuženik. Pojašnjava da tuženik, upravljajući osobnim automobilom marke BMW 320D registracijske oznake [registarska oznaka], nije prilagodio brzinu kretanja svojeg osobnog vozila osobinama i stanju ceste (klizav kolnik), a niti atmosferskim prilikama (kiša), prilikom čega je došlo do nekontroliranog zanošenja stražnjeg dijela vozila te nekontroliranog skretanja ulijevo na prometnu traku namijenjenu za kretanje vozila iz suprotnog smjera. Tužitelj navodi da je tuženik prednjim dijelom vozila naletio na prednji lijevi dio osobnog automobila marke Opel Meriva 1.6 registracijske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljao KTC, koji se kretao sjevernom kolničkom trakom u smjeru zapada zadržavajući svoj smjer kretanja. Tužitelj navodi da su u opisanom događaju ozlijeđeni vozač KTC i putnik GTC te da je nastala materijalna šteta. Upućuje na to da je protiv tuženika zbog izazivanja opisane prometne nesreće pred Općinskim sudom u Novom Zagrebu proveden kazneni postupak poslovni broj K-176/2020 u kojem je donesena pravomoćna presuda. Nadalje, tužitelj navodi da je u trenutku nastanka predmetnog štetnog događaja vozilo kojim je upravljao tuženik bilo osigurano kod tužitelja Policom osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08103890280, a da je tužitelj po osnovi naknade imovinske štete na vozilu registarske oznake [registarska oznaka] 11. studenog 2019. isplatio 20.000,00 kn, zatim po osnovi neimovinske i s njom povezane imovinske štete nastale KTC zbog ozljeđivanja 32.801,77 kn te po osnovi neimovinske i s njom povezane imovinske štete nastale GTC zbog ozljeđivanja 16.000,00 kn. Tužitelj navodi da je tuženik prometnu nesreću prouzročio pod utjecajem opijata pa da stoga tužitelj u pogledu ranije spomenutih iznosa ima pravo na regres od tuženika. Stoga traži donošenje presude kojom će tuženiku biti naloženo da tužitelju plati 9.131,56 EUR (68.801,77 kn) sa zateznim kamatama na iznos od 2.654,46 EUR od 12. studenog 2019. do isplate, na iznos od 3.026,32 EUR od 14. veljače 2020., na iznos od 597,25 EUR od 30. svibnja 2020. do isplate, na iznos od 729,98 EUR od 24. rujna 2020. do isplate, na iznos od 1.725,40 EUR od 18. siječnja 2020. do isplate i na iznos od 398,17 EUR od 10. studenog 2020. do isplate. Također, traži da mu tuženik naknadi troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu osporava osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Čini nespornim da je doista došlo do prometne nesreće, no osporava da je u trenutku nesreće bio pod utjecajem opijata (THC) zbog čega bi tužitelj stekao pravo regresa. Upućuje na to da je sud vezan utvrđenjima iz presude koja je donesena u kaznenom postupku, a da u istom postupku nije utvrđeno da je tuženik bio pod utjecajem opijata. Predlaže da sud odbije tužbeni zahtjev uz naknadu troškova parničnog postupka tuženiku sa zateznim kamatama od dana donošenja presude do isplate.

3. Sud je izveo dokaz čitanjem presude Općinskog suda u Novom Zagrebu (list 8-10 spisa), kaznene prijave (list 11-12 spisa), nalaza i mišljenja (list 13-28 spisa), potvrde Policijske uprave zagrebačke – II. postaje prometne policije Zagreb (list 13-14 spisa), prikaz podataka o prometnoj nesreći (list 31, 34-35 spisa), zapisnika o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu (list 32 spisa), izjavu o tijeku nastanka prometne nesreće (list 33 spisa), potvrda o plaćanju (list 36, 58-60, 107-108 spisa), sporazuma o izvansudskoj nagodbi (list 37 spisa), dopisa tužitelja (list 38 spisa), prijave i zahtjeva za naknadu štete (list 39-42 spisa), obračuna visine štete (list 43 spisa), izvida štete (list 44-45 spisa), prikaza oglasa (list 50-51 spisa), pregleda podataka o vozilu (list 52 spisa), isprava (list 53-56 spisa), potvrde o odjavi vozila (list 57 spisa), podnesaka (list 61-66, 75-78, 109-113, 118-119 spisa), dopisa (list 67-70, 72-74, 114-117, 140-142 spisa), elektroničke pošte (list 71 spisa), računa (list 79, 81- 82, 99-100 spisa), prikaza kontakta (list 80 spisa), medicinske dokumentacije (list 83- 87, 91-98, 101, 120-136 spisa), Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (list 217-231 spisa), zatim uvidom u fotografije (list 46-49, 88-90, 102- 106, 137-139 spisa) te dokaz toksikološkim vještačenjem (list 167-171 i 194-195 spisa).

4. Tužitelj je u tužbi predložio dokaze koje je smatrao potrebnim za utvrđivanje činjenica koje je iznio tijekom postupka. Tako je tužitelj, među ostalim predložio da se kao dokaz u ovom postupku koriste i Uvjeti koji su sastavni dio Police osiguranja od automobilske odgovornosti broj 08103890280 (list 3 spisa). Tužitelj navedeno nije dostavio uz tužbu, no s obzirom da je tužitelj kao dokaz već u tužbi predložio spomenute Uvjete sukladno čl. 299. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23, 146/25, dalje: ZPP), sud mu je rješenjem od 11. studenog 2025. (list 210 spisa) naložio da iste dostavi. Dakle, u konkretnom slučaju se nikako ne radi o isticanju novih dokaza nakon zaključenja prethodnog postupka, odnosno o prekludiranosti tužitelja u tom smislu , a kako to smatra tuženik.

5. Tužbeni zahtjev je neosnovan.

6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu iznosa koji je kao odgovorni osiguratelj isplatio oštećenim osobama KTC i GTC za štetu nastalu u prometnoj nesreći od 13. srpnja 2019. koju je prouzročio tuženik, s obzirom da tužitelj navodi da je tuženik u trenutku nastanka štetnog događaja bio pod utjecajem opijata.

7. Među strankama je sporna osnova i visina.

8. Čl. A.1.2. Uvjeta za obvezno osiguranje od automobilske odgovornosti (list 217-231 spisa; dalje: Uvjeti) propisano je da osiguranik gubi prava iz osiguranja ako u vrijeme prometne nesreće upravlja vozilom pod utjecajem alkohola, odnosno ako se analizom krvi ili drugom metodom mjerenja količina alkohola u organizmu utvrdi da udio alkohola u krvi iznosi 0,5 g/kg i više (0,5 promila i više) ili ako se nakon prometne nesreće odbije podvrći ispitivanju alkoholiziranosti, ili utjecaja droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari. Nadalje, čl. 24. st. 1. t. 4. Zakona o obveznim osiguranjima u prometu ("Narodne novine" broj 151/05, 36/09, 75/09, 76/13, 152/14, 155/23; dalje: ZOOP) propisano je da osigurana osoba gubi prava iz osiguranja (među ostalim) i ako je vozač upravljao vozilom pod utjecajem alkohola iznad ugovorene granice, droga te psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari i psihoaktivnih lijekova.

9. U odnosu na navode tuženika da je sud vezan kaznenom presudom iz koje ne proizlazi da bi tuženik bio pod utjecajem opijata u trenutku prometne nesreće, treba reći da je sukladno čl. 12. st. 3. ZPP-a u parničnom postupku sud u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti učinioca vezan za pravomoćnu presudu kaznenog suda kojom se optuženik oglašava krivim. Međutim, na odluku u ovom postupku činjenica da kazneni sud nije navodio da bi tuženik bio pod utjecajem narkotika nije ni od kakvog utjecaja.

10. Treba reći da je teret dokaza prilikom utvrđenja relevantnih činjenica (da li je tuženik u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem opijata, odnosno da li je vozilom upravljao pod utjecajem opijata te, ako jest, da li je isto utjecalo na nastanak štetnog događaja) na strani tužitelja pa je tako sud po prijedlogu tužitelja izveo dokaz toksikološkim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji za toksikologiju Biserki Rihi mr. pharm., spec. toks. kemije.

10.1. Iz nalaza i mišljenja vještakinje (list 167-171 spisa) proizlazi da prisustvo THC-a, THC-COOH i THC-OH u krvi te THC-COOH u mokraći tuženika, a što je utvrđeno od strane vještaka iz Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja "Ivan Vučetić", ukazuje na konzumaciju marihuane ili hašiša u neutvrđeno vrijeme. Vještakinja je navela da kvantitativna analiza navedenih supstanci ukazuje na konzumaciju marihuane ili hašiša možebitno i nekoliko dana prije štetnog događaja. Pojasnila je da je najvažnija psihoaktivna tvar u konoplji i/ili hašišu THC (tetrahidbokanabinol) koji je topiv u mastima i brzo se apsorbira nakon inhalacije, a da se metabolizira u jetri u THC-OH (aktivni metabolit) i THC-COOH (inaktivni metabolit). Vještakinja je ukazala na to da se važne koncentraci je THC-a u plazmi postižu nakon 30 minuta, a da se nakon toga smanjuju uslijed raspodjele u tijelu (osobito masna tkiva) te da se nakon postignute ravnoteže u krvi THC sporo i neravnomjerno počinje vraćati u krv otpuštanjem iz pohranjenih tkiva prilikom čega poluodstranjivanje može biti oko tri dana, a da je poluvrijeme za THC-OH oko 50 sati. Navela je i da kod dugotrajnih i učestalih konzumacija marihuane i/ili hašiša vrijeme poluodstranjivanja može varirati od 2,6 do 12,6 dana. Ukazala je pritom na to da svatko ima jedinstven metabolizam koji prerađuje kanabis različitom brzinom, što ga u konačnici čini još kompliciranijim za određivanje djelovanja u vrijeme prometnih nesreća, a da čak i između ljudi istog spola, dobi, načina života (na primjer tjelesna aktivnost i prehrambene navike) imaju značajan utjecaj na vrijeme kada je osoba i dalje pozitivna na testu. Navela je da se neki tragovi marihuane mogu otkriti i 30 dana nakon konzumacije, ali da su to vrlo rijetki slučajevi. Vještakinja je navela da je vrijeme raspada THC metabolita (THC-COOH) od tri do četiri tjedna. Uz već navedeno, vještakinja je ukazala da je provedeno ispitivanje 602 vozača koji su imali između 1ng/mL i 47 ng/mL THC-a u krvi te da nije uočena nikakva povezanost THC-a u krvi i količine grešaka koje su ti vozači radili. Navela je da je, s obzirom da je tuženiku bila utvrđena koncentracija THC-a od 3,4 ng/ml, nemoguće utvrditi da li je tuženik bio pod utjecajem droge u vrijeme prometne nesreće.

10.2. Tuženik nije isticao prigovore na nalaz i mišljenje, no tužitelj je istome prigovorio navodeći da se vještak nije očitovao o tome da li može sa sigurnošću isključiti mogućnost da je tuženik bio pod utjecajem droge u trenutku prometne nesreće (lista 183 spisa). Tužitelj je naveo da nije bitno koliku je točno dozu tuženik imao u krvi i nije bitno da li je THC konzumirao neposredno prije vožnje ili ranije, a niti koliko često isto konzumira. Naveo je da se osoba čak i nakon prestanka aktivnog djelovanja THC-a osjeća umorno, često dezorijentirano, smanjenih intelektualnih, motoričkih i senzoričkih kapaciteta uz izrazitu pospanost, letargiju, osjećaj gladi i iscrpljenost te poremećaje pamćenja (list 188-192 spisa), a što vještakinja nije navela u svom nalazu i mišljenju.

10.3. Na ročištu održanom 18. prosinca 2024. vještakinja se očitovala o prigovorima tužitelja na nalaz i mišljenje te je tom prigodom pojasnila da se prigodom sastavljanja istog držala postavljenog zadatka. Još jednom je navela da se kanabis metabolizira različitim brzinama kod različitih ljudi, što ga još čini kompliciranijim za određivanje djelovanja u vrijeme prometne nesreće. Pojasnila je da su svi podaci vezani uz konzumaciju, vrijeme djelovanja, vrijeme eliminacije te metode detekcije iz stručne literature. Vještakinja je uputila na to da je molekula THC-a drugačija od primjerice molekule alkohola pa se do danas nije uspjelo napraviti neki aparat kojim bi se u trenutku događaja mogla mjeriti koncentracija THC-a u krvi, odnosno u izdahnutom zraku kao što je to moguće primjerice pri kontroli alkohola. Također, navela je da se THC, iako njegovo djelovanje ne počinje odmah nakon prvog dima, može detektirati u tom trenutku, a da se njegova vršna koncentracija postiže nakon 30 do 40 minuta kada počinje i djelovanje THC-a, a koje može trajati od 1 do 4 sata. Pod tim djelovanjem objasnila je da misli na djelovanje koje dovodi do poremećaja kognitivnih sposobnosti, da se može razviti depresija, bezvoljnost, a uz to s obzirom da je THC nepredvidiv za razliku od alkohola koji je isključivo depresor, THC može biti i depresor i ekscitator, a može izazvati i halucinacije. Pojasnila je da, ako pribrojimo sva ta vremena koja su prošla od štetnog događaja pa do davanja uzoraka krvi i mokraće , se dolazi do 4,5 sata u kojem je moguće da je tuženik konzumirao marihuanu, dakle moguće i odmah nakon štetnog događaja. Zaključila je da na temelju dostupnih podataka nije moguće reći da li je ili nije u trenutku štetnog događaja tuženik mogao biti pod utjecajem droge. Vještakinja je još dodatno i pojasnila da osoba pod utjecajem THC-a ima znatna oštećenja - nekoordinaciju pokreta, nepoimanje eventualno u prometu nekakvih iznenadnih događanja pored ceste ili na cesti, slušne poremećaje te da je brzina reakcije usporena, a da to sve ovisi prvenstveno o individualnom metabolizmu i o načinu konzumacije, odnosno da li je netko svakodnevni konzument marihuane ili povremeni. U tom smislu pojasnila je da se kod svakodnevnih konzumenata marihuane javlja u određenom smislu i tolerancija na THC pa su neke svakodnevne aktivnosti približne osobi koja i ne konzumira drogu.

10.4. Stav je ovog suda da vještakinja, uzimajući u obzir njenu struku i specijalnost, nedvojbeno posjeduje stručno znanje za davanje procjene o tome da li je tuženik tijekom štetnog događaja bio pod utjecajem narkotika, ali i o utjecaju narkotika na organizam. Vještakinja je pojasnila da iz dokumentacije te iz kaznenog spisa proizlazi da bi tuženiku bila nakon štetnog događaja utvrđena prisutnost narkotika (marihuana i/ili hašiš), no da zbog djelovanja i načina ponašanja takvih supstanci po konzumaciji nije moguće utvrditi kad je tuženik isto konzumirao. Sasvim je logično da određene supstance djeluju na različit način na svakog zasebnog pojedinca pa je zato logičan i zaključak da nije moguće procijeniti točno vrijeme konzumacije. Treba reći i da iz dokumentacije koja se nalazi u kaznenom spisu (na što je uputila i sama vještakinja u svom nalazu i mišljenju) proizlazi da su biološki uzorci tuženika izdvojeni u 20:25 (krv), odnosno u 20:20 (mokraća), a do nesreće je došlo oko 15:50. Zbog takvog znatnog vremenskog odmaka između nesreće i uzimanja uzoraka te zbog raznih nepoznanica vezanih uz konzumaciju marihuane i/ili hašiša, na koje je vještakinja uostalom i uputila u svom nalazu i mišljenju, sud prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje u dijelu u kojem ista navodi da nije moguće zaključiti da li je tuženik u trenutku štetnog događaja doista bio pod utjecajem narkotika. Treba reći da bi navodi vještakinje o efektima konzumacije naprijed spomenutih supstanci bile od značaja samo kad bi bilo nedvojbeno utvrđeno da je tuženik tijekom štetnog događaja doista bio pod utjecajem istih, a što konkretno nije slučaj.

10.5. Dakle, tužitelj istaknutim prigovorima nalaz i mišljenje vještakinje nije doveo u sumnju pa sud stoga prihvaća nalaz i mišljenje vještaka u cijelosti. Zbog toga je sud i odbio prijedlog tuženika za izvođenje vještačenja po drugom vještaku toksikologu (list 195 spisa).

11. S obzirom da vještačenjem nije utvrđeno da bi tuženik doista bio pod utjecajem narkotika u samom trenutku nastanka štetnog događaja, a što bi posljedično moglo dovesti do situacije u kojoj bi izgubio prava iz osiguranja, sud je o navedenoj činjenici zaključio na temelju tereta dokaza (čl. 221.a ZPP-a), odnosno zaključio je da tuženik nije bio pod utjecajem narkotika tijekom predmetnog štetnog događaja.

12. Tužitelj je tijekom postupka predlagao izvođenje dokaza saslušanjem svjedoka TTC i GTC te djelatnika MUP-a na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja i opsega nastale štete (list 2-3 i 205 spisa) pa s obzirom da izvođenje istih ne bi bilo ekonomično, niti svrsishodno, zbog ranije navedenog utvrđenja da tuženik nije bio pod utjecajem narkotika u trenutku nesreće, sud navedene dokaze nije izvodio. Iz istog razloga sud nije izvodio dokaz prometno- tehničkim vještačenjem, a niti dokaze izvođenje kojih je tužitelj predložio na okolnost visine tužbenog zahtjeva (medicinsko vještačenja), odnosno na okolnost vršenja isplata po osnovi naknade štete (financijsko vještačenje).

13. Sud nije izvodio niti dokaz saslušanjem tuženika na okolnost da tuženik nije bio pod utjecajem narkotika u trenutku nesreće, kako je to predlagao tuženik. Naime, teret dokazivanja je u konkretnom slučaju, kako je to već ranije pojašnjeno (točka 10. obrazloženja) na strani tužitelja, a tuženiku se pak ne može nametati teret dokazivanja negativnih činjenica.

14. S obzirom da tuženik nije bio pod utjecajem narkotika u trenutku prometne nesreće, isti nije izgubio prava iz osiguranja pa je sud na temelju čl. A.1.2. Uvjeta u vezi s čl. 24. st. 1. t. 4. ZOOP-a odbio tužbeni zahtjev i odlučio kao u točki I. izreke ove presude.

15. Odluka o parničnim troškovima temelji se na čl. 154. st. 1. ZPP te čl. 155. ZPP, odredbama važeće Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" broj 138/23; dalje: Tarifa) i Uredbe o Tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine" broj 37/23; dalje: Uredba), vrijednosti predmeta spora te troškovnicima stranaka (list 242-244 spisa).

15.1. Tuženiku je priznat trošak sastava odgovora na tužbu u visini 100 bodova, zatim sastava podneska od 28. kolovoza 2024. u visini 100 bodova (Tbr. 8. Tarife) te zastupanja na četiri ročišta (održana 8. svibnja 2023., 12. rujna 2023., 18. prosinca 2024. i 19. veljače 2026.) u visini od ukupno 400 bodova (100 bodova za svako sukladno Tbr. 9/1 Tarife). Dakle, tuženiku je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku u visini od ukupno 600 bodova, što pomnoženo sa vrijednošću jednog boda u iznosu od 2,00 EUR (Tbr. 54. u vezi s Tbr. 52/3 Tarife) te uvećano za 25% po osnovi PDV-a (Tbr. 46. Tarife) iznosi 1.500,00 EUR. Prihvaćen je i zahtjev tuženika za isplatom zateznih kamata na odmjerene troškove od dana donošenja presude do isplate na temelju čl. 151. st. 3. ZPP-a.

15.2. Tužitelju pak nije priznat trošak sastava podneska od 22. prosinca 2025. jer isti, uzimajući u obzir navode istaknute u istome, nije bio potreban u ovoj parnici. Također, nije mu priznat niti trošak sudskih pristojbi jer tuženiku takav trošak tijekom parnice nije niti nastao.

15.3. Zahtjev tužitelja za naknadu troškova parničnog postupka je odbijen.

15.4. Stoga je o troškovima postupka odlučeno kao u točki II. i III. izreke ove presude.

U Zagrebu 2. travnja 2026.

Sutkinja:

Marija Šipek

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude je dopuštena žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku petnaest dana od dana dostave presude, a o njoj odlučuje županijski sud.

Dostaviti:

1. Tužitelju – po punomoćniku

2. Tuženiku – po punomoćniku