REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] E 5

Poslovni broj: Us I-2308/2025-12

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Danici Vučinić, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Misirača, u upravnom sporu tužitelja Općine Kostrena, Kostrena, Sveta Lucija 38, OIB: 32131316182, kojeg zastupa opunomoćenik EU, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, uz sudjelovanje zainteresiranih osoba: 1. TU iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci, Erazma Barčića 5, OIB: 03377753055., zastupano po državno odvjetničkom savjetniku Marinu Staniću, radi naknade za oduzetu imovinu, 1. travnja 2026.,

p r e s u d i o je

I. Poništava se rješenje Ministarstva pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, KLASA: UP/II-942- 01/24-01/170, URBROJ: 514-04-03-01-01/07-25-02 od 20. listopada 2025. u dijelu koji se odnosi na davanje u vlasništvo TU nekretnine opisane pod točkom 1.c) prvostupanjskog djelomičnog rješenja, kao i točka 1.c), te dio točke 3. i 5., koji se odnosi na nekretninu iz točke 1.c), djelomičnog rješenja Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I- 942-05/97-01/2326, URBROJ: 2170-12/2-24-91 od 19. veljače 2024.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak. U ponovljenom postupku prvostupanjsko tijelo dužno je postupiti u skladu s pravnim shvaćanjima i primjedbama suda izraženim u obrazloženju ove odluke.

III. U preostalom dijelu rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela ostaju na snazi.

Obrazloženje

1. Djelomičnim rješenjem Primorsko-goranske županije, Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove, KLASA: UP/I-942-05/97-01/2326, URBROJ: 2170-12/2-24-91 od 19. veljače 2024., točkom 1 . izreke TU daje se u vlasništvo neizgrađeno zemljište i to: a) 94/10243 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] površine 10243 m[2] , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji dio odgovara staroj k. č. [katastarska čestica] od 26 čhv ranije upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Sv. Barbara, 151/10243 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] površine 10243 m , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji dio odgovara staroj k. č. [katastarska čestica] od 42 čhv ranije upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Sv. Barbara, 162/10243 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] površine 10243 m , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji dio odgovara staroj k. č. [katastarska čestica] od 45 čhv ranije upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Sv. Barbara; b) 885/10243 dijela nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] površine 10243 m , upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] koji dio odgovara staroj k. č. [katastarska čestica] od 246 čhv ranije upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]; c) k. č. [katastarska čestica] površine od 569 m upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u cijelosti koja odgovara staroj k. č. [katastarska čestica] od 158 čhv ranije upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] Sv. Barbara. Točkom 2. izreke kao obveznik naknade određena je Općina Kostrena. Točkom 3. izreke određeno je da je Općina Kostrena dužna dijelove nekretnina navedenih u točki l . a) i b), te točki l . c) predati u posjed ovlaštenici naknade u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja. Točkom 4. izreke je određeno da je TU dužna isplatiti iznos primljene naknade za zemljište iz točke l . c) u iznosu od 478, 25 eura u korist Općine Kostrena u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja. Točkom 5. izreke određeno je da će nakon pravomoćnosti ovog rješenja Zemljišnoknjižni odjel Općinskog suda u Rijeci provesti u zemljišnim knjigama uknjižbu na način da će na dijelovima nekretnina iz točke l . a) i b), te točki l . c) brisati pravo vlasništva Općine Kostrena, te uknjižiti pravo vlasništva TU. Točkom 6. izreke je određeno da će se o dijelu zahtjeva JU za utvrđivanje prava na naknadu/povrat u vlasništvo ostalih nekretnina u k. o. [katastarska općina] Sv. Barbara označenih kao k. č. [katastarska čestica] ranije upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. č. [katastarska čestica] ranije upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] odlučiti naknadno kada se utvrde sve potrebne činjenice. Točkom 7. izreke je određeno da svaka stranka snosi svoje troškove postupka.

2. Tuženik je rješenjem KLASA: UP/II-942-01/24-01/170, URBROJ: 514-04-03- 01-01/07-25-02 od 20. listopada 2025. odbio žalbu tužiteljice protiv prvostupanjskog rješenja.

3. Tužitelj je ovom Sudu pravodobno podnio tužbu protiv rješenja tuženika, osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, te u bitnome navodi da se postupak naknade za oduzetu imovinu provodi po odredbama Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91.), a u ovom slučaju da se postupa suprotno članku 5. gore cit. Zakona. Općini Kostrena da je naloženo suprotno javnom interesu i suprotno članku 5. Zakona o općem upravnom postupku prisilno zasnivanje suvlasništva u idealnom dijelu jer će se nakon pravomoćnosti rješenja u postupku povrata u bazu zajedničkih podataka BZP upisati u suvlasništvo i suposjed TU kao suvlasnik i suposjednik u idealnom dijelu novoformirane nekretnine zajedno s Općinom Kostrena na onom zemljištu koje nikad nije bilo predmet povrata imovine te stoga ovlaštenica naknade da ne može uopće biti u idealnom posjedu istoga. Posjed zemljišta glede suvlasništva u ovakvom slučaju da ograničava pravo vlasništva drugih osoba koje je zajamčeno člankom 48. stavak 1. Ustava Republike Hrvatske već da je u ovom slučaju nužno provesti parcelaciju zemljišta sukladno odredbama članka 120.a Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN broj 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12, 80/13) odnosno u smislu članka 161. stavka 1. toč. 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju (NN broj 153/13, 65/17, 39/19, 98/19, 67/23). Napominje da i prvostupanjsko i ovo drugostupanjsko tijelo moraju voditi o računa o zaštiti prava stranaka u postupku povrata imovine i isti su dužni prilikom donošenja rješenja zaštiti interese drugih stranaka u postupku te pridržavati se članka 161. stavka 1. toč. 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju kao i svih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i ne smiju nikako ograničavati pravo vlasništva drugih stranaka na zemljištu koje nije bilo nije bilo u postupku povrata pa je navedeno pobijano rješenje nezakonito i suprotnosti je s člankom 5. Zakona o općem upravnom postupku. Tako će nakon pravomoćnosti rješenja suvlasnica TU biti upisana u z. k. odjelu kao suvlasnica u idealnom dijelu cijele nekretnine a u katastru biti upisana kao posjednik u idealnom dijelu cijele nekretnine, a Općina Kostrena da neće moći ishoditi npr. kredit za izgradnju dječjeg vrtića na zemljištu na kojem je bila isključivi samovlasnik te se takvim rješenjem dira u njena isključiva vlasnička prava. U ovom slučaju da je razvidno da je prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo „pravnim nasiljem“ nametnulo osnivanje suvlasništva na onom dijelu zemljišta koje nikada nije bilo u postupku povrata čime su ograničili pravo vlasništva Općine Kostrena, a sve suprotno volji Općine Kostrena kao i javnom interesu. Osobito da je važno istaknuti da je Općina Kostrena predmetno zemljište dala i u zakup drugoj pravnoj osobi te da bi se povrat imovine starih k. č. ovlaštenici naknade trebao odrediti provedbom parcelacije zemljišta tako da ista svojim suvlasništvom ne bi ograničavala vlasnička prava Općine Kostrena kao i prava zakupoprimca iz njegovog ugovora. Upravo zbog toga da je nužno da se provede parcelacija zemljišta kako je to propisano člankom 161. stavka 1. toč. 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju kako bi se odvojilo zemljište koje je bilo predmet povrata imovine u naravi te tamo upisati TU i uvesti je u posjed istoga i ista treba uživati u vlasništvu onoga što joj je stvarno i oduzeto, a Općina Kostrena da će ostati u samovlasništvu onog dijela nekretnine koje nije bilo predmet povrata i moći će ostvarivati svoja puna vlasnička prava bez ikakvog uplitanja države u njeno vlasništvo. Nije ovlašteniku naknade oduzet suvlasnički omjer pa da mu se onda vrati suvlasnički omjer. Jer ako se nešto vraća u posjed i vlasništvo u naravi isto da se treba vratiti u granicama stare k. č. br. koja je bila i oduzeta iz posjeda i vlasništva ovlašteniku naknade budući se ovdje radi o neizgrađenom zemljištu. Isto tako ističe da je jedino moguće izvršiti naturalni povrat na način da se izvrši parcelacija zemljišta kako je to zakon i predvidio te da se TU upiše kao samovlasnik na nekretninama za koje je ista tražila u naturalni povrat i koje su bile u samovlasništvu ovlaštenika naknade u vrijeme deposedacije i to je svrha naturalnog povrata a ne zasnivanje suvlasništva tamo gdje ga nikada nije niti bilo te ograničavanje prava vlasništva Općine Kostrena na njenom zemljištu. Također kod stare k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]-Sv. Barbara koja odgovara novoformiranoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]- Barbara da treba voditi računa da se po identifikaciji predmetna novoformirana k. č. br. [katastarska čestica] sastoji od dvije stare katastarske čestice i to stare k. č. br. [katastarska čestica] koja je predmet ovog postupka i stare k. č. br. [katastarska čestica] koja nije predmet ovog postupka te da se k. č. br. [katastarska čestica] ne može nikako u cijelosti vratiti TU kako je to određeno točkom 5. djelomičnog rješenja već se mora vršiti parcelacija iste. Iz svega izloženog razvidno je da je u pogledu predmetne nekretnine pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te je glede iste uslijed toga došlo i do pogrešne primjene materijalnog prava. Također napominje da i prvostupanjsko i drugostupanjsko tijelo moraju voditi o računa o zaštiti prava Općine Kostrena u postupku povrata imovine i isti su dužni prilikom donošenja rješenja zaštiti interese Općine Kostrena te pridržavati se članka 161. stavka 1. toč. 2. važećeg Zakona o prostornom uređenju kao i svih odredbi Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i ne smiju nikako ograničavati pravo vlasništva Općine Kostrena na zemljištu koje nije bilo nije bilo u postupku povrata pa je navedeno pobijano rješenje nezakonito. Stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ustraje kod naloga iz obrazloženja osporenog rješenja te predlaže odbijanje zahtjeva kao neosnovanog.

5. Prvozainteresirana osoba TU u odgovoru na tužbu navodi da u postupku povrata imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, za čestice koje su u međuvremenu prodane i privedene svrsi Općina Kostrena da joj je isplatila dogovorenu naknadu, a za čestice koje i dalje stoje neiskorištene da je izvršen naturalni povrat, te da je ostalo neriješeno stanje u slučaju dijelova starih k. č. [katastarska čestica] od 22 m[2] i k. č. [katastarska čestica] od 19 m , koje da su i predmet ove tužbe. Njezine čestice 350/1 i 351/1 da su dio novoformiranih k. č. [katastarska čestica] za koje da je Rješenjem Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša od 17. rujna 2021. određeno suvlasništvo između Općine Kostrena i nje. U svom očitovanju od 21. ožujka 2023. i od 10. siječnja 2024. da se izjasnila kako slijedi: Osobno smatram da nema prepreke da budemo u suvlasništvu na navedenim česticama. Kad bi se i provela parcelacija zemljišta, to ne bi bitno promijenilo stanje na terenu u pogledu raspolaganja česticama, jer bi i dalje u obje sadašnje k. č. [katastarska čestica] jedan dio pripadao Općini Kostrena a drugi meni, a površinom su i tako vrlo male (svega 60 m[2] i 74 m ). Stoga predlažem da Općina Kostrena otkupi moje dijelove u obje čestice (udio od 22/60 i 19/74) i time postane samostalni vlasnik cijelih čestica. Na taj način moći će ih prodati ili na drugi način njima raspolagati, budući se nalaze jedna pored druge i zajedno čine veću cjelinu. Osim toga, u zemljišnim knjigama je i sada Općina Kostrena upisana kao vlasnik obiju kat. čestica u cjelini.” Ističe da ostaje i dalje pri iznesenom stavu iz čisto praktičnih razloga, da joj nije interes prisvajati čestice koje nisu nikada bile vlasništvo njezine obitelji niti stvarati probleme Općini Kostrena u njihovom financijskom poslovanju. Spomenuti problemi oko ishodovanja kredita za dječji vrtić u slučaju da ostanemo u suvlasništvu na navedenim česticama, da joj se čine nerealnim, da je nevjerojatno da kreditna sposobnost Općine Kostrena ovisi o (su)vlasništvu na 2 kat. čestice, tim više što ista naplaćuje komunalnu naknadu od brojnih velikih poslovnih subjekata na svom području. Ukoliko pak namjeravaju graditi dječji vrtić na navedenim česticama, trebati će im cijele čestice a ne samo njihov dio. U tom slučaju, moj njezin prijedlog iznesen u očitovanju od 10. siječnja 2024. da Općina Kostrena otkupi moj udio u obje čestice (tj. ukupno 41m[2] ), bio bi i u njihovom interesu. Kao dokaz spremnosti za suradnju, da može pristati da se izvrši parcelacija ukoliko je to u skladu s važećim zakonskim propisima. Trošak ovlaštenog sudskog vještaka da treba u tom slučaju snositi predlagatelj, tj. Općina Kostrena. Između ostalog, u svojoj tužbi Općina Kostrena da navodi da je „predmetno zemljište dala i u zakup drugoj pravnoj osobi", tj. poduzeću Ml GRAD d. o. o. sa sjedištem u [adresa] i da su s njima sklopili Ugovor o zakupu 5. srpnja 2018. na rok od 5 godina i produžili ga Aneksom Ugovora o zakupu 5. srpnja 2023. za narednih 5 godina do 6. srpnja 2028. godine. (Ugovor i Aneks Ugovora nalaze se u prilogu Tužbe). Ako su Općina Kostrena i ona u suvlasništvu na navedenim česticama, bilo bi za očekivati da sukladno tome dijelimo i ostvareni prihod od zakupa zemljišta za navedenih 10 godina. Međutim, da ju nisu ni konzultirali o sklapanju Ugovora, a pogotovo nisu isplatili dio ostvarene dobiti. Možda je to razlog zbog kojeg silno žele raskinuti suvlasnički odnos.

6. Drugozainteresirana osoba Županijsko državno odvjetništvo u Rijeci u odgovoru na tužbu navodi da se protivi tužbi i da se ne može raditi o pravnom nasiju je da je očito u prethodno provedenom postupku preoblikovanja zemljišne knjige za k. o. [katastarska općina]-Barbara došlo do spajanja većeg broj nekretnina (pa i ovih koje su prethodno bile predmet nacionalizacije) u novo osnovanu. S obzirom na vlasničko stanje da je nesporno da je u tom postupku sudjelovala i Općina Kostrena, te da je postupak preoblikovanja započet dugo nakon što je podnesen zahtjev za povrat, pa da je tužitelj još tada mogao zatražiti izdvajanje čestica koje su bile predmet povrata iz tako novoformirane nekretnine. Štoviše i kod ovakve odluke iz napadanog rješenja da nema prepreka da se sada razvrgne suvlasnička zajednica što da je u biti i suština zahtjeva tužitelja, te ističe da se u cijelosti pridružuje obrazloženjima iz napadanog rješenja tuženika.

7. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 23. ožujka 2026. u prisutnosti opunomoćenika tužitelja, zainteresirane osobe TU i zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci, a u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, čime se smatra da je strankama u smislu članka 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: ZUS) dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet ovog upravnog spora.

8. Opunomoćenik tužitelja ustrajao je kod svih navoda iz tužbe i tužbenog zahtjeva i napominje kako je i sama zainteresirana osoba TU suglasna da se izvrši parcelizacija zemljišta, s čime da je suglasna i Općina Kostrena i prilaže u spis zapisnik o preoblikovanju zemljišnih knjiga iz 2009. iz kojeg da je vidljivo da k. č. br. [katastarska čestica], koja da nije niti bila predmet povrata i stoga predlaže da se poništi rješenje tuženika kako bi se provela parcelizacija koje troškove bi snosila Općina Kostrena, te dalje izlaže kao u tužbi.

9. Opunomoćenik zainteresirane osobe Županijskog državnog odvjetništva u Rijeci je ostao pri svim navodima iz odgovora na tužbu, a u odnosu na danas iznesene navode opunomoćenika tužitelja i priloženi zapisnik, smatra da je teško tu sada odrediti, obzirom da je zapisnik sastavljen 2009., a nije nedvojbeno iz njega da odgovara današnjem stanju u katastarskom operatu, a obzirom na to sve predlaže da se odbije tužbeni zahtjev.

10. Zainteresirana osoba TU ostala je pri svim navodima iz odgovora na tužbu.

11. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koja prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.

12. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, sud smatra da je tužbeni zahtjev djelomično osnovan.

13. Među strankama ovoga spora nije sporno da je prvozainteresirana osoba ovlaštenica prava na naknadu za oduzete nekretnine, te da nekretnine koje su predmetom povrata čine dio nekretnina navedenih u prvostupanjskom rješenju, u površini i udjelima navedenim u tom rješenju, niti je sporno da su ispunjeni uvjeti za naturalni povrat tih nekretnina prvozainteresiranoj osobi, već je sporno da li je zakonito određen povrat u vidu suvlasničkog dijela u tim nekretninama, ili je pak u postupku valjalo provesti parcelaciju.

14. Iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je ovdje zainteresirana osoba IU u zakonskom roku 27. lipnja 1997. podnijela zahtjev za utvrđivanje prava na naknadu/povrat u vlasništvo nekretnina označenih u izreci prvostupanjskog rješenja, među kojima je i k. č. br. [katastarska čestica].

15. Odredbom članka 161. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/2013, 65/2017, 114/2018, 39/2019, 98/2019, dalje: Zakon), propisano je da se parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u skladu sa: 1. svakim prostornim planom ako se zemljište nalazi na području na kojemu ovim Zakonom nije propisana obveza donošenja urbanističkog plana uređenja, 2. rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine, 3. sudskom presudom o utvrđivanju prava vlasništva zemljišta (stavak 1.). Parcelacija izgrađenog građevinskog zemljišta može se, osim u skladu s aktima i planovima iz članka 160. stavka 1. ovoga Zakona, provoditi i u svrhu spajanja cijelih katastarskih čestica na kojima je izgrađena postojeća zgrada (stavak 2.). Članak 160. stavak 1. ovoga Zakona ne odnosi se na parcelaciju građevinskog zemljišta kojom se međusobno usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi i naravi (stavak 3.).

16. Točkom 1. c) prvostupanjskog rješenje utvrđeno je da se TU daje u cijelosti vlasništvo neizgrađeno građevinsko zemljište k. č. [katastarska čestica] površine 569 m², zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], knjiženog prava vlasništva Općine [adresa], koja čestica odgovara nekretnini stare izmjere označenoj kao k. č. [katastarska čestica] od 158 čhv, ranije upisano u zk. ul. broj. 121, k. o. [katastarska općina] Sv. Barbara, prijašnje vlasništvo JU u cijelosti.

17. Međutim, iz zapisnika o preoblikovanju zemljišnih knjiga Općinskog suda u Rijeci, Zemljišno-knjižnog odjela, Broj: Z-6719/2008/923 od 14. prosinca 2009., razvidno je da je nova katastarska čestica (označena kao k. č. [katastarska čestica]) nastala spajanjem čestica stare izmjere k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], ukupne površine 569 m². Iz navedenog slijedi da predmetna nekretnina u novoj izmjeri ne predstavlja identičan pravni i faktični slijed isključivo čestice 2376, već obuhvaća i dio nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica].

18. Stoga, ovaj Sud smatra je upravno tijelo bilo dužno s osobitom pažnjom utvrditi identitet nekretnine koja je predmet povrata, odnosno nesporno utvrditi odgovara li nova čestica u cijelosti ili samo djelomično nekretnini koja je bila predmet oduzimanja. To bi uključivalo obvezu utvrđivanja odnosa površina između bivših čestica 2370 i 2376, postojanja geodetskog elaborata identifikacije, te mogućnosti fizičkog ili idealnog razgraničenja prava vlasništva.

19. Kako iz obrazloženja osporenog rješenja, niti iz cijelog provedenog upravnog postupka, ne proizlazi da su ove odlučne činjenice utvrđene, niti su provedeni odgovarajući dokazi, sud nalazi da je činjenično stanje u postupku ostalo nepotpuno i nepravilno utvrđeno. U postupku povrata može se vratiti isključivo ona nekretnina koja predstavlja pravni slijed oduzete imovine, dok to u konkretnom slučaju nije utvrđeno da bi cijela nova čestica predstavljala takav slijed. Dodjelom cijele čestice koja je nastala i od k. č. [katastarska čestica], bez utvrđenja pravne sudbine te čestice, moglo je doći do povrede prava vlasništva tužitelja, što upravno tijelo nije razmotrilo niti obrazložilo.

20. S obzirom na navedeno, osporeno rješenje u dijelu kojim je TU dodijeljena u cijelosti predmetna čestica nije zakonito, pa ga je valjalo poništiti i u tom dijelu vratiti predmet na ponovni postupak, u kojem će upravno tijelo otkloniti utvrđene nedostatke, potpuno utvrditi činjenično stanje te donijeti novo, na zakonu utemeljeno rješenje.

21. Slijedom svega navedenoga, na temelju odredbe članka 117. stavak 1. ZUS-a, Sud je poništio točku 1. c), te dio točke 3. i 5. osporavanog prvostupanjskog rješenja koja se odnosi na nekretnine iz točke 1. c), te je predmet radi upotpunjavanja postupka vratio prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak da odluči o žalbi tužitelja kao pravodobnoj.

22. U ponovnom postupku nakon ove presude potrebno je, imajući u vidu prethodno navedeno, prvostupanjsko tijelo je sukladno odredbi članka 151. stavak 2. ZUS-a dužno u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude donijeti novu odluku pridržavajući se pritom pravnih shvaćanja i primjedbi ovog Suda iznesenih u ovoj presudi, te pravilno odlučiti o žalbi tužitelja.

23. Što se tiče preostalog dijela tužbenog zahtjeva, Sud utvrđuje da nije sporno da su ispunjeni uvjeti za naturalni povrat predmetnih nekretnina zainteresiranoj osobi TU, već je sporno da li je zakonito određen povrat u vidu suvlasničkog dijela u tim nekretninama, ili je pak u postupku valjalo provesti parcelaciju.

24. Naturalni povrat zasnivanjem suvlasništva nije protivan ni odredbama Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine („Narodne Novine“ broj 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02, 98/19, dalje: Zakon o naknadi), a ni odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, dok se s druge strane sukladno članku 161. stavak 1. točka 2. Zakona o prostornom uređenju ("Narodne novine" broj 153/2013, 65/2017, 114/2018, 39/2019, 98/2019) parcelacija neizgrađenog građevinskog zemljišta može provoditi i u skladu s rješenjem o povratu zemljišta donesenog na temelju Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine.

25. Stoga nema zapreke da tužiteljica i prvozainteresirana osoba naknadno izvrše parcelaciju predmetnih nekretnina u skladu sa svojim suvlasničkim udjelima. Također se napominje da u upravnom postupku povrata imovine upravno tijelo nije ovlašteno samostalno provoditi parcelaciju nekretnina, budući da se radi o tehničko- katastarskom postupku koji se provodi na temelju posebnih propisa i odgovarajućih geodetskih elaborata. Stoga neprovođenje parcelacije samo po sebi ne predstavlja nezakonitost osporenog rješenja.

26. Sud posebno ističe da je svrha postupka povrata uspostava prijašnjeg vlasničkopravnog stanja, a ne provođenje katastarsko-tehničkih zahvata na nekretninama. Ukoliko bi se u provedbi rješenja ukazala potreba za parcelacijom radi upisa prava vlasništva ili faktične diobe, ista se može provesti u odgovarajućem postupku pred nadležnim tijelima, ali to ne utječe na zakonitost osporenog rješenja.

27. Dakle, parcelacija nije preduvjet za donošenje rješenja o povratu, a sve navedeno proizlazi i iz odluke Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, poslovni broj: Usž-3790/2023-3 od 21. svibnja 2024.)

28. Prvostupanjsko tijelo je utvrdilo naturalni povrat predmetnih nekretnina u određenom suvlasničkom omjeru kako je to navedeno u samoj izreci rješenja. Stoga nema zapreke da tužitelj i prvozainteresirana osoba naknadno izvrše parcelaciju predmetnih nekretnina u skladu sa svojim suvlasničkim udjelima.

29. Stoga je Sud mišljenja da su upravna tijela pravilno utvrdila činjenično stanje i da nema zapreke za povrat nekretnine u idealnom dijelu, odnosno povratom odgovarajućeg suvlasničkog dijela. Obzirom da je tijekom postupka utvrđeno da je podnositeljica zahtjeva ovlaštenica naknade i to kao prijašnja korisnica i vlasnica predmetnih nekretnina na čije mjesto stupa njezina unuka TU, iz svega proizlazi da su predmetne nekretnine dane u vlasništvo TU.

30. Slijedom navedenoga, Sud je ocijenio da je rješenje tuženika zakonito i pravilno, osim u dijelu koji se odnosi na točku 1.c, te dio točke 3. i 5. u kojem dijelu je predmet vraćen na ponovno postupanje, dok je u preostalom dijelu odbijen tužbeni zahtjev, te je odlučeno sukladno članku 116. stavak 1. ZUS-a.

U Riječi 1. travnja 2026 .

Sutkinja

Danica Vučinić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točke I. i II. ove presude žalba nije dopuštena.

Protiv točke III. ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.

Dostaviti:

- tužitelju Općini Kostrena, Kostrena, Sveta Lucija 38

- tuženiku Ministarstvu pravosuđa i uprave i digitalne transformacije, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49 uz spis upravnog postupka

- zainteresiranoj osobi TU iz [adresa]

- zainteresiranoj osobi Županijskom državnom odvjetništvu u Rijeci, Erazma Barčića 5