1

Poslovni broj: 1 P-570/2021-23

 

 

 

 

             

Republika Hrvatska

Općinski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 1 P-570/2021-23

             

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Općinski sud u Varaždinu, OIB: 14828046348, po sutkinji Meliti Šmentanec-Klarić, u pravnoj stvari tužiteljice N. Z., OIB: …, iz H., zastupana po punomoćnicima iz ZOU Z. R. i N. R., odvjetnicima u P.,  protiv tuženika F. S., OIB: …, iz Č., zastupanog po punomoćniku G. G., odvjetniku u OD M. & L.,  radi činidbe, nakon na dan 22. rujna 2023., održane glavne i javne rasprave u prisutnosti tužiteljice osobno, uz zamjenicu punomoćnika tužiteljice i tuženika osobno, uz zamjenicu punomoćnika tuženika, 30. listopada 2023., kao dana donošenja i objave presude,

 

p r e s u d i o  j e

 

              I.               Odbija se tužbeni zahtjev tužiteljice N. Z. koji glasi:

"1. Nalaže se tuženiku F. S., iz Č., OIB: …, da sukladno pravilima građevinske struke postavi žljebove i oluke za odvod kišnice na balkon – podest i stepenice svoje kuće sa zapadne strane svoje kuće u H., te obnovi postojeće žljebove i oluke za odvod kišnice na krovu svoje kuće u H., i to na dijelu kuće koji je okrenut prema dvorištu tužiteljice N. Z., iz H., OIB: …, te time onemogućiti slijevanje kišnice s krova kuće, balkona i stepenica u dvorište tužiteljice. 

 

2. Nalaže se tuženiku da naknadi tužiteljici troškove ovog parničnog postupka sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana presuđenja pa do isplate po stopi prema prosječnoj kamatnoj stopi na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu na tri postotna poena u roku od 15 dana." kao neosnovan.

 

II. Nalaže se tužiteljici N. Z., OIB:…, da tuženiku F. S., OIB: …, naknadi parnične troškove u iznosu od 373,28 Eura[1]/ 2.812,50 kn  (tristo sedamdeset tri eura i dvadeset osam centi / dvije tisuće osamsto dvanaest kuna i pedeset lipa), sa zakonskom zateznom kamatom  koja teče od 30. listopada 2023. do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, u roku 15 dana.

 

Obrazloženje

 

1.                 N. Z. je kao tužiteljica 7. rujna 2021. podnijela tužbu ovome sudu protiv tuženika F. S. radi činidbe. U istoj je navela  da je  vlasnica kuće i dvorišta koje se nalazi u H.,  a koja nekretnina je upisana u zk.ul.br. … k.o. H., čkbr. … Kuća, dvor, oranica i močvara H. u J. površine 211 čhv-a, dok je tuženik F. S. vlasnik kuće i dvorišta koje se nalazi u H., a koja je nekretnina upisana u zk.ul.br. … k.o. H., čkbr. … D. koja se sastoji od Dvorišta, od 1320 m2, Puta od 152 m2, Oranice od 1570 m2, Kuće kbr. 6 od 141 m2 te Gospodarske zgrade od 165 m2, odnosno ukupne površine 3348 m2.  Tvrdi da je njezina nekretnina sa svoje istočne strane susjedna nekretnini tuženika s njezine zapadne strane. Tužiteljica  tvrdi da nekretnina tuženika F. S. ulazi u zračni prostor njezine nekretnine u djelu balkona – podesta koji prelazi međašnu liniju između predmetnih nekretnina, a koji se nalazi sa zapadne strane kuće tuženika te da tuženik  nije ishodio osnivanje stvarne služnosti koji bi ga ovlašćivala da ima pravo imati dio svoje kuće u zračnom prostoru  njezine nekretnine. Tvrdi da se pred Općinskim sudom u Varaždinu vodio postupak radi uređenja međe između predmetnih nekretnina, pokrenut na njezin prijedlog pod poslovnim brojem R1-84/17 u kojem je 22. rujna 2017. proveden očevid uz sudjelovanje geodetskog vještaka S. K..  Taj izvanparnični postupak uređenja međe okončan je donošenjem sudske nagodbe te je u točci II. sudske nagodbe posl. br. R1-84/17 od 22.09.2017. utvrđeno da su tužiteljica kao predlagateljica te I. Z., kao I-protustranka i prijašnji vlasnik nekretnine koja je danas u vlasništvu tuženika, suglasni da dio betonskog balkona - podesta koji se nalazi na betonskim stupovima na vrhu stepeništa kuće sa zapadne strane predmetne kuće prelazi uređenu međašnu liniju na njezinu nekretninu te da je dio nekretnine tuženika koji prelazi međašnu liniju okrenut  prema  njezinom dvorištu. Tužiteljica tvrdi da se na njezinu nekretninu, odnosno dvorište  slijevaju oborinske vode sa stepenica koje se nalaze neposredno uz međašnu liniju te betonskog balkona - podesta koji se nalazi na betonskih stupovima na vrhu stepeništa sa zapadne strane kuće tuženika koji prelaze međašnu liniju,  te da i iz žljebova tuženikove kuće zbog neodgovarajućih žljebova i oluka, sve zbog toga što tuženik nije ugradio nikakav sustav za odvodnju vode s balkona i stepenica, te da propuštaju i žljebovi krova kuće tuženika, a uslijed čega je za velikih kiša u njezinom dvorištu neprestano blato kojem je potreban duži vremenski period da se osuši budući da je taj dio njezinog dvorišta  neprestano u sjeni. Tužiteljica tvrdi da  je pokušavala predmetnu situaciju riješiti mirnim putem te je tuženika u dva navrata pozivala da postavi žljebove i oluke na balkon - podest i stepenište te obnovi postojeće žljebove i oluke na krovu svoje kuće prema njezinom dvorištu, i to dopisom - opomenom od 12.02.2019. te opomenom od 14.07.2021., no da se tuženik se na obje opomene oglušio. Slijedom navedenog, tužiteljica se poziva na čl. 113. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima koji propisuje da je vlasnik nekretnine dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade na pada na tuđu nekretninu. 

 

2.                 U odgovoru na tužbu tuženik je naveo da je od kolovoza 2018. vlasnik kuće i dvorišta koja se nalazi na adresi H., koju je kupio na kredit od tužiteljičinog sina I. Z.. Naveo je da u toj nekretnini živi njegova kćerka sa malodobnim djetetom. Naveo je da je do 2019. imao dobrosusjedske odnose s tužiteljicom i to do trenutka kada je pokušao postaviti žičanu ogradu na među između njihovih nekretnina, što mu susjeda N. Z. ne dozvoljava niti do danas. Naveo je da ga je tužiteljica upoznala sa stanjem međe između nekretnina te da je u predmetu R184/17 postignuta sudska nagodba prema kojoj je između tužiteljice i njezinog sina kao vlasnika sada njegove nekretnine postignut dogovor prema kojem je I. Z. bio suglasan da krov kuće i gospodarske zgrade N. Z. s istočne strane prelazi tada uređene međašne linije na nekretninu I. Z., a N. Z. je bila suglasna da dio betonskog balkona koji se nalazi na betonskim stupovima na vrhu stepeništa kuće I. Z. sa zapadne strane kuće prelazi tada uređenu međašnu liniju na nekretninu N. Z.. Nadalje je tuženik naveo da je u srpnju 2021. telefonskim putem kontaktiran od strane odvjetnice N. R., te da se u kolovozu 2021. odazvao na razgovor kod odvjetnice R., te je tada prvi puta čuo da  za dio podesta balkona njegove kuće koji prelazi međašnu liniju, odnosno na nekretninu N. Z., treba ishoditi osnivanje stvarne služnosti koji bi ga ovlašćivao da ima pravo imati dio podesta-balkona na prostoru susjede N. Z.. Naveo je da je do tog trenutka bio uvjeren da je prilikom kupnje svoje nekretnine, naslijedio prava i obveze iz sudske nagodbe od 22. rujna 2017. sklopljene između I. Z. i N. Z., što tužiteljica nije poricala dok su bili u dobrosusjedskim odnosima. Nakon desetak dana je otišao kod odvjetnice R. te joj javio da je uklonio sporni dio balkona-podesta, te da oborinske vode s njegove kuće ne padaju na dvorište susjede N. Z., na što je odvjetnica R. izjavila da je tužbu proslijedila Općinskom sudu u Varaždinu. Naveo je da sadašnje dimenzije balkona-podesta ne prelaze međašnu liniju te da stepenice također ne prelaze među i da voda sa stepenica ne može prelazi na tužiteljičino dvorište. Osporio je i navode tužiteljice glede oborinskih voda s krovišta njegove kuće i naveo da iste ne mogu prelaziti preko međe na dvorište N. Z., s obzirom da je pad krovišta njegove kuće na sjevernu i južnu stranu, a dvorište N. Z. se nalazi sa zapadne strane. Naveo je da na krovu kuće ima žljebove, koji ne propuštaju te da se po oluku slijeva na njegovo dvorište koje je u središnjem dijelu niže oko 50 cm od dvorišta tužiteljice, a sa sjeverne strane kuće se također nalaze žljebovi koji ne propuštaju vodu te se voda olukom, koji je udaljen od međašne linije 125 cm spušta na njegovo dvorište, koje se u tom dijelu nalazi u razini s dvorištem tužiteljice, a na kojem je dijelu dvorišta je na međašnoj liniji postavljen betonski rubnik viši od razine zemlje oko 10 cm, postavljen od strane tužiteljice, preko kojega ne može prolaziti voda. Naveo je i da je na završetku oluka na svakome dodana još jedna plastična cijev duljine oko 1,5 m kojom se oborinske vode slijevaju prema središnjem dijelu njegova dvorišta, a koje su postavljene još od strane bivšeg vlasnika. Naveo je da nasuprot navodima tužbe se na njegovu nekretninu slijevaju oborinske vode s krovišta gospodarske zgrade tužiteljice i u konačnici je predložio tužbeni zahtjev obiti kao neosnovan te da se obveže tužiteljicu na plaćanje troškova postupka. 

 

3.U dokaznom  postupku sud je pročitao dokumentaciju na listu 5-21 spisa i 29-32 spisa. Isto tako sud je izveo dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalne sudske vještakinje građevinske struke M. C. K. i izveo je dokaz saslušanjem stranaka. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka B. H. i B. Z., predloženih od strane tužiteljice, s obzirom da je sve odlučne činjenice utvrdio uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalne sudske vještakinje građevinske struke M. C. K., odnosno sud je ocijenio da je činjenično stanje u dovoljnoj mjeri utvrđeno za donošenje zakonite i pravilne odluke. 

 

4.Iz dokumentacije koju je tužiteljica priložila uz tužbu u bitnom proizlazi da je tužiteljica vlasnica čkbr. … kuća, dvor, oranica i močvara H. u J. sa 211 čhv, upisane u zk.ul. … k.o. H. te da se putem punomoćnika obraćala tuženiku radi pokušaja mirnog reguliranja međusobnih odnosa, kao vlasnika susjednih nekretnina. Utvrđeno je i da je sudskom nagodbom u predmetu Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj R1-84/17 postignutom 22. rujna 2017. uređena međa između predmetnih nekretnina s time da je nekretnina sada u vlasništvu tuženika tada bila u vlasništvu  tužiteljičinog sina I. Z.. Tuženik je dostavio i skicu izmjere iz tog predmeta izrađenu od strane ovlaštenog inženjera geodezije S. K.. 

             

5.Tijekom postupka izveden je dokaz uviđajem na licu mjesta uz sudjelovanje stalne sudske vještakinje M. C. K. Tužiteljica je izjavila da je vještačenje predložila na okolnost da stepenice i podest stepenica na nekretnini tuženika nemaju sustav odvodnje oborinskih voda te da se za vrijeme kiša napravi blato na njezinom dvorištu. Pregledano je lice mjesta te je utvrđeno da nekretnine stranaka predstavljaju kuće sa dvorištima te da između nekretnina stranaka u spornom dijelu gdje se nalaze stepenice i podest nekretnine tuženika te u dijelu ispred kuća stranaka nema ograde. Vještakinja M. C. K. je pozvana da na licu mjesta uzme potrebne parametre ta da se u nalazu i mišljenju očituje jesu li na kuću tuženika postavljeni odgovarajući žlijebovi i oluci, da li isti propuštaju te da li se na dvorište tužiteljice prekomjerno slijevaju oborinske vode sa stepenica i podesta stepenica na nekretninu tužiteljice, odnosno da li se na stepenice i podest stepenica sukladno pravilima građevinske struke postavljaju sustavi za odvodnju vode sa stepenica i podesta stepenica.  

 

6.Iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje M. C. K. proizlazi da je izlaskom na lokaciju vještačenja, te pregledom stanja na terenu utvrđeno slijedeće: nekretnina tužiteljice nalazi se na adresi H., upisana u zk.ul.br. … k.o. H., čkbr. … kuća, dvor, oranica i močvara H. u J. površine 211 čhv, a nekretnina tuženika nalazi se na adresi H., upisana u zk.ul.br. … k.o. H., čest.br. … D., koja se sastoji od dvorišta od 1320 m2, puta od 152 m2, oranice od 1570 m2, kuće kbr. 6 od 141 m2 te gospodarske zgrade od 165 m2, odnosno ukupne površine 3348 m2, pregledom nekretnine utvrđeno je da nekretnina tuženika F. S. graniči sa zračnim prostorom nekretnine tužiteljice u dijelu balkona – podesta, koji je uz samu međašnu liniju između predmetnih nekretnina, a koji se nalazi sa zapadne strane kuće tuženika, stepenice su izgrađene uz kuću, koja je zapravo kuća prizemnica, sa dvostrešnim krovom, pokrivenim crijepom, uređenim pročeljem, te izvedenom limarijom. Nadalje proizlazi da je na uviđaju na lice mjesta utvrđeno kako je limarija na kući tuženika u dobrom stanju te da nigdje ne dolazi do propuštanja ili porcurjevanja iz horizontalnih i/ili vertikalnih oluka. Oborinska voda koja se slijeva sa krova odvodi se na dvorište tuženika. Stepenice uz kuću tuženika, a koje se nalaze uz među tužiteljice su nedovršene, bez završne obrade i bez ograde. Sa stepenica i sa podesta ne slijeva se veća količina oborinske vode. Prema pravilima struke na stepenice i/ili podeste koji su izgrađeni uz kuću ne postavlja se poseban sustav za odvodnju vode sa stepenica i/ili podesta stepenica. Dakle, iz nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje proizlazi da : - da je limarija na kući tuženika u dobrom stanju te da nigdje ne dolazi do propuštanja ili procurijevanja iz horizontalnih i/ili vertikalnih oluka, da se oborinska voda koja se slijeva sa krova odvodi  na dvorište tuženika, da su stepenice uz kuću tuženika, a koje se nalaze uz među tužiteljice  nedovršene, bez završne obrade i bez ograde, no da se sa stepenica i sa podesta ne slijeva  veća količina oborinske vode, te da se prema pravilima struke na stepenice i/ili podeste koji su izgrađeni uz kuću ne postavlja  poseban sustav za odvodnju vode sa stepenica i/ili podesta stepenica.

 

7.Tužiteljica je navela da se protivi nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje, dok je tuženik izjavio da je suglasan sa nalazom i mišljenjem stalne sudske vještakinje. Valja napomenuti da je stalna sudska vještakinja M. C. K. usmeno obrazložila svoj nalaz i mišljenje na ročištu održanom 22. rujna 2023. te je na pitanje tužiteljice, na temelju kojih činjenica je utvrdila da se sa stepenica i podesta balkona na nekretninu tužiteljice ne slijeva veća količina oborinskih voda, odgovorila da su stepenice pregledane vizualnim pregledom te da je utvrđeno da su, koliko je to moguće vizualno utvrditi, iste napravljene prema pravilima struke. Kad bi došlo do toga da se voda slijeva na nekretninu tužiteljice stepenice bi morale kao i podest imati pad prema nekretnini tužiteljice, a što prema pravilima struke nije dopustivo, stoga je zaključila zaključuje da se sa stepenica slijeva prema dolje, a to je na nekretninu tuženika. Odgovorila je i da se prema pravilima struke na podest i stepenice se ne postavlja nikakav sustav odvodnje. Na pitanje jesu li stepenice i podest počeli propadati zbog vlage odgovorila je da su stepenice i podest duži niz godina izloženi vanjskim atmosferilijama,  da završna obrada nije na njima napravljena te je beton od kojih su stepenice izrađene upravo u stanju u kakvom izgleda beton koji je izložen vanjskim utjecajima (kiša, snijeg, sunce…). Na pitanje, s  obzirom da je očevid proveden u sunčanom danu kada nije bilo padalina  je li moguće sa sigurnošću utvrditi da ne dolazi do propuštanja ili procurijevanja iz žlijebova odnosno oluka, odgovorila je da je očevid održan na dan kada nije bilo sunčano, bilo je oblačno, te da je kiša padala nekoliko dana prije toga, te da su  žlijebovi koji su postavljeni na nekretnini tuženika u vizualno dobrom stanju te  da nema potrebe sumnjati da bi isti bili probušeni ili na spojevima loše spojeni te da bi na tome moglo dolazi do procurijevanja, a kada bi do toga dolazilo na žlijebovima bi bilo vidljiv nekakav trag, a toga na licu mjesta nije bilo.  Na pitanje  je li moguće da za većih i jačih kiša oborinske prelaze na nekretninu tužiteljice, odgovorila je da za vrijeme jačih kiša, kiša pada i iznad nekretnine tuženika i iznad nekretnine tužiteljice, a točno utvrditi koja točno oborina pada, odnosno koja oborina padne na nekretninu tuženika i ode na nekretninu tužiteljice je nemoguće utvrditi. 

 

8.Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje M. C. K., s obzirom da je isti ocijenio da je objektivan, argumentiran i izrađen sa pravilima struke, uz napomenu da je stalna sudska vještakinja odgovorila na sva pitanja tužiteljice. 

 

  9.Iz iskaza tužiteljice N. Z.  proizlazi da tuženik ima postavljene žlijebove i oluke na krovu svoje kuće te da je to nekada bila njezina kuća.  Iskazala je da je stepenice i podest napravio  njezin  sin bez  njezine dozvole i nije to legalizirao, dok nije prodao kuću. Ne zna točno kad je njezin sin prodao kuću tuženiku.  Odgovorila je da kad pada jaka kiša može hodati po svom dvorištu, ali mora obuti gumene čizme.  Njezin muž je radio u Njemačkoj, kao tesar i rekao je da stepenice nisu u redu napravljene i  da svaka stepenica ima drugu mjeru i da slivne vode teku i na njezino i na tuženikovu nekretninu.  Odgovorila je da po njezinom mišljenju propuštaju žlijebovi  tuženika otraga i naprijed, te da nije puno doma, ali da tuženik ne može čistiti snijeg sa svojih stepenica nigdje drugdje nigdje, nego na njezino te da smatra da zbog slijevanja oborinskih voda s nekretnine tuženika to šteti  njezinim  temeljima i nekretnini.

 

10.Iz iskaza tuženika F. S. proizlazi da je kupio kuću od tužiteljičinog sina,  koji postavio žlijebove nekoliko godina prije toga. Tu kuću je kupio 2017. Ne zna kad su na istoj postavljeni žlijebovi, a onda su isti bili gotovo novi. Što se tiče stepenica i podesta, podest je išao 30cm preko međe na nekretninu tužiteljice, a ona je sa svojim sinom imala uređenje međe te  je on tih 30cm podesta odrezao i maknuo.  Na pitanje je li ga ikad tužiteljica upozorila da kišnica pada na njezinu nekretninu, odgovorio je da su si on i tužiteljica bili dobri i ne zna od kud je nastao problem. Žlijebovi su postavljeni na kući i uopće nisu postavljeni prema nekretnini tužiteljice tako da voda iz istih ne može ići na nekretninu tužiteljice. Istaknuo je i da je dvorište na toj strani za 30 cm niže od nekretnine tužiteljice tako da voda i da se slijeva ne može ići na nekretninu tužiteljice i tužiteljica ima postavljene rubnjake tako da i iz tog razloga voda ne bi mogla ići na nekretninu tužiteljice. Što se tiče stepenica one su natkrivene oko 80 cm, a širine su 1,25 tako a je i iz tog razloga nemoguće da se oborinske vode slijevaju na nekretninu tužiteljice, a glede čišćenja snijega sa stepenice odgovorio je da ima 1,30 m iza i ispred stepenica svoje zemlje tako da ne baca snijeg na susjedovu zemlju. 

 

11.Analizirajući iskaze stranaka valja reći da je sud prihvatio iskaz tuženika da je poduzeo sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove nekretnine ne pada na nekretninu tužiteljice, odnosno sud ne prihvaća iskaz tužiteljice kao ne vjerodostojan u pravcu da bi se s krova, podesta, podesta stepenica slijevala kišnica na njezinu nekretninu, te da žljebovi postavljeni na kući u vlasništvu tuženika propuštaju. Naime u tom pravcu je iskaz tužiteljice suprotan nalazu i mišljenju stalne sudske vještakinje M. C. K., koji je sud u cijelosti prihvatio i iz kojeg proizlazi da je limarija na kući tuženika u dobrom stanju te da nigdje ne dolazi do propuštanja ili procurijevanja iz horizontalnih i/ili vertikalnih oluka, da se oborinska voda koja se slijeva sa krova odvodi  na dvorište tuženika, da su stepenice uz kuću tuženika, a koje se nalaze uz među tužiteljice  nedovršene, bez završne obrade i bez ograde, no da se sa stepenica i sa podesta ne slijeva  veća količina oborinske vode, te da se prema pravilima struke na stepenice i/ili podeste koji su izgrađeni uz kuću ne postavlja  poseban sustav za odvodnju vode sa stepenica i/ili podesta stepenica.

 

12.Na temelju čl. 8. Zakona o parničnom postupku (NN broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14, 70/19, 80/22 dalje: ZPP), odnosno na temelju ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, kao i na temelju cjelokupnog provedenog dokaznog postupka, u vezi s čl. 221.a ZPP-a sud je ocijenio tužbeni zahtjev tužiteljice neosnovanim. 

 

13.Naime tužiteljica svoju tužbu temelji na odredbi čl. 113. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, 81/15 i 94/17; dalje ZV), kojom je propisano da je vlasnik nekretnine dužan poduzeti sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na tuđu nekretninu. Između stranaka nije sporno da su vlasnici susjednih nekretnina te da je tuženik sada vlasnik nekretnine koja je prije bila u vlasništvu tužiteljičinog sina, a prije je ta nekretnina bila tužiteljičina. Nadalje, u postupku je uviđajem na licu mjesta i na temelju nalaza i mišljenja stalne sudske vještakinje građevinske struke M. C. K. utvrđeno da je limarija na kući tuženika u dobrom stanju te da nigdje ne dolazi do propuštanja ili procurijevanja iz horizontalnih i/ili vertikalnih oluka, da se oborinska voda koja se slijeva sa krova odvodi  na dvorište tuženika, da su stepenice uz kuću tuženika, a koje se nalaze uz među tužiteljice  nedovršene, bez završne obrade i bez ograde, no da se sa stepenica i sa podesta ne slijeva  veća količina oborinske vode, te da se prema pravilima struke na stepenice i/ili podeste koji su izgrađeni uz kuću ne postavlja  poseban sustav za odvodnju vode sa stepenica i/ili podesta stepenica. Slijedom navedenoga, sud je zauzeo stajalište, da je tuženik kao vlasnik nekretnine na adresi D., H. odnosno nekretnine čkbr. …, upisane u zk.ul. … k.o. H., poduzeo sve potrebne mjere da kišnica koja se slijeva s njegove zgrade ne pada na dvorište tužiteljice N. Z.,  na adresi D., H.. Stoga je valjao odbiti tužbeni zahtjev tužiteljice kao neosnovan, odnosno odlučiti kao pod točkom I. izreke presude. 

 

14.Odluka o naknadi parničnog troška temelji se na odredbi čl. 154 st. 1. ZPP, u vezi s čl. 155. ZPP-a. Naime, s obzirom da je tužiteljica u cijelosti izgubila parnicu dužna je tuženiku nadoknaditi troškove. Sud je, u smislu odredbi čl. 155. ZPP, ocjenjujući brižljivo sve okolnosti, tuženiku priznao kao opravdan trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku, sukladno vrijednosti predmeta spora u iznosu od 10.000,00 kn, sukladno tbr. 9.7. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14, 118/14, 107/15, 126/22 dalje Tarifa), trošak zastupanja na uviđaju na licu mjesta u visini od 75 bodova, odnosno uz vrijednost boda u iznosu od 15 kuna, sukladno zbr. 50. Tarife 1.125,00 kuna. Za zastupanje na ročištu održanom 22. rujna 2023. tuženiku je također priznat trošak u visini od 75 bodova, sukladno tbr. 9.1. Tarife. Tuženiku nije priznat trošak zastupanja na ročištu na kojem se objavljuje presuda, s obzirom da na isto nitko nije pristupio. Dakle, uz vrijednost boda u iznosu od 15,00 kn, sukladno tbr. 50. Tarife tuženiku je priznat trošak za zastupanje po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 2.250,00 kuna, na što valja obračunati i PDV po stopi od 25 % sukladno tbr. 42. Tarife, u iznosu od 562,50 kuna. Dakle, ukupno priznati parnični trošak tuženiku iznosi 2.812,50 kuna, odnosno primjenjujući Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj (NN 57/22) iznos od 373,28 €, te je tužiteljici valjalo naložiti da tuženiku nadoknadi parnične troškove u navedenom iznosu, sa zakonskom zateznom kamatom koja teče od dana donošenja presude. Tuženiku nije priznat trošak neplaćene pristojbe na odgovor na tužbu, s obzirom da obveza plaćanja sudske pristojbe na odgovor na tužbu, sukladno čl. 4. Zakona o sudskim pristojbama (NN broj 118/18, 51/23), nastaje tek po pravomoćnom završetku postupka za svaku stranku razmjerno uspjehu u parnici. 

 

15.Slijedom svega navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

 

U Varaždinu 30. listopada 2023.

 

                                                                                                                                   Sutkinja 

                                                                                                                Melita Šmentanec-Klarić

 

 

             

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana, a koji rok se računa: od dana održavanja ročišta na kojem se odluka objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila ili od dana primitka prijepisa odluke, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se odluka objavljuje. Žalba se podnosi pisano u 3 primjerka putem ovog suda, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP-a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

 

Dostaviti:

1.     Tužiteljici po punomoćnicima iz ZOU Z. R. i N. R., odvjetnicima u P., G.

2.     Tuženiku po punomoćniku G. G., odvjetniku u OD M. & L., P.V.

 

 

 

               

 

Broj zapisa: 9-3085e-dfe56

Kontrolni broj: 09d85-5ceea-9da94

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom: CN=Melita Šmentanec-Klarić, O=OPĆINSKI SUD U VARAŽDINU, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Općinski sud u Varaždinu potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.