Republika Hrvatska

Županijski sud u Splitu

Split, Gundulićeva 29a

Poslovni broj: Gž Ob-66/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Splitu, po sutkinji tog suda Ankici Matić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice OP, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], protiv protustranke Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Područni ured Karlovac, OIB 84397956623, Kralja Tomislava 10, Karlovac, radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi protustranke protiv rješenja Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj R1 Ob- 365/2025-7 od 12. siječnja 2026., dana 1. travnja 2026.

r i j e š i o  j e

I. Prihvaća se žalba protustranke kao osnovana i pobijana prvostupanjska odluka preinačuje na način da se odbija prijedlog predlagateljice za utvrđenje izvanbračne zajednice.

II. Trošak sastava odgovora na žalbu nije priznat predlagateljici.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja donio je rješenje kojim se utvrđuje da je predlagateljica bila izvanbračna supruga RP te da je njihova izvanbračna zajednica trajala od 2011. do 1. listopada 2025. godine kad je isti preminuo.

2. Žali se protustranka i pobija predmetno prvostupanjsko rješenje zbog "svih žalbenih razloga" sve sa prijedlogom da se prihvati žalba i postupi u skladu sa istom.

3. Odgovor na žalbu je podnesen i pobijaju se žalbeni navodi sve sa prijedlogm da se žalba odbije kao neosnovana.

4. Žalba je osnovana.

5. Predmet postupka je utvrđenje izvanbračne zajednice predlagateljice radi ostvarivanja obiteljske mirovine.

6. Odredbom čl. 22. st. 1. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“, broj 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21 i 119/22 dalje: ZOMO) propisano je, između ostalog, da su u slučaju smrti osiguranika il korisnika mirovine, osigurani i članovi njegove obitelji te je naznačeno koji su to točno članovi obitelji.

7. Stavkom 3. istog članka propisano je da se pod članom obitelji smatra i izvanbračni drug koji je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine te da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku.

8. Predlagateljica smatra da je protustranka Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (dalje: HZMO) pasivno legitimiran temeljem odredbe čl. 22. st. 3. ZOMO.

9. Prvenstveno je potrebno navesti da se odredbom čl. 22. ZOMO uopće ne reguliraju uvjeti za postojanje izvanbračne zajednice, već se propisuje koji su članovi obitelji tuženikovog osiguranika ili korisnika mirovine osigurani. Tako je propisano da se izvanbračni drug smatra članom obitelji ako je s osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom kućanstvu najmanje tri godine.

10. Odredbom čl. 22. st. 3. ZOMO u dijelu u kojem je propisano da se status izvanbračne zajednice utvrđuje u izvanparničnom sudskom postupku, ne daje se HZMO status protustranke, već se samo regulira u kojem sudskom postupku se utvrđuje izvanbračna zajednica.

11. Odredbom čl. 1. st. 1. Obiteljskog zakona („Narodne novine“, broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23 - dalje: ObZ) propisano je, između ostalog, da se ovim Zakonom uređuje izvanbračna zajednica žene i muškarca.

12. Odredbom čl. 11. st. 1. ObZ propisano je da se odredbe ovog Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka.

13. Odredbom čl. 11. st. 2. ObZ propisano je da izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz st. 1. ovog članka, stvara osobne imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi imovinski odnosi bračnih drugova

14. Potrebno je navesti da je odredbom čl. 8. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“, broj 48/03, 163/03, 35/03, 127/13, 33/15 i 14/19 - dalje: ZN) samo za potrebe tog Zakona reguliran pojam izvanbračne zajednice, dok je čl. 17. st. 1. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji („Narodne novine“, broj 121/17, 98/19, 84/21 i 156/23 - dalje: ZHB), regulirano, kada se, izvanbračni drug smatra članom obitelji u smislu ZHB.

15. Dakle, ako posebnim zakonom nije nešto drugo regulirano, za utvrđenje postojanja izvanbračne zajednice, primjenjuju se odredbe ObZ, pa prema mišljenju ovog suda, pasivnu legitimaciju za utvrđenje izvanbračne zajednice ne može imati HZMO (kao VSRH-Rev-497/24).

16. Status izvanbračne zajednice i eventualna prava koja iz toga stranka stječe, utvrđuju se u odnosu na osobe koje imaju određena nasljedna prava u odnosu na osobu koja je umrla.

17. Dakle, HZMO ne može biti pasivno legitimirana stranka u postupcima za utvrđenje izvanbračne zajednice, ali bi mogao biti umješač na strani tuženika, a u kojem slučaju bi imao status umješača s položajem jedinstvenog suparničara (čl. 209. u vezi čl. 201. ZPP).

18. S obzirom na navedeno, valjalo je prihvatiti žalbu protustranke i odbiti prijedlog za utvrđenje izvanbračne zajednice zbog promašene pasivne legitimacije.

19. Slijedom svega navedenog, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točke 3. ZPP odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

20. Trošak protustranka nije potraživala, a trošak sastava odgovora na žalbu predlagateljici nije priznat jer nije uspjela u postupku.

U Splitu, 1. travnja 2026.

Sutkinja

Ankica Matić